za 2016. godinu

IZVJEŠTAJO RADU

SigurneŽenske

Kuće

VIZIJA:Crna Gora u kojoj se poštuje pravo žena i djece na život bez nasilja. Sigurna ženska kuća – za život žena bez nasilja

MISIJA:Poštujući i promovišući medjunarodna načela o ženskim i dječijim ljudskim pravima, SŽK unapređuje položaj žena i djece žrtava porodičnog nasilja. Kroz obezbijeđivanje sveobuhvatne podrške ženama i djeci, poboljšanje pravnog okvira i promovisanje prava na život žena bez nasilja, SŽK unapređuje me-hanizme zaštite ženskih prava i osnažuje žene da izađu iz situacije nasilja.

VRIJEDNOSTI:Rad Sigurne ženske kuće zasniva se na sledećim vrijednostima i principima:

zz POŠTOVANJE LJUDSKIH PRAVA

zz TOLERANCIJA

zz SOLIDARNOST  

zz POVJERENJE

zz SAMODETERMINACIJA

zz HUMANOST

zz NENASILNA KOMUNIKACIJA I NENASILNO REŠAVANJE KONFLIKATA

Vjerujemo da je život bez nasilja osnovno ljudsko pravo i u skladu sa tim obezbjedjujemo žrtvama porodičnog nasilja potrebnu podršku kako bi razri-ješile i/ili izašle iz situacije nasilja. Cilj je da žrtvama nasilja omogućimo bolju socijalnu zaštitu, adekvatan psihološki tretman i uključivanje u društveni život. Naš rad obuhvata i usluge individualnog savjetovanja, medijacije u kontaktu sa institucijama, kao i pravnu pomoć i podršku u ostvarivanju zakonskih prava uključujući i ekonomska, te siguran smještaj.

PODACI SIGURNE ŽENSKE KUĆE o broju prijavljenih slučajeva nasilja nad ženama za

2016.godinu

U 2016. godini Sigurnoj ženskoj kući su se obratile za pomoć 430 osobe sa iskustvom porodičnog nasilja. Nakon inicijalnog savjetovanja sa korisnicama, u skladu sa njihovim potrebama, pružena im je pomoć i podrška.

U 2016. godini inicijalno savjetovanje pruženo je 972 puta

U praksi se nerijetko dešava da žrtva porodičnog nasilja više puta zatraži inicijalno savjetovanje - bilo putem telefona ili dolaskom u kancelariju.

Prijave policiji su bile u 173 slučaja. U praksi veliki problem predstavlja to što i dalje postoji veliki broj slučajeva gdje žene ne prijavljuju nasilje, pa je tako od ukupnog broja osoba koje su se za pomoć obratile SŽK, njih 40,23% pri-

OBEZBJEĐIVANJE USLUGAza žene i djecu žrtve nasilja

pozivom na SOS telefon 440 puta

razgovorom u kancelariji SŽK 222 puta

pozivom nabroj kancelarije 310 puta

javilo nasilje policiji. Svaka treća žrtva nasilja od onih koje su prijavile policiji je odustala od postupka.

Pravna pomoć- ukupno 484 puta, od toga:

Medijacija u kontaktu sa institucijama - 233

Povjerljivo lice (praćenje klijentkinje u postupcima pred institucijama) - 52

Psihološka pomoć - 54

pravni savjeti 300

zastupanje stranaka pred sudovima 78

pravni podnesci 106tužbe, privremene mjere, predlozi za izvršenje, odgovor na tužbe, krivične prijave...

KARAKTERISTIKE KORISNICANajveći broj korisnica je starosti izmedu 35 i 50 godina (40,93%), a zatim slijedi kategorija mladih žena od 18 do 35 godina (28,13%).

do 18 godina 5 (1,6%) od 18 do 35 godina 121 (28,13%) od 35 do 50 godina 176 (40,93%) od 50 do 65 godina 78 (18,13%) preko 65 godina 50 (11,62%)

Svaka treća žena koja se za pomoć obratila Sigurnoj ženskoj kući u toku 2016.godine je bila nezaposlena i nije imala sopstveni izvor prihoda, dok je 30,69% naših klijentkinja radilo u zoni sive ekonomije i to najčešće nekvalifikovane poslove.

Zaposlena 80 (18,6%)

Nezaposlena 150 (34,88%)

Rad na crno 132 (30,69%)

Studentkinja 21 (4,88%)

Penzionerka 47 (10,93%)

Od ukupnog broja žena koje su se za pomoć obratile Sigurnoj ženskoj kući 198 njih tj.46,04% su korisnije MOPa (materijalno obezbjedjenje porodice).

Najveći broj žena 42% se odlučuje da napusti nasilnog partnera tek nakon 10 godina nasilne veze ili duže. Osjećaj sramote, nada da će se nasilnik promijeniti i “da su djeca mala” su razlozi ostanka u nasilnoj vezi koje su klijentkinje najčešće navodile.

desilo se jednom 27 (6,27%)

mjesec dana50

(11,62%)

mjesec dana - 1 godina 19 (4,41%)

1 - 5 godina

53(12,32%)

5 - 10 godina100

(23,25%)

10 i više godina181

(42,09%)

STRUKTURA UČINILACA NASILJA

Učinioci nasilja su u najčescem broju slučajeva sadašnji supružnici/partneri (53,48%) ili bivši supružnici/partneri (28,37%). U 10,6% slučajeva prijavljanih SŽKu nasilnici su djeca žrtava, dok je 3,48% slučajeva nasilnik bio roditelj.

Klijentkinje su obično trpjele višestruke oblike nasilja, npr. istovremno fizičko, psihičko, seksualno.Sve žene koje su se za pomoć obratile Sigurnoj ženskoj kući su bile žrtve psihičkog nasilja. Više od dvije trećine klijentkinja SŽK koje su nasilje trpljele od strane sadašnjeg partnera su žrtve fizičkog i psihičkog nasilja istovremeno. Sa druge strane, oblike nasilja kao što su ekonomsko nasilje i proganjanje češće su trpljele žene od strane svojih bivših partnera. Seksualno nasilje većina klijentkinja koje su se za pomoć obratile SŽK nisu prepoznale, ali su u toku razgovora iznosile da su ih njihovi sadašnji ili bivši partneri prisiljavali na seksualni odnos.

partner 230 (53,48%)

bivsi partner 122 (28,37%)

dijete 45 (10,46%)

roditelj 15 (3,48%)

srodnik 18 (4,18%)

430

U skloništu SŽK je u toku 2016.godine bilo smješteno 127 osoba 81 žena i 46-oro djece

Analiza upitnika koji mjeri zadovoljstvo korisnica smještenih u skloništu Sig-urne ženske kuce pokazuje da 97,5% korisnica zadovoljna smještajem, kao i ostalim uslugama koje nudi Sigurna ženska kuća. Na otvoreno pitanje šta bi promijenile u odnosu na uslove smještaja i boravka uskloništu Sigurne ženske kuće, njih 91,3% se izjasnilo da ne bi ništa promijenile, a 8,7% klijentkinja su dale odgovore koji se odnose na bolju opremljenost skloništa. Nadalje, 72,8% klijentkinja koje su bile smještene u skloništu, očekivale da će dobiti zaposle-nje, pomoć u traženju smještaja nakon izlaska iz skloništa i materijalnu pomoć od SŽK.U skladu sa Konvencijom Savjeta Evrope o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici koju je Crna Gora ratifikovala, država treba da obezbijedi obuku i pomoć prilikom zapošljavanja žrtvama nasilja i ostale usluge za oporavak žrtve kao što su: finansijsku pomoć, stanovanje, obrazovanje, kao i pristup uslugama zdravstvene i socijalne zaštite.

Sigurna ženska kuća, SOS telefon Nikšić i Centar za ženska prava su podnijeli 10 krivičnih prijava protiv državnih službenika koji nijesu koristili svoja zakonska ovlašćenja kako bi zaštitii pravo na život žrtvama nasilja u porodici. U poslednje dvije godine partneri su ubili Biljanu Kršikapu iz Nikšića, Veljdetu Ljiković iz Bara, Slobodanku Dragićević iz Pljevalja, kao i oca Olge Asanović-Džiknić iz Berana koji je branio svoju kćerku od muža, a koji je uprkos tome uspio da rani i nju i njenu majku.

SKLONIŠTESIGURNE ŽENSKE KUĆE

ZASTUPANJE I LOBIRANJEvezano za zakonski okvir relevantan

za žene i djecu žrtve nasilja

SŽK se bavi javnim zastupanjem jer vjeruje da glas građana i građanki na taj način dopire do kreatora politika i donosilaca odluka

U toku 2016.godine u javnom interesu i interesu žena koje preživljavaju nasilje svakodnevno smo pratile rad institucija i implementaciju donijetih zakona.

U okviru regionalnog projekta “Udruženim naporima ka novim evropskim stan-dardima u zaštiti žena od rodno zasnovanog nasilja”1 podneseni su predlozi za izmjene i dopune Krivičnog zakonika i Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Crna Gora je ratifikacijom Konvencije Savjeta Evrope o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici preuzela obavezu da u okviru nasilja u porodici sankcioniše i nasilje prema onim licima koja nisu vanbračni supružnici i ne žive u zajedničkom domaćinstvu. Stoga, zahtijevali smo dopune Krivičnog zakonika i Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, kako bi se obezbijedilo da zakoni štite sve žene žrtve nasilja u porodici. 

Takodje, upućen je predlog amandmana za izmjene Krivičnog zakonika, prop-isivanjem novog oblika krivičnog djela silovanje bez pristanka u odsustvu prijetnje i prinude, kao i silovanje prema članu porodice, uključujući silovanje u braku kao kvalifikovani oblik krivičnog djela silovanje.

Predlozi su upućeni poslanicama u crnogorskom parlamentu, a potom i radnoj grupi Ministarstva pravde za izmjene i dopune Krivičnog zakonika.

Sigurna ženska kuća je zajedno sa Akcijom za ljudska prava, Centrom za ženska prava i SOS telefonom Nikšić učestvovala na javnoj raspravi povodom izmjena i dopuna Porodičnog zakona. Prihvaćena su dva naša predloga i to:

- izričito regulisati da se prilikom donošenja odluke o vršenju roditeljskog prava i uređenja načina održavanja ličnog kontakta između učinioca nasilja i djeteta uzimaju u obzir slučajevi nasilja u konkretnoj porodici (bilo da je dijete žrtva , ili svjedok nasilja) kako u cilju adekvatnog obezbjeđenja psiho-fizičke bezbjednosti djeteta, tako i žrtve nasilja.

- derogirati odredbe Porodičnog zakona o obaveznom postupku mirenja po tužbi jednog bračnog druga, ako postoje okolnosti koje ukazuju na postojanje bilo kojeg oblika nasilja u porodici.

1 Detaljnije o projektu pogledajte na www.potpisujem.org

U toku 2016.godine predstavnice Sigurne ženske kuće su učestvovale na med-junarodnim konferencijama održanim u Beogradu, Zagrebu, Sarajevu, Skoplju i Ljubljani. Konferencije su bile posvećene praćenju primjene Konvencije SE o spječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici, a ženske NVO razmijenile iskustva i izazove u implementaciji iste.

Regionalna konferencija „Unapređivanje politika rodne ravnopravnosti na Za-padnom Balkanu i u Turskoj“ održana je 12-13 decembra 2016. godine u Budvi. Konferenciju su organizovali Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Sigurna ženska kuća, Generalna skupština Savjeta Evrope, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Agencija Ujedinjenih nacija za prava žena (UN Women), Evropski institut za rodnu ravnopravnost, Regionalna mreža za ravnopravnost polova u Jugoistočnoj Evropi i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava. Sa konferencije je poručeno da je neophodno intenzivirati saradnju kako bi se povećalo učešće žena i uticaj u donošenju odluka, kao i da bi se zaustavili svi oblici nasilja nad ženama. Očekuje se da će saradnja biti pretočena u regionalnu programsku incijativu, koja će poslužiti kao međusobni mehanizam podrške i snažan podsticaj promjenama na ovom polju.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je na sastanku lidera “Brdo-Brioni” procesa, održanom u Sarajevu, u maju 2016.godine, inicirao pitanje regionalne saradnje u sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Ovu inicijativu pokrenili su Sigurna ženska kuća i Odbor za rodnu ravnoprav-nost, upućujuću predsjednicima država Podgoričku deklaraciju.

U zaključcima sa sastanka navodi se da učesnici procesa obavezuju da će jačati rodnu ravnopravnost, posebno na liderskim pozicijama, i iskorijeniti nasilje nad ženama i nasilje u porodici u Jugoistočnoj Evropi, uvažavajući rad relevantnih nevladinih organizacija.

Neplaćanje alimentacije je nešto o čemu govorimo već duže vrijeme, jer se u praksi ovaj sistem pokazao kao nedjelotvoran i neefikasan, pa ga je neophodno unaprijediti. Država nema efikasne mehanizme da spriječi zlo-upotrebe pomoću kojih nesavjesni roditelji izbjegavaju obavezu izdržavanja djece, poput promjene prebivališta, rada na crno, prijavljivanja na minimalna primanja, neprijavljvanja dodatnih zarada, upisivanja imovine na tuđe ime i slično. Naše iskustvo pokazuje da davaoce izdržavanja, najčešće očeve, ni zatvorska kazna ne može natjerati da plate svoje obaveze, pa se samim tim dovodi u pitanje svrsishodnost izrečene kazne, a samohrane majke i njihovu djecu izlažu ekstremnom siromaštvu.

Promocija ženskog prava na ŽIVOT BEZ NASILJA

SŽK je posvećena promociji, zaštiti i edukaciji cjelokupne javnosti o pravu žena na život bez nasilja sa ciljem unapredjenja položaja žena žrtava porodičnog nasilja u društvu i unapredjenje njihovog socio-ekonomskog položaja.

14.februara plesali smo protestni ples “Milijarda ustaje”. Plesali smo zahtijevajući da svako nasilje nad ženama bude kažnjeno. Plesali smo da bismo osjetili snagu zajedništva u borbi protiv nasilja nad ženama i osnažili svaku žrtvu da prijavi nasilje.

Pridružile smo se i evropskoj kampanji STEP UP koje ženske organizacije sprovode u okviru mreže WAVE. 

Aktivistkinje Sigurne ženske kuće su 25. novembra na Međunarod-ni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježile početak kampan-je “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” uličnom akcijom “Pot-pisujem od sada ću reagovati” na Trgu nezavisnosti u Podgorici. Uključi se i reaguj!

Sigurna ženska kuća, SOS Telefon Nikšić i Centar za ženska prava organizovale su protestnu šetnju “Danas bi bile među nama” povodom “nesavjesnog i neusaglašenog” postupanja institucija u slučajevima porodično-partnerskog nasilja.

Učesnice/i šetnje nosile/i su transparente na kojima je pisalo „Želite li da čitulja bude odraz vaše neodgovornosti”, „Poziv u pomoć mora da se čuje”, „Ubijene jer su žene”, „Femicid je zločin u kojem si saučesnik”, „Tišina ohrabruje nasilje”, „Zatvaranje očiju pred problemima ne čini vas nevidljivim”, „Ubijene jer su žene”, „Jesmo li uradili sve što smo mogli”.

Tinejdzeri i tinejdzerke su u okviru Tribine Teen Talk 2016 imali priliku da čuju koji su to oblici nasilja u porodici i u emotivnim vezama, posledicama nasilja, zatim kako mogu pomoći i kome se obratiti za pomoć ako se nasilje dešava njima ili njihovim prijateljicama.

OAK fondacija 57%Evropska komisija 37,2%Mediteranski ženski fond 2,6%Ministarstvo rada i socijalnog staranja 1,8%UNDP 1,3%

IZVORI FINANSIRANJAU 2016.godini Sigurnu žensku kuću su podrzavali: OAK fondacija, Evropska komisija, Mediteranski ženski fond, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i UNDP Crna Gora. Glavni grad Podgorica je za potrebe smjestaja žena i djece žrtva nasilja ustupio na besplatno korištenje stambeni objekat površine 120 m2.

Ukupan budzet Sigurne ženske kuće iznosio je 113 524,00 €.

Zahvaljujemo svima na podršci i saradnji! Tim Sigurne ženske kuće

za 2016. godinu

IZVJEŠTAJO RADU

SigurneŽenske

Kuće

+382 20 232 352+382 69 013 321Ivana Crnojevica br.69 Podgoricashelter@t-com.mewww.szk.org.me