Ljudsko tijelo - Zivcani sustav i krvotok.pdf

Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam

čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i

pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i

biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.

© 2008 Brijbasi Art Press LimitedIndia Office: A-81, Sector V, Noida, 201301E-mail: [email protected]: KEB-11

























© 2008 Brijbasi Art Press LimitedIndia Office: A-81, Sector V, Noida, 201301E-mail: [email protected]

Ljudsko tijeloŽ i v č a n i s u s t a v i k r v o t o k

2 L j u d s k o t i j e L o 3L j u d s k o t i j e L o

Ljudsko je tijelo organizirana cjelina nekoliko tjelesnih sustava koji obavljaju određene funkcije. neki se od tih tjelesnih sustava, poput živčanoga,

mišićnoga ili kostura tijela, protežu po cijelom tijelu, dok su oni drugi, poput probavnoga, urinarnoga ili endokrinoga, lokalizirani na manjim područjima.

bedro

Svaki tjelesni sustav čini nekoliko specijaliziranih organa. Te organe tvore tkiva, a tkiva milijarde stanica.

koljeno

potkoljenica

čelo

oko

nos

usta

brada

prsa

trbuh

kuk

prepone

penis

mošnje

zglob šake

nožni prst

svod stopala

vrat

pazuh

suprasternalna jama

ključna kost

grudi

bradavica

kubitalna vena

pupak

ručni zglob

palac

prst

dlan

stidnica

gležanj

Muškarci su viši

Postoje mnogobrojne varijacije u vanjskom izgledu ljudskog bića. Iako sva ljudska tijela imaju zajednička osnovna obilježja, muškarci su, primjerice, viši od žena, širih ramena i dlakaviji su.

Dijelovi tijela muškarca i žene

Ljudsko tijelo

5L j u d s k o t i j e L o4 L j u d s k o t i j e L o

Ljudsko se tijelo sastoji od milijardi stanica. stanice su osnovne strukturne i funkcionalne jedinice ljudskog tijela.

Tkiva su skupina više jednakih stanica zajedno s interstaničnim supstancijama između njih. Organi su skupina više različitih vrsta tkiva koji zajedno izvode različite funkcije.

golgijev aparat

vrste tkivaPostoje četiri osnovne vrste tkiva u ljudskom tijelu.Epitelna tkiva prekrivaju površinu organa i služe za zaštitu i apsorpciju.vezivna tkiva drže zajedno kosti, mišiće i druge dijelove tijela.Mišićna tkiva su u mišićima.Živčana tkiva su u mozgu, leđnoj moždini i u perifernom živčanom sustavu.

Epitelno tkivoVezivno tkivo

Mišićno tkivo

Ljudski organi

U ljudske organe ubrajamo srce, pluća, mozak, oči, želudac, slezenu, gušteraču, bubrege, jetru, crijeva, kožu, maternicu i mjehur. Koža je najveći organ našeg tijela.

cilium (trepetiljka)

mikrovili

centriolelizozomi

endoplazmatski retikulum

nukleol

ribosomi

peroksisomPresjek stanice

Dijelovi stanice

Postoji otprilike 210 različitih tipova stanica u ljudskom tijelu. Ljudske se stanice sastoje od više manjih organela, kao što su jezgra, endoplazmatski retikulum, golgijevo tijelo, lizozomi i mitohondriji.

nukleus (jezgra)

mitohondrij

Živčano tkivo

Stanice, tkiva i organi


mišićni sustav omogućava tijelu gibanje

Krvotok nosi tvari u stanice i iz njih

limfatični sustavi/imunološki sustav brani tijelo od bolesti

Kostur podupire tijelo i štiti unutarnje organe

živčani sustav nosi poruke iz tijela u mozak te iz mozga u tijelo

tjelesni sustavi su najsloženiji dijelovi ljudskog tijela. oni su skupina više organa koji obavljaju složene

funkcije našeg tijela.

Glavni su tjelesni sustavi krvotok, probavni sustav, endokrini sustav, imunološki sustav, integumentarni sustav (kosa, koža, nokti), limfatički sustav, mišićni sustav, živčani sustav, reproduktivni sustav, dišni sustav, urinarni sustav te kostur.

kombinirani tjelesni sustavi

Funkcije tjelesnih sustava često se preklapaju. Na primjer, mišićni sustav i kostur funkcioniraju zajedno. Rezultat je toga da se oba ponekad kombiniraju i proučavaju zajedno kao mišićno-koštani sustav.

Glavni tjelesni sustavi

Probavni sustav probavlja hranu te proizvodi energiju i hranjive tvari iz hrane.

Dišni sustav kontrolira izmjenu plinova u ljudskom tijelu.

Endokrini sustav kontrolira lučenje hormona iz žlijezda s unutarnjim izlučivanjem.

različiti sustavi ljudskog tijela

Tjelesni sustavi

L j u d s k o t i j e L o 98 L j u d s k o t i j e L o

središnji živčani sustavSredišnji je živčani sustav najvažniji dio cijelog živčanog sustava. Čine ga mozak, leđna moždina i živci. Sadrži milijune živčanih stanica poznate kao neuroni. Središnji živčani sustav prikuplja i analizira sve informacije iz tijela. Nadzire svjesne funkcije tijela.

Živčani sustav je zapravo informacijski tjelesni sustav. Prikuplja, sprema i analizira sve informacije koje tijelo primi.

Živčani je sustav nadzorni tjelesni sustav. Podijeljen je u dva dijela – središnji živčani sustav i periferni živčani sustav. Cijeli je živčani sustav sačinjen od živčanih tkiva.

autonomni živčani sustavAutonomni živčani sustav nadzire organe poput srca, želuca i crijeva. Regulira nesvjesne funkcije tijela.

Periferni živčani sustavPeriferni je živčani sustav dio cjelokupnog živčanog sustava koji kontrolira rad udova i drugih organa koji nisu pod nadzorom središnjeg živčanog sustava. Dijelimo ga na dva dijela – somatski živčani sustav i autonomni živčani sustav.

kranijalni živci

cervikalni živci

veliki mozakmali mozak

brahialni pieksus

leđna moždina

radijalni živac

medialni živac

ulnarni živac

lumbarni živac

torakalni živac

pudendalni živac

kožni živac

stražnji tibijalni živac

duboki peronealni živac

površinski peronealni živac

peronealni živac

bedreni živac

femoralni živac

sakralni živci

sakralni pleksus

Živčani sustav

somatski živčani sustavSomatski je živčani sustav povezan s radom mišića kostura. Provodi poruke između središnjeg živčanog sustava i mišića kostura.

Živčani sustav


spinalni živciPostoji 31 par spinalnih živaca. Povezani su s trupom i ekstremitetima. Dijelimo ih u četiri grupe: cervikalni, torakalni, lumbalni i sakralni spinalni živci.

kranijalni živciPostoji 12 pari kranijalnih živaca. Prenose informaciju od osjetilnih organa do mozga. Također su povezani s unutarnjim organima kao što su srce ili pluća. Kranijalne živce dijelimo u tri skupine: na senzoričke, motoričke i mješovite živci.

aksoniOni su dio živčane stanice. Svaki živac ima tisuće aksona. Aksoni se dijele na dva tipa: na senzoričke i motoričke. Senzorički aksoni nose poruke do središnjeg živčanog sustava iz drugih dijelova tijela, kao što su koža, mišići i zglobovi. Motorički aksoni nose poruke iz središnjeg živčanog sustava u mišiće.

Živci su snop živčanih vlakana koji nalikuje na uže. odašilju i prenose poruke između središnjeg živčanog sustava i drugih dijelova tijela.

Živci su grupirani ovisno o mjestu iz kojeg izlaze. Živci koji izlaze iz mozga poznati su kao kranijalni živci. Živci koji izlaze iz leđne moždine poznati su kao spinalni živci.

lateralni prednji torakalni

mišićno-kožni

medijalni

radijalni

duboka grana radijalnog

površinska grana radijalnog

dorzalna grana

volarni interosealni

duboka grana

ulnarni

Medijalni prednji torakalni

dendrit

tijelo stanice

aksonŽivčana stanica Živci

Živci


neuroni su također poznati kao živčane stanice. to su specijalizirane stanice koje nose poruke kroz živce.

Njemački znanstvenik Heinrich Wilhelm Gottfried von Waldeyer-Hartz skovao je naziv neuron 1891. godine. Svaki neuron ima nekoliko produžetaka poznatih kao dendriti. Ti dendriti nose informacije između neurona.

količinaU tijelu je više od 100 milijardi neurona. Oni neuroni koji se oštete ili potpuno unište nikad se više ne mogu obnoviti.

veličinaNeuroni su različitih veličina. Neki su široki samo četiri mikrona, a veći neuroni mogu doseći i 100 mikrona.

vrstePostoje tri vrste neurona: senzorički, motorički i interneuroni. Senzorički neuroni nose poruke od senzoričkih receptora do središnjeg živčanog sustava. Također su poznati kao aferentni neuroni.

Motorički neuroni prenose informaciju od središnjeg živčanog sustava do mišićnih neurona. Oni su poznati kao eferentni neuroni.

Interneuroni nose poruke između senzoričkih i motoričkih neurona.

Motorički neuronnukleol

akson

nisslovo tjelešce

sinaptički čvor

Bipolarni neuron

unipolarni neuron

slobodni živčani završetak

merkelova pločica

ruffinijevo tjelešce

pacinijevo tjelešce

Multipolarni neuron

vrste živčanih završetaka Dendriti

U svakom je neuronu po nekoliko dendrita. Dendriti sadrže ribosome i imaju grubu površinu od dendritičkih bodlji, što su zapravo malene izbočine.

golgijevo tjelešce

nukleol

dendrit

mitohondrij

akson

tijelo stanice

sinptički čvoraksonski terminal

neuron

Neuroni i dendriti

15

L j u d s k o t i j e L o14 L j u d s k o t i j e L o

središnji živčani sustav jedan je od najvažnijih sektora živčanog sustava. sastoji se od mozga i leđne moždine.

Središnji se živčani sustav ponaša kao kontrolni sustav cijelog tijela. Neke tjelesne

funkcije koje nadzire živčani sustav uključuju kontrolu mišića, vid, disanje i pamćenje.

sastav mozgaMozak se sastoji od 77-78 posto vode, 10-12 posto lipida, osam posto masti, jedan posto ugljikohidrata, dva posto topivih organskih tvari i jedan posto anorganskih soli.*

MozakMozak odrasla čovjeka teži između 1,3 i 1,4 kilograma. Mozak novorođenčeta teži između 350 i 400 grama. Težina mozga čini oko dva posto ukupne težine prosječnoga odraslog čovjeka. Mozak je širok oko 140 milimetara, 167 milimetara dug i 93 milimetra debljine.*

Leđna moždinaU ljudskoj je leđnoj moždini, koja kod odraslog čovjeka teži oko 35 grama, oko milijardu neurona. Leđna je moždina podijeljena na 31 segment.*

*izvor: http://wwww.faculty.washington.edu

mozak

leđna moždina

parijetalni režanj frontalni

režanj

temporalni režanj

mali mozak

okcitipalni režanj

režnjevi mozga

Centralni živčani sustav

Središnji živčani sustav


Periferni živčani sustav jedan je od dijelova živčanog sustava. Povezuje središnji živčani sustav s osjetilnim organima, drugim organima, mišićima, krvnim žilama i žlijezdama.

svjesne i automatske radnjePeriferni živčani sustav sastoji se od tri serije živaca. Ti su živci podijeljeni u dvije šire grupe: cerebrospinalni i simpatički. Te su dvije skupine živaca usko povezane i miješaju se međusobno. Cerebrospinalni živci povezani su sa svjesnim tjelesnim kretnjama. Simpatički su živci povezani s automatskim kretnjama.

mozak

leđna moždina

aksilarni živac

ulnarni živac

radijalni živac

cauda equina (konjski rep)

bedreni živac

ishijadični živac

živac potkoljenice

lumbosakralno proširenje kralježnice

peronealni živac

duboki peronealni živac

Glavna je funkcija perifernog živčanog sustava prenositi informacije od središnjeg živčanog sustava do tijela i od tijela u središnji živčani sustav. Periferni se živčani sustav sastoji od spinalnih živaca i deset pari kranijalnih živaca.

Živci perifernog živčanog sustava

Periferna neuropatijaPeriferna neuropatija je poremećaj u perifernim živcima. Može je prouzročiti trovanje, nasljedni faktor ili druge bolesti poput lepre (gube).

somatski živčani sustavSomatski živčani sustav dio je perifernog živčanog sustava. Sve svjesne radnje tijela kontrolira somatski sustav koji šalje informacije mozgu i prenosi informacije od mozga do mišića.

Periferni živčani sustav


autonomni je živčani sustav jedan od dijelova perifernog živčanog sustava. Podijeljen je u tri dijela: simpatički živčani sustav, parasimpatički živčani sustav i enterički živčani sustav.

Autonomni živčani sustav nadzire automatske radnje tijela. Kontrolom automatskih radnji, poput probave, disanja, znojenja ili metabolizma, autonomni živčani sustav održava homeostazu tijela – prirodni unutarnji balans tijela.

simpatički živčani sustavSimpatički živčani sustav priprema tijelo za hitne situacije. Obično je poznat kao fight or flight (bori se ili bježi) sustav tijela. U slučaju hitne situacije povisuje krvni tlak te ubrzava otkucaje srca i disanje. Omogućava tijelu da se nosi sa stresnim situacijama.

širi zjenicesužava zjenice

usporava rad srca

sužava bronhe

pojačava probavnu funkciju želuca

pojačava probavnu funkciju crijeva

kontrakcije mjehura

smanjuje proizvodnju sline

ubrzava rad srca

širi bronhe

usporava probavu

luči adrenalin

smanjuje probavnu funkciju crijeva

potiče kontrakcije mjehura

Parasimpatički sustav

simpatički sustav

Parasimpatički živčani sustavParasimpatički živčani sustav održava razinu energije u tijelu. Također je poznat kao rest and digest (odmaraj i probavljaj) sustav. Kontrolira rad probavnog trakta tako što regulira protok krvi. Jednako tako održava krvni tlak, otkucaje srca i ritam disanja na normalnoj razini.

Enterički živčani sustavEnterički živčani sustav regulira normalnu funkciju probavnog sustava tijela. Sadrži oko sto milijuna neurona.

autonomni živčani sustav

pojačava proizvodnju sline

Autonomni živčani sustav


krvotok (cirkulacijski sustav) čine srce, krv i krvne žile. njime se prenose hranjive tvari, voda i kisik u

tjelesne stanice. Jednako tako odnosi otpad, poput ugljičnog dioksida, iz tjelesnih stanica.

Krvotok odraslog čovjeka ima oko 96.000 kilometara krvnih žila. Prosječna odrasla osoba ima oko 5,6 litara krvi u tijelu. Krvotok se dijeli na tri dijela: plućnu, srčanu i sistemsku cirkulaciju.

Plućna cirkulacijaPlućnu cirkulaciju čini protok krvi između srca i pluća. Nečista krv iz srca putuje do pluća kroz plućne arterije. Ta se krv pročišćava u plućima i odlazi nazad u srce kroz plućne vene.

srčana cirkulacijaSustav srčane cirkulacije tiče se protoka krvi kroz srce. Desna srčana arterija dostavlja krv u desnu klijetku, desnu pretklijetku i neke dijelove lijeve klijetke i lijeve pretklijetke. Lijeva srčana arterija dostavlja krv u pretklijetke, interventrikularni septum i lijevu klijetku.

sistemska cirkulacijaSustav sistemske cirkulacije čini protok krvi kroz tijelo, osim kroz srce i pluća. Arterije nose čistu krv iz srca u tjelesna tkiva. Vene nose nečistu krv od tjelesnih tkiva do srca.

digitalne vene

plantarni luk

prednja tibijalna vean

mala potkožna vena

bedrena vena

unutarnja ilijačna vena

vanjska ilijačna vena

renalna vena

donja šuplja vena

neparna vena

brahijalna vena

subklavijska vena

površinska temporalna vena

površinska temporalna arterija

subklavijska arterija

aksilarna arterija

luk aorte

brahijalna arterija

bubrežna arterija

ilijačna arterija

ulnarna arterija

radijalna arterija

vanjska ilijačna arterija

unutrašnja ilijačna arterija

duboka bedrena arterija

bedrena arterija

digitalne arterije

luk stopala

prednja tibijalna arterija

Circulacijski sistem

Krvotok (cirkulacijski sustav) gornja

šuplja vena


krv je tekućina koja donosi kisik i hranjive tvari u tjelesna tkiva i odnosi otpad iz njih. krv se sastoji od plazme

(vodenaste tekućine) i triju specijaliziranih krvnih tjelešaca.

Specijalizirana krvna tjelešca su: crvena krvna zrnca, bijela krvna zrnca i trombociti, krvne pločice. Crvena krvna zrnca raznose kisik tijelom, bijela štite tijelo od bolesti, a pločasta pomažu u zgrušavanju krvi.

Bijela krvna zrncaBijela krvna zrnca ili leukociti krvne su stanice specijalizirane za borbu protiv bolesti. Postoji pet tipova bijelih krvnih zrnaca: neutrofili, eozinofili, bazofili, monociti i limfociti. Neutrofili se bore protiv bakterija, dok se eozinofili bore protiv alergijskih reakcija. Limfociti igraju najvažniju ulogu u imunološkom sustavu. Monociti ubijaju bakterije koje napadaju tijelo.

Crvena krvna zrncaViše od 40 posto krvi su crvena krvna zrnca. Također su poznata kao eritrociti. Sadrže hemoglobin, posebnu molekulu koja nosi kisik, a daje krvi crvenu boju. Molekule hemoglobina sadrže željezo. Svaka molekula hemoglobina može ponijeti četiri molekule kisika.

krvne pločice i plazmaKrvne pločice pomažu krvi da se zgruša. Također su poznate kao trombociti. Krvna se plazma sastoji od 90 posto vode. Ostatak plazme su proteini, enzimi, agensi zgrušavanja i proteini koji nose hormone, vitamine i kolesterol.

bazalna ploha

zgrušavanjetrombocitileukociteritrocit

Faze zgrušavanja krvi

specijalizirane krvne stanice

jezgra endotelijalne stanice

trombociti

monociti

bazofili

neutrofili

limfociti

crveno krvno zrnce

Krv

Ljudsko tijelo … 2Stanice, tkiva i organi … 4

Tjelesni sustavi … 6Živčani sustav … 8

Živci … 10Neuroni i dendriti … 12

Središnji živčani sustav … 14Periferni živčani sustav … 16

Autonomni živčani sustav … 18Krvotok (cirkulacijski sustav) … 20

Krv … 22

Sadržaj

Izdavač: 24sata d.o.o.

Prijevod: Jasmina Sarić Čedić

Lektura: Snježana Babić Višnjić

Tisak: Radin print d.o.o.

Ljudsko tijelo cjelina - 978-953-323-148-8

Ljudsko tijelo 1 - Živčani sustav i krvotok - 978-953-323-149-5

© 2008 Brijbasi Art Press Limited

Sva prava pridržana. Niti jedan dio materijala ne smije biti kopiran, fotokopiran, reproduciran, preveden, iskazan u bilo kojem elektroničkom mediju ili u obliku čitljivom

za stroj, ili reemitiran, u cijelosti ili djelomično, bez prethodne pisane suglasnosti.

Documents

Ljudsko tijelo - Zivcani sustav i krvotok.pdf