Upload
gordana-stojkovic
View
17
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
dty
Citation preview
IZVORI KOMUNITARN
OG PRAVA I OSNOVI ZAKONODAVNOG
POSTUPKA
KOMUNITARNO PRAVO
Skup svih do sada usvojenih propisa u sva tri stuba čini komunitarno pravo ili opšte poznati acquis communautaire
Zvanični prevod pravna tekovina Ipak termin acquis opšteprihvaćen i koristi se
u svim državama članicama EU
KOMUNITARNO PRAVO
Zakonodavstvo Evropske unije se obično deli na tzv. primarno i sekundarno zakonodavstvo Primarno zakonodavstvo - čine osnivački ugovori
i sve kasnije izmene ovih ugovora Sekundarno zakonodavstvo čine ostali
sekundarni izvori prava međunarodni ugovorisudska praksa
PRIMARNI IZVORI
Osnivački ugovori: Ugovor o osnivanju Zajednice za ugalj i čelik iz 1951.
godine. – Ovaj Ugovor se još zove i Pariski ugovor po mestu u kome je potpisan (ovaj Ugovor je istekao u julu 2002. godine, a sva aktiva i pasiva Evropske zajednice za ugalj i čelik, zatečena na dan 23. jula 2002. godine preneta je na Evropsku zajednicu;
Ugovor o osnivanju Evropske ekonomske zajednice (sada se zove Ugovor o osnivanju Evropske zajednice) iz 1957. godine i
Ugovor o osnivanju Evropske zajednice za atomsku energiju.Ova dva poslednja se zovu Rimski ugovori
PRIMARNI IZVORIPotonji ugovori kojima su menjani osnivački ugovori: Ugovor o spajanju iz 1965. godine; Ugovori o budžetima iz 1970 i 1975. godine; Ugovori o pristupanju novih država članica (sa
svakom zemljom se zaključivao poseban ugovor o pristupanju);
Jedinstveni evopski akt iz 1986. godine; Ugovor o Evropskoj uniji iz 1992. godine; Ugovor iz Amsterdama iz 1997. godine i Ugovor iz Nice iz 2001. godine; Ugovori o pristupanju iz 2004. godine Ugovor iz Lisabona iz 2009. godine kojim su izvršene
značajne izmene – Ugovor o Evropskoj uniji i Ugovor o funkcionisanju Evropske unije + Evroatom
SEKUNDARNI IZVORI
Uredbe, direktive, odluke, preporuke, mišljenja i međunarodni ugovori
Član 288 UFEUU vršenju nadležnosti Unije, organi usvajaju
uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja. Uredba ima opštu primenljivost. Ona
obavezuje u potpunosti i neposredno se primenjuje u svakoj državi članici.
Direktiva obavezuje svaku državu članicu kojoj je upućena u pogledu ciljeva koji treba da se postignu, prepuštajući nacionalnim organima da izaberu formu i sredstva izvršenja.
Odluka je obavezujuća u potpunosti. Odluka u kojoj je navedeno kome je upućena obavezuje samo njih.
Preporuke i mišljenja ne obavezuju.
Drugi stub Načelne i opšte smernice Zajedničke strategije Zajednički poduhvati Zajednički stavovi Nadležnost za donošenje podeljena između
Evropskog saveta i Saveta ministaraTREĆI STUB Zajednički stavovi Okvirne odluke Odluke Konvencije
PRE LISABONA
Sekundarno komunitarno zakonodavstvo se objavljuje u Službenom listu Evropske unije, na dvadeset tri zvanična jezika Evropske unije
Primarni i sekundarni izvori prava dostupni nahttp://eur-lex.europa.eu/en/legis/index.htm
Službeni list dostupan na http://eur-lex.europa.eu/JOIndex.do?ihmlang=en
UREDBA Uredbe imaju opštu primenu Automatski bivaju unete u nacionalno
pravo – izuzetak da zakonodavac može da obaveže državu članicu da donese mere kojima se poboljšava delotvorna primena uredbe
Tri osnovne karakteristike uredbi: 1. opšta primenljivost; 2. obaveznost ovog akata u potpunosti i 3. neposredna (direktna) primenljivost u
svakoj državi članici.
DIREKTIVE
Direktiva obavezuje državu članicu u pogledu cilja koji treba postići
Direktiva ostavlja slobodu u izboru vrste pravnog akta i načina unošenja direktive u nacionalno pravo
Države članice su obavezne da obaveste Komisiju o radnjama koje su preduzele zarad primene direktive
ODLUKE
Odluka je obavezujuća u potpunosti Ako su u njoj navedeni adresati, obavezujuća
je samo za njih Najčešće je odluka upućena državama
članicama, a ređe određenim pojedincima Onaj kome je odluka upućena mora biti o
tome obavešten Objavljuju se u Službenom listu EU
PREPORUKE I MIŠLJENJA
Nisu obavezujući pravni akti Često se donose kao neka vrsta priprema
za donošenje obavezujućeg pravnog akata Ne postoji obaveza njihovog objavljivanja u
Službenom listu Evropske unije Neki autori svrstavaju ove izvore u tzv.
meko pravo
MEKO PRAVO
rezolucije, deklaracije organa EZ ili država članica, akcioni programi kojima se predviđaju mere koje valja preduzeti u narednom periodu; uputstva organa kako da vrše svoje nadležnosti i međuinstitucionalni sporazumi
Nisu obavezujući akti Meko pravo obično prethodi usvajanju
obavezujućih pravnih akata kao što su uredbe ili direktive
MEĐUNARODNI SPORAZUMI Nisu predviđeni članom 288. Ugovora o
funkcionisanju EU Članovi 216- 219 UFEU - mogućnost zaključenja
međunarodnih sporazuma između Zajednice i jedne ili više država članica ili međunarodnih organizacija
Ovakvi ugovori Ovim članom predviđen i poseban postupak
potpisivanja ovakvih sporazuma Između ostalog – to su i sporazumi o
pridruživanju
SUDSKA PRAKSA
Najvažniji izvor prava Najvažnija načela na kojima počiva
komunitarno pravo razvijeni kroz sudsku praksu – npr. načelo direktnog dejstva, suprematije komunitarnog prava nad nacionalnim pravom i odgovornost države
Neke odluke imaju erga omnes dejstvo, stvaranje precedentnog prava
POSTUPAK DONOŠENJA ODLUKA
Evropska komisija, Evropski parlament i Savet ministara su tri organa Evropske unije koji su uključeni u postupak donošenja odluka u Evropskoj uniji, izuzetak – zajednička spoljna i bezbednosna politika, tu i dalje Savet i Evropski savet
Ranije - tri glavna zakonodavna postupka su „konsultacija“, „davanja saglasnosti“ i „saodlučivanje”
Sada – redovan postupak i poseban postupak
REDOVAN ZAKONODAVNI POSTUPAK
Najveći evropskih propisa usvaja putem ovog zakonodavnog postupka.
U članovima Ugovora se navodi da se propis usvaja u redovnom postupku
Uloga Evropskog parlamenta najjača do sada
REDOVNI ZAKONODAVNI POSTUPAK
Komisija podnesi predlog propisa. Ukoliko Parlament odobri akt u pitanju ili
izmeni predlog, a Savet se slaže sa izmenama, predlog se usvaja u skladu sa formulacijom koju je odobrio Parlament
U suprotnom, Savet svoj stav i o tome obaveštava Parlament. Komisija je takođe obavezna da objasni svoje stavove Parlamentu.
Drugo čitanje - Ukoliko Parlament ovog puta odobri predlog ili ćuti, mera se smatra usvojenom.
Ukoliko Parlament odbaci predlog, mera se ne može usvojiti.
Parlament izmeni predlog, a Savet prihvati takve izmene (zahteva se jednoglasnost ukoliko se Komisija protivi izmenama). U ovom slučaju mera se smatra usvojenom. Ukoliko, pak, Savet odbaci izmene započinje postupak usaglašavanja.
Usaglašavanje – formira se Odbor za usaglašavanje, jednaki broj predstavnika Parlamenta i Saveta + učešće Komisije
Potrebno da predstavnici Saveta kvalifikovanom većinom a predstavnici Parlamenta običnom većinom usvoje izmenjeni predlog
Rok za usaglašavanje – 6 nedelja, u suprotnom akt nije usvojen
Ako se usvoji tekst – treće čitanje u Parlamentu i Savetu, 6 nedelja za usvajanje (Savet – kvalifikovana, Parlament – obična većina), u suprotnom akt nije usvojen
UČEŠĆE NACIONALNIH PARLAMENATA U
ZAKONODAVNOM POSTUPKU Regulisano Protokolima br. 1 i 2 uz
Ugovore – o učešću nacionalnih parlamenata u zakonodavnom postupku i o primeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti
Komisija nacrte zakonodavnih akata osim Savetu i Parlamentu dostavlja i nacionalnim parlamentima
Oni imaju rok od 8 nedelja da usvoje obrazloženo mišljenje o tome da je li neki nacrt zakonodavnog akta u skladu sa načelom supsidijarnosti i proporcionalnosti
UČEŠĆE NACIONALNIH PARLAMENATA U
ZAKONODAVNOM POSTUPKU Svaki nacionalni parlament ima 2 glasa,
ako su dvodomni, svaki dom po jedan glas
Predlagač mora da uzme u obzir mišljenje nacionalnih parlamenata – ako je jedna trećina glasova nacionalnih parlamenta protiv nacrta, on se mora revidirati (jedna četvrtina u oblasti slobode, bezbednosti i pravde)
Nakon toga, predlagač može da izmeni nacrt, povuče ga ili ostane pri njemu
UČEŠĆE NACIONALNIH PARLAMENATA U
ZAKONODAVNOM POSTUPKU U redovnom zakonodavnom postupku – ako
prosta većina glasova nacionalnih parlamenata protiv predloga – predlog se mora revidirati - izmena, povlačenje, ostajanje pri predlogu
Ako Komisija ostaje pri predlogu – obrazloženo mišljenje
Pre prvog čitanja Parlament i Savet razmatraju usklađenost predloga sa načelom supsidijarnosti
Ako se većinom od 55% u Savetu i običnom većinom u Parlamentu izglasa da predlog nije u skladu sa načelom supsidijarnosti, predlog se povlači iz zakonodavnog postupka
(
UČEŠĆE NACIONALNIH PARLAMENATA U ZAKONODAVNOM POSTUPKU
Nacionalnim parlamentima data kontrolna uloga
U praksi – zauzetost nacionalnih parlamenata, ocena supsidijarnosti, pitanje finansiranja akcije
POSEBNI ZAKONODAVNI POSTUPCI Razlikuju se po tome što Parlament i
Savet ne postupaju zajedno već jedan od njih usvaja uz učešće drugog – zapravo, usvaja ih Savet
Savet se ili konsultuje sa Parlamentom ili dobija njegovu saglasnost
Član 48. Ugovora o EU – Savet može doneti odluku (tzv. pasarele) da se akt ipak usvaja u redovnom zakonodavnom postupku