j “ d.o.o. Sara r PLAN AKTIVNOSTI rivredno dobro Butmi aktivnosti_ Farma krava_Butmir... · Kapacitet staja za uzgoj priplodnih junica i muške junadi je 350. Spremišta za hranu

1

PLAN AKTIVNOSTI sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija/zagađenja i usaglašavanje sa najboljom raspoloživom praksom

ZA FARMU KRAVA “POLJOPRIVREDNO DOBRO BUTMIR” D.O.O. SARAJEVO-ILIDŽA

Sarajevo, januar, 2010.godine

Fa

rma

krav

a „P

oljo

priv

redn

o do

bro

But

mir“

d.o

.o. S

araj

evo-

Ilidž

a

2

KONTROLNI LIST

Podnosilac Plana:

Kantonalno javno preduzeće „Poljoprivredno dobro Butmir“, d.o.o. Sarajevo-Ilidža Doglodi, br. 119, Ilidža 71 000 Sarajevo Bosna i Hercegovina

Projekt: Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija/zagađenja i usaglašavanje sa najboljom raspoloživom praksom za postojeću farmu krava “Poljoprivrednog dobra Butmir” d.o.o. Sarajevo-Ilidža

Konsultant Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu, d.d. Stjepana Tomića br. 1 71000 Sarajevo tel: + 387 33 212 466/7 fax: + 387 33 207 949 E-mail: [email protected] Web: http://www.heis.com.ba

Obrađivači: Semra Fejzibegović, dipl.inž.maš.

Mr. Sc. Vukašin Balta, dipl.inž.geol.

Marina Fusco, dipl. inž. biotehn.

Šifra: D-narudžba

Pripremio: Pregledao: Odobrio:

Semra Fejzibegović,

dipl.inž.maš.

M.Sc Irem Silajdžić,

dipl.inž.okol.

Prof. dr. Tarik Kupusović, dipl.inž.građ

Ime i prezime

Odgovorni obrađivač Interna kontrola Direktor

DATUM POTPIS POTPIS POTPIS

15. 01.2010.

3

SADRŽAJ

POPIS SLIKA ...........................................................................................................................4

POPIS TABELA........................................................................................................................5

PLAN AKTIVNOSTI..................................................................................................................6 1 IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA POGONA I POSTROJENJA .................................7 2 LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA...............................................................................8 3 OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA, VRSTA PROIZVODA I GODIŠNJI KAPACITET

PROIZVODNJE, BROJ ZAPOSLENIKA ...........................................................................11 4 OPIS POGONA I POSTROJENJA....................................................................................12

4.1 Tehničke i tehnološke cjeline..........................................................................12 4.2 Opis tehnološkog procesa proizvodnje...........................................................26 4.2.1. Principi rada...................................................................................................26 4.2.2. Procesi i pomoćne operacije na farmi............................................................27

5 DATUM POČETKA RADA POGONA ................................................................................28 6 OTPADNI TOKOVI I TRENUTNO STANJE OKOLIŠA NA LOKALITETU POGONA.....................28

6.1 Trenutno stanje okoliša na datoj lokaciji.........................................................28 6.2 Opis mjesta nastanka otpadnih tokova...........................................................32

7 LISTA SIROVINA I POMOĆNIH MATERIJALA UKLJUČUJUĆI HEMIJSKE SUPSTANCE I GORIVO ...................................................................................................................40

7.1 Lista osnovnih i pomoćnih sirovina, i pomoćnih materijala.............................40 7.2 Lista hemijskih supstanci i goriva ...................................................................41

8 VODOSNABDJEVANJE I IZVORI ENERGIJE.....................................................................42 9 MJERE ZA ODRŽAVANJE I ČIŠĆENJE OPREME...............................................................43 10 OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGA ..............................................................................43 11 OPIS POSTOJEĆIH MJERA PREVENCIJE........................................................................44

11.1 Mjere prevencije nastanka emisija i svođenje upotrebe sirovina, vode i energije na minimum ....................................................................................44

11.2 Opis konačnog tretmana otpadnih tokova ......................................................45 11.3 Usporedba mjera koje se poduzimaju u pogonu sa najboljim raspoloživim

tehnikama .....................................................................................................47 12 ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI SIROVINA I EMISIJAMA .............................................51

12.1 Analiza potrošnje sirovina...............................................................................51 12.2 Analiza potrošnje vode i energije....................................................................51 12.3 Analiza emisija u vode....................................................................................52

13 SPISAK AKTIVNOSTI I MJERA I ROKOVI ZA PREDUZIMANJE PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERA.....................................................................................................................53

14 PRIJEDLOG MONITORING PLANA .................................................................................59 15 MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE, NASTANKA OTPADA I EMISIJA ..........62 16 PLAN ZA SPRJEČAVANJENESREĆA VELIKIH RAZMJERA .................................................63 17 NAČIN IZVJEŠTAVANJA O REZULTATIMA IZVRŠAVANJA MJERA .......................................64 18 FINANSIJSKA PROCJENA ZA IZVRŠENJE PLANA NA GODIŠNJEM NIVOU ...........................65 19 PLAN ZA PRESTANAK RADA UKOLIKO POSTROJENJE ODNOSNO POGON PRESTAJE SA

RADOM PRIJE 31.12.2007. .......................................................................................68 20 PRILOZI.....................................................................................................................68

4

POPIS SLIKA

Slika 1. Izgled pogona farme krava „Poljoprivredno dobro Butmir“. d.o.o. ...............................7

Slika 2. Lokacija pogona i postrojenja Farme krava KJP „Poljoprivredno dobro Butmir“, ........9

Slika 3 Prikaz lokaliteta farme sa satelitskog snimka Google Earth .........................................9

Slika 4 Situacioni prikaz objekata pogona i postrojenja..........................................................10

Slika 5 Glavni ulaz na farmu sa portirnicom ...........................................................................13

Slika 6 Pumpna stanica sa rezervoarom Slika 7 Šaht bunara..............................14

Slika 8 Upravna zgrada .........................................................................................................14

Slika 9 Kolska vaga ................................................................................................................15

Slika 10 Pumpna stanica za gorivo ........................................................................................15

Slika 11 Skladište rezervnih auto dijelova ..............................................................................16

Slika 12 Trafostanica i agregat ...............................................................................................16

Slika 13 Proizvodni objekat sa 2 štale i sabiralištem za mlijeko u sredini ..............................17

Slika 14 Krave u boksovima u proizvodnom pogonu..............................................................17

Slika 15 Sistem mlijekovodnih cijevi .......................................................................................18

Slika 16 Rezervoari za skladištenje mlijeka tzv. laktofrizi .......................................................19

Slika 17 Prostor za pranje muznih jedinica.............................................................................19

Slika 18 Kotlovi za vrelu vodu.................................................................................................20

Slika 19 Telećarnik .................................................................................................................20

Slika 20 Staje sa nadstrešnicom za odgoj junica ...................................................................21

Slika 21 Junice za priplod.......................................................................................................22

Slika 22 Objekat za porod teladi.............................................................................................23

Slika 23 Skladište za koncentrat.............................................................................................23

Slika 24 Natkriveni sjenjaci.....................................................................................................24

Slika 25 Horizontalni silosi za kukuruznu silažu .....................................................................24

Slika 26 Đubrovnik..................................................................................................................25

Slika 27 Osočara ....................................................................................................................25

Slika 28 Geološka karta sa hidrogeološkim karakteristikama tla............................................30

Slika 29 Mjesta nastanka emisija na farmi krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo ..............39

Slika 30 Kanali sa rešetkama na podu staja...........................................................................44

Slika 31 Kanali sa rešetkama u krugu farme ..........................................................................45

Slika 32 Mjesta uzimanja uzoraka i mjerenja .........................................................................61

5

POPIS TABELA

Tabela 1 Proizvodnja mlijeka na KJP „Poljoprivredno dobro Butmir“, d.o.o. Ilidža.................12

Tabela 2 Tehnički podaci o bojlerima .....................................................................................19

Tabela 3 Parametri kvaliteta vode rijeke Dobrinje u zoni ispuštanja otpadnih voda...............31

Tabela 4 Mjesta nastanka i karakteristike otpadne vode za farmu krava KJP „PD Butmir“,...32

Tabela 5 Parametri kvaliteta otpadne vode za farmu krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo................................................................................................................................................34

Tabela 6 Izvori emisija u tlo za farmu krava KJP „PD Butmir“, d.o.o.Sarajevo.......................35

Tabela 7 Otpad klasificiran prema katalogu otpada ...............................................................35

Tabela 8 Mjesta nastanka i karakteristike otpada za farmu krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. ...36

Tabela 9 Mjesta nastanka emisija u zrak za farmu krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo .37

Tabela 10 Ukupna potrošnja i trošak u 2008. godini ..............................................................40

Tabela 11 Potrošnja energije u 2009. godini ..........................................................................42

Tabela 12 Tretman otpadnih tokova.......................................................................................45

Tabela 13 Usporedba za preporukama iz dokumenta za sektor uzgoja muznih krava .........47

Tabela 14 Predložene mjere i aktivnosti.................................................................................54

Tabela 15 Prijedlog monitoring plana .....................................................................................59

Tabela 16 Mjere planirane za monitoring proizvodnje, nastanka otpada i emisija .................62

Tabela 17 Predloženi način izvještavanja ..............................................................................64

Tabela 18 Finansijska procjena za izvršenje Plana aktivnosti................................................65

Tabela 19. Katastarski podaci i dokumenti o objektima farme krava KJP „PD Butmir“, .........69

Tabela 20. Podaci o postojećim dozvolama i saglasnostima .................................................69

Tabela 21 Podaci o postojećim elaboratima (zaštita okoliša, protiv požarna zaštita, sigurnost na............................................................................................................................................69

6

PLAN AKTIVNOSTI

7

1 IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA POGONA I POSTROJENJA

Naziv poduzeća KJP „Poljoprivredno dobro Butmir“, d.o.o. Sarajevo-Ilidža

Pravni oblik Društvo sa ograničenom odgovornošću

Adresa Doglodi 119, Općina Ilidža, Sarajevo

Web adresa e-mail:[email protected]

Telefon/fax: 033 621 286; 033 621 160

Direktor: Mirsad Memišević, dipl.inž. agr.

Kontakt osoba, pozicija Zagorac Dženan, dipl. pravnik

Službena kontakt osoba Mirsad Memišević

Slika 1. Izgled pogona farme krava „Poljoprivredno dobro Butmir“. d.o.o.

8

2 LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA Farma krava KJP „Poljoprivredno dobro Butmir“, d.o.o. je smještena u naselju Doglodi u Općini Ilidža, na zemljištu označenom u kopiji katastarskog plana br. 175,176 od 9.12.2009. godine Općinske geodetske uprave Ilidža kao k.č.br. 693/1 i 693/2, a u Z.K. izvadku uknjiženo je na ime vlasnika nekretnine SOUR UPI – RO ZA PROIZVODNJU I PRERADU MLIJEKA.

Lokacija pogona i postrojenja Farme krava KJP „Poljoprivredno dobro Butmir“, d.o.o data je na kopiji katastarskog plana u Prilogu br.1.

U skladu sa Prostornim planom Kantona Sarajevo, objekti Farme krava KJP „Poljoprivredno dobro Butmir“, d.o.o se nalaze u zoni poljoprivrednog zemljišta. Izvod iz Prostornog plana je dat u Prilogu br. 2.

Potrebno je napomenuti da urbanistička saglasnost, tehnička dokumentacija, tj. Glavno-izvedbeni projekat za izgradnju objekata Farme krava KJP „Poljoprivredno dobro Butmir“, d.o.o, kao i ostale važeće dozvole nisu dostupne, s obzirom da su iste uništene u proteklom ratnom periodu 1992.-1995. godine.

U Prilogu br. 3 dostavlja se važeća vodoprivredna dozvola za „Poljoprivredno dobro Butmir“, d.o.o, Ilidža, Sarajevo br. 07-06-25-5242/03 izdata 11.11.2003. godine od strane Ministarstva privrede Kantona Sarajevo za upotrebu Poljoprivrednog dobra, farme krava na lokalitetu Bojnik-Sarajevo, općina Ilidža.

Pogoni i postrojenja Farme krava KJP „Poljoprivredno dobro Butmir“, d.o.o za proizvodnju mlijeka, smješteni su na parceli koja se nalazi sa desne strane puta Bojnik – Stup, te je preko ovog puta u pravcu istoka povezana sa XII transverzalom koja povezuje Rajlovac preko Stupske petlje sa Dobrinjom i dalje Lukavicom, a koja je asfalitirana i izvedena sa 2 saobraćajne trake. Pristupni put Bojnik - Stup je lokalni, asfaltiran i također izveden sa dvije saobraćajne trake.

Parcela farme na istočnoj strani graniči sa privatnim stambenim kućama koje se nalaze uz samu zaštitnu ogradu farme. Na udaljenosti cca 500 m u pravcu sjeveroistočno od parcele protiče rijeka Miljacka. Zapadno od parcele nalazi se poljoprivredno zemljište te stambene privatne kuće i dalje u pravcu zapada na udaljenosti od cca 1 km od lokacije farme protiče rijeka Dobrinja. U neposrednom okruženju pogona i postrojenja ne nalazi se šumsko područje, niti vrijedno prirodno područje. Na ili u neposrednoj blizini predmetnog lokaliteta također nema objekata kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa od značaja.

Parcela zauzima ukupnu površinu 38.050 m2, odnosno 3,8 ha.

Sa aspekta transporta, odnosno pristupa objektu, preduzeće je povezano pristupnim putem sa glavnom gradskom saobraćajnicom, odnosno XII transverzalom što omogućava nesmetan pristup kamionima i dostavnim vozilima. Pogon i postrojenja Farme krava KJP „Poljoprivredno dobro Butmir“, d.o.o su u potpunosti opremljeni infrastrukturom. Postoji priključak na gradski vodovod i gradsku kanalizaciju, te elektroenergetsku i PTT mrežu. Redovno je organiziran i prijevoz čvrstog otpada.

Tačna lokacija pogona i postrojenja je prikazana na Slici 2 i Slici 3, dok je detaljniji pregled situacionog prikaza objekata dat na Slici 4.

9

Slika 2. Lokacija pogona i postrojenja Farme krava KJP „Poljoprivredno dobro Butmir“, d.o.o

Slika 3 Prikaz lokaliteta farme sa satelitskog snimka Google Earth

Farma krava „Poljoprivredno dobro Butmir“d.o.o.

10

Slika 4 Situacioni prikaz objekata pogona i postrojenja

3

1

2

57

8

910

11

1 Portirnica 2 Pumpna stanica i bunar 3 Upravna zgrada 4 Kolska vaga 5 Pumpa za snabdjevanje vozila gorivom 6 Magacin rezervnih auto-dijelova 7 Trafostanica i agregat 8 Proizvodni objekat (krave u laktaciji) 9 Objekat za sabiranje mlijeka u cisternama 10 Staja za uzgoj junica za priplod (lauf štale) 10a Stare štale (Ne postoje više) 11 Telećarnik 12 Objekat za porod - porodilište 13 Skladište stočne hrane 14 Silo trenč i sjenik 15 Đubrovnik 16 Osočara 17 Mehanička radionica

8

12

10a

13

14

15

16

4

17

6

11

3 OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA, VRSTA PROIZVODA I GODIŠNJI KAPACITET PROIZVODNJE, BROJ ZAPOSLENIKA

Kantonalno javno preduzeće „Poljoprivredno dobro Butmir“, d.o.o za proizvodnju mlijeka je upisano u sudski registar Općinskog suda u Sarajevu u predmetu upisa promjene funkcije i dopune lica ovlaštenog za zastupanje u unutrašnjem i vanjskotrgovinskom prometu, na osnovu Rješenja o registraciji br. 065-0-Reg-08-003306 od 17.11.2008.godine (Prilog br. 4).

U skladu sa standardnom klasifikacijom djelatnosti u BiH na osnovu Zakona o klasifikaciji djelatnosti u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH“, broj 76/06), Kantonalno javno preduzeće „Poljoprivredno dobro Butmir“, d.o.o je firma koja se bavi sljedećim djelatnostima:

Područje A Poljoprivreda, lov i šumarstvo, Oblast 01 – Poljoprivreda, lov i pripadajuće uslužne djelatnosti,

Grana 01.2 – Uzgoj životinja, Razred 01.21 – Uzgoj goveda, proizvodnja mlijeka, Podrazred 01.212 – Uzgoj goveda za proizvodnju mlijeka Podrazred 01.213 - Uzgoj goveda za priplod.

Instalirani kapacitet farme je 600 krava od čega je u prosjeku predviđeno 480 krava u fazi laktacije i 120 krava u suhostaju i/ili fazi telenja.

Na farmi će se uzgajati telad do 180 dana starosti sa instaliranim kapacitetima za 100 teladi do 60 dana starosti i 200 teladi od 60-180 dana starosti. Kapacitet staja za uzgoj priplodnih junica i muške junadi je 350.

Spremišta za hranu su sljedećih kapaciteta: horizontalni silosi – 6.000 tona, nadkriveni sjenjaci – 700 tona, skladište za koncentrate – 60 tona.

U skladu sa Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Sl. Novine FBiH, br. 19/04), pogon i postrojenja Farme krava KJP „Poljoprivredno dobro Butmir“, d.o.o. pripadaju pogonima i postrojenjima za koje Federalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu, odnosno spada u pogone za intenzivan uzgoj krupne stoke sa više od 500 mjesta za krupnu stoku.

Trenutni kapacitet iznosi:

• 500 muznih krava,

• 400 priplodnog podmladka,

• 50 tovnih junadi.

Proizvodi su sljedeći:

• Svježe kravlje mlijeko rashlađeno na +4°C, sadržaj mliječne masti 3,8%, sadržaj proteina 3,2%,

• Priplodne junice, gravidne 6-9 mjeseci, starosti 26-28 mjeseci i težine 500-550 kg,

• Grla za klanje (muška junad 460-480 kg, starosti 13-15 mjeseci i izlučene krave težine 550-600 kg.

Dnevno se proizvede u prosjeku oko 9.000 litara mlijeka za tržište BiH, odnosno cca 3.000.000 litara mlijeka godišnje. Mlijeko sa farme otkupljuje mljekara „Milkos“, d.o.o. Sarajevo koje vlastitim kamionima – cisternama odvozi svaki dan u isto vrijeme.

Višak gravidnih junica planirano je da se plasira privatnim uzgajivačima.

12

Grla (muška junad i izlučene krave) za klanje prodaju se klaonicama na području Kantona Sarajevo.

Dio vlastite proizvodnje troši se za vlastite potrebe: mlijeko za ishranu teladi i gravidne junice za remont osnovnog stada. Tabela 1 Proizvodnja mlijeka na KJP „Poljoprivredno dobro Butmir“, d.o.o. Ilidža

Vrsta proizvoda 2008 2009

Proizvodnja mlijeka u litrima 3.033.828 3.310.566

Priplodne junice 160 grla 147 grla

Grla za klanje (u kg žive mjere) 53.500 55.500

Poduzeće raspolaže vlastitim vozilima za dopremanje sirovina (stočne hrane) za uzgoj krupne stoke, kao i za snabdijevanje velikog broja kupaca gotovim proizvodom (telad za klanje).

Pogoni i postrojenja KJP „Poljoprivredno dobro Butmir“, d.o.o. Ilidža namijenjeni uzgoju stoke i proizvodnji mlijeka ispunjavaju veterinarsko-zdravstvene uvjete u pogledu lokacije za izgradnju, gradnju, tehničko uređenje, opremu, način rada stručnih zaposlenika i zoohigijene u skladu sa Rješenjem br. 07-06-24-1365-1 izdatim dana 04.12.2007. godine od strane Ministarstva privrede Kantona Sarajevo (Prilog br. 5).

Broj uposlenih radnika u poduzeću je 78, od čega proizvodnih 67 i neproizvodnih 11. Proizvodnja se vrši u tri smjene i to prva smjena od 07-15 h, druga smjena od 15-23 h i treća smjena od 23-07 h. Dinamika proizvodnje je ravnomjerna u toku godine. Proizvodnja se odvija tokom cijele godine, sedam radnih dana u sedmici, tj. 365 dana u godini.

Šifra NACE koda za BiH Registar o postrojenjima i zagađivanjima:

Razred 01.21 – Uzgoj goveda, proizvodnja mlijeka.

4 OPIS POGONA I POSTROJENJA (tehnološke i tehničke cjeline sa shemama i pomoćne objekte, uključujući opremu za smanjenje negativnog uticaja)

4.1 TEHNIČKE I TEHNOLOŠKE CJELINE

Postojeći kompleks pogona i postrojenja Farme krava KJP „Poljoprivredno dobro Butmir“, d.o.o. Ilidža, Sarajevo sačinjavaju sljedeće građevinsko-tehničke cjeline:

• Portirnica,

• Pumpna stanica i bunar za vodu,

• Upravna zgrada,

• Kolska vaga,

• Pumpa za snabdjevanje vozila gorivom,

• Magacin rezervnih auto-dijelova,

• Trafostanica i agregat,

13

• Proizvodni objekat od 2 staje (krave u laktaciji),

• Objekat za sabiranje mlijeka u cisternama – prihvatna mljekara,

• Staja za uzgoj junica,

• Staja za uzgoj teladi (telećarnik),

• Objekat za porod teladi (porodilište),

• Skladište stočne hrane (za koncentrat),

• Silo trenč (silosi za silažu) i sjenik,

• Đubrovnik,

• Osočara,

• Mehanička radionica.

Portirnica za dezinfekcijskom barijerom se nalazi na sjeveroistočnoj strani lokacije farme na glavnom ulazu u farmu i predstavlja jedini ulaz za sve zaposlene, kao i ulaz za dostavna vozila za osnovne i pomoćne sirovine, te izlaz za distributivna vozila. Ujedno predstavlja i obezbjeđenje sigurnosti na ulazu u farmu, te obezbjeđenje sigurnosti za obližnju pumpnu stanicu i bunar. Sa ulaza je obezbjeđen pristup kolskoj vagi, upravnoj zgradi i dalje proizvodnim objektima na farmi.

Slika 5 Glavni ulaz na farmu sa portirnicom

Bunar, nadzemni rezervoar i pumpna stanica za vodu se nalaze u krajnjem sjeveroistočnom dijelu kruga farme, na cca 10 m udaljenosti sa desne strane od ulazne kapije i služe za zahvatanje potrebnih količina podzemnih voda za vodosnabdjevanje farme. Eksploatacioni vodozahvatni bušeni bunar je dubine 18 m i na udaljenosti 4-6 m od bunara nalazi se nadzemni rezervoar za vodu od poliestera. Rezervoar je opremljen sa svim potrebnim vodovodnim armaturama i fazonskim komadima. Iz rezervoara je projektovan i usisni cjevovod Ø 150mm koji ide na hidrostanicu u objektu pumpne (crpne )stanice. Crpna stanica projektovana je sa dvije prostorije i prostorom za smještaj hidrostanice i prostorom za opremu potrebnu za hlorisanje. Hidrostanica se sastoji od tri vertikalne pumpe, tlačne posude, ormarić sa tlačnom sklopkom. U građevinskom smislu, objekat je izveden klasično, sa ravnim krovom i vratima koja se otvaraju prema vani. Glavni projekat vodosnabdjevanja pitkom, odnosno tehnološkom vodom za KJP „PD Butmir“, d.o.o. izradilo je „Hidra“ d.j.l. preduzeće za unutrašnju i spoljnu trgovinu, građevinarstvo i vodoprivredu Sarajevo u oktobru 1999. godine.

14

Slika 6 Pumpna stanica sa rezervoarom Slika 7 Šaht bunara

Upravnu zgradu sačinjava prostor za tehničko i administrativno opsluživanje farme sa kancelarijama za upravu, sekretaricu, tehnologa, i računovodstvo, te sanitarni mokri čvor.

Slika 8 Upravna zgrada

Kolska vaga služi za mjerenje svih ulaza sirovina i materijala potrebnih za djelatnost na farmi kao i izlaza gotovih i sporednih proizvoda. Prostor uz vagu sastoji se od prolaznog puta širine 6,0 metara i prostora neposredno ispred i poslije vage u ukupnoj dužini od 50,0 metara. Sav prostor uz vagu u horizontalnom smislu je ravan kako zahtijeva kolska vaga.

15

Slika 9 Kolska vaga

Stanica za snabdjevanje vozila gorivom se nalazi između objekta kolske vage i upravne zgrade i sastoji se od ukopanog rezervoara i automata za istakanje goriva. Jedan rezervoar ili podzemni spremnik goriva koji služi za skladištenje goriva – dizela, je cijelom svojom zapreminom postavljen ispod zemlje. Kapacitet rezervoara je 5.000 litara. Uz pumpnu stanicu, nalazi se šaht koji predstavlja reviziono okno podzemnog rezervoara. Cjelokupna instalacija je u skladu sa važećim propisima i pravilima struke. Profesionalna vatrogasna brigada Kantona Sarajevo izradila je Elaborat zaštite od požara za KJP „PD Butmir“, d.o.o. Ilidža dana 04.04. 2000. godine (Prilog br. 6), u kojem se utvrđuju mjere zaštite od požara za sve objekte na farmi, te i za stanicu za snabdjevanje vozila gorivom.

KJP „PD Butmir“, d.o.o. Ilidža je također izradilo Pravilnik o zaštiti od požara u decembru 2007. godine, i Pravilnik o zaštiti na radu u februaru 2008. godine koji su dati u Prilogu br. 7.

Slika 10 Pumpna stanica za gorivo

16

Magacin rezervnih auto-dijelova se nalazi u neposrednoj blizini upravne zgrade, i služi za smještaj rezervnih auto dijelova.

Slika 11 Skladište rezervnih auto dijelova Trafo-stanica i agregat, služe za snabdjevanje farme sa električnom energijom iz dva izvora: - napajanje iz javne elektroenergetske mreže BiH putem vlastite trafostanice kapaciteta

120 kW, - napajanje putem vlastitog dizel agregata u slučaju nestanka el. energije iz javne

mreže.

Slika 12 Trafostanica i agregat

Proizvodni objekat se sastoji od dvije štale sa po 240 krava koje su u fazi laktacije, vezane zajedničkim sabiralištem za mlijeko. Duž srednjeg dijela svake štale pozicionirani su hranidbeni hodnici, koji vrše podjelu štale na četiri jednaka dijela, što omogućava

17

grupisanje grla u 4 grupe (po 60 krava). Uz hranidbene hodnike, sa obje strane postavljeni su boksovi (4 x 60 boksova).

Slika 13 Proizvodni objekat sa 2 štale i sabiralištem za mlijeko u sredini Provjetravanje štala vrši se prirodnim putem sistemom otvora na zidu i krovu.

Slika 14 Krave u boksovima u proizvodnom pogonu

18

Sabirni dio za mlijeko sa cisternama – prihvatna mljekara ili spremište:

Spremište za mlijeko povezuje obadvije štale, a sastoji se od:

- sistem za akumulaciju mlijeka, - prostora za pranje muznih jedinica, - prostora za skladištenje i primarno hlađenje mlijeka, - prostora za smještaj pogonskih uređaja (dva električna bojlera za vruću vodu), - priručno skladište za alat i opremu za mužu.

Sistem za prikupljanje (akumulaciju) mlijeka podrazumijeva vakuum pumpe – muzne jedinice „Milk master“ koje proizvodi tvornica De Laval, koje se postavljaju na vime krave kada je muža u toku, kao i mlijekovode koji su postavljeni uz cijevi iznad boksova i vode prema sabirnom dijelu sa cisternama, odnosno hladnjacima.

Prostor za skladištenje i primarno hlađenje mlijeka podrazumijeva 4 hladnjaka (laktofriza) ukupnog kapaciteta 12 tona. Jedan laktofriz je proizvođača Strojobal, Čehoslovačka kapaciteta 5.000 litara, a tri su kapaciteta 2.170 litara proizvođača Frigomil, Italija.

Slika 15 Sistem mlijekovodnih cijevi

19

Slika 16 Rezervoari za skladištenje mlijeka tzv. laktofrizi

Slika 17 Prostor za pranje muznih jedinica

U prostoriji za pranje muznih jedinica su smještene muzne jedinice kada nisu u upotrebi i postrojenje za centralno industrijsko pranje sa automatskom komandnom pločom.

Prostorija za smještaj pogonskih uređaja je odmah iza prostorije za pranje i u njoj su smještena dva električna bojlera koja služe za pripremu tople vode za centralno pranje mljekovodnih cijevi i muznih jedinica na 85°C. Tehnički podaci o bojlerima su prikazani u Tabeli 2. Tabela 2 Tehnički podaci o bojlerima

Vrsta instalacije Tip Proizvođač Kapacitet Snaga Namjena

Kotao za vrelu vodu 30K2S Pireko,d.o.o.

Oroslavje 2.000 litara 30 kW Priprema vrele vode

20

Vrsta instalacije Tip Proizvođač Kapacitet Snaga Namjena

Kotao za vrelu vodu

SB-20-30EL Čehoslovačka 1.500 litara Nema

podatka Priprema vrele vode

Slika 18 Kotlovi za vrelu vodu Telećarnik je smješten sjeverno od objekta za porod teladi i sastoji se od staje sa nadstrešnicom za telad staru 6 – 60 dana i zatvorenog objekta za grupno držanje starije teladi od 60 do 180 dana. Telad od 6 – 60 dana drže se u zasebnim boksovima – kućicama koje su postavljene u nadstrešnici, a za stariju telad primjenjuje se grupni sistem držanja.

Slika 19 Telećarnik

21

Staja sa nadstrešnicom se sastoji od boksova. Bočne ograde imaju ispuste od varenih cijevi. Duž čeonih strana ispusta, ostaje po 64 m2 betoniranog prostora. Na ovom razmaku, sa obje strane, cijelom dužinom nadstrešnice, podignut je zid visok 2,0 m, koji telad štiti od direktnog udara vjetra. U betonskom podu, izvedeni su kanali koji služe za odvođenje, kako atmosferske vode na nenatkrivenom dijelu, tako i cijeđenje osoke iz kućica, te vode od pranja na natkrivenom dijelu. U centralnom dijelu nadstrešnice ozidane su dvije prostorije, koje služe za pripremu mlijeka za napajanje teladi, za smještaj opreme za hranjenje i održavanje higijene. Čišćenje boksova i ispusta je ručno. Svaki boks ima izlaz i vlastiti ispust. Objekat za uzgoj junica za priplod sačinjava sedam staja i vanjski dio sa nadstrešnicom za 25 – 30 grla. Junice iz sedam staja imaju slobodan pristup nadstrešnici ispod koje su smještene jasle za smještaj hrane. Iza jasli, a ispod nadstrešnice je ostavljen izbetoniran prostor od približno 3 metra širine namijenjen za prolaz mikser prikolice iz koje se vrši dostava hrane junicama koje stoje poredane ispred jasli i uzimaju ponuđenu hranu. S druge strane nadstrešnice nalazi se prostor za smještaj sijena.

Slika 20 Staje sa nadstrešnicom za odgoj junica

22

Slika 21 Junice za priplod Objekat za porod (porodilište), odnosno štala u kojoj se obavljaju najosjetljivije faze u reprodukciji krava (od suhostajnog perioda do završetka neophodne njege u post-telidbenom periodu) sastoji se iz sljedećih prostorija: • odjeljenje za zasušene krave, • odjeljenje za teljenje krava, • pripremno odjeljenje, • dio za bolesne krave (stacionar).

Manipulativnim hodnikom, štala je uzdužno podijeljena na dva dijela, tako da se sa jedne strane nalazi prostor za zasušene krave, a sa druge strane boksovi za teljenje i ležišta za krave u pripremi za proizvodnju. Sa obje strane hranidbenog hodnika nalaze se jasle.

Odjeljenje za zasušene krave ima slijedeći raspored: Uz bočni zid nalazi se prostor širok 6 m, koji je betonskom pregradom, visine 1,2 m, odvojen od blatnog hodnika. Ovaj prostor se svakodnevno nastire na principu duboke stelje, što pretstavlja ugodno i čvrsto mjesto za boravak visokogravidnih krava. Između prostora za ležanje i jasli, nalazi se blatni hodnik. Na jaslama je postavljen sistem pregleda sa mehaničkim fiksatorima.

Ovaj dio štale je povezan sa vlastitim ispustom, koji krave slobodno koriste.

Dio za teljenje krava, sastoji se od 12 boksova za teljenje koji su postavljeni u niz, duž hranidbenog hodnika. Boks je pregradom od metalnih cijevi odvojen od jasli, gdje se nalazi i prostor za pristup krave na jasle. Veličina boksa iznosi 7,5 m2 (2,5 m x 3 m), a u njemu je montirana i automatska pojilica. Čišćenje i nastiranje boksa je ručno.

Pripremno odjeljenje se sastoji od 20 klasičnih ležišta (vezani sistem), postavljenih duž hranidbenog hodnika. Iza ležišta ugrađen je hodnik za stajnjak, koji je povezan sa sabirnim kanalima. Dužina ležišta iznosi 190 cm i međusobno su odvojena pregradom od metalnih cijevi.

Duž jasli postavljen je metalni ram za vezove i vakuum vod, dok je između svaka dva stajališta ugrađena automatska pojilica.

Dio za bolesne krave (stacionar) kojima duže vremena treba liječenje, što čini sastavni dio pripreme za reprodukciju, je u aneksu ove štale, a provjetravanje štale je izvedeno kao i u proizvodnim štalama. Sastoji se od 15 klasičnih ležišta, postavljenih u dva reda duž jasli i krmnog stola uz bočni zid aneksa. Iza ležišta je hodnik sa kanalima, kojim se stajnjak izbacuje na centralni sabirni plato.

23

Iza kanala za izđubrivanje, nalazi se komunikacijski prostor. Napajanje se vrši putem automatskih pojilica, a muža putem vakuum-voda, u kante.

Slika 22 Objekat za porod teladi

Skladište za stočnu hranu je podno skladište za koncentrovanu hranu, ukupnog kapaciteta 50 tona koncentrovanih krmiva. Ukoliko se želi pripremiti vlastiti koncentrat, skladište posjeduje pogonski uređaj za mljevenje i mješanje.

Slika 23 Skladište za koncentrat

Silo trenč i sjenik (silosi za silažu i sjenjaci).

Na farmi se nalaze ukupno tri silosa za silažu, ukupnog kapaciteta 6000 tona silaže, a između njih su smještena spremišta za sijeno tzv. sjenjaci, koji se sastoje od tri

24

natstrešnice, otvorene sa dvije strane, čiji je ukupan kapacitet 700 tona sijena. Površine na kojoj su smješteni sjenjaci su nabijene i nasute slojem tucanog kamena.

Slika 24 Natkriveni sjenjaci

Slika 25 Horizontalni silosi za kukuruznu silažu

Đubrovnik je betonska površina i prostor u kojem se vrši odlaganje stajnjaka, tj. đubriva. Stajnjak iz svih štala se prikuplja traktorima i vozi u betonske đubrovnike. Na ovom se mjestu također odlaže i mulj iz osočare.

25

Slika 26 Đubrovnik Osočara ili osočna jama je specijano izgrađena izbetonirana jama za prikupljanje osoke. Ona se nalazi u blizini silo trenčova i đubrovnika i na nižem je dijelu u odnosu na cijeli krug farme, tako da sve otpadne vode iz sabirnih kanala idu gravitacijski prema osočnoj jami. Kapaciteta je 4.000 m3. Manipulativni plato na zemljištu koji nije izbetoniran nalazi se uz osočaru dimenzija koje omogućavaju manipulaciju traktoru za izvlačenje mulja iz jame.

Slika 27 Osočara

Mehanička radionica predstavlja objekat u kojem je smješteno odjeljenje za bravarske, vodoinstalaterske i električarske radove, kao i garažu za smještaj vozila, koja svakodnevno opslužuju farmu. Krug pogona i postrojenja je ograđen ogradom i sve slobodne površine su ozelenjene.

26

Manipulativni platoi predviđeni su uz proizvodne objekte obostrano i izvedeni su od asfalta ili betona.

4.2 OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA PROIZVODNJE

4.2.1. PRINCIPI RADA

Osnovni principi rada na Farmi krava KJP „Poljoprivredno dobro Butmir“, d.o.o su sljedeći:

• Savremeni način držanja krava,

• Primjena nove tehnologije u ishrani, i

• Obezbjeđenje uslova za postizanje što boljeg kvaliteta i higijene mlijeka.

Savremeni način držanja krava podrazumijeva da se kravama u fazi laktacije i suhostajnom periodu, omogući optimalno kretanje u zatvorenom i otvorenom prostoru, slobodan pristup hranilištu, vodopojilištu i ležištu. Također podrazumijeva se da se subjektivni uticaj neposrednih izvršioca na vitalne funkcije u proizvodnji mlijeka (ishrana, napajanje, muža, teljenje, njega u post-telidbenom periodu), prihvati i uzgoj teladi svede na što manju mjeru, čime se poboljšavaju uslovi za dosljedno provođenje tehnološkog procesa na farmi, te da se objedini funkcija muže i manipulacije sa mlijekom na jednom mjestu u centralnom skladištu, čime se putevi mlijeka na farmi skraćuju na minimum, poboljšava kvalitet muže, higijena mlijeka, vimena i muznih jedinica.

Krave se u okviru proizvodnog pogona drže pojedinačno na vezu u zatvorenim štalama i držanje je jednoredno. Na ovaj način omogućeno je optimalno kretanje krava. Ležišta su kratka, dimenzija 1,6 – 1,7 m x 1,1 – 1,3 m. Vezanje goveda je izvedeno pomoću lanca oko vrata, te na istom mjestu krave se hrane i muzu, te izbacuju fekalije i mokre. Na istom mjestu vrši se i napajanje grla putem autmatske pojilice za vodu. Muža krava se obavlja muznim jedinicama na licu mjesta. U ležišnim boksovima, na betonskoj podlozi je položena prostirka koja je napravljena od mješavine piljevine i slame, što obezbjeđuje čistoću vimena, koja je osnovni preduslov za njegovo zdravlje.

Iza ležišta se nalazi kanal za izđubravanje širine 40 cm koji se prostire čitavom dužinom štale. Iza kanala ostavljen je prostor od cca 1,5 m za pristup prilikom ćišćenja kanala za izđubrivanje i mužu.

Kravama se sijeno i silaža servira ispred ležišnih boksova preko centralnog hranidbenog hodnika sa jaslama duž obje strane hodnika, prema kojima sve krave imaju pristup. Ishrana koncentratima vrši se iz prikolice i kontrolirana je svakodnevno. Automatske pojilice za vodu su pogodnije od korita zbog higijene vode.

U objektu za porod osnovni princip je da se obezbjedi što prirodniji tretman krava u najosjetljivijim fazama reprodukcije (od momenta zasušenja do završetka post-telidbenog perioda) i da se uticaj neposrednih izvršioca u ovoj fazi svede na najnižu mjeru. Zasušene krave su odvojene u poseban dio štale za reprodukciju sa prostranim dijelom za ležanje na dubokoj stelji i bez pregrada za individualne boksove. Zasušene krave imaju slobodan izlaz u ispust.

Za teljenje, predviđeni su posebni boksovi u kojima je krava slobodna. U takvom boksu krava boravi zajedno sa teletom do kraja kolostralnog perioda. Nakon kolostralnog perioda, krava se u posebnom odjeljenju priprema još 8 – 10 dana za definitivan odlazak u proizvodne štale.

Krave kojima je nakon teljenja, ili kasnije, potreban duži tretman, drže se u odjeljenju stacionara.

Također i u telećarniku nastoji se iznaći optimalno rješenje za uzgoj teladi u najosjetljivijoj fazi uzgoja (do 60 dana starosti). Telad od 6 – 60 dana, drže se u zasebnim boksovima

27

(kućicama postavljenim u nadstrešnici), a telad stara 60 – 180 dana, drže se u grupama od po deset.

U svim štalama se nastoji na jednostavan mehanizovan način (sa najnižim nivoom uznemiravanja stočnog fonda), odstraniti stajnjak iz štale i transportirati do sabirnog đubrovnika.

Na farmi se nalaze spremišta za sve vrste hrane i povezana su glavnom saobraćajnicom sa proizvodnim dijelom farme. Tehnološki su postavljena tako, da se utovar i istovar hrane, ali i prostirke, može maksimalno mehanizirati. Na farmi su predviđene sve stručne službe, kao i posada za održavanje opreme i objekata. Osim ishrane stada i redovne higijene štala za krave, stručno osoblje vodi i stalnu brigu o zdravlju stada.

4.2.2. PROCESI I POMOĆNE OPERACIJE NA FARMI

Osnovni procesi koji se odvijaju na farmi za uzgoj muznih krava jesu:

• Proces ishrane,

• Muža,

• Skladištenje mlijeka,

• Održavanje higijene, te

• Uzgoj priplodnog podmladka.

Zavisno od godišnjeg doba planirana su dva načina ishrane: - ljetni obrok od 10. maja do 15. oktobra i

- zimski obrok od 15. oktobra do 10. maja.

Proces ishrane odvija se tokom cijelog dana i kao osnovna hrana koristi se kukuruzna silaža, sijeno i koncentrat. Ujutro se počne sa malom količinom sijena koja podstiče probavni sistem organizma, a nastavi sa silažom. U toku muže ili neposredno nakon muže se daje koncentrat. Muzno grlo može pojesti u prosjeku 25-30 kg silaže dnevno. Količina koncentrata po grlu zavisi od proizvodnje mlijeka, tako da se koncentrat može davati i 3-4 puta tokom dana u najboljim slučajevima. Navečer se daje mala količina sijena i ponovo silaža po volji.

U ljetnom obroku dominantna je zelena masa lucerke sa okolnih površina na farmi, a u zimskom kukuruzna silaža.

Osim hrane, kravama se redovno daje i voda preko automatskih pojilica.

Ovaj sistem hranjenja stoke podrazumijeva kombinaciju kukuruzne silaže, sijena i koncentrata i prilagođen je fazi u kojoj se krava nalazi, tj. fazi laktacije odnosno fazi zasušivanja. Upotreba koncentrata uz silažu povoljno djeluje na mliječnost, dok je za visoko proizvodna grla neophodna kako bi se njihov genetički potencijal mogao maksimalno iskoristiti.

Muža se obavlja na mjestu boravka krave (kod držanja na vezu). Krave se muzu tri puta dnevno, a kod grla koja daju više od 30 litara mlijeka dnevno preporučuje se muža i tri puta dnevno. Muža se vrši u istom vremenskom periodu u toku dana, sa savremenim De Laval muzilicama, čime se postiže bolja higijena. Mlijeko se prenosi mljekovodima do laktofriza koji su smješteni u spremištu za mlijeko (mljekara) i odvozi se svaki dan cisternama mljekare „Milkos“ Sarajevo koja otkupljuje mlijeko. Mlijeko se odvozi rano ujutro prije početka proizvodnje u mljekari.

Održavanje i čišćenje objekata za smještaj krava se praktikuje suhom metodom korištenjem metle i lopate. Prostirka ispod krava se čisti metlom i primjenjuje se samo suho

28

čišćenje. Čišćenje vodom i dezinfekcija krečom vrši se jednom sedmično u proizvodnim štalama, a svaki dan između objekata telećarnika i porodilišta. Odstranjivanje đubriva se izvodi ručno pomoću lopate dva puta dnevno, a zatim se mehaničkim grtačima gura duž hodnika na centralni sabirni hodnik, putem kojeg se traktorom transportuje do đubrovnika, gdje se slaže tokom godine. U proljetnim mjesecima đubrivo se rasprostire na okolne poljoprivredne površine i njive, i također odvozi na drugu parcelu KJP „Poljoprivrednog dobra Butmir“ koja se koristi za uzgoj stočne hrane, a male količine se prodaju seljacima (farmerima) za njihove potrebe. Stajnjak se kamionima KJP „Poljoprivrednog dobra Butmir“, d.o.o. prebacuje do druge parcele za uzgoj stočne hrane i istresa na zemlju gdje se odmah zaore.

Higijena otkupne stanice (laktofrizi i podna površina) se održava redovnim pranjem vodom i dezificijens sredstvom marke Higijenik proizvođača DITA Tuzla.

U objektu za odgoj junica za priplod vrši se obnavljanje osnovnog stada tako što se uzgajaju junice (priplodni podmladak) iz vlastitog uzgoja. Stručna komisija vrši odabir ženskog podmladka u dobi od 6 i 12 mjeseci, a također i pred sami pripust, odnosno vještačko osjemenjivanje. Plan vještačkog osjemenjivanja pravi se krajem tekuće godine za narednu godinu, tako da se uvijek unaprijed zna od kojeg će bika biti korištena sperma kod oplodnje. Za vještačko osjemenjivanje grla koriste se sjemena progeno testiranih bikova HF pasmine ponuđenih na tržištu, a koje odabere stručna komisija.

5 DATUM POČETKA RADA POGONA Farma krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo-Ilidža je izgrađena 1969. godine i temeljno rekonstruisana 1973. godine. U periodu od 1974. godine je kao Fakultetsko ogledno poljoprivredno dobro „Butmir“ ušlo u sastav privrednog sistema UPI- Sarajevo pa do 2008. godine je prošlo kroz nekoliko statusnih i organizacionih promjena. Početak rata 1992. godine donio je niz problema u poslovanju preduzeća. Iako je već prve godine rata 1992. ostalo bez opreme i bez stočnog fonda, uspjelo je nakon rata da obnovi farmu u Doglodima, da se nabave kvalitetne krave i nastavi sa proizvodnjom mlijeka. Obnova KJP „PD Butmir“ počela je nakon završetka rata 1995. godine i trajala do 1999. godine kada je otpočela proizvodnja mlijeka. Osnovno stado je formirano 1998. godine. Nabavljeno je 500 grla gravidnih junica, ali njihovo teljenje je otpočelo polovinom 1999. godine. Obnavljanje osnovnog stada vršilo se priplodnim podmladkom iz vlastitog uzgoja. Proizvodnja mlijeka po kravi se iz godine u godinu povećavala sa početnih 5.000 litara 1999. godine, i 2008. godine je dostignuta planirana proizvodnja od 6.000 litara po kravi.

6 OTPADNI TOKOVI I TRENUTNO STANJE OKOLIŠA NA LOKALITETU POGONA

6.1 TRENUTNO STANJE OKOLIŠA NA DATOJ LOKACIJI

6.1.1. Geološka i hidrogeološka obilježja lokacije

Opće karakteristike područja Farma krava u sklopu KJP “Poljoprivredno dobro Butmir“ d.o.o. Sarajevo, sa prostora Općine Ilidža, naselje Doglodi, smješteno je u neposrednoj blizini Bojničke ulice koja vodi

29

za Butila, te dalje prema Reljevu i Vogošći (Slika 27). Predmetni prostor sa jugoistoka (SE), okružuje željeznička pruga koja lučno, na relativno kratkom razmaku presjeca četiri značajna površinska vodotoka u okruženju (Miljacka, Dobrinja, Željeznica i Bosna). Blizina predmetnih vodotoka shvata se kao bitna činjenica ovog lokaliteta, gdje se posebno naglašava pozicija farme unutar koridora između rječnih tokova Miljacke i Dobrinje, čija je uloga u definiraju hidrografije i morfologije sa aspekta nastanka, pozicije i održavanja farme unutar ove oblasti ključno. S tim u vezi, lokacija farme nalazi se u području aluvijalne zaravni koja povezuje rječne tokove Miljacke i Dobrinje (al), kao i prve rječne terase (t1), vezane za njih. Aproksimativno izraženo, visina terasnog dijela ne prelazi 4 m od površine vodenog ogledala rijeke. Geološke karakteristike područja Litološki posmatrano Kvartarne naslage (Q), što znači aluvijalni sedimenti (al), kao i sedimenti prve rječne terase (t1), sačinjeni su od šljunka i pijeska sa nešto glinovite komponente, koja slabo, odnosno relativno slabo povezuje ovaj granulirani materijal. Bolja povezanost izražena je u području prve rječne terase. U podlozi ovih sedimenata nalaze se nepropusni gornje-miocenski (1M3), lapori, gline, alevroliti, glinoviti pješčari i ugalj (“Koševska Serija”), odnosno slabopropusni (2M3), Orlački konglomerati, pješčari i laporci, koji (prije svega 1M3), stoje u neposrednoj vezi sa Kvartarom. Daljnju podlogu ovog prostora čine srednje do gornje-Trijaski (T2,3), krečnjaci i dolomiti, čiji se uticaj za sada osjeća izvan područja Farme. Hidrogeološke karakteristike područja U hidrogeološkom smislu Kvartarni sedimenti (Q), predstavljaju vodonosne horizonte, u tijesnoj međusobnoj hidrauličkoj povezanosti, koji će kako za vrijeme visokih, tako i za vrijeme režima voda u opadanju vodenog ogledala rijeka Miljacke i Dobrinje, automatski pratiti njihovu razinu u podzemlju. S tim u vezi, naglašava se da veća senzitivnost na reakcije rječnog toka postoji u aluvijalnim sedimentima, nego u sedimentima prve rječne terase. Gornje-miocenski (1M3), lapori, gline, alevroliti, glinoviti pješčari i ugalj (“Koševska Serija”), odnosno (2M3), Orlački konglomerati, pješčari i laporci, koji se nalaze u podlozi Kvartarnih sedimenata, kako je već naglašeno, predstavljaju nepropusne, do veoma slabo propusne sedimente i predstavljaju podinsku do bočnu hidrogeološku barijeru podzemnom toku koji se odvija u aluvionu i prvoj rječnoj terasi. Srednje do gornje-Trijaski (T2,3), krečnjaci i dolomiti, predstavljaju karstifikovanu, tektonski dobro razlomljenu sredinu, koji se pojavljuju kao veoma zavodnjena sredina, koja u području Igmana ostvaruje neposredan kontakt sa Kvartarnim sedimentima. U dubljim nivoima Trijas ostvaruje povezanost sa akviferskom sredinom koja ima značajan stepen mineralizacije, te eksponiranost geotermalnom energijom, gdje se kao produkt takvog stanja u području Ilidže pojavljuju mineralna i termomineralna vrela, čiji se uticaj generalno manifestira u podnožju Igmana (ušće Željeznice i Zujevine u Bosnu). Cijeneći da rijeka Dobrinja svojim tokom pregrađuje aluvijalno područje prema ovim vodotocima, za sada se može prihvatiti konstatacija, kako svojim tokom zaustavlja eventualnu ekspanziju onečišćenja u pravcu urbanog područja Ilidže i dalje prema Igmanu. U konačnici ovo ne znači da zagađenje rijeke Dobrinje od strane farme krava KJP “Poljoprivredno dobro Butmir“ d.o.o. Sarajevo može preći dozvoljene okvire, koji se nalažu Zakonom o vodama, kao i Zakonom o zaštiti okoliša, obzirom da se na taj način kontinuirano zagađuje rijeka Bosna, kao i potencijalna izvorišta vezana za ove vodotoke (Dobrinju i Bosnu).

30

Slika 28 Geološka karta sa hidrogeološkim karakteristikama tla

6.1.2. Kvalitet zraka

S obzirom da u blizini predmetne lokacije ne postoji monitoring stanica za praćenje kvaliteta zraka, nije bilo moguće prikazati parametre kvaliteta zraka kako bi se imao uvid u stanje kvaliteta zraka na lokaciji. Činjenica je da u neposrednoj blizini objekata farme krava nema industrijskih objekata koji bi predstavljali veće zagađivače, te se može smatrati da kvalitet zraka nije pogoršan.

6.1.3. Kvalitet voda

Rijeka Dobrinja je raspoređena u II kategoriju vodotoka1, u skladu sa klasifikacijom prema namjeni i stepenu zagađenosti prema kojoj spada u vode II klase2 tj. vode koje se u prirodnom stanju mogu upotrebljavati za kupanje i rekreaciju građana, za sportove na vodi, za gajenje drugih vrsta riba (ciprinida), ili koje se uz uobičajene metode obrade-kondicioniranja mogu upotrebljavati za piće i u prehrambenoj industriji.

Uredbom o opasnim i štetnim tvarima u vodama (Službene novine FBiH br.43/07), te Uredbom o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama SR BiH (Sl. List SR BiH br. 19/80) propisane su vrijednosti za maksimalno dozvoljene koncentracije (MDK) određenih parametara po pojedinim klasama voda, koji se smatraju opasnim i štetnim materijama u vodama.

Radi utvrđivanja stanja rijeke Dobrinje koja je prijemnik otpadnih voda iz pogona i postrojenja farme krava KJP “Poljoprivredno dobro Butmir“ d.o.o. Sarajevo, izvršeno je uzorkovanje 26.12.2009. godine uzvodno i nizvodno od mjesta ispuštanja otpadnih voda.

1 Uredba o kategorizaciji vodotoka (Sl.List SFRJ br. 42/67) 2 Uredba o klasifikaciji voda međurepubličkih vodotoka, međudržavnih voda i voda obalnog mora Jugoslavije (Sl. List SFRJ br. 6/78)

31

Uzorkovanje je izvršio stručni tim laboratorije „Instituta za hidrotehniku GF iz Sarajeva“, d.o.o. i rezultati su prikazani u Tabeli 3. Tabela 3 Parametri kvaliteta vode rijeke Dobrinje u zoni ispuštanja otpadnih voda

Parametri MDK3 Dobrinja uzvodno

Dobrinja nizvodno

Datum 26.12.2009. 26.12.2009. Temperatura (oC) 9,5 9,5 Mutnoća (NTU) 25,3 19 pH vrijednost 6,8-8,5 7,79 7,6 Elektroprovodljivost na 20 oC (�S/cm) 361 373 Ukupan isparni ostatak na 105 oC (mg/l) 1000 260 228 Pepeo na 550 oC (mg/l) 224 196 Volatilne materije na 550 oC (mg/l) 36 32 Suspendovane materije na 105 oC (mg/l) 30 28 35 m-alkalitet (mg CaCO3/l) 1,74 182 HPK (mg O2/l) 22 30 BPK5 (mg O2/l) 4 1 1 Amonijačni nitrogen (mg N/l) 0,10-0,25 0,84 1,4 Ukupni nitrogen(mg N/l) 4,24 3,97 Nitratni nitrogen (mg N/l) 0,5-1,5 1,68 1,12 Nitritni nitrogen (mg N/l) 0,01-0,03 0,043 0,051 Ukupni fosfor (mg/l P) 0,1-0,25 0,72 1,01 Ukupna ulja i masti (mg/l) Detredženti (mg DBS/l) KMnO4 (mg/l O2) 12 11,18 16,60 Hloridi (mg/l) 10,8

Analizirajući parametre izmjerene na dva mjesta u zoni ispuštanja otpadnih voda u usporedbi sa maksimalno dozvoljenim koncentracijama, možemo zaključiti da je povećan nivo suspendovanih materija, a s obzirom da je momentu uzimanja uzoraka vode prethodio period intenzivnih padavina, može se povezati sa povećanim procesom ispiranja čestica u slivu.

Ne postoje MDK vrijednosti za sve relevantne parametre, ali se iz vidljivih povišenih vrijednosti za amonijačni i nitratni nitrogen, te kao i ukupni fosfor može zaključiti da je prisutan visok sadržaj organske materije u vodi. Analiza kvaliteta otpadnih voda iz ovog pogona i postrojenja data je u tački 6.2.1. ovog Plana, na osnovu čega se može vidjeti razlog zbog kojeg je analiza kvaliteta rijeke Dobrinje u zoni ispuštanja otpadnih voda pokazala ovakve rezultate.

3 U skladu sa Uredbom o opasnim i štetnim materijama u vodama (Službene novine BiH“, br.43/07), Član 5 i 6 utvrđene su najveće dopuštene koncentracije pojedinih opasnih i štetnih materija u površinskim vodama, te u skladu sa Uredbom o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama SRBiH (Sl. List SR BiH br. 19/80)

32

6.1.4. Kvalitet zemljišta

Zbog činjenice da je na razmatranom lokalitetu već izgrađen industrijski objekat sa svom pratećom infrastrukturom, te da se u neposrednoj blizini nalaze i stambeni objekti, moguće je zaključiti da je zemljište već degradirano postojećom izgradnjom, ali je nakon izgradnje lokacija uređena u vidu ozelenjavanju površina i zasađivanju pojasa rastinja.

Ispitivanje kvalitete zemljišta nije rađeno na lokaciji farme.

6.2 OPIS MJESTA NASTANKA OTPADNIH TOKOVA

Ključni okolinski problemi koji se javljaju kao posljedica aktivnosti uzgoja krava u okviru KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo-Ilidža su sljedeće:

• Uticaj na kvalitet vode u obližnjim podzemnim i površinskim vodotocima kao posljedica odlaganja stajnjaka i osoke,

• Uticaj na kvalitet okolnog zemljišta kao posljedica odlaganja stajnjaka,

• Uticaj na kvalitet zraka zbog emisije stakleničkih plinova, pojave neugodnih mirisa i prašine.

6.2.1 Otpadne vode Otpadne vode koje nastaju na lokaciji farme mogu se podijeliti na:

– tehnološke otpadne vode nastale u procesu čišćenja i održavanja štala i prostora oko štala, osoka iz štala, te otpadne vode nastale u procesu održavanja čistoće i higijene muzilica i mljekare,

– sanitarno-fekalne otpadne vode nastale u objektu upravne zgrade,

– oborinske otpadne vode koje rastvaraju organsku materiju i stvaraju procjedne vode (silaža, đubrište).

U Tabeli 4. dat je pregled mjesta nastanka i karakteristika otpadne vode: Tabela 4 Mjesta nastanka i karakteristike otpadne vode za farmu krava KJP „PD Butmir“,

d.o.o. Sarajevo

Mjesto nastanka Vrsta Sastojci otpadne vode

1. Proizvodne štale Osoka i otpadne vode od pranja štala i kanala za izđubravanje

Hranjive materije – azot, fosfor i kalijum

2.Prostor za pranje muznih jedinica – između proizvodnih štala

Otpadne vode od CIP pranje muzilica i mljekovoda, te poda ove prostorije

Organske materije iz mlijeka, visok nivo azota i fosfora deterdženti

3.Objekat za smještaj mlijeka (mljekara)–smještena između proizvodnih štala

Čišćenje laktofriza i podnih površina mljekare

Organske materije iz mlijeka, visok nivo azota i fosfora, deterdženti

4. Porodilište Osoka i otpadne vode od pranja štala i kanala za izđubravanje


5. Telećarnik Osoka i otpadne vode od pranja štala


6. Objekat za odgoj junadi Osoka i otpadne vode od pranja štala i okolnog prostora ispod


33

Mjesto nastanka Vrsta Sastojci otpadne vode

nadstrešnice

7. Silo trenč i sjenik Procjedne vode, odnosno filtrat silaže

Visok nivo hranjivih materija, nizak pH

8. Đubrište Procjedne vode Hranjive materije – azot, fosfor i kalijum

9. Osočara Osoka Hranjive materije – azot, fosfor i kalijum

10. Krug farme – saobraćajnice (dez barijera) i okolno poljoprivredno zemljište

Procjedne vode od organskog prirodnog đubriva

Visok nivo azota i fosfora

11. Upravna zgrada Sanitarno-fekalna otpadna voda u toaletima

Deterdženti i fekalije

12.Manipulativni plato na ulazu i kod upravne zgrade

Oborinske otpadne vode od atmosferskih padavina koje se prikupljaju sa krovova i otvorenih površina

Organske materije

Prikaz emisionih mjesta na mapi lokacije dat je na Slici 29.

Tehnološka otpadna voda iz svih štala (proizvodni pogon, porodilište, telećarnik i objekat za uzgoj junadi) se prikuplja odvojenim sistemom cjevovoda i kanala koje se sastaju u sabirnom šahtu i odlaze uskim otvorenim kanalom u pravcu osočare. U ove vode se također ulijevaju i procjedne vode iz silo trenča i đubrovnika, te kruga farme, kao i oborinske vode sa manipulativnog platoa putem odvodnih kanala izgrađenih za odvodnju ovih voda. U osočari se vrši taloženje stajnjaka i ostalih čvrstih materija koje su dospjele u otpadne vode, a tečna faza odlazi putem izgrađenog betoniranog otvorenog kanala preko poljoprivredne površine u pravcu rijeke Dobrinje.

Tehnološke otpadne vode koje nastaju u prihvatnoj mljekari od pranja opreme i laktofriza koje sadrže deterdžente koji su biorazgradljivi odlaze u sistem sanitarno-fekalne kanalizacije, te se zajedno sa sanitarnim vodama iz upravne zgrade ispuštaju u gradski kanalizacijski sistem grada Sarajeva.

Sanitarno-fekalne otpadne vode iz sanitarnih čvorova se skupljaju zasebnim sistemom cjevovoda u upravnoj zgradi i bez prethodnog tretmana se ispuštaju u gradski kanalizacijski sistem grada Sarajeva.

Oborinske vode sa krovova, te sa asfaltnih površina kupe se putem obodnih kanala i odlaze u osočnu taložnu jamu. Izbistrena voda iz taložne jame se preliva u betonirani kanal i direktno ulijeva u rijeku Dobrinju.

Obavezna kontrola kvaliteta tehnoloških otpadnih voda4 tj. monitoring od strane ovlaštenog laboratorija nije izvršen. Na osnovu izvještaja o ispitivanju tereta zagađenja otpadnih voda nastalih iz farme krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo, koje je izradio „Institut za hidrotehniku GF u Sarajevu“, d.o.o., u januaru 2010. godine, ustanovljeno je da otpadna voda na mjestu ispuštanja u recipijent, tj u rijeku Dobrinju ima sljedeće karakteristike:

4 Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik (Službene novine FBiH, br. 50/07)

34

Tabela 5 Parametri kvaliteta otpadne vode za farmu krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo

Parametri MDK5 Ispusno mjesto tehnoloških

otpadnih voda

Datum 25./26.12.2009 26./27.12.2009 Temperatura (oC) 30 9,46 Mutnoća (NTU) 1120 1008 pH vrijednost 6,0-9,0 7,05 7,13 Elektroprovodljivost na 20 oC (�S/cm) - 2820 2540 Ukupan isparni ostatak na 105 oC (mg/l) - 3136 3092 Pepeo na 550 oC (mg/l) - 1124 1040 Volatilne materije na 550 oC (mg/l) - 2012 2052 Suspendovane materije na 105 oC (mg/l) 35 1286,2 m-alkalitet (mg CaCO3/l) - 204 220 HPK (mg O2/l) 125 1673,0 BPK5 (mg O2/l) 25 1069,68 Ukupni nitrogen(mg N/l) 10 155,91 Ukupni fosfor (mg/l P) 1,0 16,53 Ukupna ulja i masti (mg/l) 20 Detredženti (mg DBS/l) 1,0 Hloridi (mg/l) 200 170 160

* Vrijednosti pogledati u izvještaju o EBS-u u Prilogu 10 ovog dokumenta.

Utvrđivanje tereta zagađenja otpadnih voda farme krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo izraženog preko ekvivalentnog broja stanovnika (EBS) izraženo je prema zakonom usvojenoj metodologiji za utvrđivanje EBS-a6. Terenski dio ispitivanja izvršen je 25.-27. 12. 2009. godine u kontinuiranom, propisanom trajanju od 48 sati na mjestu ispusta tehnoloških otpadnih voda prije ispusta u krajnji recipijent, tj. u rijeku Dobrinju.

Proračunom je utvrđeno da je ukupni teret zagađenja izražen preko ekvivalentnog broja stanovnika jednak EBS= 3.285, a Izviještaj o rezultatima ispitivanja tereta zagađenja otpadnih voda farme krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo, dat je u Prilogu br. 10.

Mjesto uzimanja uzorka je na kraju kanala koji prolazi od osočare preko poljoprivredne površine prema rijeci Dobrinji, tj. odmah nakon prolaska kroz otvoreni kanal, a prije ispusta u rijeku Dobrinju. Količine otpadne vode koje se ispuštaju iz farme krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. iznose u prosjeku 0,05 m3/s.

Iz podataka Izvještaja o određivanju EBS-a u Prilogu br. 10 možemo vidjeti da vrijednosti parametara HPK, BPK5, ukupnog azota i ukupnog fosfora, te suspendovane materije iz dobivenih kompozitnih dvosatnih uzoraka prelaze granične vrijednosti pokazatelja i

5 Granične vrijednosti pokazatelja i dozvoljene granične vrijednosti koncentracije opasnih i štetnih materija u tehnološkim otpadnim vodama (Tabela 1)prema Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik (Službene novine FBiH, br. 50/07) 6 Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja obaveza na temelju opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada (Sllužbene novine FBiH br. 92/07 od 19.12.2007. godine)

35

dozvoljene granične vrijednosti koncentracije opasnih i štetnih materija u tehnološkim otpadnim vodama farme krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo.

Osim osoke, na farmi nastaju i procjedne vode od stajnjaka. One nastaju kada je đubrište izloženo atmosferskim padavinama koje se procjeđuju kroz nagomilani stajnjak i rastvaraju organsku materiju noseći je sa sobom u odvodne kanale koji su izgrađeni na rubu betonirane površine za đubrovnik. Osim organske materije, stajnjak je bogat i patogenim tvarima, sjemenom korova i solima. Odvodni kanali odlaze u pravcu osočare i kroz kanal preko poljoprivredne površine u rijeku Dobrinju.

Plato kod štala za odgoj junadi, gdje se hrane telad je zaprljan đubrivom. Đubrivo sa platoa se skuplja bagerom i odvozi na đubrovnik. Prilikom padavina voda plato i ta voda je jako organski zagađena jer sa sobom nosi đubrivo u obodni kanal, a zatim u taložnu osočnu jamu.

Procjedne vode nakon što se silaža potroši također odlazi u odvodne kanale koji su izgrađeni između površina za sjenjake. Odvodni kanali koji prolaze pored silo trenča odlaze također u pravcu osočare i kroz kanal preko poljoprivredne površine u rijeku Dobrinju.

Otpadne vode koje nastaju prilikom održavanja higijene u prostoru za smještaj mlijeka- prihvatne mljekare, gdje se vrši svakodnevno pranje laktofriza, i u prostoru za pranje muznih jedinica i mljekovoda gdje se vrši CIP pranje su u principu organskog porijekla i predstavljaju mješavinu organske materije iz mlijeka i deterdženata koji se koriste. Ovu otpadnu vodu karakteriše visoka koncentracija hemijske potrošnje kisika (HPK), te prisustvo deterdženata.

6.2.2 Emisije u tlo Izvori emisije u tlo na farmi su tabelarno prikazani u Tabeli 6. Tabela 6 Izvori emisija u tlo za farmu krava KJP „PD Butmir“, d.o.o.Sarajevo

Mjesto nastanka Vrsta Sastojci koji zagađuju

1. Prostor oko osočare Tečni stajnjak

Organska materija, patogene tvari, nutrijenti, azot, fosfor i

kalijum 2.Đubrište

Procjedne vode iz stajnjaka Organska materija, patogene tvari, nutrijenti, azot, fosfor i

kalijum Procjedne vode iz đubrišta, kao i u blizini osočare prilikom pražnjenja jame slobodno otiču po površini na obližnje zemljište što može predstavljati opasnost kako sa aspekta njegovog zagađenja tako i sa zdravstvenog aspekta.

Na Slici 29 prikazana su mjesta emisija u tlo na lokaciji farme.

6.2.3 Stvaranje čvrstog otpada Čvrsti otpad koji nastaje na farmi krava pregledno je dat u Tabeli 7 i klasificiran prema kategorizaciji u skladu sa važećim Pravilnikom o kategorijama otpada sa listama/katalogom (“Službene novine FBiH”, br. 09/05): Tabela 7 Otpad klasificiran prema katalogu otpada

02 Otpad iz poljoprivrede, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lova i ribarstva, pripremanja hrane i prerade

02 01 Otpad iz poljoprivrede, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lova i ribarstva

02 01 01 Talozi od ispiranja i čišćenja 02 01 02 Otpadna životinjska tkiva 02 01 03 Otpadna biljna tkiva 02 01 06 Životinjske fekalije, urin i gnoj (uključujući pokvarenu slamu), efluenti, koji se

36

posebno sakupljaju i obrađuju izvan kruga njihovog nastanka 13 Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva 13 02 Otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje

13 02 08* Ostala ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje 15 Otpadna ambalaža, apsorbensi, materijali za upijanje, filterski materijali i

zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način 15 01 Otpadna ambalaža 15 01 01 Ambalaža od papira i kartona 15 01 02 Ambalaža od plastike 15 01 09 Tekstilna ambalaža 19 Otpad iz postrojenja za upravljanje otpadom, postrojenja za prečišćavanje

gradskih otpadnih voda i pripremu vode za piće i industrijsku upotrebu 19 05 Otpadi od aerobne obrade čvrstog otpada 19 05 03 Kompost koji ne odgovara specifikacijama 20 Komunalni otpad uključujući odvojeno prikupljene sastojke 20 03 Ostali komunalni otpad 20 03 01 Miješani komunalni otpad 20 03 04 Muljevi iz septičkih jama

U Tabeli 8 dat je pregled mjesta nastanka čvrstog otpada i njegov sastav. Tabela 8 Mjesta nastanka i karakteristike otpada za farmu krava KJP „PD Butmir“, d.o.o.

Sarajevo

Mjesto nastanka Vrsta Naziv

1.Proizvodne štale 02 01 01 02 01 03 02 01 06

Talozi od ispiranja i čišćenja štale Otpadna biljna tkiva Životinjske fekalije, urin i gnoj(uključujući pokvarenu slamu)

2.Objekat za smještaj mlijeka-mljekara

15 01 02 Ambalaža od plastike

3.Porodilište 02 01 01 02 01 02 02 01 03 02 01 06

Talozi od ispiranja i čišćenja štale Otpadna životinjska tkiva Otpadna biljna tkiva Životinjske fekalije, urin i gnoj(uključujući pokvarenu slamu)

4.Telećarnik 02 01 01 02 01 06


5.Objekat za odgoj junadi 02 01 01 02 01 06


6.Skladište stočne hrane 15 01 01 15 01 02

15 01 09

Ambalaža od papira i kartona Ambalaža od plastike

Tekstilna ambalaža

7. Đubrište 19 05 03 Komposti van specifikacije (stajsko đubrivo)

8. Osočara 20 03 04 Muljevi iz septičkih jama (iz osočare)

9. Upravna zgrada 20 03 01 Miješani komunalni otpad

37

Mjesto nastanka Vrsta Naziv

10. Mehanička radionica 13 02 08* Otpadna ulja za motore i podmazivanje

Kada se napuni, stajnjak se iz đubrovnika odvozi traktorima na poljoprivredne površine za uzgoj stočne hrane na drugoj lokaciji preduzeća i traktori raznose stajnjak po 10 dana dok se ne ukloni u potpunosti.

Čišćenje mulja (istaloženog đubriva i ostalih čvrstih materija otpadnih voda) iz osočare vrši se nakon izvršenog vizuelnog osmatranja i vlastite procjene. Traktorom KJP „PD Butmir“. d.o.o. Sarajevo se vrši pražnjenje osočare i zajedno sa stajnjakom iz đubrovnika se odlaže na poljoprivredno zemljište za uzgoj stočne hrane. Taložna osočna jama se redovno čisti, kao i betonski otvoreni kanal između taložne jame i rijeke Dobrinje.

Što se tiče količina stajskog đubriva koji se stvara na lokaciji farme krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo procjenjuje se da dnevno nastaje cca 10 tona. Stajnjak se koristi na drugoj lokaciji KJP „Poljoprivrednog dobra Butmir“, d.o.o. Ilidža gdje se nalazi poljoprivredno zemljište (njive) za uzgoj stočne hrane koje se nalazi na udaljenosti od 3 km od farme krava. Stajnjak se u intervalima izvozi na njive gdje se koristi u ratarskoj proizvodnji.

Što se tiče količina ambalažnog otpada koji se stvara na lokaciji farme krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo taj je podatak moguće jedino procijeniti, jer se ne vrši razvrstavanje i vaganje otpada. Sav ambalažni otpad se bez razdvajanja sakuplja i odlaže u kontejner gradskog komunalnog preduzeća KJP „Rad“ Sarajevo koji je smješten izvan lokacije farme za redovan odvoz smeća. Prema podacima dobivenim na terenu, kontejneri se redovno odvoze svaki dan od strane gradskog komunalnog preduzeća KJP „Rad“, Sarajevo.

Jedino se papirna ambalaža odvaja i daje „Sarajevopapir“ preduzeću na reciklažu sa kojom preduzeće ipak nema sklopljen ugovor.

Na Slici 29 prikazana su mjesta nastanka otpada na mapi lokacije.

6.2.4 Emisije u zrak

U narednoj tabeli, dat je pregled mjesta nastanka emisija u zrak. Tabela 9 Mjesta nastanka emisija u zrak za farmu krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo

Mjesto nastanka Vrsta Sastojci koji zagađuju

1. Proizvodne štale

Nusprodukti složenog procesa varenja u digestivnom traktu

goveda Metan, ugljični dioksid

2. Štala za odgoj junadi Nusprodukti složenog procesa varenja u digestivnom traktu


3. Porodilište Nusprodukti složenog procesa varenja u digestivnom traktu


4. Đubrište Nusprodukti složenog procesa varenja u digestivnom traktu


5. Mljekara Emisija freona iz kondenzatora sistema za hlađenje (neznatne

nemjerljive količine) Freon 12

Količina emisija gasova (CH4 i CO2) koja nastaje kao nusprodukt varenja zavisi od više faktora kao što su način hranjenja, laktacije, starosti životinje, i sl.

38

U fazi skladištenja stajnjaka, metan i ugljični dioksid nastaju kao posljedica anaerobne razgradnje organske materije, dok ugljični dioksid nastaje i prilikom aerobne razgradnje. Ugljični dioksid koji se oslobodi organskom razgradnjom stajnjaka nije staklenički gas i ne doprinosi efektu globalnog zagrijavanja, jer biva apsorbiran u vazduhu. Na taj način ugljični dioksid postake dio kružnog ciklusa reciklaže ugljika, a ne dodatni izvor zagađenja.

Intenzitet pojave neugodnih mirisa zavisi od procesa mikrobiološke razgradnje organske tvari i vremenskim prilikama. Stajnjak proizvodi intenzivniji neugodni miris ukoliko se njime loše upravlja, odnosno ukoliko se proces razgradnje odvija pod anaerobnim uslovima u slučajevima kada se ne vrši prevrtanje stajnjaka.

Prilikom hlađenja freona u okviru rada kompresora u prostoru za smještaj mlijeka (kompresori hladnjaka laktofriza) nastaju neznatne emisije freona. Hlađenje freona se odvija putem isparavanja, kompresije i kondenzacije. Gubici freona su neznatni te su njihove emisije u prostoru nemjerljive.

Na ulazu u krug farme, moguće je da postoje značajne emisije u zrak iz kamiona koji služe za dovoz sirovina i transport finalnih proizvoda. Ove emisije u zrak nisu nikada mjerene, iako koncentracije ispušnih gasova u zraku mogu imati značajan negativni utjecaj. Obzirom da je farma krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo smještena u neposrednoj blizini saobraćajnice kojom se kontinuirano odvija saobraćaj, može se zaključiti da je utjecaj emisija u zrak iz kamiona na okolne stambene kuće neznatan, jer kamioni dolaze i odlaze sa farme samo u određenim periodima ujutro kada se mlijeko odvozi, te jednom sedmično kada se odvozi đubrivo, tako da je emisija neznatna u odnosu na saobraćaj sa glavne prometnice.

Mjesta nastanka emisija u zrak prikazana su na Slici 29.

6.2.5 Emisije buke Potencijalni izvor buke je buka nastala uslijed prometa traktora i dostavnih ili distributivnih kamiona u krugu farme. Ova emisija buke je neznatna u odnosu na promet na okolnim putevima i saobraćajnicama.

39

Slika 29 Mjesta nastanka emisija na farmi krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo

1•

1↑

1,2,3,4,5,6,7,8,9,10• Mjesta nastanka otpada

1,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12≈ Mjesta nastanka otpadnih voda

E1≈Emisija tehnoloških i oborinskih otpadnih voda

E2≈Emisija sanitarno-fekalnih otpadnih voda

1,2,3,4,5• Mjesta nastanka emisija u zrak

1↑,2↑, 3↑,4↑,5↑, Mjesto emisije u zrak

1,2, Mjesta emisija u tlo

1≈

1•

E1≈

2•

2↑

5• 3•

2•

4•6•

7•

9•

10•

8•

2,3≈4≈

6≈

8≈

9≈

7≈1•

1≈

5≈

10≈

11≈

12≈

E2≈

3•

3↑

4•

4↑

5•

5↑

1•

2•

40

7 LISTA SIROVINA I POMOĆNIH MATERIJALA UKLJUČUJUĆI HEMIJSKE SUPSTANCE I GORIVO

7.1 LISTA OSNOVNIH I POMOĆNIH SIROVINA, I POMOĆNIH MATERIJALA

Sirovine i materijali na farmi krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo se obezbjeđuju iz vlastite proizvodnje i kupovinom na tržištu.

Ukupna potrošnja osnovnih i pomoćnih sirovina je data u Tabeli 10. Tabela 10 Ukupna potrošnja i trošak u 2008. godini

Vrsta sirovine Godišnja potrošnja (kg)

Godišnji trošak (KM)

Proizvođač Način skladištenja

Kukuruzna silaža

4.713.050 471.305

Vlastita proizvodnja sa poljoprivrednog zemljišta za uzgoj stočne hrane sa

druge lokacije KJP „Poljoprivrednog dobra Butmir“,

d.o.o. Ilidža

Silo trenč

Sjenaža lucerke

2.121.887 212.188,70

Vlastita proizvodnja sa poljoprivrednog zemljišta za uzgoj stočne hrane sa druge lokacije KJP „Poljoprivrednog dobra Butmir“, d.o.o. Ilidža

Silo trenč

Sijeno

719.527 107.929,05

Vlastita proizvodnja sa poljoprivrednog zemljišta za uzgoj stočne hrane sa

druge lokacije KJP „Poljoprivrednog dobra Butmir“,

d.o.o. Ilidža

Silo trenč

Sojina sačma 60.915 46.904,55 „Bimal“, Brčko Skladište stočne hrane

Kukuruzna prekrupa 6.750 2.160,00 „Semagri“,

Semizovac Skladište

stočne hrane

Koncentrat smjesa 1.065.900 490.314,00 Brovis, d.d. Visoko Skladište

stočne hrane

41

Vrsta sirovine Godišnja potrošnja (kg)

Godišnji trošak (KM)

Proizvođač Način skladištenja

MVD 2.080 1.705,60 „Sano“, Laktaši Skladište stočne hrane

Stočna so 9.730 3.113,60 Tuzla Skladište stočne hrane

Stočna kreda 9.350 748,00 „Barit“, Kreševo Skladište stočne hrane

Mliječna zamjenica 16.550 41.044,00 „Bosnavet“, Zenica Skladište

stočne hrane

Slama 105.400 5.270,00 PD Vlašić Sjenjak

Pivski trop 994.850 49.742,50 Sarajevska pivara Odmah se troši

Pšenične mekinje 40.435 „Klas“ Sarajevo Skladište

stočne hrane

Suncokretova sačma 23.580 „Bimal“, Brčko Skladište

stočne hrane

Osnovne i pomoćne sirovine se dopremaju u krug objekta dostavnim vozilima.

Odmah po prijemu, skladištar i pomoćni radnici odnose materijale u odgovarajući skladišni prostor na farmi.

7.2 LISTA HEMIJSKIH SUPSTANCI I GORIVA

S obzirom da se radi o pogonu i postrojenju namijenjenom za proizvodnju mlijeka za ljudsku prehranu, u samom procesu proizvodnje koristi se samo „Ecolab“ hemijska supstanca, proizvođača Saponija, Osijek, Hrvatska, odnosno tečno alkalno sredstvo za proces pranja opreme za mužu i laktofriza. Opis svojstava i upute za rukovanje navedenim hemijskim sredstvom date su u Prilogu br. 8.

Upotreba ostalih hemijskih supstanci je izražena u procesu čišćenja i održavanja pogona, gdje se koriste standardni deterdženti i dezificijensi kako je opisano u Poglavlju 9.

Pomenuti tečni deterđent tipa Ecolab je biorazgradiv i vodotopiv, te ne predstavlja opasnost za okoliš.

Čišćenje i pranje staja i kruga pogona i postrojenja vrši se samo vodom, te se povremeno vrši dezinfekcija standardnim sredstvom za dezinfekciju, čija je potrošnja u 2008. godini iznosila 1.585 kg.

U pogonu se pored električne energije koristi još i prirodni plin, dizel, i motorna ulja, te je podatak za potrošnju naveden u Poglavlju 8.

42

8 VODOSNABDIJEVANJE I IZVORI ENERGIJE

POTROŠNJA VODE Farma krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo snabdijeva se vodom:

- iz gradskog vodovodnog sistema za potrebe vode za piće u upravnoj zgradi, a potrošnja vode se registrira jednim vodomjerom,

- iz sopstvenog bunara, za potrebe cjelokupnog proizvodnog procesa, a potrošnja se registrira također jednim vodomjerom.

Potrošnja vode iz gradskog vodovoda iznosi u prosjeku 145 m3/mjesečno, odnosno 6,9 m3/dan.

Potrošnja vode iz bunara iznosi 202 m3/dan u prosjeku.

Uzimajući u obzir gore navedeno, u 2008. godini potrošeno je ukupno cca 1.740 m3 vode iz gradskog vodovoda, što bi u prosjeku iznosilo 4,76 m3/d (radi se 365 dana u godini).

Kada je u pitanju potrošnja vode iz bunara, u 2008. godini potrošeno je ukupno cca 73.730 m3 vode (radi se 365 dana u godini). Zbog nepostojanja vodomjernih uređaja unutar pogona, nije poznat procentualan raspored potrošnje vode po pogonima i proizvodnim linijama, tako da nije moguće izvršiti procjenu potrošnje vode po gotovom proizvodu.

POTROŠNJA ENERGIJE Farma krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo je priključena na gradski elektroenergetski sistem za potrebe vrele vode u procesu pranja te za pogon muznih jedinica i laktofriza, i osvjetljenja u stajama, a mjesečna prosječna potrošnja u 2009. godini data je u Tabeli 11, te je ukupna potrošnja električne energije za 2009. godinu iznosila 451.552 kWh. Tabela 11 Potrošnja energije u 2009. godini

Jan Feb Mart Apr Maj Jun

El.energija

(kWh)

42.160 37.381 41.693 34.463 35.196 31.940

Juli Aug Sept Okt Nov Dec Ukupno

El. energija

(kWh)

34-065 35.640 34.942 38.686 41.771 43.615 451.552 kWh

Nije moguće proračunati potrošnju električne energije po određenom gotovom proizvodu, jer ne postoje ugrađeni mjerači po proizvodnim stajama.

Za potrebe grijanja u upravnoj zgradi koristi se prirodni gas iz gradske mreže KJKP „Sarajevogasa“, d.o.o. i ukupna godišnja potrošnja iznosila je u 2008. godini 8.633 m3.

Računi za potrošnju el. energije i prirodnog plina dati su u Prilogu br. 9.

Za transport vlastitih vozila farme koristi se dizel gorivo i ukupna potrošnja za 2008. godinu iznosila je 94.921 litara.

Također za održavanje vozila u 2008. godini potrošeno je ukupno 2.605 kg motornog ulja.

43

9 MJERE ZA ODRŽAVANJE I ČIŠĆENJE OPREME Na Farmi krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo nije uveden HACCP sistem , te ne postoje izrađene pisane sanitarne procedure i uputstva za održavanje i čišćenje opreme i radnog prostora.

U cilju osiguranja zdrave i higijenski ispravne namirnice za prehranu ljudi, svakodnevno se po završetku svakog ciklusa muže obavezno vrši pranje muznih jedinica i mljekovoda automatski regulisanim CIP sistemom, a nakon odvoza mlijeka svako jutro se vrši pranje laktofriza i prostora prihvatne mljekare.

Pranje ostalih prostorija u objektima na farmi, te kruga i manipulativnih površina vrši se ručno mehaničkim čišćenjem lopatom i metlom, te nakon toga pranjem vodom.

Dezinfekcija pogona se vrši svakodnevno po završetku proizvodnog procesa. Dezinsekcija se vrši ovisno o biološkom ciklusu života i razvoja insekata, odnosno po potrebi, a u ljetnjim mjesecima stalno. Deratizacija se vrši po potrebi, a najmanje dva puta godišnje. U okviru pogona, povremeno se provodi sistemska dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, a provode je registrirane pravne osobe.

10 OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGA Kako je utvrđeno u Poglavlju 6., osnovni negativni utjecaji na okoliš identificirani na farmi krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo, vezani su za ispuštanje otpadnih voda, emisija u zrak i nastanak otpada.

Obaveze ovog preduzeća u pogledu zaštite voda, odnosno uslovi ispuštanja otpadnih voda su definirani u važećoj vodoprivrednoj dozvoli izdatoj od strane Ministarstva privrede Kantona Sarajevo br: 07-06-25-5242/03 koja je izdata 11.11.2003. godine (Prilog 3).

Preduzeće plaća obaveznu vodnu naknadu za zaštitu voda čija se veličina izračunava na osnovu tereta zagađenja izraženog preko ekvivalentnog broja stanovnika (EBS–a)7, a na osnovu rezultata mjerenja i ispitivanja ovlaštene laboratorije, odnosno na osnovu izrađenog Elaborata o ekvivalentnom broju stanovnika tj. EBS–u u skladu sa Pravilnikom o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja obaveza na osnovu opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada (Sl. Novine FBiH br. 92/07), koji je poduzeće dužno izraditi najmanje jedanput u dvije godine.

7 Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja obaveza na osnovu opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada (Sl. Novine FBiH br. 92/07)

44

11 OPIS POSTOJEĆIH MJERA PREVENCIJE

11.1 MJERE PREVENCIJE NASTANKA EMISIJA I SVOĐENJE UPOTREBE SIROVINA, VODE I ENERGIJE NA MINIMUM

Od trenutno primjenjenih mjera za svođenje upotrebe sirovina, vode i energije na minimum, te prevencije emisija na farmi krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo, fokus je dat na smanjenje tereta zagađenja otpadnih voda iz proizvodnog procesa na način da se otvoreni izbetonirani kanal od osočare do rijeke Dobrinje kojim teku otpadne vode nakon taloženja u osočari čisti redovno lopatom i istaloženo đubrivo baca na susjedne poljoprivredne površine 3 metra sa svake strane lijevo i desno od kanala. Ovaj kanal mora biti stalno čist i ne smije sadržavati materije organskog porijekla, pa se poveremeno propire vodom, a naročito u sušnom periodu.

Također instalirana oprema za CIP pranje muznih jedinica i mljekovoda u preduzeću je savremena i omogućava štednju vode i energije, na način da omogućava u procesu pranja recirkulaciju vode, čime se smanjuje potrošnja čiste vode za pranje kao i zagrijavanje vrelom vodom koja cirkulira u procesu pranja, te omogućava uštedu energije.

Pored toga, uočeno je da se primjenjuju dobre prakse kroz implementaciju sljedećih mjera:

Prakticiranje suhog čišćenja radnih prostora prije pranja vodom, kako bi se trošilo manje vode, te smanjilo organsko opterećenje u otpadnoj vodi.

Instalirani su kanali sa rešetkama u podovima staja, kao i na površini kruga farme, kako bi se spriječilo dospijevanje sijena, prostirke, te stajnjaka, koji bi mogu dospjeti u otpadne vode prilikom čišćenja staja, koje se obavlja ručno lopatom i metlom, te čišćenja kruga farme koje se obavlja traktorom.

Slika 30 Kanali sa rešetkama na podu staja

45

Slika 31 Kanali sa rešetkama u krugu farme

Osim gore navedenih mjera, trenutačno se ne primjenjuju druge mjere za sprječavanje emisija ili smanjenje potrošnje sirovina, vode i energije.

11.2 OPIS KONAČNOG TRETMANA OTPADNIH TOKOVA

Konačni tretman otpadnih tokova, prezentiran je u narednoj tabeli. Tabela 12 Tretman otpadnih tokova

Otpadni tok Vrsta tretmana Mjesto konačnog odlaganja

Tehnološka otpadna voda

(osoka, vode od pranja podova u stajama i površina kruga farme)

Prikupljaju se sistemom kanala iz svih staja i preko sabirnih šahtova odlaze u osočaru gdje se vrši taloženje, te se talog izdvaja iz otpadne vode

Rijeka Dobrinja

Tehnološka otpadna voda

(CIP pranje opreme iz prihvatne mljekare)

Prikuplja se sistemom kanala sanitarne kanalizacije i zajedno sa sanitarno-fekalnim vodama iz sanitarnih čvorova upravne zgrade bez prečišćavanja odlaze u gradski kanalizacioni sistem

Javni kanalizacijski sistem grada Sarajeva

Sanitarno-fekalna otpadna voda

Prikuplja se sistemom kanala i bez prečišćavanja ispušta na ispusnom mjestu na mjestu priključka na gradski kanalizacijski sistem

Javni kanalizacijski sistem grada Sarajeva

Oborinske vode Prikuplja se sa krovova objekata i sa platoa i prikuplja se sistemom odvodnih kanala i ispušta zajedno sa tehnološkim otpadnim vodama direktno u recipijent

Rijeka Dobrinja

46

Otpadni tok Vrsta tretmana Mjesto konačnog odlaganja

Mješoviti komunalni otpad, i ambalažni otpad (plastika i tekstilni)

Prikuplja se u kontejnerima koje odvozi komunalno preduzeće za koje preduzeće redovno plaća račune

Preuzima KJKP „Rad“, Sarajevo

Ambalažni papirni otpad Prikuplja se posebno i prodaje za reciklažu

Preuzima operator (nema sklopljen ugovor)

Stajnjak i talog iz osočare Muljni talog koji se nakupi u osočnoj jami prebacuje se u đubrovnik i zajedno sa stajnjakom iz đubrovnika odvozi se vlastitim traktorima

Poljoprivredna površina za uzgoj stočne hrane na drugoj lokaciji KJP „PD Butmir“, d.o.o.

47

11.3 USPOREDBA MJERA KOJE SE PODUZIMAJU U POGONU SA NAJBOLJIM RASPOLOŽIVIM TEHNIKAMA

U Tabeli 13 dat je pregled najboljih raspoloživih tehnika u uzgoju muznih krava i priplodnih junica koji je preuzet iz dokumenta Uputstva za dobre poljoprivredne prakse za uzgoj karava za proizvodnju mlijeka izrađen zajednički od strane FAO (Food Agricultural Organization) i UN-a, te različitih dostupnih dokumenta o dobrim poljoprivrednim praksama za uzgoj goveda8, te je napravljena usporedba sa trenutnom situacijom u preduzeću KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo. Tabela 13 Usporedba za preporukama iz dokumenta9 za sektor uzgoja muznih krava

Uticaj Preporučene mjere za prevenciju i smanjenje negativnih uticaja Mjere koje se primjenjuju na farmi krava KJP PD Butmir

Dobre poljoprivredne prakse prilikom izgradnje objekta:

Otpadne vode koje nastaju tokom proizvodnog procesa ili pranja objekta i opreme moraju se sakupljati u vodonepropusne septičke jame koje će obezbjediti minimum prečišćavanja prije ispuštanja u prirodni recipijent,

Fekalne vode sakupljaju se u odvojene vodonepropusne septičke jame, koje će obezbjediti minimum prečišćavanja prije ispuštanja u prirodni recipijent

Prostor za odlaganje i zbrinjavanje stajskog đubriva iz objekta mora biti izgrađen na nepropusnoj betonskoj podlozi sa izvedenim rigolima za prikupljanje procjednih voda koje će se usmjeriti u septičku jamu ili osočaru da se spriječi zagađivanje životne sredine i širenje uzročnika zaraznih bolesti životinja i ljudi. Đubrište mora biti smješteno najmanje 100 metara od izvorišta, 1 m iznad nivoa podzemne vode, i 30 m od otvorenog vodotoka.

Otpadne vode se sakupljaju putem vodonepropusnih betonski izgrađenih kanala i odlaze u taložnu osočnu jamu koja je izbetonirana i vodonepropusna. Nema nikakvog oblika prečišćavanja prije ispuštanja u recipijent.

Fekalne vode odlaze u kolektor gradske kanalizacije.

Prostor za odlaganje stajskog đubriva je izbetoniran, i procjedne vode sa izbetonirane površine su usmjerene za prikupljanje prema kanalu kojim vode odlaze prema osočari.

Uticaj na vode

Dobre poljoprivredne prakse prilikom korištenja zahvata, a odnose se na upotrebu stajnjaka, u cilju zaštite voda od zagađenja koje uzrokuju nitrati:

1. Kapacitet spremnika stajskog đubriva mora premašivati kapacitet potreban za skladištenje stajnjaka tokom najdužeg razdoblja u kojem je na snazi zabrana njegovog korištenja u ranjivim područjima, osim u slučaju kada se dokaže da će se

Kapacitet spremnika (osočare) bilo bi potrebno uskladiti sa količinama stajnjaka koje nastaju na farmi, poštujući dobre poljoprivredne prakse rasprostiranja stajanjaka samo u određenim vremenskim

8Joint publication of the International Dairy Federation and the Food and Agriculture Organization of the United Nations, Rome, januar 2004; Beneficial Managemnet Practices-Manual for Alberta Cow/Calf Producers, juni 2004; 9“Good Dairy Farming Practices”, Joint publication of the International Dairy Federation and the Food and Agriculture Organization of the United Nations, Rome, januar 2004

48


sva količina stajnjaka koja premašuje trenutni kapacitet spremnika, odložiti na način koji nije štetan za životnu sredinu,

2. Ograničiti upotrebu stajnjaka, u skladu sa dobrom poljoprivrednom praksom i uzimajući u obzir obilježja dotičnog ranjivog područja, a posebno: a) uslove, vrstu i nagib tla, b) klimatske uslove, oborine i navodnjavanje, c) korištenje tla i poljoprivrednu praksu, uključujući rotacijski sistem sjetve, a temelji

se na ravnoteži između: i) predviđenih potrebe usjeva za azotom, i ii) opskrbe usjeva azotom iz tla te gnojidbom, a odnosi se na:

količinu azota prisutnog u tlu, u trenutku kada ga usjevi počnu koristiti u značajnijoj mjeri (preostale količine na kraju zime),

opskrbu azotom putem mineralizacije rezervi organskog azota u tlu, dodavanje azotnih spojeva iz stajskog gnojiva, dodavanje azotnih spojeva iz umjetnih i drugih gnojiva.

Ove mjere, za svako pojedinačno poljoprivredno gazdinstvo ili stočnu jedinicu, osiguravaju da količina stajskog gnojiva, upotrijebljena u godini dana, uključujući gnojivo rasprostranjeno od samih životinja, ne premaši preporučenu količinu od 170 kg N/ha prema EU Direktivi o nitratima. Količine gnojiva se moraju opravdati na temelju nepristranih kriterija, kao npr.:

dugotrajno razdoblje rasta usjevi s visokim stupnjem potrošnje azota, velika količina oborina u ranjivim područjima, tlo s iznimno visokim kapacitetom denitrifikacije.

periodima.

Na poljoprivrednim površinama na kojima se rasprostire stajnjak ispituje se kvalitet tla svakih 5 godina od strane Federalnog Zavoda za agropedologiju i u skladu s tim se upotrebljava stajnjak.

Sprječavanje pojave vodne erozije (oticanja) koja može dovesti do zagađenja voda:

Izbjegavati tla za ispašu ili držanje farmi koja su slabo prekrivena biljkama, jer su tla prekrivena biljkama ili ostacima biljaka manje podložna vodnoj eroziji od golog zemljišta,

Spriječiti prekomjerno oranje zemljišta, što dovodi do zbijanja tla, smanjujući mogućnost tla da upija vodu, a također se oranjem skida zaštitni vegetativni pokrivač i smanjuje količina organske materije (tlo bogatije organskom materijom upija više vode).

Tlo preko kojeg prolazi betonirani kanal prema rijeci Dobrinji je zasađen biljnim usjevima.

Uticaj na vode

Dobre poljoprivredne prakse prilikom korištenja hemijskih sredstava i za prečišćavanje otpadnih voda:

49


Za dezinfekcijska sredstva potrebno je koristiti biorazgradiva sredstva, koja posjeduju sigurnosno tehnički list i vodne dozvole, a ista nabavljati od ovlaštenog trgovačkog društva za proizvodnju i stavljanje u promet hemijskih tvari i njihovih pripravaka koji nakon upotrebe dospijevaju u vodu.

Koristiti propisane koncentracija dezinficijensa kako tvari u otpadnim vodama ne bi prekoračile granične vrijednosti za ispuštanje u javnu kanalizaciju propisane u tabeli 1. Pravilnika o uslovima za ispuštanje otpadnih voda u površinske vode (Službene novine FBiH, br. 50/07)

Redovno kontrolirati vodonepropusnost sistema za odvodnju stajnjaka i osoke, kao i jama za đubrišta i osočaru.

U prihvatnoj mljekari koristi se Ecolab biorazgradivo sredstvo koje se nabavlja od ovlaštenog dobavljača.

Nema izrađenih pisanih uputstava za korištenje dezificijens sredstva.

Osočara je izbetonirana.

Dobre upravljačke prakse prilikom ishrane goveda:

Davati u ishrani krava lipide, kao što je posebna vrsta uljane repice, tzv. kanola, koja povećava energetski sadržaj u ishrani i sprječava nastanak metana tokom probave,

Dodati bakterijske suplemente (dodatke) u hranu koji će pomoći da se pretvori metan u buragu u ugljični dioksid i da se poboljša cjelokupan proces probave

Potrebno razmotriti mogućnost korištenja preporučenih suplemenata u ishrani krava.

Dobre upravljačke prakse na đubrištu (držanje stajnjaka):

Redovno prevrtati stajnjak kako bi se izbjegli anaerobni uslovi pri kojima dolazi do razlaganja đubriva uz veće emisije metana

Stajnjak se u intervalima izvozi na njive gdje se koristi u ratarskoj proizvodnji. U međuvremenu se vrši redovno prevrtanje stajnjaka.

Uticaj na vazduh

Dobre upravljačke prakse:

Sadržaj gasova u vazduhu građevina (objekata) farme držati pod kontrolom kontinuiranim prirodnim provjetravanjem,

Sistem za izđubravanje riješiti tako da se stajnjak najbržim i najkraćim putem odvodnjava iz objekta do jama za zbrinjavanje stajnjaka, da bi se sprječili neugodni mirisi

Prirodna ventilacija izvedena na najbolji mogući način, izgrađenim ventilacionim dimnjacima na krovovima objekata. Vrata se također drže uvijek otvorena, a krave nisu ugrožene promajom, tako da je uvijek obezbjeđeno kontinuirano prirodno provjetravanje.

Nema neugodnih mirisa.

Uticaj na tlo i poljoprivredno

zemljište

Dodatne mjere za pravilno upravljanje đubrivom u cilju zaštite tla i voda:

Ne preporučuje se površinska primjena đubriva (stajnjaka) na mjestima ispaše, te na

Poljoprivredno zemljište na drugoj lokaciji

50


smrznutim ili snijegom pokrivenim površinama zemljišta, Ne raspoređivati stajnjak u močvarnim površinama, Uspostaviti travnate vodne puteve u područjima sklonim vodnoj eroziji kako bi se

usporilo kretanje vode preko površine zemljišta, Ostaviti nešto od prošlogodišnjeg ostatka usjeva na površini zemljišta i smanjiti

obrađivanje. To povećava infiltraciju vode i smanjuje gubitak nutrijenata putem raznošenja sedimenata i otjecanja,

Ukoliko je potreban visok nivo azota, podijeliti ukupnu potrebnu količinu na dvije trećine stajnjaka i jednu trećinu mineralnog vještačkog đubriva. Koristiti mineralno vještačko đubrivo kasnije u sezoni ili vezati sa sjemenom,

Ne primjenjivati đubrivo (stajnjak) kada se predviđaju velike padavine (kiša), Primjenjivati stajnjak kada su vlažni i/ili hladni dani, bez vjetra da se smanji neprijatni

miris, Ispitati (testirati) sadržaj fosfora u zemljištu najmanje svake tri godine, kako bi se

izbjeglo prehranjivanje zemljišta. U slučaju prevelike primjene stajnjaka dolazi do povećanja sadržaja fosfora u zemljištu iznad preporučenih agronomskih nivoa),

Ispitati kvalitet zemljišta na različitim lokacijama kako bi se odredilo da li su prisutne velike količine fosfora na nizijskim mjestima gdje se sakuplja otjecanje,

Primjenjivati stajnjak u skladu sa preporukama izvršenih ispitivanja kvaliteta zemljišta, ciljevima za prinos usjeva i analizama stajnjaka. Ako se ne vrši analiza stajnjaka na sadržaj nutrijenata, mogu se iskoristiti objavljene procjene. Ovo će spriječiti višak nutrijenata u zemljištu i minimizirati nagomilavanje,

Površinske vode koje dolaze u kontakt sa stajnjakom ne smiju ulaziti u otvoreno vodno tijelo ili izlaziti iz vlasničkog posjeda.

KJP PD Butmir, d.o.o. se ne nalazi na močvarnim površinama, i vodi se računa da se stajnjak ne odlaže na smrznutim ili snijegom pokrivenim zemljištima.

Potrebno izraditi pisane procedure za primjenu stajnjaka na poljoprivrednim površinama u skladu sa preporučenim mjerama dobre poljoprivredne prakse.

Ne vrši se analiza stajnjaka.

Ostalo

U slučaju uginuća životinje, sa lešinom postupati u skladu sa važećim pravilnicima i veterinarskom praksom koje će garantovati sigurno zbrinjavanje bez negativnih posljedica po životnu sredinu i ljudsko zdravlje.

Obezbjeđena je stalna veterinarska kontrola krava, naročito u slučaju bolesti ili uginuća životinje.

51

12 ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI SIROVINA I EMISIJAMA

12.1 ANALIZA POTROŠNJE SIROVINA

S obzirom da nije bilo moguće pronaći podatke o potrošnji sirovina za farme krava za proizvodnju mlijeka i uzgoj priplodnih junica sličnog kapaciteta kao KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo, teško je napraviti analizu podataka o potrošnji sirovina u skladu sa prosječnim u BiH ili u svijetu.

Na farmi krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo se vodi evidencija o potrošnji sirovina po grlu. Sva grla dobiju dnevni osnovni obrok, a muzna grla dobiju pored toga i proizvodni obrok. U principu farma se pridržava uobičajene prakse za ishranu muznih grla koja se primjenjuje na svakoj farmi ove namjene, a to je da osnovni obrok po grlu/dan sadrži:

• 20 kg kukuruzne silaže,

• 10 kg sjenaže i

• 2 kg sijena.

Nadalje, muzna grla dobiju proizvodni obrok (koncentrat) prema proizvodnji mlijeka. U praksi uzgoja muznih grla, 1 kg koncentrata se daje na količinu proizvodnje od 2 litra mlijeka. Svaki mjesec se vrši kontrola mliječnosti krava i one se sortiraju na određene proizvodne grupe i prema sortiranju dobivaju koncentrat.

Prema tome, potrošnja sirovina je različita za svako pojedinačno grlo, a također je količina koja se daje prilagođena fazi u kojoj se krava nalazi, tj. fazi laktacije odnosno fazi zasušivanja.

12.2 ANALIZA POTROŠNJE VODE I ENERGIJE

Na farmi krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo potrošnja vode i energije mjeri se samo jednim mjernim uređajem za cijeli proizvodni proces i sve objekte zajedno, tako da je nemoguće izvršiti analizu potrošnje vode i energije po pojedinim dijelovima proizvodnog procesa.

Raspoloživi podaci o potrebama (sanitarne i tehnološke) vode su dati u Izvedbenom projektu vodovoda i kanalizacije za farmu KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo urađenu od strane UPI RO“ Invest“ Sarajevo u augustu 1984. godine, gdje je urađen sljedeći proračun:

- 480 krava x 120 litara/dan = 57.600 litara/dan

- Pranja u mljekari = 14.440 litara/dan

Podatak za farmu muznih krava u Lipiku, Hrvatska za potrebe za pitkom vodom iznosi 180 l/d po kravi ukupno za sve namjene, za pojenje stoke, pranje i održavanje prostora i opreme i za higijenu krava, te za 1.000 krava potrošnja po grlu bi iznosila 180. 000 litara/dan10.

Uzimajući podatak da se na farmi iz bunara potroši 202 m3/dan prema procjeni tehnnologa, odnosno 202.000 litara/dan, očigledno je da potrošnja vode ipak prevazilazi projektovane iznose.

10 http://puo.mzopu.hr/UserDocsImages/SUO_18032008.pdf, Studija o utjecaju na okoliš izgradnje farme muznih krava u Lipiku

52

12.3 ANALIZA EMISIJA U VODE

Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik, (Službene novine Federacije BiH, 50/07), daje granične vrijednosti pokazatelja i dozvoljene granične vrijednosti koncentracije opasnih i štetnih materija u tehnološkim otpadnim vodama koje se ispuštaju u sistem javne kanalizacije odnosno drugi prijemnik (površinske vode). Preduzeće je obavezno zakonski da uradi obavezno ispitivanje kvaliteta i kvantiteta tehnoloških otpadnih voda11, tj. izvrši monitoring tehnoloških otpadnih voda farme na postojećem jednom ispusnom mjestu od strane ovlaštenog laboratorija.

Analizirajući parametre izmjerene na ispustu u recipijent u usporedbi sa maksimalno dozvoljenim koncentracijama, možemo zaključiti da otpadne vode ne zadovoljavaju zakonom postavljene parametre te da se kao takve ne mogu ispustiti u rijeku Dobrinju.

Rješavanje problema otpadnih voda je kompleksnog karaktera, te stoga ovisi o različitim čimbenicima kao što su :

Vrsta tehnološkog procesa u kojemu nastaju tehnološke vode,

Količina i biokemijski sastav otpadnih voda,

Plan kanalizacijske mreže,

Recipijent pročišćenih otpadnih voda.

Smanjenje količine otpadne vode, kao i zagađenosti iste, uveliko ovisi o vrsti tehnološkog procesa i može pridonijeti povećanju ekonomičnosti cjelokupnog industrijskog proizvodnog procesa. Tehnološki proces predmetne industrije, odnosno poljoprivrednog dobra „Butmir“ karakterizira prvenstveno veliko organsko opterećenje sustava ( što je vidljivo u izrazito velikim vrijednostima BPK5 , HPK i nutrijenata), kao i velika količina suspendiranih čestica.

Stoga, uređaj za prečišćavanje otpadne vode ispitivane industrije treba sadržavati uređaje za primarnu i sekundarnu obradu otpadne vode Navedeni uređaji su slijedeći: kombinacija primarnog taložnika, aeracijskog bazena i sekundarnog taložnika ili pak reaktori u kojima se naizmjenično odvijaju procesi pročišćavanja otpadne vode (eng. Sequence Batch Reactors, SBR).

U prvoj spomenutoj alternativi, odnosno kombinaciji primarnog taložnika, aeracijskog bazena i sekundarnog taložnika, primarni taložnik bi poslužio za uklanjanje većine suspendiranih čestica i smanjenje organskog opterećenja, aeracijski bazen za daljnje smanjenje organskog opterećenja na sustav i količine nutrijenata. Naposljetku, sekundarni taložnik bi omogućio odvajanje aktivnog mulja od izbistrene vode. Najjednostavnija verzija kombinacije ovih uređaja bi se sastojala od pravokutnog aeracijskog bazena opremljenog sa površinskim aeratorima ili raspršivačima zraka), zajedno sa sekundarnim sedimentacijskim bazenom – taložnikom.

U drugoj spomenutoj alternativi, odnosno sustavu od dva reaktora u kojima se naizmjenično odvijaju procesi pročišćavanja otpadne vode (eng. Sequence Batch Reactors, SBR), radi se o ekonomičnom sistemu koji zahtijeva malu površinu i sa uspjehom se primjenjuje na različitim lokacijama i tipovima industrija. Ustvari, ovaj sistem prečišćavanja otpadne vode može poslužiti kao zamjenska konfiguracija sistemima sa produženom aeracijom, pa u ovom slučaju sekundarni taložnik nije potreban.

11 Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik (Službene novine FBiH, br. 50/07)

53

Naposlijetku, valja napomenuti kako se tek nakon odgovarajućih tehnoloških proračuna može izraditi tehnološka šema pročišćavanja otpadne vode koja najviše odgovara proizvodnom procesu i ostalim uvjetima predmetne industrije.

13 SPISAK AKTIVNOSTI I MJERA I ROKOVI ZA PREDUZIMANJE PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERA

Spisak aktivnosti i mjera za smanjenje emisija iz pogona i postrojenja i racionalizaciju potrošnje sirovina i prirodnih resursa (vode i energije) u skladu sa najboljom raspoloživom tehnologijom i rokovi za preduzimanje predviđenih aktivnosti i mjera

Prioritet je dat mjerama koje ugrađuju tehnike za smanjenje i sprečavanje emisija i racionalizaciju potrošnje prirodnih resursa u sam proizvodni proces u odnosu na one mjere koje se mogu primjeniti na kraju procesa. Mnoge od ovih mjera zahtjevaju veoma malo investiranja u novu opremu.

Predložene mjere i rokovi su dati u Tabeli 14, uz pretpostavku da se mjere i aktivnosti počinju implementirati od 2011. godine, tj.da će se okolinska dozvola dobiti do kraja 2010. godine.

54

Tabela 14 Predložene mjere i aktivnosti

Rokovi Vrsta mjere

Potrebne aktivnosti Prioritet Okvirni troškovi (KM) 2011 2012 2013 2014 2015

Uvesti sistem okolinskog upravljanja EMS po ISO 14001

Mali 10.000

Uvesti HACCP sistem Visok 8.000

Pripremiti program obuke podizanja svijesti zaposlenih na svim nivoima o unapređenju radnih procedura u cilju kontrole procesa i prevencije zagađivanja. Obuku provoditi najmanje jednom godišnje.

Visok 1.500

Razviti program aktivnosti i mjera za sprečavanje curenja vode iz slavina, cjevovoda, opreme i pumpi, te odrediti odgovorne ljude za nadzor.

Visok 1.000 Opć

e m

jere

upr

avlja

nja

Popraviti opremu i instalacije u cilju sprečavanja bilo kakvih gubitaka vode, energije, sirovina i pomoćnih materijala.

Visok 5.000

55

Rokovi Vrsta mjere


Imenovati osobu koja će obavljati i poslove referenta za zaštitu okoliša i/ili od raspoloživog kadra uspostaviti tim za nadzor na provođenju: • obaveza iz okolinske dozvole, • mjera i aktivnosti na

sprječavanju i kontroli nastanka zagađenja (poglavlje 13 Plana),

• monitoring plana (poglavlje 14 Plana),

• mjera planiranih za monitoring proizvodnje, nastanka otpada i emisija (poglavlje 15 Plana),

• Predloženog načina izvještavanja (poglavlje 17 Plana), te

• Plana upravljanja otpadom. Ovaj tim (2 osobe u minimumu) bi trebao biti zadužen za izvještavanje prema nadležnim organima te vršiti i redovnu obuku drugih uposlenika o prevenciji zagađivanja i uštedi sirovina i prirodnih resursa. Obavezno upoznavanje tima sa dobrim poljoprivrednim praksama u oblasti intenzivnog uzgoja krava.

Visok 1.000 KM godišnje

56

Rokovi Vrsta mjere


Ugraditi mlaznice/prskalice sa automatskim zatvaračem za gumena crijeva za pranje pod pritiskom u pogonu.

Visok 500

Izraditi projekat uređaja za tretman otpadnih voda iz osočare na osnovu rezultata mjerenja kvaliteta otpadnih voda

Visok 12.000

Izgradnja uređaja za tretman otpadnih voda iz osočare

Srednji 200.000

Ugraditi mjerač protoka i slavinu na mjestu uzimanja uzorka tehnoloških otpadnih voda odnosno na mjestu ispuštanja u recipijent

Srednji 1.000

Monitoring otpadnih voda (ispitivanje kvaliteta otpadnih voda)

Visok 6.000/godišnje

Mje

re z

a uš

tedu

vod

e i s

man

jenj

e na

stan

ka

otpa

dne

vode

Monitoring za utvrđivanje tereta zagađivanja otpadnih voda metodom EBS-a

Srednji 2.500

57

Rokovi Vrsta mjere


Provoditi kontrolu pH vrijednosti vode iz dezinfekcijske barijere, ovisno o potrebi provesti neutralizaciju, te ih usmjeriti u skladu sa izrađenom projektnom dokumentacijom za odvodnju otpadnih voda

Visok 5.000

Uraditi projekat za razdvajanje odvodnje oborinskih otpadnih voda od tehnoloških otpadnih voda

Srednji 8.000

Izgraditi sistem za odvojenu odvodnju oborinskih otpadnih voda u skladu sa projektom

Srednji 10.000

Mje

re z

a sp

reča

vanj

e na

stan

ka i

sman

jenj

e ot

pada

, te

upra

vlja

nje

otpa

dom

Postaviti posudu za sakupljanje otpadnog ulja iz mehaničke radionice i posebno je označiti

Visok 200

58

Rokovi Vrsta mjere


Nabaviti kontejner-hladnjaču za odlaganje otpada životinjskog porijekla do trenutka otpreme po ovlaštenom operatoru

Visok 1.500

Postaviti različito označene kontejnere i organizovati razdvojeno prikupljanje čvrstog otpada ( plastika, papir i ostala kartonska ambalaža) te plasirati na tržište otpada

Visok 2.500

59

14 PRIJEDLOG MONITORING PLANA Tabela 15 Prijedlog monitoring plana

Medij Koji parametar Oznaka monitoring

mjesta (Slika 34)

Gdje Kada

Otpadna voda

Za monitoring kvaliteta otpadnih voda: • temperatura vode • pH • alkalitet • električna

provodljivost • isparni ostatak • gubitak žarenjem • ukupne

suspendovane materije

• hemijska potrošnja kisika (HPK-Cr)

• petodnevna biohemijska potrošnja kisika (BPK5)

• amonijak (NH4-N), • nitriti (NO2-N), • nitrati (NO3-N) • ukupni nitrogen • ukupni fosfor • stepen toksičnosti

otpadnih voda uz pomoć test organizma Daphnia Magna,

te specifični pokazatelji zagađenja:

• ulja i masti, • deterdženti, • hloridi, • sulfati Za monitoring radi utvrđivanja tereta zagađenja otpadnih voda metodom EBS-a.

1≈

Na jednom ispusnom mjestu nakon prolaska otpadne vode kroz kanal, a prije ispuštanja u rijeku Dobrinju

Monitoring tehnoloških otpadnih voda u skladu sa Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno drugi prijemnik (“Službene novine FBiH, broj 50/07”, Član 9 i 10 ), zavisno od protoka otpadnih voda, najmanje 4 puta godišnje.

Svake dvije godine u skladu sa Pravilnikom o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli

60

Medij Koji parametar Oznaka monitoring

mjesta (Slika 34)

Gdje Kada

izmirivanja obaveza na osnovu opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada (Sl. Novine FBiH br. 92/07).

Otpad Pratiti količine: • Otpada iz

proizvodnih staja • Otpada iz prihvatne

mljekare • Otpada iz objekta za

porod • Otpada iz telećarnika • Otpada iz objekta za

odgoj junadi • Otpadne ambalaže iz

skladišta stočne hrane

• Stajnjaka na đubrištu • Taloga iz osočare • Mješovitog otpada iz

ureda • Otpadnog ulja iz

radionice

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Proizvodni i dio objekta

Prihvatna mljekara

Porodilište

Telećarnik

Lauf štale

Skladište stočne hrane

Đubrište

Osočara

Upravna zgrada

Mehanička radionica

Voditi dnevnu evidenciju a pripremiti godišnji izvještaj.

Rokovi za preduzimanje predviđenih aktivnosti i mjera su dati u Tabeli 13 u Poglavlju 13.

61

Slika 32 Mjesta uzimanja uzoraka i mjerenja

1≈ Emisiono mjesto otpadnih voda E1

1 Proizvodne staje

2 Prihvatne mljekara

3 Porodilište

4 Telećarnik

5 Objekat za odgoj junadi (lauf štale)

6 Skladište stočne hrane

7 Đubrište

8 Osočara

9 Upravna zgrada

10 Mehanička radionica

1≈

12

3

4

1

5

6

7

8

9

10

62

15 MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE, NASTANKA OTPADA I EMISIJA

Tabela 16 Mjere planirane za monitoring proizvodnje, nastanka otpada i emisija

Opis mjere Učestalost

Voditi zapise o obuci i podizanju svijesti zaposlenih o unapređenju radnih procedura u cilju prevencije zagađivanja.

Svaka 4 mjeseca

Voditi dnevnik u koji se upisuju podaci važni za rad pogona, a naročito podaci o količini i načinu deponovanja produkovanog otpada. Sastavni dio dnevnika mora biti: dokumentacija o tehničko-tehnološkoj opremljenosti pogona, količini utrošenih sirovina i pomoćnih materijala, hemijskih sredstava, količini utrošene vode i električne energije, te plina (ukupno, kao i po jedinici proizvoda), podaci o godišnjoj proizvodnji i o poduzetim mjerama po zahtjevima iz okolinske dozvole i eventualno po zahtjevima inspekcije za zaštitu okoliša i vodoprivredne inspekcije.

Dnevno, mjesečno i godišnje

Vodomjere i satove za električnu energiju redovno očitavati i zapisivati podatke. Vršiti redovne analize podataka o utrošku vode i energije, pratiti efekte provođenja aktivnosti i mjera iz Plana u pogledu smanjenja utroška, te voditi zapise o ovome. Analizirati i ekonomske efekte postignute smanjenjem utroška vode kroz naknade koje se plaćaju.

Svaki dan

Nadzirati i voditi zapis o provođenju programa aktivnosti i mjera za sprečavanje curenja vode iz slavina, cjevovoda, opreme i pumpi. Na bazi ovih dokumenata planirati buduće aktivnosti.

Svaki mjesec

Redovno nadzirati aktivnosti na minimizaciji nastajanja svih otpadnih tokova na lokaciji. Mjeriti, voditi zapise i vršiti analize kvantitativno-kvalitativnih podataka o otpadnim tokovima.

Svaka 4 mjeseca

Nadzirati i voditi zapis o provođenju programa upravljanja voznim parkom

Svaki mjesec

Napraviti sumarni izvještaj o svim prethodno navedenim mjerama za monitoring proizvodnje, nastanka otpada i emisija

Jednom godišnje

63

16 PLAN ZA SPREČAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERA U pogonu farme krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo nema skladištenja opasnih materija po vrsti i količini datih članovima 10 i 11 Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koja mogu biti izgrađena i puštena u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu.(Sl. novine FBiH, br. 19/04), te se ova tačka Plana ne odnosi na njega.

64

17 NAČIN IZVJEŠTAVANJA O REZULTATIMA IZVRŠAVANJA MJERA Tabela 17 Predloženi način izvještavanja

Naziv izvještaja Rok za dostavljanje izvještaja

Kome se dostavlja izvještaj

Izvještaj o izvršenim mjerenjima kvaliteta tehnoloških otpadnih voda

U roku od 30 dana od dana izvršenih mjerenja

Kantonalno ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo

Agencija za vodno područje slivova rijeke Save

Izvještaj o izvršenim mjerenjima tereta zagađenja otpadnih voda izraženog preko EBS-a

U roku od 30 dana od dana izvršenih mjerenja

Agencija za vodno područje slivova rijeke Save

Izvještaj o količinama nastalog otpada

Svakog 31.1. naredne godine za prethodnu godinu.


Sumarni izvještaj o svim mjerama za monitoringa proizvodnje, nastanka otpada i emisija

Svakog 31.1. naredne godine za prethodnu godinu.


Izvještaj za PRTR-Registar postrojenja i zagađivanja

Najkasnije do 30.06. tekuće godine za prethodnu godinu izvještavanja

Federalno ministarstvo okoliša i turizma BiH

65

18 FINANSIJSKA PROCJENA ZA IZVRŠENJE PLANA NA GODIŠNJEM NIVOU

Tabela 18 Finansijska procjena za izvršenje Plana aktivnosti

Br. Popis predloženih mjera

2011 2012 2013 2014 2015

1. Uvesti sistem okolinskog upravljanja EMS po ISO 14001

10.000 KM

2. Uvesti HACCP sistem 8.000 KM

3. Pripremiti program obuke podizanja svijesti zaposlenih na svim nivoima o unapređenju radnih procedura u cilju kontrole procesa i prevencije zagađivanja, te o provođenju monitoringa u skladu sa utvrđenim standardima i praksom.

1.500 KM

4. Razviti program aktivnosti i mjera za sprečavanje curenja vode iz slavina, cjevovoda, opreme i pumpi, te odrediti odgovorne ljude za nadzor.

1.000 KM

5. Popraviti opremu i instalacije u cilju sprečavanja bilo kakvih gubitaka vode, energije, sirovina i pomoćnih materijala.

5.000 KM

6. Uvesti (ili od raspoloživog kadra uspostaviti) radno mjesto referenta (inženjera) za zaštitu okoliša i nadzor na provođenju: • obaveza iz

okolinske dozvole,

• mjera i aktivnosti na sprječavanju i kontroli nastanka zagađenja (poglavlje 13

1.000 KM godišnja plaća





66


2011 2012 2013 2014 2015

Plana), • monitoring plana

(poglavlje 14 Plana),

• mjera planiranih za monitoring proizvodnje, nastanka otpada i emisija (poglavlje 15 Plana),

• Predloženog načina izvještavanja (poglavlje 17 Plana), te

• Plana upravljanja otpadom.

Ova osoba treba biti zadužen(a) za izvještavanje prema nadležnim organima te vršiti i redovnu obuku drugih uposlenika o prevenciji zagađivanja i uštedi sirovina i prirodnih resursa. Obavezno upoznavanje tima sa dobrim poljoprivrednim praksama u oblasti intenzivnog uzgoja krava.

7. Ugraditi mlaznice/prskalice sa automatskim zatvaračem za gumena crijeva za pranje u pogonu.

500 KM

8. Izraditi projekat uređaja za tretman otpadnih voda iz osočare na osnovu rezultata mjerenja kvaliteta otpadnih voda

12.000 KM

9. Izgradnja uređaja za tretman otpadnih voda iz osočare

200.000 KM

10. Ugradnja mjerača protoka i slavine na mjestu uzimanja uzorka tehnoloških otpadnih voda

1.000 KM

11. Predvidjeti redovni monitoring

6.000 KM 6.000 KM 6.000 KM 6.000 KM 6.000 KM

67


2011 2012 2013 2014 2015

tehnoloških otpadnih voda (ispitivanje kvaliteta i kvantiteta otpadnih voda) 4 puta godišnje.

12. Uraditi redovan monitoring za utvrđivanje tereta zagađivanja otpadnih voda metodom EBS-a

2.500 KM 2.500 KM

13. Provoditi kontrolu pH vrijednosti vode iz dezinfekcijske barijere, ovisno o potrebi provesti neutralizaciju, te ih usmjeriti u skladu sa izrađenom projektnom dokumentacijom za odvodnju otpadnih voda

5.000 KM

14. Uraditi projekat za razdvajanje odvodnje oborinskih otpadnih voda od tehnoloških otpadnih voda

8.000 KM

15. Izgraditi sistem za odvojenu odvodnju oborinskih otpadnih voda u skladu sa projektom

10.000 KM

16. Postaviti posudu za sakupljanje otpadnog ulja iz mehaničke radionice i posebno je označiti

200 KM

17. Nabaviti kontejner-hladnjaču za odlaganje otpada životinjskog porijekla do trenutka otpreme po ovlaštenom operatoru

1.500 KM

18. Postaviti različito označene kontejnere i organizovati razdvojeno prikupljanje čvrstog otpada (plastika, papir i ostala kartonska

2.500 KM

68


2011 2012 2013 2014 2015

ambalaža, najlon, itd.) te plasirati na tržište otpada

UKUPNO (KM) po na godišnjem nivou:

40.200 KM 32.500 KM 7.000 KM 209.500 KM 17.000 KM

UKUPNO (KM) za period od 5 godina:

337.700 KM

19 PLAN ZA PRESTANAK RADA UKOLIKO POSTROJENJE ODNOSNO POGON PRESTAJE SA RADOM PRIJE 31.12.2007.

Pogon farme krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo ne prestaje sa radom prije 31.12.2007. godine te se ova tačka Plana ne odnosi na njega.

20 PRILOZI Tačka 20. ovoga Plana aktivnosti sadrži kopiju izvoda iz prostorno planske dokumentacije, kopije postojećih dozvola i saglasnosti za objekte farme krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo, te kopije svih postojećih elaborata. U narednim tabelama dati su podaci o postojećim dozvolama, kao i popis svih priloga.

Popis svih priloga u Planu aktivnosti daje se u nastavku.

Prilog 1 Kopija katastarskog plana,

Prilog 2 Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo

Prilog 3 Vodoprivredna dozvola

Prilog 4 Rješenje o registraciji poduzeća

Prilog 5 Rješenje o odobrenoj proizvodnji u skladu sa propisanim veterinarsko-

zdravstvenim uvjetima

Prilog 6 Elaborat zaštite od požara

Prilog 7 Pravilnici zaštite od požara i zaštite na radu

Prilog 8 Opis hemijske supstance i uputa za rukovanje

Prilog 9 Računi za potrošenu el. energiju i utrošak plina

Prilog 10 Izvještaj o EBS-u

69

Tabela 19. Katastarski podaci i dokumenti o objektima farme krava KJP „PD Butmir“, d.o.o. Sarajevo

Br. Naziv dokumenta Datum Br. priloga

1 Kopija katastarskog plana br. 05-30-2-2689

od 9.12.2009. godine

Prilog 1

2 Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajevo Izdato 11.01.2009. godine

Prilog 2

Tabela 20. Podaci o postojećim dozvolama i saglasnostima

Br. Naziv dozvole Datum i broj Br. priloga

Vodoprivredna dozvola Datum: 11.11.2003. godine

Broj: 07-06-25-5242/03

1

Mišljenje JP“Vodno područje slivova rijeke Save“ Sarajevo

Datum: 23.10 2003. godine

Broj: 14-999-2/03

Prilog 3

2 Rješenje o registraciji preduzeća

Datum: 17.11.2008. godine

Br. 065-0-Reg-08-003306

Prilog 4

3 Rješenje o odobrenoj proizvodnji u skladu sa propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima

Datum: 04.12.2007. godine

Br: 07-06-24-1365-1 Prilog 5

Tabela 21 Podaci o postojećim elaboratima (zaštita okoliša, protiv požarna zaštita, sigurnost na

radu) i ugovorima sa podugovaračima za usluge


1 Elaborat zaštite od požara Datum: 04.04.2000

Prilog 6

70


2 Pravilnik o zaštiti od požara

Pravilnik o zaštiti na radu

Decembar 2007. godine

Februar, 2008. godine

Prilog 7

3 Opis hemijske supstance za pranje u prihvatnoj mljekari

Prilog 8

4 Izviještaj o rezultatima ispitivanja tereta zagađenja otpadnih voda

Prilog 10

Documents

j “ d.o.o. Sara r PLAN AKTIVNOSTI rivredno dobro Butmi aktivnosti_ Farma krava_Butmir... · Kapacitet staja za uzgoj priplodnih junica i muške junadi je 350. Spremišta za hranu