M - .

Narodna Straža riM piatal i u gotovu,

S I B E » j ; N A U Č N I O D j j £ K

Ova] broj stoji 1-50 Din

IZLAZI SVAKE SUBOTE. - PRETPLATA IZNOJI GODIŠNJE DIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZ­

MJERNO. - ZA INOZEMSTVO DVOSTRUKO. - OGLASI PO CIJENIKU. - PISMA I PRETPLATA S E Š A U O

NA UREDNIŠTVO I UPRAVU „NARODNE STRAŽE" ŠIBENIK, POŠT. PRET. 17. - RUKOPISI SE N E VRAĆAJU.

BROJ 40. Š I B E N I K , 9. LISTOPADA 1926. GODINA VI.

Dobro nam došli, braćo Čsaoslovaci! Radosnim srcem čekamo

Vas, predstavnici bratskoga nam čehoslovačkog naroda!

Smatramo posjetu Vašu iz-liv&m duboke Ifubavi prama nama, slavenskoj braći Vašoj.

Dobro nam došli, odlični parlamentarci, iz domovine to-likih slavenskih velikana/

Zajednički proživjesmo teške dane stoljetnih patnja. U Iju-bavi i slozi uiivamo sada os­tvarene naše ideale.

Jednaka sudbina prati nas dugo. Isti udes povezao je naše nacije.

Dodaste nam u pohode kao 'brat bratu, s iskrenom ljubavlju i čistim željama, a mi Vas dočekasmo taskriljenih ruku, otvorena srca.

Vaš triumfalni prolazak kroz gradove naše dao Vam je do­voljno dokaza o simpatijama našega naroda prema dalekoj krvnoj braći.

Ova Vaša posjeta učvrstit će još više slogu i ljubav dviju mladih slavenskih država, koje su iz dna srca odane velikom slavenskom Idealu.

Dobro nam došli u grad naših hrvatskih kraljeva Tomi­slava i Krešimira. Krešimirov Šibenik Vas rado očekuje i du­go će zadržati uspomenu tako rijetke slave.

DOBRO NAM DOŠLI, SLA­VENSKA BRAĆO I

DA ŽIVI ČEHOSLOVAČKA!

Da se r a d Vlade ne ukoči s a m o na stišavanju sukoba , j a sam se odlučio , da d a d e m ostavku, da n e bi Vladu d o v o d i o u opasnost p r e d Skupšt inu i da j o j o m o g u ć i m nesme tan r a d oko tol iko i tako teških p rob l ema , koji je čekaju. J a s a m uvjeren, da Ču iz opozici je dosadašnje svoje us ­p jehe u n a r o d u učvrstiti i proširiti.**

Ostavka dra Nikita. 7. t. m j . kasno uveče r minis tar

šuma i r u d a d r Nikić po tp i sao j e os tavku, ko ju j e Uzunović o d m a h odnio kra l ju , koj i se vra t io sa Bleda. Krajj j e p r imio os tavku te min is ta r ­stvo š u m a i r u d a p r i v r e m e n o p o ­vjerio minis t ru saobraća ja r ad ika lu dra Vaši Jovanov iću . T a činjenica, da o v o minis tars tvo p r i v r e m e n o nije p o v j e r e n o k o j e m rad ićevcu , nego j e d n o m rad ika lu , u pol i t ičk im kru­gov ima tumač i se, k a o d a bi R a d i ć b i o popus t io o d zaht jeva, d a njego­va s t ranka zadrži taj resor .

Dr Nikić j e n a k o n o v e svoje o-stavke, k o j a je t ako n e o č e k i v a n o došla, da j e bi la p r ava senzacija dana, d a o n o v i n a r i m a o v u iz j avu : „Ja s a m s i n o ć p r e d a o os tavku p r e d ­s jedniku Vlade , j e r sam m u u s v o j e vri jeme obećao , da ću ostavku p o d ­nijeti, kad se Kralj vrat i u zemlju. Ovo j e d i r ek tan p o v o d mojo j ostav­ci. Ja s a m održao z a d a t u rjječ. P o ­litički razlozi mojega povlačenja iz v lade dovol jno su javnos t i pozna t i i ne t r eba da ih is t ičem. Pr i l ike u vladi, u kojoj smo predstavnic i g. Radića i ja, postajala su sve teže.

Izlaskom d r a Nikića iz v lade u poli t ičkim krugov ima p rev ladava mi ­šljenje, da j e b a r e m za čas učvršće­na sadašnja RR. koalicija.

T a k o bi sad ostala nepopun jena tri min i s t a r s tva : šuma i ruda , vjera i p r avde . Popun jen je ovih minis tar­stva ima lo b i uslijediti tek n a k o n d o ­nošenja zakona o centra lnoj uprav i .

Unutrašnja politika Čehoslovačke na putu uredjenja.

kazana velika šteta p o c je lokupnu našu p r iv redu u slučaju, da bi se konvenci je pr ihvat i le . Svim naš im l u k a m a b io b i z a d a n smrtni uda rac . Zato t rgovačka i industri jska k o m o r a energično zahti jeva o d N a r o d n e Skupštine, da se konvenci je o tklone.

K o m o r a m a u o p ć e nije bila d a n a prilika, d a ni beogradske ni n e p t u n -ske konvenci je p rouče , pa tek sada , k a d su o tkr ivene u p r a v o m svijetlu m n o g e zle atvari, k o m o r e m o g u d a iznesu svoja mišljenja i da us tanu u o b r a n u nac iona ln ih životnih interesa.

Poli t ički krugovi u Čehos lovačkoj d rže već gotovim faktom, da će za koji d a n d a n a š n j a v lada demis ioni -rat i i biti o b r a z o v a n a n o v a par la ­m e n t a r n a v lada sa Švehloui , v o đ o m čeških ag ra raca , n a čelu.

Sve čehos lovačke s t ranke su se grupi ra le na opoz ic ione i v ladine , a Švehla će se sporazumjet i ovih d a n a za sastav vlade sa s t r ankama , koje su se izjavile, d a će saradiva t i za d ržavu i n a r o d , dok se n e će p o ­duzet i n i k a k a v pokuša j za p r o m j e n u takt ike u bilo kojoj opozic ionoj s t ranci .

U v ladinu većinu nijesu htjeli d a u đ u ove s t r a n k e : čsl. soc. d e m o k r a t i n jemački nacional is t i , n jemački so­cijalni demokra t i , čsl. n a r o d n i soci­jalisti, n jemački n a r o d n i socijalisti, te d a k a k o komunis t i , pa izgleda d a će u n o v o m kab ine tu biti 5* republ i ­k a n c a (agrarea) i 2 pučan ina , dok će se n a r o d n i m demokra t ima , obr tn ic i ­m a i Hlinkinim s lovačkim p u č a n i m a osigurati p o j e d n o mjesto, a d v a za Ni jemce.

P r e m a pisanju nekih n o v i n a , fa­šistički e lement i s k r šćanskom n a r o d -n o - d e m o k r a t s k o m i a g r a r n o m s t ran­k o m žele pošto po to srušiti d r a Be-neša u pa r l amen tu , ah je p i tan je , hoće li u t o m e uspjeti , n e b u d u li za to glasovale n j emačke s t ranke .

Dr Hodža , uz Švehlu j e d a n o d najuglednij ih č lanova na j jače s t ranke u Čehoslovačkoj republ ikansk ih a-gr&rp.Cđ, d a o je n e k e važne izjave. On veli, d a je pri sastavu ove vla­d ine većine vodila agrarce spozna­j a , d a j e d o s a d a n j a p a r l a m e n t a r n a takt ika demokrac i j e iziskivala r e o -ri jentaci ju i da j e bilo u interesu čehos lovačke d ržavne politike, d a se već k o n a č n o riješe s lovačko i o p ć e n a r o d n o s n o pitanje. Čehoslo-vačka p a r l a m e n t a r n a demokrac i j a bila j e zapravo d o s a d a krnja, jer su slovački autonomist i , k ao i n j e m a č k e

s t ranke zabac iva le d r žavo tvo rnu mi­sao, a p a r l a m e n t a r n a se d e m o k r a ­cija pro teza la zap ravo samo n a stran­ke t zv. n a r o d n e koalicije. T o j e stanje p r i r o d n o izazivalo u či tavoj politici neku ukočenos t . Kraj o v e isključive već ine postale su neke

s t ranke „ n e n a d o k n a d i v i m a " , č im j e njihov politički apet i t n e r a z m j e r n o ras tao . P r ido l a skom Nijemaca i slo­vačkih au tonomis t a iskrsnula j e n o v a mogućnos t v lad ine većine , čija j e posljedica, d a n i j edna s t ranka u svi ­jesti svoje nenadoknad ivos t i n e može stavljati pre t jerane zahtjeve n a v ladu i d ržavu . J e d n o m riječju, t reba se oslobodit i od pogrješnoga kruga na ­r o d n e koal ic ione već ine . Najvažnij i fakat toga svega j e okolnost , da su Nijemci, a d o izvjesne mjere i slo­vački au tonomis t i , odustal i od n e ­gacije d ržave i us tava. Danas su n jemački agrarn i demokra t i , kao i kršćanski socijalisti isto kao i slo­vački Hlinkini pučan i pr ipravni , d a sudjeluju u vladi . Oni će glasovati za d ržavni budge t i za vojn ičke za­kone , kao bilo koja čehos lovačka s t ranka bivše n a r o d n e koalicije. T o znači , d a je u čehoslovačkoj državi praktički r i ješeno n a r o d o n o s n o pi­tanje.

P regovor i Svehle već su t a k o daleko, da se nova v lada , u kojoj će biti s a m o 4 minis t ra-č inovnika , m o ž e očekivat i svaki čas.

Novu vladu očekuju teški zadac i k a o : državni budge t za 1927. god . porezna reforma, čija je osnova već gotova i kroz na jkraće vr i jeme bit će podvrgnu ta ispit ivanju mje roda ­vnih faktora , te novelizacija socijal­nog osiguranja, i to u tom smjeru , da r adn ičko osiguranje m o r a biti pojeftinjeno, što se tiče admin i s t ra ­cije. Novi pa r l amena t pre t resa t će još g r a đ e v n u djelatnost , z akon o soci ja lnom osiguranju prestar ih i zakon o potpor i nezapos lenih .

Neptunske konvencije pred Narodnom Skupštinom.

Neptunske konvenci je , koje su v ladi p rouzroč i le tol iko brige i r ad i koj ih j e svo j edobno N a r o d n a Skup­ština i bi la n e n a d n o pos lana na od" m o r , na laze se sada ope t p r e d Na­r o d n o m Skupš t inom s v lad in im pr i ­j ed logom, da ih o n a ratifikuje.

Tal i janska j e d ip lomaci ja p r e k o cijeloga ljeta za o d m o r a Skupštine pripravl jala teren i rad i la n a tome , d a se konvenci je p r ihva te č im prije t im bo\je. Tal i janska š t ampa j e p i ­sala, kako j e bi lo uglavl jeno i zme­đ u d r a Ninčića i Bodre ra u d o g o ­

voru sa St jepanom Rad ićem, d a se konvenci je sa s t rane Skupšt ine ra t i -fikuju i d a g. Stjepan R a d i ć u đ e u v ladu k a o minis tar socijalne pol i t ike. Na što bi sve R a d i ć pr is tao s amo , da p o n o v n o u d e u v l adu !

Konvenci je su bi le podig le či tav a la rm, a protest i su sužaval i sa svih s t rana naše države .

Sada je stigao Narodno j Skup­štini i poslaničkim krugov ima još j e d a n opširni mot iv isani protest sa s t rane t rgovačke i industri jske k o ­m o r e u Zagrebu, U protes tu je d o -

Progoni naših učitelja n Italiji.

Tiranski pri t isak fašističkih e l e ­m e n a t a n a d naš im učiteljima u I ta­liji dosegao j e v r h u n a c . Tal i janski minis tar prosvjete Fede l e , k o j e m u se stolica d r m a , d a se uzdrži n a mjestu i ulaska fašizmu, latio se o -kru tnoga sredstva : poslužio se z a k o ­n o m , koji daje minis t r ima p r avo , da otpuste svakoga s lužbenika, čije „dje­lovan je u službi ili izvan nje n e daje p o t p u n o jamstvo za svrjesno ispu­njavanje dužnost i , ili se s lužbenik ne slaže s pol i t ičkim smjern icama v l ade" .

T a k o je sada pr imi lo oko 30 s lo -venačkih i h rva tsk ih učitelja obavijest od ministra prosvjete, d a j e u v e d e n prot i n j ima o tpusni pos tupak . Tra ja ­nje ovoga pos tupka z n a d e se p ro t egnu ­ti i cijelu godinu , a d a kroz to vr i jeme učitelji n e pr imaju p laće i skapavaju, p r e m d a z a k o n nalaže , da se discipli­n a r n a istraga ima da završi pozi t ivnim ih negat ivnim usp jehom najdal je za tri mjeseca. I či tava istraga zavrži b r u ­ta ln im p rogon ima , nedos to jn im j e d ­noga ku l tu rnoga n a r o d a .

Od 800 slovenskih i hrvatskih u -čitelja iz 1918. god ine i m a ih sada oko 4001

Ovo t iransko nasilje, ko je ide za po tpun im o tuđ ivan jem našega življa, prelazi svaku granicu. I sve se to događa u d o b a tobožnjih ozbiljnih prijateljskih p o n u d a sa s t rane Italije, u d o b a zloglasnih konvenci ja .

Raditev „Dom" proti „Hr­vatskom kulturnom slav­

lju" u Dubrovniko. P o v o d o m „Hrvatskog kul turnog

slavlja" u Dubrovn iku pisao je R a d i ­ée v „ D o m " vrlo loše o samoj p r o ­slavi i n a p a o sve njene pr i ređ ivače . Veli, da je toj „ tobože sveopćoj hrvatskoj slavi" stao n a čelo „neki dr Bjelovučić , koji bi se inače i m a o zvati Crnokur jač ić" . Najviše ga p e č e , što j e Bjelovučić z lorabeći povjere­nje pozvao na slavlje d ra Bazalu i Došena, „te j a d n e o d m e t n i k e o d h r v . seljačke politike*.

Upozoruje unapr i j ed sve [orga­nizacije, d a ne sudjeluju pros lava­ma , koje b u d u „ tobože u ime hr­vats tva pr i ređivala ko jekakva šare­na gospoda , koja su p o d noge b a ­cila svaki obraz i koja proti zd ra ­vom razumu ruže i ruše n a r o d n i sporazum sa Srb ima" . Žali, da je proslavi sudjelovalo i p jevačko d r u ­štvo „Sljeme", koje j e m e đ u te g o -

„NAB0D2TA !8TBAlAn

spodske kur jake dospjelo, kao Isus m e đ u r a z b o j n i k e " . Sve organizacije, ili oni pojedinci , koji se unapr i jed u tom pogledu budu ogriješili o t e ­meljna načela s t ranke, snosit će p o ­sljedice.

Pa da se čovjek ne snebiva nad ovakvom glupari jom. Zar R a d i ć misli, da samo njegovo ime Hanas

znači h r v a t s t v o ? Riječ imaju sada radićevci , koji su se toliko a n g a ž o -vali za ovo slavlje i sudjelovali mu. Neka im b u d e l Valjda se j e d n o m o p a m e t e I

Dr Bjelovučić, d r Bazala i Došen tužili su „ D o m " sudu , a naši će r a ­dićevci , r azumi ie se, s a g n u t 1 p o k a j ­nički šiju i skrušeno oda t i p r iznanje sTom ve l ikom vođi .

Poganština i l i . . . još gore! Tkogod će se čudi t i o v o m na­

slovu. No što d r u g o da r e č e m o o članku, što ga je doni je lo splitsko Novo Doba u broju od 29. r u j n a ?

Dok j e l jubav p r e m a bl ižnjemu zapovi jed narav i , dok Krst-Bog sta­vlja je k a o obilježje svojih s l jedbe­nika , evo ti j edne žene, koja hoće „da čovjek ob ično m i s l i n a d r u ­g e , k a d v i š e n e m a p o t r e b e d a m i s l i i s k l j u č i v o n a s e b e " . T o bi imalo značit i , da iskazuje l jubav d r u g o m u ona j , koji j e sretan, z a d o ­voljan, u o b i l j u . . . No iskustvo d o ­kazu je , da j e to laž, jer baš boga­taši , sretnici na jmanje misle n a dru­goga, a kršćanski apostoli l jubavi su n a m živi svjedoci odricanja, zataji­vanja samih sebe r ad i bližnjega. Dakle gornja tv rdnja ni ječe požr tvo-vnost , niječe odr icanje , ni ječe altru­izam, u j e d n u riječ nije kršćanska.

J o š gora je zab luda , pače n a p r o ­sto j e sablazan, što o n a žena piše o moralu . Ono , što se od poče tka svijeta zvalo ženskim poš tenjem — ne postoji, nego to je s a m o riječ o-nih žena , koje n e m o g u d a više u-živaju u pu teno j l jubavi 1 Dok n a m kršćans tvo stavlja za uzor d jevičan-stva Mariju, dok je povijest k ršćan­stva p u n a divnih uzora djevica, koje odbi ja ju udaju , odbi ja ju sv je tovne raskoši , z a b a v e , pak i s ame kraljev­ske za ruke iz l jubavi p r e m a djevi-čanstvu, a n e b r o j e n o je mnoš tvo o-nih, p a k i u našoj tužnoj povijesti u odnošaju s Tu rc ima , d jevojaka i žena , koje su volile umrijeti u m u ­k a m a negoli izgubiti žensko poš ten je , za o n u gospođu n e postoji t akav mora l . T a kod p o g a n a su se cijenile Vestalke, bila j e slavljena k reposna Lukrec i ja , prel jub i pu ten i odnoša j izvan b r aka bio j e kod svih n a r o d a

i poganskih osuđen , a e to j e d n a kr-šćanka u XX. vijeku sudi, d a j e m o ­ral i sprazna r i j eč i T a a k o se „mu­ško i ž e n s k o " vole i združe , d a ra ­đa ju djecu, tko d a to o s u d i ? Zato, vi roditelji , n e tužite se, ako vam kćer i u teku za d r a g i m . . . a n i vi mužev i ne tužite se, ako vaša njež­n a polovica voli d rugoga i . . . vas o s t a v i . . . Nije li to gore negoli k o d p o g a n a ? Zbilja, milostiva, pokazas te , d a Vaša tvrdnja poč iva „na zbrci po jmova" , te Vi zaboravis te , š to j e mora lno , a što n e m o r a l n o . Nije se čudit i , k a d i m a d e u svijetu osoba , koje p ropovi jeda ju „ s lobodnu lju­bav" , p a k za njih više ne opstoji spolna vrlina. Baš k a o ni i z m e đ u životinja.

Nije s a m o poganšt ina , nego j e aberaci ja , d a j e spolna l jubav jača negoli naša misao , negoli na ša vo­lja. T a d a bi nes ta lo uzdržlj ivosti i čistoće, t a d a bi cio svijet imao pra ­vo , d a b u d e j e d a n bordel , a t reba lo bi brisat i iz d ržavn ih zakon ika zlo­čine silovanja, o tmice , p r e l j u b a . . . Do čega se dolaz i , k a d se strast o-p r a v d a v a kao m o ć a n i s v e m o ć a n n a g o n , k o j i r u š i s v e m o r a l n e s i s t e m e . T a d a se dolazi d o zakl |u-čka, d a je sasma p r i r o d n o , d a se žena d a d e čovjeku, koji j o j se u svakom pogledu sviđa . . .

Nešto slična j o š nijesmo čitali, a ovo je tako k r u p n o , d a j e i s a m o Novo Doba držalo po t reb i t im, d a či­taoce upozori , d a bi se o i zvod ima auktor ice „da lo m n o g o diskut i ra t i" . I g. Miljenko Vidović sma t rao j e shodn im, d a u svom listu Novi Čo­vjek osudi pisanje g o s p o đ e K. S. te je v e o m a zgodno zak l juč io : »Ako oduzme te čovjeku i ženi mora l , o-staje j o š s amo , d a im odreže te nos ,

d a mogu pasti t r avu" . T o uos ta lom nije d rugo nego parafraza riječi sv. Pisma, d a postaju k a o k o n j i m a z -g a , k o j i n e m a j u r a z u m a .

O d o b r a v a v a m o , što gospođa spi­sateljica ustaje proti mod i , osuđu ju­ći j e k a o i mi , s a m o s drugoga sta­novišta . Ona osuđuje d a n a š n j u m o ­du , je r loj se čini , d a odnos i d r a ­žesnost i l jepotu ženi , mjesto d a j e pol jepšava. Mi je o suđu j emo , jer od­nosi ženi sveti stid, koji n a m je svi­m a p r i rođen , a ženi navlast i to . Kako se gubi stid, t ako se gub i i mora ln i osjećaj , te ć e m o r a d o potpisat i o n u izreku n e k o g a R u s a : „Kratka kosa, kra tka suknja — kra tka p a m e t ! "

» *

U istom broju lista Novi Čovjek, u k o m e g. Vidović osuđuje pisanje prot iv mora la , donos i se i njegov govor u Vukovaru , u ko jemu j e on r ekao nešto , za što b i smo mi sa sv. Pav lom rek l i : „Blasphemat , q u a e ignorat (huli k a o nezna l i ca ) ! "

Više p u t a j e već p i sano , d a uza svu d o b r u volju i t endenc i ju pokre t gosp. Miljenka Vidovića j e g radn ja na pi jesku, jer snuje p r e p o r o d čo­vječanstva bez g lavnoga temelja — vjere. Gosp. Vidović p u n o piše, pu ­n o čita, p u n o govori , ali u svemu pokazuje , d a ma lo čita katol ičke knjige, osobi to apologet iku, a to bi m u bilo i te k a k o pot reb i to .

Gospod ine Isukrste, oprost i mu , d a t ebe sve togrdno stavlja uz B u d u i M u h a m e d a . 0 nj ima govori , d a su „bili veliki u svom izvornom razu­m u i težili su, d a o p l e m e n e čovjeka, ali d a se čovjek p reobraz i t reba lo j e iz njegove duše iskorjeniti zlo. R a n e duše t rebalo j e liječiti, a vjera je operisala s a m o ri ječima, o b e ć a ­n j ima i zas t raš ivanjem. T r e b a l o je kult ivisati čovjeka, kao što se zemlja kultiviše, t reba lo ga s tudirat i , ispi­tati, p roučava t i , d a ga se op lemen i , a vjera m e đ u t i m nije da la čovjeku snage , d a izvrši ni o n o , što m u je n a r e đ i v a l a . . . w

Ovako Gosp . Vidović , i to ljetos, k a d sav svijet, pak i nekatol ic i , slave sv. F r a n j u Asiškoga, kuo na jsavrše­nijega nas l jednika Krstova i o b n o ­vitelja čovječans tva . A tko je ukinuo ropstvo u E v r o p i ? T k o je preobrazio o n e Rimljane, koji su zvjerski uži-

mučenika, I

* sveci, astrptji-

na?Ts-

vali u krvi gladi ja tora i mučeni o n e Rimljanke, koje su brojilo go-gine p o m u ž e v i m a ? Tko je kultivl-sao Gote, N o r m a n e , Slavene, Ma­đare i t. d., d a „jaganjci su regbi krotki, ki b i jahu gorski l av i "? Ako su ljudi bili uvi jek ljudi, tko je dao snage mil i junima, d a pos tanu sveci t. j . uzori ljubavi, blagosti , vosti i ostalih kreposti , negoli svojom propouijedu, molitvom, kramentima, dobrim izgledima? kva čudesa je Činila i čini kršćan­ska vjera, ali u on ima , koji j e pri­m a j u ! Zašto smo mi tek po imenu kršćan i , kako tvrdi g. Vidović? Jer n e ć e m o d a s lušamo vjeru i njezine apostole . Da su kraljevi i narodi sluša­li Pija X. i Benedikta XV., ne bi bilo klanja ni ra ta , koji je toliko zla do­nio ! Da i d a n d a n a s sluša Evropi Pija XI., neb i bi lo po t reba Lige Na­roda I

N o d o g a đ a se, k a k o se dogo­dilo u vr i jeme Krs tovo . Dok Gospo­din p ropov i j eda l jubav, čistoću Že­n idbe , od r i can je i požrtvovnost, nje­govi neprijatelj i o d g o v a r a j u : „Tvrdo j e ovo govoren je 1" — i zamrze na njega. Isus h o ć e pr ipros tu krepost, i l icumjerci ga preziru. Isus govori o kraljevstvu Božjemu i o obnovljenju unut rn jega čovjeka, a farizeji ga odbacu ju , j e r oni hoće političko kral jevstvo zemaljsko. Isus je zvao i zove u kral jevstvo mi ra i Iji ali l judi odbi jaju njegov pozr t raže slavu, blago, nas tade — staju kršćani s a m o po imenu.

Sve, što ima E v r o p a morahu d o b r a , sve j e dobila od kršćanska, a što ima zla, dobi la j e i dobivi onih, koji ne slušaju Crkvu ni p rogone I

Gosp. Vidović h o ć e da bude pe­dagog. Pr iznaje , d a j e „čovjek po svojo | na r av i zao , da j e u duši, u svo­joj suštini p o k v a r e n . . . " i „da su u n a m a , u klici, u zametku, sva do­bra i sve vrl ine buduć ih pokoljenja." T o nije t a ć n o l I sp ravno je, da je čovjek, uslijed grijeha istočnoga, sklon n a zlo, ali i d a ima i dobru svojstva. Uzgoju je zadaća , da zle sklonosti ukloni , a d o b ra svojstva razvija, služeći se svim onim poma­galima, što ih z d r a v a peda< p r e p o r u č a , a m e đ u t ima je ni

oiincko i raluoga lansisa, biva od

..Am

VITEZ SIROMAŠTVA. (Prigodom 700. godišnjice./

Na Misionarskoj Izložbi u Vat ikanu, koja se zatvori la 9. I. t. g., a s ada j e o t v o r e n a svakoga četvr tka i ned je ­lje, i zmeđu ostalih uresa izložbe, osvrnut ć e m o se n a najznačajni je u spomene , što se tiču osobno veli­koga asiškoga sveca, sv. Fran je . Sve su ove u s p o m e n e izložene u dvo ­ran i svetih i mis ionarskih m u č e n i k a . Mnoge će n a m o v e stvari razjasniti , zašto je Asiški Pa t r i j a rha d o b i o mje­sto, i to počasno mjesto, m e đ u sve­tim mis ionar ima.

Ustavimo se najprije k o d pred­meta , što se prepl iću usko sa sve­ce vom osobom. Dvije s taklene žare sadrže sanda le i v u n e n e bječve sv. F ran je . On j e b io n a u č a n hoda t i bos im n o g a m a po majci zemlji, ali poslije nego j e pr imio sv. r ane , kako kažu Fiorett i , „bile su m u r u k e i noge po srijedi kao p r o b o d e n e od čavala. Vršci čavala provirivali su na nadlanic i ruku i na d l anu noge v a n mesa izdignuti. Bili su ti vršci kao zaobljeni i zavrnut i tako, d a se moglo vrhu mesa uvući prst kao u j e d a n prsten. Vršci čavala bili su obli i c rn i ." Tol iko sandale , kol iko

b ječve , koje m u je osobi tom po-m n j o m uplela sv Klara, m o r a o j e . F r a n j o udesit i i prot i svojoj volji. Kako m u je m e s o bilo nad ignu to , nije m o g a o naslonit i n o g e na zemlju i hoda t i . No najviše j e on ht io d a sakrije t ako z n a k o v e m u k e na svom tijelu vidljivo ut isnute. R u k e j e obi ­č n o z a m o t a v a o i pok r ivao dugim r u k a v i m a .

Ove dvije ž a r e počivaju n a or i­j e n t a l n o m sagu, koji je uk ra šen p o ­z laćenim č i p k a m a n a c rveno j p o d ­lozi. Ovaj skupocjen i sag d a r o v a o j e Balduin, car igradski car. Upotr i ­jebil i su ga, k a d su svečano pren i ­jel i n jegovo tijelo iz c rkve sv. Jur ja , gdje je b io položen o d m a h po smrti , u crkvu, s ag rađenu n j emu u čast poslije s a m e dvije god ine . Ovaj sag se čuva u Asizu. Ima još i j e d a n drugi sa žu tom pod logom, a ima istu p o ­vi jes t T k o ga j e vidio ras tvorena , opazio j e , d a j e p robušen na pet mje­sta, što odgova ra 5 r a n a m a . Na tom mjestu nalazila se i k rvava štofa. N o nju j e odni jela g o s p o đ a J a k o p a de i Settesoli, zbog velike časti p re ­m a uzvišenom svecu, d a ju uvi jek drži kod sebe k a o dragocjeni d o k u -m e n a t . Ovi p redmet i n a m svjedoče iz bližega č u d o st igmata, toliko iz­

v a n r e d n o , d a pro tes tanat Sabat ie r reče , d a je to j e d n o od na jveć ih i n a j -misterioznij ih e l emena ta kršć. ž ivota . T o se m o ž e n e razumjet i , ali za to se ne m o ž e zanijekati . R a n e su se utisnule u tijelo sv. F r a n j e n a b r d u Alvernu u visokoj samoći , u najvi­šem zanesen ju , u ne izmje rnom za­nosu l jubavi i boli. Najveća njegova bol bila j e ta, što nije b io dos to jan mučeniš tva , ko jemu j e više p u t a h o -d io ususret , da pos t ane mis ionarom, osobi to onda , kad je pošao u Egipat .

Kr s tov š t i t o n o š a . Iz ove z n a m e n i t e ep izode sveče-

va života ima na mis ionarsko j izlož­bi nekol iko u s p o m e n a . Li turg ični križ vrlo fino izrezan, što je o n u-vijek nos io u svojoj misiji na Istoku. Kalež, s kojim je o b i č a v a o činiti pu-rifikaciju poslije pričesti . N a j č u d n o ­vatija j e u s p o m e n a zavinut i rog od bjelokosti , koji j e visio na m j e d e n i m lanc ima. Što j e svetac s tim činio i kako ga j e d o b i o ? D a r o v a o m u ga je egipatski sultan, a služio m u j e , da pozivlje n a h o d o č a š ć e u o n e d a ­leke zemlje svoje ras i jane d rugove . Ovaj duševn i vitez mislio je u sebi, k a d a j e t rubio u bje lokosni rog, da j e pozvan, d a ostvar i svoj ideal , d a pos tane n a i m e p r v a k svete kri-

agogija

m žarske vo jne Krs tove . Viteški dub zgoda i pogibelji pojavi se u Franji još za mladost i , k a d j e naime imao 23 god ine .

Poslije p r ip rava , koje su začudile njegove sug rađane , odrekavši se od­j e d n o m očeva bogats tva i nasljed­stva, upu t i se u Pul ju , da bude kao pra t i lac Guai t ieru o d Brienne, smio­n o m f rancuskom j u n a k a , koji je bio d o š a o u Italiju, d a postavi svoj mač u s lužbu vel ikoga P a p e Inocenta HL Zanosn i sin P e t r a Bernardone nije m o g a o ni doć i d o željenoga cilja, k a m o je sanjao o zlatnoj žetvi svoje slave. Poslije k ra tkoga prevoza u Spoletu razbol i se te se morao po­vratiti na t rag.

Već j e bi lo sazrelo vrijeme, u koje je počeo njegov duboki miste­r iozni p reokre t . Ovaj preokret je m o r a o učinit i od njega mjesto štito-noše najzanosni jega ucjenitelja tje-lesa, s latkoga i bosonogoga viteza najskromni jega s i romaštva .

N o i kao viteza s i romaštva i kao šti tonošu Krstova često ga j e smući-vala misao na s tare avanturist ičke sne i pob jede . Često pu ta su tako zagospodar i le njegovim slabašnim ti­jelom, d a su ga p o t p u n o prenijele iz njegovih mjesta i U njegove i

SB07 40. NARODNA STRAŽA" STB. 3.

i najuspješnije vjera i njezini lije­kovi. Zato i u p r a v za to će biti uza­ludan n a p o r gosp . Vidovića , jer se ne obazire na ovo p o m a g i l o .

Trajniji , uspješniji, p red Bo­gom i l judima zaslužniji i bolji bi bio njegov rad , kad bi o n zagova­rao u p r v o m redu vjersku o b u k u , svjetovao Marijine kogregaci je , a neka se ne boji ni „Or lova" i sličnih organizacija. Neka svjetuje svojim pristašama, da živu p o vjeri i prak­ticiraju vjerske dužnost i , a za „ispi-tivan\e, studiranje, proučavanje čo­vjeka" n e k a svjetuje sv. ispovijed, ispit savjesti i d u h o v n e vježbe. T a ­da će s igurno doživjeti, da vidi oko ­lo sebe , n o v e l jude*. Evanđe l j e je davno reklo, d a „nije p rob lem čovje ­ka u p r o b l e m u hl jeba" , nego „tražite najprije kraljevstvo Božje i pravdu njegovu i sve ostalo će Vam se d o d a ­ti". Inače ostalo je čista poganština.

NA81 DOPISI. PAG, 5. listopada 1926.

B l a g o s l o v novih z v o n a i z b o r n e crkve . Na b lagdan sv. J e r o l i m a , pokrovi te l ja

Dalmacijo, naSe je mjesto doživjelo r i je tku svečanos t . T o g a su d a n a bila b lagoslovl jena n o v a zvona , ko ja su st igla iz Vit toria Ve-neta od t v o r n i c e De P o b . Sva čet i r i zvona : Sv. Marija o d 970 k g ; sv. Ju ra j od 680 k g ; sv. Ante od 480 kg. te sv. Ruko i Sebas t i -jan o d 270 kg s n o t a m a Mi, Fa , Sol , Si (Mi i Si b e m o i l e j v r lo su l i jepo i z r ađena i u rešena .

N a k o n š to je p reč . k a n o n i k I v a n o v i ć us p ra tn ju svećens tva , k u m o v a i c r k o v i -nars tva u 5 sati poslije p o d n e o b a v i o bla­goslov, n o v a su zvona p o p rv i p u t zazvo­nila, dok je n a r o d na t r g u i o k o zvon ika oček ivao željno p r v e z v u k o v e . J a k i zvu­kov i u d ivno j h a r m o n i j i razli jegali su se p r v i p u t po paškoj uva l i , glazba je svi ra la , m u ž a r i puca l i , a n a r o d o m je z av l ada lo ne­ob i čno veselje.

U s u b o t u u ju t ro 2. t. inj. b lagoslovl jena je z b o r n a c rkva , koja je o d l u č n o m vol jom i DOžrtvovnOšću n a r o d u bila s temelja p o p r a ­vljena. Uzalud se o d v lade oček iva la obe­ć a n a p o m o ć . N a r o d je s a m b a d a v a d a o r a d n u si lu. Bez raz l ike staleža sva tko je d o p r i n i o , m a k a r u novcu , svoj r a d i k r o z t r i mjeseca ve l ik im t r u d o m od 1200 bes­p la tn ih nadn ica pod ignu ta je iz g o m i l e r u ­šev ina k r a s n a c r k v a . Za n a b a v u cemen ta , k l aka i o s t , te za i sp la tu z ida ra i d r v o d j e ­lac« zaduž io se n a r o d za 150.000 d ina ra .

U nedjelju 3. t. rnj. p r e n e s e n je uz ve­l i čans tvenu proces i ju , kojoj je sudje lovala m a s a n a r o d a , d r u š t v a i g lazba , k ip BI.

Gospe o d S t a roga g r a d a iz c r k v e sv. P e t r a u z b o r n o c r k v u . P r o v i k a r preč. Ivanović o d r ž a o je p r i g o d n o s lovo, a nakon večer­nje, b lagos lova i „Tebe Boga h v a l i m o " pa­lile su se na t r g u benga lske v a t r e .

Stražar s Jadrana.

MURTTiR, 7. listopada 1926.

Izazivanja i n e r e d i .

U zadnje vr i j eme izazvala je mjesna Or juna s mjesnim „ d r ž a t v o r c i m a " nekol iko ne reda .

Kad su se Or lov i v raća l i na Veliku Go­spu u noć i !-a s le ta u S t a n k o v c i m a bili su dočekan i be s t i dn im r j eče t inama , p o k l i c i m a i p r i j e t n j a m a , a n a p o v r a t k u sa sleta iz Sali t o se p o n o v n o o p e t o v a l o , te su Čak i iz r evo lve ra puca l i . Da toga p u t a nije doš lo d o ozbi l jnog Okršaja, zas luga je dvo j ice o p ć i n s k i h vi jećnika, koj i su sud je lova l i u p o v o r c i i ras t je ra l i n a p a d a č e .

Svi ov i n e r e d i pozna t i su općinskoj u-pravi , a ona se ne b r i n e , d a ih dokrajč i , i a k o b i t o m o g l a d a uč in i .

P o n o ć i se r a z u z d a n o mlađar i j a k l a t a r i po selu i poč in ja r azne lupeš t ine , a d a Opć ina o t o m e ne v o d i r a č u n a .

Nekol ic ina ih , koji su n e k o ć bi l i opć in ­ski r o n d a r i , pos jeduje oružje , s ko j im se r azmeće . T a k o je n e k i d a n doš lo do k rva ­v ih svađa , k a d su pi jani imal i uza se o-ružje , š i o služi na s r a m o t u d r u š t v u i či­t a v o m mjestu. O t o m e vlast i vode izvide.

Ne z n a m o , zaš to o p ć i n a ne o d u z m e oružje o n i m a , ko j ima ne p r i p a d a .

T r a ž i m o , da se j e d n o m u v e d e mi r i red , te d a se b r u t a l n i n a p a d a č i kazne , k a k o b i se j e d n o m otr i jezni l i .

KNJIŽEVNOST. „Kalendar Srca Isusova i Marijina" za

g o i i n u iU27. S tar i znanac , koj i nas p o h a đ a već 22 god ine , javlja n a m se ope t u n o v o m r u h u . U v r lo u k u s n o m ob l iku n u d i n a m uz ka l enda r sk i d io izobilja j ed r e p o u k e , ugodne i k o r i s n e u pjesmi i p roz i , kao i m n o š t v o uspjel ih s l ika i i lustraci ja . Uzmi i čitaj 1 Ne ćeš požal i t i o n i h 12 d ina ra , š to ih duueS za nj, j e r to l iko stoji s p o š t o m ili na r u k e . — Uprava »Glasnika Srca Isusova«, Zagreb I/U7.

Racionalna upotreba umjetn ih g n o ­j iva . P o d o v i m je n a s l o v o m izišla nakla­d o m „Gospodar sk ih N o v i n a ' za naše ze i n h o r a d u i k e v e o m a p o t r e b n a knjižica iz p e r a pozna toga po l jop r iv r ednog s t ručn jaka i p isca proi'. d r a V. M a n d e k i ć a . Ova knjižica, koja je v e o m a p o t r e b n a s v a k o m zeml joradn iku , imudc ovaj s a d r ž a j : Uvod. Umjetna gno j iva : 1. Fos forna kisel ina. — buperfosfat . 2. Dušik. 3 . Kali j . — Sipanje umje tn ih gnoj iva. — Upo t reba umjetnih gnoj iva k o d r azn ih us j eva : Pšenica , Raž, J e č a m , Zob , Kukuruz , Repa, Krumpi r , Re­pica, Lep i rn jače , Konopl ja , Lan , Duhan , Vinograd, Hmel j , Voćke, L ivada , P o v r ć e .

Spremanje umje tn ih gnoj iva . Zakl jučak. — Knjižica imade 8 slika, koje dokazu ju z o r n o uspjehe pos t ignute gnojenjem vješ tačkim gnoj iv ima. — Cijena je knjižici Din. 2.50 sa p o š t a r i n o m . T k o ju želi na ruč i t i , neka pošalje taj iznos u m a r k a m a u p i s m u . Na­r u d ž b e p r i m a Uprava „Gospodarskih No­vina", Zagreb 6., Pretinac 61.

IZ GRADA. I OKOLICE. D o l a z a k Čehos lovačk ih p a r l a -

m e n t a r a c a . U nedjelju p o p o d n e u 4 i po sata dolaze u naš grad p a r o ­b r o d o m „ T o p o l a " . N a obali će go ­ste iščekati uz g radonače ln ika d r a Kožula preds tavnic i vlasti i d ruš tava , te „Šibenska Glazba" . N a k o n poz­drava i odsv i rane naše i čehoslova­čke h i m n e gosti će biti p r o v e d e n i kroz perivoj Tomis l avovom ul icom d o ka tedra le . Preg leda t će gradske u s t anove i znameni tos t i , a poklonje­ni će im biti prospekt i g r a d a u na ­šem i češkom jeziku. U hote lu „Ko­s o v o " bit će „ rau t" , a „Šibenska Glazba" će za to vr i jeme koncer t i -rati . Zat im će gosti proslijediti b rz im vozom za Ljubl janu. Ovom pr igo­d o m j e Općina izdala poseban p r o ­glas, a g r ađans tvo će d o č e k o m i susretljivošću najbolje pokaza t i lju­bav p r e m a braći Cehoslovacima.

S v e č a n a p r o s l a v a b l a g d a n a s v . F r a n e . U crkvi sv. F r a n e ove god i ­ne — p r igodom 700. godišnj ice smrt i — osobi to je svečano proslavl jen b lagdan sv. F r a n e . Crkva j e izvana i unu t ra bila krasno ze leni lom i cvi ­jećem okićena, te raskošno elektr i ­čno rasvijetljena. U nedjel ju uvečer u 11 sati poče le su p jevane lekcije, a u ponoć i j e prepozi t kapto la i a-posL p ro tono ta r Msgr. N . T ru t a od ­služio svečanu poul i i ikalnu Misu. Mi­su j e n a k o r u p jevao z b o r Orlića p o d vrsn im vods tvom d o m i n i k a n k e č. s. Ćirile. Crkva j e bi la d u p k o m p u n a p o b o ž n i h Fran j in ih štovatelja. P r e k o ove Mise i ostalih u ju t ro m n o g o se osoba pričestilo. Ujutro su se p o ­n o v n o reda le b ro jne t ihe sv. Mise, te svečana u 10 sati. Svečanost j e p o p o d n e zakl jučena b lagos lovom i o b r e d o m prern inuća sv. F r a n e .

Š i b e n s k a o p ć i n a č e s t i t a d o n F r a n i Bul iću. Općina j e uputi la d o n F r a n i Buliću o v u b r z o j a v k u : „Pr i ­

g o d o m 80-godišnjice Vašega r o đ e n ­dana ova općinska up rava Vama, kao n a r o d n o m raden iku i čelik r o ­dol jubu, želi svaku sreću i dug život na korist našega n a r o d a . Živio d o n F r a n o Bul ić l "

Ruža r i ca . Proš le nedjelje u crkvi sv. Domin ika svečano je proslavljen b lagdan Gospe o d Ružarija. Svečanu j e Misu o tp jevao prepozi t Msgr N. Truta . P o p o d n e je bila lijepa i im­pozan tna procesi ja.

Viši t eča jn i i sp i t i n a gimnaziji održan i su 27. pr . m j . pod predsje­danjem d i rek tora g. A. Belasa. Bila je pr iznata zrelost k a n d i d a t i m a : J o ­sipu Mart inoviću i L jubomi ru Do ­bro t i . Na realnoj gimnaziji završeni su ispiti 29. pr . mj . , a proglašeni su zrel ima k a n d i d a t i : Jos ip Tafra, Š ime L a l i ć i P e t a r Marčelić, d o k j e j e d n o m kand ida tu o d g o đ e n sud o zrelosti na tri mjeseca. — NS Učiteljskoj školi ispiti su završili 4. o . m j . a p reds jedao im j e prosvjetni inspektor g. N . Stipčević. Od 17 kandida ta , 6 za popravn i , 6 za po tpun i i 5 za d i ­ferencijalni ispit, položili su ispite s uspjehom i proglašeni zre l ima: Ba­čko Milena, Barb ić Vaso, Dominis Tugomila , Dizdar Josip, Dragošević Antun, Čabov Dinko, KaramarkO Dohri la , Matić Marija, Milinović Špiro, P a u t Emil , R o d e Mihovil, Valjin Josip , Vučić Špiro i Vulić Bogoslav, dok trojica nijesu uspjela.

Z a j a m z a p o d i z a n j e n e v e p o ­š t a n s k e z g r a d e i Škola. Kako p o ­štanski i b rzo javni u red mora d a li iz sadašnje zgrade , koju vlasnica prodaje , predložila j e š ibenska Opć ina ministars tvu poš ta i brzojava, d a će o n a uzidat i n o v u poš tansku zgradu i dat i je državi u na jam za 50 go­dina , ako joj poš tanska š tedionica udijeli zajam od 5 mili juna d inara , koji bi povrat i la za 8 godina . Općina j e porad i la i k o d ministarstva p ro ­svjete, da se n a sličan nač in pod i ­gnu i školske zgrade , kako bi se o-slobodiia og romnoga godišnjeg n a j ­m a o d 600.000 d ina ra i k a k o bi j e d n o m Šibenik dob io pristojne i higijenske školske zgrade . Vri jeme j e bilo, d a se j e d n o m i n a to svrati pozornos t .

„ s i romašne obitelji, koju je pa sao ponizn i pasac" .

T a k o se dogod i g. 1212., k a d j e svakako ht io poći n a Istok. Ušao je u b r o d u Ankon i (kako se vidi n a slici, izloženoj n a Mision. Izložbi), d a d o đ e u željeni Istok. No dogod i m u se kao i kod Spolete . Žestoka oluja bac i b r o d na oba le Dalmaci je . T u os t ane i us tanovi s amos tan u Splitu n a obal i . Opet posli je god ine d a n a proputu je p r eko F r a n c u s k e i Španjolske s amo , da d o đ e d o Ma­roka , d a uzmogne propovi jeda t i Tu r ­c ima vjeru Isusovu. No i tu, č im je d o š a o , uhvat i ga j aka bolest, koja m u pomrs i sve osnove i prisili ga, d a se vrat i u svoju d o m o v i n u k svojoj braći .

Ž e l j a z a m u č e n i š t v o m .

Neuspjeli pokušaj i za mis ionar ­skim životom i velike brige za svoj mladi red , činilo se, k a o d a su u t rnu le u Fran j i žar njegove duše ili kako ga je Dan te nazvao „žeđu za m u č e n i ­š tvom". N o kad je P a p a Honor i j III. p o v e o kr ižarsku vojnu, koju j e nje­gov p redšasn ik b io proglasio, s i ro­mašak F r a n j o ht io je , d a i n j emu b u d e mjesta za b o r b u prot i nevjer­n ic ima.

Ljeti god ine 1219. ostavi svoju lju­bljenu Porci j i inkulu. 24. lipnja ukrca se sa svojih 12 d rugova u iste b r o d o v e , koji su vodili kr ižare iz Ankone . Iskrcao se k o d sv. Ivana u Akri, proslijedi put Egipta i ustavi se k o d Damie te . Ovaj u tv rđen i g rad v e ć su opsjedal i križari. I zmeđu m a č e v a i tolikih ra tn ih sp rava on je sam n o ­sio P r o p e ć e , I zmeđu mržn je i toliko pro t ivn ih interesa on je sam bio žarka l jubav i n e s e b i č n o s t Duh ove križarske vojne nije bio više onaj d u h Gofreda i T a n k r e d a . Bio j e sa­m o materijal ist ički d u h za osvoje-n jem i p l i j enom. F r a n j o je to o d ­m a h u p o z n a o i m o r a o je nažalost us tanovi t i , d a se n jegovo djelo više proteže m e đ u k r šćan ima negoli m e đ u nevjern ic ima. Htio se o d m a h uputi t i k Sul tanu, al i se zadrži m e đ u svoji­m a . P o k u š a svim ža rom, koji j e b io k a d a r d a obra t i u Krs tovu vojsku svu o n u raz rožnos t razn ih l judi. Ve­lik j e bio d o j a m njegovih riječi i o-sobnoga izgleda. No ipak nije m o ­gao da zapriječi kršćanski p o r a z p o d z id inama Damie te . Ovaj s trašni po raz p redv id io j e , a samu n a v a l u nije sav je tovao .

Dok su se kr ižar i spremal i ope t n a p ro tunava lu , on sam odluči se

za p ro tupob jedu . P r e k o nepri jatel j ­skoga polja, prošavži sve b u d n e straže, d o đ e p r ed Sultana. Želio j e , d a Sul­t anovu dušu predobi je za o n u vjeru, ko ja ga je oduševl javala . I u o v o m smionom po thva tu i m a m o veliki, sjajni pr imjer osobi te č a r o b n e moć i , koju j e s i romašni F r a n j o i m a o . O-tv rdnu ta i za tvorena duša Sul tana Malek-el-Kamela umekša se. 1 ako se nije obra t io na Krs tovu vjeru, stalno j e , d a je n a posve n e o b i č n i nač in pos tupao sa F r a n j o m i n jego­vim drugov ima .

Ova osobi ta č a r o b n a noć , ko jom se ubogi asiški fratar služio, dos to j ­na je, da se osobi t im n a č i n o m n a nju svrne pozornost . Njegovoj osobi , koja j e podava l a sugest ivnu m o ć , kojoj se ma lo tko m o g a o d a o tme , rekao bih, d a j e i vr i jeme dava lo jakos t i ekspansivnost . Njegovo djelo čiste i svete kr ižarske vojne , i ako nije imalo p o sebi željenog uspjeha, ipak j e bilo p l o d n o tlo n a u k a u p o ­ticanju i pr imjer ima. Misija sv. F r a ­ne na Istoku sma t rana j e kao p rva s lavna serija misija, koje su se p o ­slije razvile p o svemu svijetu, n e s a m o blagim djelom njegovih n a ­sljednika, nego i svih redovničk ih r edova . Da n e govor imo nego s a m o

o događa j ima najbližih v remena , spominjemo, kako j e j e d a n neu t ru -divi sin F ran j in O. Rochet t i , k o n -ventualac , p o d u z e o najsličniju inici­ja t ivu d u h u Prvoga Misionara. Ova se zove „Križarska franjevačka m i ­s ionarska vo jna" . Sadašnj i P a p a Pio XI. toplo j u j e o d o b r i o i proglasio k a o dostojni spomen ik f ranjevačko­ga jubileja. Može se skoro reći , d a je prije postala djelo, nego ideja.

Ustanovl jena j e na t rag s amu go­d inu d a n a sa sjedištem u R imu i sa lozinkom : „Omnis franciscanus mis-sionarius esto*. Već je poslala 8 mi­s ionara u Sciensi (u Kini), otvori la je 3 z a v o d a sa 200 đaka . Svi ovi poslije novici jata bit će od ređen i za r edovn ičku i mis ionarsku službu u s amos t anu u Asizu. Ovaj samostan j e o s n o v a o onaj bra t Ilija, koji je p r ed F r a n j o m bio pošao u misije na Istok. T a m o j e os tao četiri godine i smat ra se kao organiza tor franjeva­čkih misija.

Ovakvim djelovanjem, kojfe izvire iz uzvišenoga primjera nj ihova Uči­telja, a ne ispraznim ri ječima i p raz ­n im ce r imon i j ama bit će počašćen Onaj , koga j e božanski pjesnik Dan te u p o z n a o kao Velikana, „jer se uči ­n io malešan i ponizan" . D . I. V .

BTRAžA"

P r v i kance l a r i j sk i i sp i t na o-

k r u ž n o m sudu položili su s dob r im i'sj»jehom : Andrija J u n a k o v i ć Ven-cesiuv I inrić i Ivan Ribičić.

S l a v a P. Š. K. „ K r k e " . - K r š t e ­n je o s m e r c a . U nedjelju 10. o, mj . u 10 sati obavi t će se p red ka t ed ra ­lom krštenje novog osmerca „ T o n k o Milić", k.)]i je kLubu pok lon io n je ­g o v v u k ) d j b r o t v o r g. T. Milić, čije ime i nosi . Svečanost i će pr isus tvo­vati korpora t ivno svi č lanovi .

Z a novi v o d o v o d . Opć ina j e već

naruči la cijevi. Čim iste stignu^ za­

počet će se o d m a h s r a d o v i m a .

J e m a t v a . J o š koji d a n i završi t će trganje. Vri jeme je u svakom po­gledu na sreću pogodova lo . Mašta j e uistinu mnogo man je nego lani, ali je zato k u d i k a m o bolji od lanjskoga. Ove ćemo godine imati i zvan redna i zdrava vina. Nažalost n e m a dos ta kupaca , pak ga težak, koji je p r i ­siljen, da ga već u maš tu p roda , daje u bescjenje. Cijena j e maš tu c r n o m 180-200 din., a bijelom 270-300 din .

Minonosc i . U našoj luci na laze

se minonosc i „ K o b a c " , „ J a s t r e b " i

„ L a b u d " , a izgleda, da će ostati či­

tavu zimu.

I z m j e n a v o z n o g a r e d a s 1. o . m j .

S 1. ok tobra izmijenjen je nešto voz­

ni red, i to tako , da vlak 4331 p o ­

lazi kao d o sada u 2 .58 ; vlak 4313

polazi u 12 5 1 ; vlak 4333 polazi u

18.18; vlak 4315 polazi u 21.26, dok

je vlak, koji je polazio u 7.16, ukinut .

S t r a n c i . Đaci bečke tehn ike p o ­

sjekli su n a š g rad pod vods tvom

svog profesora g. Hollaya. Pregle­

davši sve gradske znameni tos t i , n a ­

vlastito ka tedra lu , popeli su se i n a

t v rđavu sv. Ane, a t e n d e r o m ra tne

m o r n a r i c e pošli su d o s lapova Krke .

P r o m e t u luci . 4. t. m j . stigla je

m o t o r n a j e d r e n j a ć a „Je la" i ukrca la

550 tona ugljena za Rijeku, a p a r o ­

b r o d „Sava" 350 tona ugljena za

Sušak. 5. o. m j . p a r o b r o d „ J a s o n "

o d v e o je u R a v e n u 360 t o n a c iana­

mida , a 6. o. m j . stigao j e veliki

p rekooceansk i tal. p a r o b r o d „Ulisse"

i počeo d a krca 9.0u0 t o n a b a u k s i t a

za Filadelfiju. 9. o. m j . došao je

tal. p a r o b r o d „Iniziat iva" i ukrca t

će 350 tona ugijena za A n c o u u .

Darov i „ U b o š k o m D o m u " . Da počas te u s p o m e n u Ivana Cusmicha: Obitelj F r a n e Inchios t r i Diu 200; d r Ante Dulibić i T v r t k a Ante Šupuk i Sin po Din 100; d r H e k t o r Meichsner, R o m a n o Vlahov, Obitelj pk . R o ­

k a Inchios t r i , Marchet ta ud. Matt iprs i i Vi-l im B e r o & p o D i n 5 0 ; Obittfi Niko Milina, Obitel j Bože Vatavukn, Stjepan Kurković , Ante F o r n i , d r Giovann i de Difuico i Ugo F o s c o p o Bin- 30 ; Fi la ud. Sisgoreo , Stje­p a n Scott i , F r a n e Mikulandra , Obitelj Bon-t e m p o , Obitelj Vlade Kulića, Marko Ježina , Ant ica ud. Medie, Roza ud. Fi r iz in , Obitelj Marka Stojića, Ive Š u p u k pk . Male i Obi­telj J a k o v a Je l ič ića po Din HO; S lavomi r Sinčić i A nka ud . Z o r o v i ć p o Din 15 ; Obi­telj Amalije ud . Sponza , P e t a r Ki ta rović , A n d r e a Bianchi , Ivan K i t a rov i ć , Draginja ud. Orada , Obitelj A n t u n a Ongaro, Mate Prg in , Ivan Bergnocch i , Vjekoslav Medić, U-roS Novak, E d g a r d Vidović, Š p i r o GuberK na gos t ioničar , Ante Ciulić, Je l i sava u d . Gri-man i , d r Kaz imi r Pasini , Ive Vučić pk. An­drije, Vinko Šupuk , d o n Krs to Stošić i Ma-r ia Marassovich p o Din 10. Da počas t e u-s p o m e n u Barnabe Tocilj : T v r t k a Aute Šu­puk i Sin Din 100, P io T e r z a n o v i ć Din 20 te Vladimir Kulić i B raća T iku i in p o Din 10. Da počas t i u s p o m e n u Bože Martinca: Dr J e r k o Machiedo Din "¿0. — Sv ima d a r o ­vate l j ima U p r a v a najharui je zahval ju je .

„no" pasta za zube - najbolja.

OKLOVSkl VJESNIK. Š i r e n j e o r l o v s k e mi s l i . Kako se hrv .

Or lovs tvo zadnj ih g o d i n a l i jepo p roš i r i lo i u z n a p r e d o v a l o , t o se sve više osjeća p o t r e ba , da se izdaje j edno s a m o s t a l n o o r l ovsko glasi lo . Toj davno j p o t r e b i udovol jeno je izdanjem „Orlovske St raže" . Opravo je iza­šao l i s topadsk i b ro j ovoga l ista u novoj vanjskoj o p r e m i sa s i m b o l i č k o m »likom, te v i d n o pr ikazuje n a p r e d a k u s v a k o m pogle­du . Sadržaj ovoga b ro ja je osob i to ak tue l an , pa ne bi smjelo bi t i ni j e d n o g a pri jatel ja o r l ovskoga pokre ta , d a ne n a r u č i „Orlov­sku S t r ažu" . P re tp l a t a je v r lo ma lena : 1U diu. d o k o n c a ove god ine . — Izdanje kuji-ge d r a Ivana P r o t u l i p c a „ H r v a t s k o Or lov­s tvo" znač i velik d o b i t a k za c io naš po ­kre t . Ova knjiga je p o s e b n o vr i j edno djelo o h r v . Or lovs tvu , te će s i g u r n o uoni je t i k o ­r is t i sv ima o n i m a , koj i žele da u p o z u a j u nu­ta rn ju vr i jednos t h rv . Or lova tva i i sp ruvuo shvaćanje o r l ovskoga p o k r e t a uopće . Cije­na je knjizi s a m o d in . 15.

IV. internacionalni k o n g r e s kato l ičke omlad ine , š to ga p r i ređu je svake g o a i u e i n t e rnac iona ln i Savez, b i t će slijedeće go­d ine (1927.) u Lurdu, na koji će t a k o đ e r poć i i h rva t sk i Or lovi . P roš le god ine odr ­žan je k o n g r e s u R imu .

Upis ivanje udjela u Društvenu Na­bavnu Zr drugu . Od najveće j e važnos t i za or lovsk i pokre t , da se Druš tvena N a b a v n a Z a d r u g a š to bolje razvi je . Za taj razvoj po­t r e b a n je Nabavno j Zad rug i dovol jan ka­pi ta l . U smis lu zakl jučka g lavne skupš t ine 110S. u Požegi d u ž n a su sva o r lovska d r u ­š tva , d a up išu koj i z ad ružu i ud io . Po jed in i ud io iznosi Din 25, a upisn ina Din 3. Ove udjele neka upišu ne s a m o o r lovska d r u ­štva, nego i o r l i čka te pojedinci Or lov i i Oi l ice .

Dr Ivo Protu l ipac : Hrvatsko Orlovstvo . P o d t im n a s l o v o m izašla je iz š t a m p e knji­ga preds jednika HOS-a d r a I. P r o t u l i p c a ,

ko ja pr ikazuje smjernice i razvoj h r v a t s k o g Orlovstvu. Knjiga je pisana zanimljivo, to j e v r lo ak tue lna . Cijena je knjizi Diu 16 (bez poštarine), a na ruču je se kod D r u ­š t v e n e N a b a v n e Z a d r u g e , Z a g r e b , P e j a ć e v i ć e v t r g 1 5 .

P r e d a v a n j a u d r u š t v u . Kod Hrv . Or i . Saveza m o g u se dob i t i slijedeći nacr t i za d r u š t v e n a p r e d a v a n j a : P r v a ili deveta b r iga , Or lovska n a u k a , O m l a d i n a 1 n ikot in , B o r b a o is t inu, Ćega n a m najviše t r e b a . — Za naraš ta j podesn i su sl i jedeći n a c r t i p re ­d a v a n j a : P o t r e b a organizac i je , Naroš ta jac i njegov jezik, Kral j Or lova . Ovo posl jednje p r edavan je je n o v o . Kod Mahnićevog Or lov­skog Okruž ja m o g u se dob i t i s l i jedeća p re ­d a v a n j a : D r P e t a r Rogulja, M o d e r n i vi te­zovi , P r i v a t n i s tudi j đaš tva , Biskup d r An tun Mabnić , Euhar i s t i j a i o r l o v s k i pok re t , Unu­t a rn j a k u l t u r a đ a k a Orla, Ideja đ a č k o g a Or-lovs tva . — Uz ci jenu od 5 d i n a r a m o ž e se na ruč i t i k o d Nabavne Zadruge b r o š u r a : H r v a t s k o Or lovs tvo s ka to l i čkoga stajal išta.

Poz iv o r l o v s k i m di u š t v i m a . Sva o r l o v ­ska d r u š t v a pozivl jemo p o n o v n o da o d m a h pošalju p r e k o okružja HOS-u : 1. zap isn ik ru j ansk ih g lavn ih s k u p š t i n a ; 2. r u j anske p reg ledn ice i 3. č l a n a r i n u za p roš lo t romje ­sečje. T a k o đ e r je po t reb i to , d a po jed in i d r u ­š tveni povjerenic i o d m a h pošal ju d o s a d s a b r a n i iznos za p re tp l a tu „Or lovske Straže"•

Vježbe z a g o d . 1027. P r edn j ačk i zbo r HOS-a s p r e m a prop i sne g imnas t i čke vježbe za g. 1927. Neka b r a ć a su v e ć pos la la svo­je sas tavke , pa se pozivlju i svi ostal i , koji imaju k a k v u vježbu, da je pošal ju š to pri je .

Or lovsk i k a l e n d a r z a g . 1926/27. do­biva se k o d b r a t a Jerolima Malinara, Za­greb, Pejaćevićev trg 15 uz c i jenu o d d in . 10 po k o m a d u .

Kazne vijesti. D r u š t v u z a š i r e n j e v j e r e uruči l i

su u ime dop r inosa za g. 1925. d o 30. VI. o . g. n a r u k e blagajnika N a ­r o d n o g o d b o r a D. S. V. za Jugosla­viju (adresa A. Matasovie, Đakovo) sl i |edeci d i jecezanski o d o o r i : N a d ­biskupija Beograd Din 600, n a d ­biskupija Sarajevo Din 11.000, b i ­skupiju Đ a k o v o Din 9.842, bisku­pija Ljubi jaua Din 106.054*26, bi­skupija Mar ibor Din 31.392, b isku­pija Split Lhu 2 .2o575 i Li ra 200, biskupija Šibenik Din 52560 , ap . a d m i n . B a č Din 2.400, ap . a d m i u . Subot ica Din 1 . 9 0 0 - U k u p n o Din 168.969 61 i L i r a 200.

P e t r o l e u m p l i n s k e

sv je t i l jke z a nutarnju i vanjsku rasvje tu o d 150 d o 3000 svijeća jakost i - B P et r o-p 1 i n", Z a g r e b , D r a š k o -

v ićeva 58. 24 vrs te svjet i l jaka.

T r a ž e s e zas tupnic i .

TKo oglasule. tainapre Vlasnik, izdavatelj i odgovorni i

Ante Erga . - Tisak Pučke Tiskara i beniku — (Predstavnici: Jerol lm i ' stav Mateć lć ) .

V I N A R I ! Recepti za spravljanje veštačkoga i

i rakije kao i sve vrsto esencija i holai maje za veštačko v ino .

Recepti koštaju 30 din. Novac si« napred n a :

„HEJVUKOS" Zastupniš tvo Hemlake r o b e

RAČA (Krag.) , SRBIJA.

Gospodarska

u Splito Rimska ulica 3. (kod Peristila).

Telefon Br. 363.

P o d r u ž n i ­ca u Makarsko)

Najveći Dalmatinski zavod na zadružnom

temelju.

Prima uloške na knjižice i u teku­ćem računu te ih

najpovoljnije ukamaćuje.

Obavlja sve bankovne

Kupuje devize i valute uz najpovoljniji dnevni tečaj.

Zadružna Gospodarska Banka d. d. u Ljubljani VLASTITA ZGRADA — -

UL. KRALJA TOMISLAVA 108 Podružnica Šibenik. BRZ. NASLOV OOSPOBANKA

T E L E F O N BR. 16. NOĆNI 67 .

Podružnice: CELJE, DJAK0V0, MARIBOR, NOVI SAD, SARAJEVO, S0MB0R, SPLIT. Ispostava: BLEJI

Dionička glavnica i pričuva preKo bin. 16.ooo.ooo. Ovlašteni prodavaoc srećaka državne lutrije. Ulošci nad Din. 250000000

PRIMA ULOŠKE NA KNJIŽICE, TE IH UKAMAĆUJE NAJPOVOLJNIJE. OPREMA SVE BANKOVNE I BURZOVNE POSLOVE POVOLJNO, T06N0 1 BRZO.

J