Jačanje institucionalne

održivosti nacionalnih

zaštićenih područja

Prikaz alternativnih

institucionalnih modela

Ciljevi analize

1. Identificirati određeni broj alternativnih institucionalnih modela

2. Ukratko opisati krakteristike svakog modela3. Ocijeniti alternativne modele u odnosu na

standardizirane kriterije za procjenu4. Predstaviti ‚preporučeni‛ model

5. Opisati uloge i strukture institucija te način upravljanja unutar preporučenog modela

6. Pripremiti akcijski plan za implementaciju preporučenog modela kroz faze

Ograničenja analize

1. Vrijeme!

2. Fokus projektnog tima = razvoj projektne dokumentacije za GEF

3. Ograničena saznanja o institucionalnoj reformi

4. Ograničena mogućnost komunikacije s dionicima

STOGA…

Procjena NIJE detaljna i sveobuhvatna

WHAT CURRENTLY EXISTS?

Snage i slabostiSNAGE SLABOSTI

1. Dobar zakonodavni okvir 1. Ograničeni kapaciteti i različite nadležnosti pri koordinaciji i nadzoru

2. Centralna koordinacija, lokalna implementacija

2. Ograničena suradnja i razmjena između i unutar JU

3. Tehnička i stručna znanja 3. Uloga DZZP-a je većim dijelom savjetodavna

4. Dobro razvijeni resursi i kapaciteti na operativnoj razini

4. Većina JU nema dovoljno resursa,pogotovo ŽJU i LJU

5. Nacionalne JU imaju ‚lokalni identitet‛; fleksibilne su i prilagodljive

5. Nedostatak dosljednosti i standardizacije dobre prakse u ZP

6. Planiranje i upravljanje je usmjereno na lokalne potrebe

6. Neučinkovito i rasipno raspolaganje sredstvima u pojedinim JU

7. Brzo donošenje odluka, nizak stupanjbirokracije

7. Slaba odgovornost i izvještavanje o rezultatima unutar sustava ZP

8. JU raspolažu vlastitim prihodima 8. Nejednakost u resursima i kapacitetima između JU s visokimprihodima i ostalih JU

Prilike i prijetnjePRILIKE PRIJETNJE

1. Smanjiti duplicliranje nekih zajedničkih funkcija ZP/JU = smanjenje troškova

1. Financijski imperativi JU navode na ‚iskorištavanje‛ ZP

2. Povezaniji sustav ZP = povećan politički utjecaj

2. Mnoge JU nisu u mogućnosti osigurati prikladno financiranje, što vodi brojnim ‚parkovima na papiru‛

3. Mogućnost zajedničkog razvoja, marketinga i brendiranja ZP-a

3. Javni i politički donositelji odluka su usredotočeni samo na ZP s visokim prihodima

4. Koordinirano nastojanje povećanja prihoda = povećanje dobiti

4. Ograničene mogućnosti napredovanja = gubitak zaposlenika

5. Mehanizam za ravnomjernu raspodjelu sredstava = poboljšana održivost sustava ZP

5. Drugi nacionalni socio – ekonomski prioriteti = smanjenje financiranja ZP

6. Suradnja = troškovno efikasnije vanjske usluge

6. DZZP je usredotočen na vanjske projekte zbog nedostatka finanicranja za ZP

7. Koordinacija = poboljašanje edukacije i razvoja vještina zaposlenika

7. Dodavanje JU-ama upravljanja NATURA2000 područjima nadalje smanjuje financijsku održivost sustava ZP-a

8. Integracija svih JU općenito poboljšavaukupnu učinkovitost upravljanja

Primjer drugih državaINSTITUCIJA OPIS VRSTA

1. Uobičajena Vladina agencija

Može postojati na različitim razinama upravljanja.Vlada posjeduje, finanicra i upravlja resursima.

(i) Parkovna agencija kao odvojena jedinica unutar Vladine agencije (ii) Izdvojena parkovna agencija koja izvještava članu Vlade (iii) Druga Vladina agencija koja također uključuje funkcije ZP

2. Javno poduzeće u vlasništvu države

Djelomično neovisna korporacija, u potpunosti državna.Izvještava Upravnom vijeću koje imanuje Vlada.Većina financiranja kroz korisničke naknade.Veća financijska fleksibinost.

3. Neprofitna organizacija

Privatna neprofitna organizacija (npr. zaklada, udruga).Mogu posjedovati zemljište ili njime upravljati.Većina sredstava dolazi od donacija ili korisničke naknade.Izvještavanje može biti prema krovnoj instituciji, vijeću ili sl.

Primjer drugih država

INSTITUCIJA OPIS VRSTA

4. Profitna organizacija

Zakonski definirane tvrtke koje mogu biti u vlasništvu pojedinaca ili korporacija.Većina sredstava dolazi od korisničkih naknada i / ili drugih fondova tvrtke. Financijski vrlo efikasna. Izvještavanje može biti prema dionicima, odboru ili vijeću.

5. Zajedničko upravljanje (‘co-management’)

Zajedničko upravljanje (‚co-management ‚) je ukoliko dva ili više upravljačkih tijela dijele donošenje odluka, a jedno od tijela je Vlada. Najčešće korišteni model uključuje Vladu i – kombinaciju lokalne zajednice i privatnih posjednika.Većina sredstava dolazi iz državnih sredstava, donacija i korisničkih naknada.Provodi se kroz ugovor o zajedničkom upravljanju ili krozformalni ugovor za delegiranje nadležnosti.

Postoji li najbolji model institucionalne prakse?

NE!Ali, postoje zajedničke postavke koje mogu pomoći u evaluaciji mogućih institucionalnih modela :- Jasna podjela uloga i odgovornosti- Zakonodavni i provedbeni okvir temeljen na

rezultatu- Prenošenje upravljačkih odgovornosti na najnižu

razinu - Fleksibilnost pružanja usluga - Adekvatni resursi- Praćenje rezultata

Kreiranje principa za institucionalni okvir

Vođen vrijednostima

Centralizirana koordinacija, decentralizirana provedba

Financijska učinkovitost

Jasne uloge i odgovornosti

Gradnja na postojećim temeljima

Promptno reagiranje

Odgovornost

Razmatrani modeliM

OD

EL

MODEL1

‘POBOLJŠANJE POSTOJEĆEG

SUSTAVA’

MODEL 2

‘GRUPEPARKOVA’

MODEL 3

‘PARKOVNA AGENCIJA’

PO

DM

OD

EL PODMODEL 1

Agencija – planiranje, koordinacija i nadzor,JU – lokalna provedba

PODMODEL 2

Agencija –planiranje,

razvoj i provedba

OP

CIJ

A

Opcija 1Reorganizacija

DZZP-a u Parkovnu agenciju

Opcija 2Uspostava

nove Agencije u

sklopu MZOIP-a

Model 1: ‚Poboljšanje postojećeg sustava‛

OPIS VARIJACIJA

Postojeći upravljački model za nacionalna zaštićena područja ostaje uglavnom nepromijenjen.

Osnovna promjena fokusirana je na poboljšanje učinkovitosti postojećeg modela JUNP / PP: odgovornost, koordinacija, duplikacija, ravnomjerna raspodjela sredstava.

Uključuje sve JU pod nadležnost i koordinaciju MZOIP-a.

Model 2: ‘Grupe parkova’

OPIS VARIJACIJA

19 JU su konsolidirane u 3 klastera, s tim da svaki

klaster uključuje 1 od 3 JU s visokim prihodima (npr.

NP Plitvička jezera, NP Krka, NP Brijuni). Sve

pojedinačne JU koje su klasteri preuzeli će zatim biti ukinute i uključene u jedan od 3 klastera. Svaki

klaster će zatim biti osnovan kao odvojena JU na

temelju propisa Vlade RH.

Zaposlenici, funkcije i resursi postojećih 19 JU će

stoga biti premještene u 3 nove JU. 3 JU će osnovati

nova upravna vijeća i imenovati nove ravnatelje. 3 nove JU će, isto tako, stvoriti udruženje.

Odgovornost 3 nacionalne JU prema MZOIP-u bit će propisana kroz standardizirani sustav izvještavanja.

Osnovati određeni broj

regionalnih klastera

(povezanih

zajedničkim staništima

ili ekosustavima ili

administrativnim

područjima), u kojima

su sve kategorije ZP-a

unutar definiranog

područja preuzete u

jednu JU-u za svaki regionalni klaster.

Model 3: ‘Parkovna agencija’

PODMODEL 1: Parkovna agencija – planiranje, koordinacija i nadzor u

agenciji, lokalna provedba u JU

OPCIJA 1: Reorganizacija DZZP-a da izvršava funkciju Parkovne agencije

OPIS

DZZP reorganiziran na način da preuzme sve funkcije planiranja, koordinacije i

nadzora nad sustavom ZP pod njegovom nadležnosti. DZZP = vladina parkovna

agencija, izvještavanje izravno nadležnom pomoćniku ministra.

MZOIP će sve svoje regulatorne i nadzorne funkcije za SP prebaciti na DZZP.

Zaposlenici MZOIP-a koji rade na ZP će ili biti prebačeni u DZZP ili raspoređeni na druga radna mjesta unutar MZOIP-a.

Razvit će se financijski mehanizam koji će omogućiti ravnomjernu raspodjelu

sredstava između JU s visokim prihodima i drugih JU.

ŽJU mogu godišnje primati i sredstva od države za potrebe razvoja ZP i troškove upravljanja.

Model 3: ‘Parkovna agencija’

PODMODEL 1: Parkovna agencija – planiranje, koordinacija i nadzor u

agenciji, lokalna provedba u JU

OPCIJA 2: Osnovati NOVU Parkovnu agenciju unutar MZOIP-a

OPIS

Nova parkovna agencija će biti osnovana kao odvojena jedinica unutar MZOIP-a,

kako bi provodila sve funkcije planiranja, koordinacije i nadzora nad sustavom ZP-a.

Sve postojeće funkcije DZZP-a i MZOIP-a vezane za ZP će, uz zaposlenike na koje

se to odnosi, biti prenesene u novu Parkovnu agenciju.

Sve JU će u najvećem dijelu ostati nedirnute.

Razvit će se financijski mehanizam koji će omogućiti ravnomjernu raspodjelu

sredstava između JU s visokim prihodima i drugih JU.

ŽJU mogu godišnje primati i sredstva od države za potrebe razvoja ZP i troškove upravljanja.

Model 3: ‘Parkovna agencija’PODMODEL 2: Parkovna agencija – planiranje, razvojno i operativno

upravljanje u agenciji

OPIS VARIJACIJE

Parkovna agencija će biti osnovana kao

ZASEBNO upravljačko tijelo za planiranje,

razvojno i operativno upravljanje ZP-ima.

U ovom podmodelu sve postojeće JU će se

ukinuti i zaposlenici, funkcije i resursi ovih JU

će se prebaciti na novu Parkovnu agenciju.

U ovom podmodelu Parkovna agencija će

izvještavati izravno nadležnog pomoćnika

ministra.

U ovom podmodelu zaposlenici ZP-a u DZZP-u

i MZOIP-u na koje se to odnosi će biti prebačeni u novu Parkovnu agenciju.

1. Odvojena jedinica unutar MZOIP-a

2. Javna tvrtka ili javna

ustanova

Odgovorna za:

(i) Samo određene

kategorije ZP-a (npr.

Agencija za nacionalne parkove)

(ii) Sva nacionalna ZP

(iii) Sva ZP

Detaljni opis modelaIKONA ELEMENT IKONA ELEMENT

Razina

donošenja

odluka

Institucionalne

implikacije

Razina

odgovornosti

Implikacije na

osoblje

Zakonodavni

okvir

Ključne snage i

slabosti

Financiranje

Procjena Modela - kriterijiElement Kriterij Težina

1. Razinadonošenja odluka

1.1 Utjecaj na jasnoću uloga i odgovornosti za funkcije u zaštićenim područjima

1

1.2 Utjecaj na standardizaciju planiranja i upravljanja uzaštićenim područjima

1

1.3 Utjecaj na učinkovitost koordinacije aktivnosti u sustavu zaštićenih područja

2

2. Razina odgovornosti

2.1 Utjecaj na opseg odgovornosti 12.2 Utjecaj na kvalitetu i konzistentnost provedbe izvješćivanja 1

3. Zakonodavni okvir

3.1 Potrebno proširenje postojećeg zakonodavnog okvira 13.2 Vjerojatnost pojavljivanja pravnih sukoba 1

4. Financiranje

4.1 Utjecaj na financijsku održivost sustava zaštićenih područja 2

4.2 Adekvatnost financiranja pojedinih zaštićenih područja 14.3 Utjecaj na troškovnu učinkovitost funkcija u zaštićenim područjima

1

4.4 Mogućnosti za povećanje prihoda 1

5. Institucionalne implikacije

5.1 Lakoća i brzina implementacije 15.2 Fleksibilnost i inovativnost upravljanja kao odgovor na jedinstvene lokalne potrebe

2

6. Implikacije na osoblje

6.1 Razorni učinci na osoblje u zaštićenim područjima 26.2 Sigurnost radnih mjesta 16.3 Mogućnosti za razvoj karijere 1

Assessment of scenarios - scoringELEMENT

KRITERIJUKUPAN

mogućiREZULTAT

MODEL

Mo

del

1

Mo

del

2

Model 3 (‘Parkovna Agencija’)

Po

d-

Mo

del

1

Op

cija

1

Po

d -

Mo

del

1O

pci

ja 2

Po

d -

Mo

del

2

Nivo donošenja odluke

Utjecaj na jasnoću uloga i odgovornosti za funkcije u zaštićenim područjima

3 2 2 2 2 3

Utjecaj na standardizaciju planiranja i upravljanja uzaštićenim područjima

3 2 2 2 2 3

Utjecaj na učinkovitost koordinacije aktivnosti u sustavu zaštićenih područja

6 4 4 4 4 6

Razina odgovornosti

Utjecaj na opseg odgovornosti 3 2 2 2 2 3Utjecaj na kvalitetu i konzistentnost provedbe izvješćivanja

3 1 2 2 3 3

Zakonodavni okvir

Potrebno proširenje postojećeg zakonodavnog okvira 3 3 2 2 1 1Vjerojatnost pojavljivanja pravnih sukoba 3 3 2 2 2 1

Financiranje

Utjecaj na financijsku održivost sustava zaštićenih područja

6 4 4 4 4 6

Adekvatnost financiranja pojedinih zaštićenih područja 3 2 2 2 2 3

Utjecaj na troškovnu učinkovitost funkcija u zaštićenim područjima

3 1 2 2 2 3

Mogućnosti za povećanje prihoda 3 1 2 3 3 3

Institucionalne implikacije

Lakoća i brzina implementacije 3 3 2 2 1 1

Fleksibilnost i inovativnost upravljanja kao odgovor na jedinstvene lokalne potrebe

6 6 4 4 4 2

Implikacije na osoblje

Razorni učinci na osoblje u zaštićenim područjima 6 6 4 4 4 2Sigurnost radnih mjesta 3 3 2 2 2 1Mogućnosti za razvoj karijere 3 1 2 2 2 3

UKUPNO60

100%44

73%40

66%41

68%40

66%44

73%

Dakle, na što nam ukazuje ovo bodovanje?

• Slični rezultati za modele sugeriraju da institucionalna struktura nije nužno i optimalno rješenje za rješavanje slabosti sustava;

• Sistematske slabosti sustava mogu biti zapravo povezane s drugim čimbenicima (npr. procesi, upravljanje, kapaciteti);

• Najviše ocjene za Model 1. i Model 3., Pod-Model 2. sugeriraju da treba ili unaprijediti sadašnji institucionalni okvir ili iskoristiti priliku i u potpunosti ga restrukturirati;

• Institucionalni okviri ostalih Modela bi mogli unaprijediti sustav na neki način, ali jednako takomogu donijeti vlastite jedinstvene probleme

Imate li prijedlog na koji način rješavati postojeće probleme u sustavu?

1. Neravnomjerna raspodjela prilikom financiranja sustava ZP-a

2. Dupliciranje i nedjelotvornost kod zajedničkih funkcija ZP-a

3. Neučinkovita koordinacija između institucija

4. Ograničena odgovornost za provedbu