Embed Size (px)
Citation preview
ISBN 978-953-7805-17-3
Projekt „Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama” financira
Europska unija, a sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Za sadržaj publikacije odgovorna je isključivo Mreža mladih
Hrvatske i on se ni na koji način ne može smatrati službenim
stajalištem Europske unije, niti nužno odražava stajalište Ureda
za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Europska unijahttp://ec.europa.eu/croatia/index_hr.htm
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatskewww.uzuvrh.hr
Europska unija
Projekt financira Europska unija, a sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
VAŽNOST INSTITUCIONALNE PODRŠKE
I MEĐUSEKTORSKE SURADNJEZA SUSTAVNU I KVALITETNU
PROVEDBU GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA
Izvještaj o stanju javnih politika povezanih s građanskim
odgojem i obrazovanjem nastao u okviru projekta Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama,
u suradnji s organizacijama GOOD Inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo
u odgojno-obrazovne ustanove
Znam, razmišljam, sudjelujem VAŽNOST INSTITUCIONALNE PODRŠKE
I MEĐUSEKTORSKE SURADNJE za sustavnu i kvalitetnu provedbu građanskog odgoja i obrazovanja
Izdavač Mreža mladih Hrvatske
Za izdavača Ankica Milić
Dizajn i prijelom Novi Val
Tisak Novi Val
Naklada 200 kom.
ISBN 978-953-7805-17-3
Mreža mladih Hrvatske, 2014.
Dokument se može djelomično reproducirati bez odobrenja Mreže mladih Hrvatske pod uvjetom
navođenja izvora i upotrebom u nekomercijalne svrhe.
”VAŽNOST INSTITUCIONALNE PODRŠKE I MEĐUSEKTORSKE SURADNJE ZA SUSTAVNU I KVALITETNU PROVEDBU GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA
Izvještaj o stanju javnih politika povezanih s građanskim odgojem i obrazovanjem nastao u okviru projekta Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama, u suradnji s organizacijama GOOD Inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovne ustanove
Zagreb, siječanj 2014.
1.
Uvod U današnjoj globalnoj krizi društvene, a posebno političke participacije, postojanje i razvoj građanske kompetencije postaje jedno od krucijalnih preduvjeta za pokretanje pozitivnih promjena u društvu i razbijanje opće društveno-političke apatije. Kao jednu od ključnih kompetencija prepoznali su je i tvorci Europskog referentnog okvira za cjeloživotno učenje, ali i autori hrvatskog Nacionalnog okvirnog kurikuluma, ističući kako se sastoji od znanja/razumijevanja, stavova/vrijednosti i vještina/sposobnosti ključnih za građane kao nositelje prava i odgovornosti u društvu.
Građanski odgoj i obrazovanje u svom sveobuhvatnom shvaćanju obuhvaća 6 struktural-nih dimenzija (ljudsko-pravnu, političku, društvenu, kulturnu, gospodarsku/ekonomsku i ekološku) te 3 funkcionalne dimenzije (znanja/razumijevanja, stavova/vrijednosti i vještina/sposobnosti). Godine 1999. donesen je Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, no on nije odgovorio na važnost sustavnog uvođenja ovih sadržaja u školski sustav. Jedanaest godina kasnije donesen je „Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazo-vanje“ — NOK1, koji se oslanja na „Europski kvalifikacijski okvir za cjeloživotno učenje“2. NOK-om su stvorene normativne pretpostavke za izradu kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja, budući da je građanska kompetencija uvedena kao jedan od najvažnijih ishoda učenja i poučavanja u školi, koja se dijelom treba ostvariti u sklopu društveno-humanističkog područja, a dijelom građanskim odgojem i obrazovanjem (Spajić Vrkaš, 2013). Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja izrađen je 2012. U njegovoj su izradi sudjelovali praktičari iz škola, akademske zajednice te predstavnici tijela državne uprave i civilnog društva koji se bave obrazovanjem, a obuhvatio je i prijedloge zainteresirane javnosti. Nakon izrade Kurikuluma, ministar znanosti, obrazovanja i sporta donosi odlu-ku3 o eksperimentalnoj provedbi Kurikuluma u 12 škola kroz školske godine 2012./2013. i 2013./2014. Eksperimentalna provedba Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja uspješan je primjer suradnje institucija i organizacija civilnog društva, budući da su za
1 MZOS (2010). Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske (http://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/Nacionalni_okvirni_kurikulum.pdf).
2 Prijevod dostupan na: http://www.asoo.hr/UserDocsImages/dokumenti/eqf.pdf. 3 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11948
2 | VAŽNOST INSTITUCIONALNE PODRŠKE I MEĐUSEKTORSKE SURADNJE
praćenje eksperimentalne provedbe Kurikuluma zaduženi Agencija za odgoj i obrazovanje, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo, te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u suradnji s Mrežom mladih Hrvatske, Centrom za mirovne studije i GONG-om, organizaci-jama civilnog društva okupljenog oko provedbe. Izbor eksperimentalnih škola i podrška školama osigurana je za 6 škola od strane Agencije za odgoj i obrazovanje, a za drugih 6 škola s područja posebne državne skrbi od strane projektnih partnera IPA projekta Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama.
2.
odnosi institUcionalnih aktera prema integraciji građanskog odgoja i obrazovanja U škole
Uvesti i sustavno provoditi obrazovanje za ljudska prava/građanski odgoj i obrazovanje na svim razinama obrazovnog sustava predviđeno je trenutačno važećim Nacionalnim programom zaštite i promicanja ljudskih prava te Nacionalnom strategijom stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva (mjera 10.) kojom se dodatno naglašava i važnost suradnje ustanova i organizacija civilnog društva. Različite institucije prepoznale su važnost integracije građanskog odgoja i obrazovanja kao važne mjere u različitim strateškim dokumentima koje su donosile: u Nacionalnom programu za mlade 2009. — 2013., Nacionalnom programu zaštite i promicanja prava i interesa djece 2006. — 2012. i Nacionalnom programu za razvoj volonterstva. Od početka 2000., odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo ulazi i u druge najvažnije razvojno-strateške dokumente u području odgoja i obrazovanja, ali i u drugim srodnim područjima (kao što su: Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. — 2010.; Strategija za izradbu i razvoj nacionalnoga kurikuluma, 2007.; Nacionalni program za Rome, 2002.; Akcijski plan Desetljeća za uključivanje Roma 2005. — 2015.; Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova 2006. — 2010.; Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2006. — 2011.), a potom i u pravno-normativne dokumente kojima se regulira područje odgoja i obrazovanja kao što su Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2008. i Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj, opće obvezatno i srednjoškolsko obrazovanje iz 2010. (prema: Spajić Vrkaš, 2013). Iz ovog je vidljivo da postoji konsenzus donositelja odluka i svijest o važnosti uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja te potrebi razvoja građanske kompetencije učenika.
| 3
Kroz suradnju i zajedničke sastanke s različitim tijelima tijekom provedbe projekta Novo doba demokracije i ljudskih prava u školama, podršku uvođenju građanskog odgoja i ob-razovanja dali su tijekom 2012. i 2013.:
• Vladin ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina,
• Vladin ured za ravnopravnost spolova,
• Povjerenstvo za ljudska prava Vlade RH,
• Savjet za razvoj civilnog društva,
• Savjet za mlade Vlade Republike Hrvatske,
• Vijeće Predsjednika RH za socijalnu pravdu,
• Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje.
Osim izražene podrške građanskom odgoju i obrazovanju, tijela državne uprave, sukladno svojim nadležnostima, planirale su financiranje programa i projekta koji pridonose kva-litetnom razvoju građanskog odgoja i obrazovanja u školama, ali i razvoju neformalnih programa iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo.
Organizacije iz GOOD Inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav analizirale su strateš-ke dokumente i planove Vlade RH tijekom 2013., s naglaskom na dokumente Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, kako bi utvrdile u kojoj se mjeri tim dokumentima jamče preduvjeti za sustavno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole te gdje se kriju potencijalni problemi s operacionalizacijom nacionalnih strategija budući da građanski odgoj i obrazovanje još uvijek nije sustavno i kvalitetno uveden.
U Strategiji Vladinih programa za razdoblje 2012. — 2014. ne spominje se sustavno uvo-đenje građanskog odgoja i obrazovanja izuzev važnosti načelno spomenutih vrijednosti i demokratskih načela. U Strateškom planu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta građanski odgoj i obrazovanje eksplicitno se spominje samo na početku i to u uvodnom dijelu u kojem se navodi da će se u školskoj godini 2011./2012. uvesti građanski odgoj i obrazovanje od 7. razreda osnovne škole. U misiji i viziji te ciljevima koji se promiču u
spomenutom dokumentu, naglasak je na konkurentnom obrazovanju i potrebama tržišta rada, a ne spominje se građanski odgoj i obrazovanje.
4 | VAŽNOST INSTITUCIONALNE PODRŠKE I MEĐUSEKTORSKE SURADNJE
Prijedlog Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije također operacionalizira smjernice te naglašava važnost razvoja građanske kompetencije učenika, ali bez plana i preporuka za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja. Organizacije civilnog društva uključile su se u javnu raspravu o Prijedlogu Strategije i naglasile:
„Smatramo da bez eksplicitnog naglašavanja potrebe uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja neće biti moguće postići ishode kojima se u nastavku Strategije teži i da se neće graditi sustav koji se opisuje u strategiji (str. 19) koji bi svakoj osobi trebao omogu-ćiti razvoj sposobnosti za aktivno sudjelovanje u društvenim i kulturnim zbivanjima te osposobljenost za prihvaćanje i sudjelovanje u izgradnji sustava vrijednosti primjerenog načelima suvremene demokracije i osposobljenost za komunikaciju u multikulturnoj i mnogojezičnoj međunarodnoj zajednici ...“
Zaključno možemo utvrditi da su neki ciljevi, kao što je razvoj građanske i međuljudske/ socijalne kompetencije te prevencija nasilja čijem ostvarenju pridonosi građanski odgoj i obrazovanje, predviđeni u dokumentima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. U strateškim dokumentima i smjernicama, kao i u samom Nacionalnom okvirnom kuriku-lumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, predviđa se razvoj građanskih i socijalnih kompetencija. Međutim, cjelokupno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja ne planira se dovoljno sustavno i strateški sa svim relevantnim dionicima. Donosioci odluka nisu pravovremeno izradili operativni plan za sustavno i kvalitetno uvođenje niti osigurali potrebna sredstva. Iz tog je razloga podrška drugih institucija i vladinih tijela u procesu sustavnog i kvalitetnog uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja još nužnija, kao i sinergija te međusobno nadopunjavanje u zajed-ničkom financiranju programa i projekata koji pridonose uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja.
| 5
3.
međUsektorska sUradnja i UkljUčivanje civilnog drUštva U proces sUstavnog i kvalitetnog Uvođenja građanskog odgoja i
obrazovanja U obrazovni sUstav rhSuradnja državnih institucija, organizacija civilnog društva i različitih aktera koji djeluju u lokalnim zajednicama važna je za kvalitetnu integraciju sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja u odgojno-obrazovni sustav. Godine 2008., organizacije civilnog društva koje se bave obrazovanjem, demokratizacijom i ljudskim pravima pokrenule su Inicijativu za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovne ustanove nakon što je utvrđeno da se postojeći Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo Vlade RH iz 1999. ne provodi sustavno. Dodatni razlog djelovanja Inicijative su podaci i svakodnevno iskustvo o zabrinjavajuće niskoj razini građanske i političke pismenosti mladih, ali i odraslih, pri čemu u odgojno-obrazovnom sustavu nije postojao sustavan pristup obrazovanju za ljudska prava i demokratsko građanstvo, iako je građanska i međuljudska kompetencija deklarativno bila jedna od temeljnih kompetencija za snalaženje u današnjem društvu.
Odlukom4 o eksperimentalnoj provedbi Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja koja se djelomično provodi u sklopu IPA projekta Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama (provodi ga Mreža mladih Hrvatske u partnerstvu s GONG-om i Centrom za mirovne studije), organizacije civilnog društva aktivno se uključuju u praćenje i podršku eksperimentalnoj provedbi Kurikuluma, ali istovremeno se nastavlja i njihovo zagova-račko djelovanje kroz neformalnu mrežu organizacija civilnog društva, GOOD Inicijativu za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav.
Organizacije civilnog društva na više različitih načina surađuju sa školama i mogu pri-donijeti provedbi građanskog odgoja i obrazovanja. Mnoge organizacije civilnog druš-tva već provode edukativne aktivnosti koje pridonose razvoju građanskih kompetencija
4 http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11948
6 | VAŽNOST INSTITUCIONALNE PODRŠKE I MEĐUSEKTORSKE SURADNJE
kroz inovativne modele i osiguravaju prostor za iskustveno učenje i aktivizam. U duhu međusektorske suradnje treba otvoriti mogućnost i za intenzivniju suradnju spomenutih organizacija s odgojno-obrazovnim ustanovama. Mnoge organizacije imaju tradiciju orga-niziranja uspješnih neformalnih obrazovnih programa te posjeduju ekspertizu i iskustva da u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje organiziraju stručna usavršavanja nastavnog osoblja i ponude kvalitetnu podršku nastavnicima koji će u nastavu uvoditi sadržaje u sklopu građanskog odgoja i obrazovanja. Organizacije civilnog društva mogu surađivati s odgojno-obrazovnim ustanovama u organiziranju izvannastavnih aktivnosti, terenske nastave ili volonterskih i zagovaračkih aktivnosti za zainteresirane mlade. Takve odredbe postoje u Zakonu o volonterstvu i preporučuje ih Nacionalni odbor za razvoj volonterstva, a određene su i točkom 11. Europske konvencije o ljudskim pravima, kojom se definira pravo na okupljanje i udruživanje. Kako bi se ova suradnja ostvarila što uspješnije, učitelji i nastavnici moraju biti upoznati s važnošću suradnje s organizacijama civilnog društva od početka, a program predmeta svakako bi trebao obuhvaćati upoznavanje učenika s djelovanjem udruga i neformalnih društvenih inicijativa.
Naposljetku, važno je naglasiti da sustavnim uvođenjem građanskog odgoja i obrazo-vanja neće nestati potreba za provedbom nezavisnih programa izvaninstitucionalnog neformalnog obrazovanja koje provode organizacije civilnog društva te država treba nastaviti osiguravati podršku i za ove aktivnosti koje dodatno nadopunjuju formalno obrazovanje te poticati škole i školsko osoblje na intenzivniju suradnju i umrežavanje s organizacijama civilnog društva.
| 7
4.
preporUkeZa sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja neophodno je osigurati kvalitetnu institucionalnu podršku školama, ali i međusektorsku suradnju državnih institucija, organizacija civilnog društva i različitih aktera koji djeluju na lokalnim razinama. S tim ciljem donosimo sljedeće preporuke:
• Potrebno je koordinirano djelovanje institucija Vlade Republike Hrvatske, zaduženih za praćenje i podršku implementacije nacionalnih programa i strategija u kojima se prepoznaje važnost građanskog odgoja i obrazovanja, sveučilišta i odgojno-obrazovne institucije, s ciljem sustavnog uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja.
• Ministar znanosti, obrazovanja i sporta treba donijeti odluku o obveznom uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja u sve škole od školske godine 2014./2015. te stručna služba iz ministarstva nadležnog za obrazovanje u suradnji s dionicima uključenim u eksperimentalnu provedbu treba razraditi operativne korake za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja i kao predmeta i kao međupredmetnog sadržaja.
• Potrebno je, za vrijeme trajanja eksperimentalne provedbe (2013. — 2015.), organizirati stručna usavršavanja i u njih uključiti što veći broj nastavnika te uspostaviti suradnju sa što većim brojem škola kako bi bile adekvatno pripremljene za obvezno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja.
• Potrebno je razviti specijalističke programe i programe cjeloživotnog obrazovanja iz područja građanskog odgoja i obrazovanja, te pripremiti buduće učitelje i profesore na poučavanje građanskog odgoja i obrazovanja kroz razvoj kolegija na dodiplomskoj i diplomskoj razini.
• Potrebno je uključiti organizacije civilnog društva i društvene inicijative, koje se bave demokratizacijom društva i aktivno djeluju na promicanju građanskih vrijednosti u procese sustavne i kvalitetne provedbe građanskog odgoja i obrazovanja, kao ravno-pravne dionike. Organizacije mogu pridonijeti provedbi građanskog odgoja i obrazova-nja partneri u cjelokupnom procesu pripreme, provedbe i praćenja rezultata.
• Potrebno je potaknuti aktivno sudjelovanje Vijeća roditelja i učenika u radu škole s ciljem doprinosa demokratizaciji obrazovnog sektora, kao i društva uopće.
8 | VAŽNOST INSTITUCIONALNE PODRŠKE I MEĐUSEKTORSKE SURADNJE
5.
popis literatUre1. Bagić, D. i Šalaj, B. (2011) „Političko znanje mladih u Hrvatskoj“ u Bagić, D (ur) Odgaja li škola dobre
građane? Studija o političkoj socijalizaciji hrvatskih srednjoškolaca. GONG i Fakultet političkih znanosti, Zagreb
2. Bagić, D. (2011) „Politički stavovi maturanata i njihove determinante: odgaja li škola dobre građane?“ u Bagić, D. (ur) Odgaja li škola dobre građane? Studija o političkoj socijalizaciji hrvatskih srednjoškolaca. GONG i Fakultet političkih znanosti, Zagreb
3. Bužinkić, E. (2011): Institucionalni okvir — normativna podloga za zagovaranje uvođenja mirovnog obrazovnog kurikuluma u formalni obrazovni sustav: dokumenti, strategije, zakoni. (U) Učiti za mir. Zagreb, Centar za mirovne studije, str. 21-50.
4. Demokracija i ljudska prava u osnovnim školama: teorija i praksa, Centar za ljudska prava, Zagreb, 2012:19.
5. Horvat, M. (2009) „Mirovno obrazovanje u odgojno- obrazovnom sustavu Republike Hrvatske” u Bačić, L. (ur.) Zvoni za mir. Centar za mirovne studije, Mreža mladih Hrvatske i MAP Savjetovanja, Zagreb
6. Spajić-Vrkaš (2013): Rezultati eksperimentalne provedbe kurikuluma građanskog odgoja i obrazova-nja. Istraživački izvještaj za 6 škola s područja posebne državne skrbi za školsku godinu 2012./2013., Zagreb
7. Šalaj, B. (2002): Modeli političkoga obrazovanja u školskim sustavima europskih država. Politička misao, XXXIX, 3, str. 127 — 144.
8. Šalaj, B (2005): Političko obrazovanje u školama: nepotrebna politizacija obrazovanja ili važan uvjet demokracije? Slučaj Engleske. Politička misao, XLII, 2, str. 77 — 100
9. Šalaj, B. (2011): Politička pismenost mladih u Hrvatskoj: teorija i istraživanje. Bagić, D. (ur) Odgaja li škola dobre građane? Studija o političkoj socijalizaciji hrvatskih srednjoškolaca. GONG i Fakultet poli-tičkih znanosti, Zagreb.
10. Velički, D; Šenjug, A. (2010): Učenje demokracije i demokratske kompetencije budućih odgojitelja i učitelja. Napredak, 151 ( 3 — 4) 390 — 406, Zagreb.
11. Zelić, D., Pernar, S, Škrabalo,M. i Miošić, N.(2011): Preporuke za programe političkog opismenjavanja mladih. Bagić, D. (ur) Odgaja li škola dobre građane? Studija o političkoj socijalizaciji hrvatskih srednjoš-kolaca. GONG i Fakultet političkih znanosti, Zagreb.
Internetske stranice:
• Agencija za odgoj i obrazovanje, http://www.azoo.hr
• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, http://www.mzos.hr
• Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazo-vanje. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, MZOS (2010). http://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/Nacionalni_okvirni_kurikulum.pdf
• Odluka o eksperimentalnoj provedbi i praćenju provedbe Kurikuluma građanskog odgoja i obrazo-vanja u dvanaest osnovnih i srednjih škola u 2012./13. I 2013./14. Školskoj godini http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11948
| 9
ISBN 978-953-7805-17-3
Projekt „Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama” financira
Europska unija, a sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Za sadržaj publikacije odgovorna je isključivo Mreža mladih
Hrvatske i on se ni na koji način ne može smatrati službenim
stajalištem Europske unije, niti nužno odražava stajalište Ureda
za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Europska unijahttp://ec.europa.eu/croatia/index_hr.htm
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatskewww.uzuvrh.hr
Europska unija
Projekt financira Europska unija, a sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
VAŽNOST INSTITUCIONALNE PODRŠKE
I MEĐUSEKTORSKE SURADNJEZA SUSTAVNU I KVALITETNU
PROVEDBU GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA
Izvještaj o stanju javnih politika povezanih s građanskim
odgojem i obrazovanjem nastao u okviru projekta Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama,
u suradnji s organizacijama GOOD Inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo
u odgojno-obrazovne ustanove
