PROJEKT: JADRAN, MALO PODUZETNIŠTVO I LOKALNI RAZVOJ ...adriatic-centre.com/publikacije/brosura-HR.pdf · Projekt Jadran je osmišljen s namjerom da po-nudi model uravnoteženog

PROJEKT: JADRAN, MALO PODUZETNIŠTVO I LOKALNI RAZVOJ ~ 1 ~

PROJEKT: JADRAN,MALO PODUZETNIŠTVO

I LOKALNI RAZVOJ

~ 2 ~ PROJEKT: JADRAN, MALO PODUZETNIŠTVO I LOKALNI RAZVOJ PROJEKT: JADRAN, MALO PODUZETNIŠTVO I LOKALNI RAZVOJ ~ 3 ~

DEŠA – DubrovnikDEŠA je nevladina organizacija koja djeluje na području Dubro-vačko-neretvanske županije. Da-

nas se pretežno bavi programima cjeloživotnog obrazovanja. Osnovana je u Dubrovniku 1993. kao ženska humanitarna udruga s dodatnim ciljem promicanja mira. To početno usmjere-nje prema miru i solidarnosti i dalje predstavlja osnovno nadahnuće DEŠE. U osamnaest godi-na svoga djelovanja DEŠA je uvijek nastojala razumjeti koje su najvažnije potrebe lokalne za-jednice i za te potrebe potražiti konkretna rješe-nja i odgovore. Kako bi pomogla ženama izbje-glicama iz ruralnh područja kako Hrvatske tako i Bosne i Hercegovine, u samom početku svog djelovanja DEŠA se orijentirala na aktiviranje malih radionica rukotvorina u raznim dijelovima Županije. U zemlji u kojoj je privatno poduzetniš-tvo bilo zatrto pola stoljeća, poticanje tradicijske lokalne proizvodnje je bila nasušna potreba.Nakon završetka rata, programi posvećeni sta-rim zanatima i ručnim radovima su počeli, malo po malo, ustupati mjesto novim obrazovnim ak-

COsPE – FirenzeCOSPE, (Cooperazione per lo svi-luppo dei Paesi emergenti), je tali-janska nevladina organizacija ute-

meljena u Firenci 1983. Bavi se međunarodnom suradnjom i projektima solidarnosti, održivog razvoja i ljudskih prava kao i promicanjem dija-loga među različitim kulturama. Projekt “Adria-tico, microimpresa e sviluppo locale” kojeg su realizirali COSPE i Vlada Pokrajine Marche u su-radnji sa nevladinom udrugom Deša-Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanskom županijom, finan-ciralo je Ministarstvo vanjskih poslova Republike Italije i Pokrajina Marche. U održivom turizmu prepoznat je važan instrument dijaloga i surad-nje između civilnog društva i institucija na obje-ma obalama Jadrana, gledano iz perspektive održivog razvoja i društvene jednakosti. Zalaganje COSPE-a za promicanje održivog turiz-ma datira od kraja 80-tih godina prošlog stoljeća realizacijom Ekomuzeja u Senegalu. Od tada, inicijative podrške ovom sektoru su se umnožile, posebice pristupanjem talijanskim i europskim mrežama koje promiču odgovorni turizam. COS-PE je član udruge AITR (Associazione Italiana Tu-

TRI PARTNERA MINIsTARsTVA VANJsKIH POsLOVA ITALIJErismo Responsabile) od 2008. godine, kao i eu-ropske mreže za održivi turizam EARTH (European Alliance for Responsible Tourism and Hospitality). Projekt Jadran je osmišljen s namjerom da po-nudi model uravnoteženog razvoja obalnog područja Dubrovačko-neretvanske županije, što je iznimno važno i za razvoj prostora u zale-đu. Namjera je bila potaknuti realizaciju turistič-kih itinerera koji će valorizirati teritorij na odgo-voran način, i to kao alternativu tipičnim obli-cima globalnog turizma, stvaranjem mostova između turističkih tokova kroz Italiju i Hrvatsku, te usporedno promičući Jadransku makro-regiju s ciljem osnaživanja suradnje između dvije obale Jadrana. Kako bismo ovo ostvarili poslužili smo se novim instrumentima u podržavanju poduzetničkih ini-cijativa – mikrokreditima, obrazovanjem, tehnič-kom pomoći – instrumentima neophodnim za razvoj sposobnosti lokalnih poduzetnika potreb-nih za oblikovanje održivih turističkih proizvoda, usklađenih sa europskim standardima. Sve to se planira postići i razmjenom iskustava s talijanskim poduzetnicima te uključivanjem stanovništva i lokalnih vlasti u rasprave o temama koje se tiču ekološke, društvene i ekonomske održivosti.

tivnostima, poput tečajeva stranih jezika i infor-matike, a od 2001. i obrazovanju malog podu-zetništva osobito u turističkom sektoru, glavnoj poluzi lokalnog gospodarstva. U trenutku nasta-janja ovog projekta DEŠA je već bila stekla sva potrebna iskustva za implementiranje programa posvećenog promicanju i razvoju malog podu-zetništva u turizmu. Štoviše, ciljevi i predviđene aktivnosti projekta su se u potpunosti preklopile s idejama vodiljama udruge koja se i sama bavila promicanjem pravednosti i jednakosti, temeljnih ideja demokracije, građanske odgovornosti, di-gniteta pojedinca u društvu i njegovog odnosa prema tradicionalnim vrijednostima.Danas je promicanje održivog razvoja jedan od ključnih ciljeva Udruge. DEŠA u toj aktivnosti vidi korisno oruđe za obranu lokalnog teritorija od agresije globalizacije. Podršku principima održivosti Udruga shvaća kao cilj od kojega se ne smije odustati, te kao jedini put kojim se bra-ne interesi i prava budućih generacija.Tijekom provedbe projekta DEŠA je dobila dva značajna priznanja od lokalnih i regionalnih in-stitucija, kako za raznovrsnost i količinu tako i za kvalitetu svog 18-godišnjeg djelovanja.


bilo je moguće kvalitetno zacrtati razne inicija-tive koje su poduzete u okviru projekta “Jadran, malo poduzetništvo i lokalni razvoj” i to uz direkt-no sudjelovanje lokalnih zajednica u traženju i prepoznavanju mogućih rješenja, način koji je-dini može jamčiti učinkovitost suradnje. Izrađeni prijedlozi uklapaju se u regionalnu politiku suradnje usmjerene na strukturiranje i razvoj identi-teta jadransko-jonske regije, kroz razne akcije koje počivaju na teritorijalnoj bliskosti sa Balkanom. Projekt je promovirao nove oblike suradnje s ci-ljem doprinosa definiranju zajedničke strategije za održivi turistički razvoj na objema obalnim područ-jima, uspoređujući dvije stvarnosti koje su obje podvrgnute pritisku turizma u dva različita kontek-sta: u Pokrajini Marche i u Dubrovačko-neretvan-skoj županiji. Kroz povijest, a i zbog svog zemljopi-snog položaja, Pokrajina Marche je uvijek bila po-vezana sa dubrovačkim područjem: gospodar-ska i kulturna razmjena tijekom vremena stvorile su mrežu kontakata koja se nikada nije prekinula.Projekti poput ovoga predstavljaju djeliće unutar velikog mozaika raznih inicijativa na kojima radi Pokrajina Marche, na kojima će se u budućno-sti još više angažirati, u uvjerenju da se samo sa ovakvom praksom može razviti i osvariti strategi-ja zajedničkog razvoja u jadranskom području i solidarnost utemeljena na poštivanju vlastite kul-ture, zaštite okoliša i odgovornog turizma.

OPIs PROJEKTAProjekt “Jadran, malo poduzetništvo i lokalni raz-voj” realiziran je u Dubrovačko-neretvanskoj župa-niji, najjužnijem dijelu Republike Hrvatske, koji obi-luje jedinstvenim prirodnim ljepotama i izvanred-nom povijesno-umjetničkom baštinom. Unatoč tome, teritorij Dubrovačko-neretvanske županije je do danas ostao najmanje izgrađen dio hrvatske obale. Razlog tome treba tražiti u njegovoj disloci-ranosti u odnosu na ostatak nacionalnog teritorija i isključenosti iz glavnih prometnih tokova u zemlji. Lokalno gospodarstvo temelji se prvenstveno na turizmu i trgovini, te na poljoprivredi i na usluga-ma i proizvodnim aktivnostima vezanim uz more. Rat koji je devedesetih godina prošlog stoljeća paralizirao čitavu Hrvatsku (od 1991. do 1995.) napravio je goleme štete na čitavom priobalnom području Županije. Brutalno su devastirani rural-ni krajevi, dok su od napada s kopna, iz zraka i s mora ostale oštećene mnogobrojne infrastrukture i dragocjena spomenička baština Dubrovnika. I dok je sam grad Dubrovnik, posvuda prepoznati dio svjetske kulturne baštine, zahvaljujući nebroje-nim apelima veoma brzo dobio pomoć za rekon-

strukciju i od 2000. godine se već mogao ponovo pojaviti na međunarodnom tržištu kao turistička destinacija, ruralna područja, čak i ona u nepo-srednoj blizini Grada, teško su se oporavljala. Projektom “Jadran, malo poduzetništvo i lokal-ni razvoj” željelo se doprinijeti gospodarstvenom oporavku malih lokalnih zajednica na najugrože-nijim i najnerazvijenijim područjima u blizini prestiž-nog obalnog područja. U cilju stimuliranja blagog i ravnomjernog razvoja projekt se usredotočio na potporu malim poduzetničkim inicijativama, sto-ga što one najbrže i najbolje osiguravaju izravni prihod domaćinstvima. Aktivnosti usmjerene na očuvanje okoliša i na razvoj odgovornog turizma prepoznate su kao najprimjerenije, zbog toga što su već bile dijelom operativnog curriculuma DEŠE, hrvatskog partnera za provođenje programa. Ubrizgavanjem malih poduzetničkih inicijativa u društveno i proizvodno tkivo različitih rural-nih stanja županije uspjelo se obogatiti njihove sadržaje, a da se time ne poremeti postojeća ravnoteža u zajednici i njenom prostoru. Svojim ciljanim izborom projekt je dao znatan doprinos očuvanju vrijednosti i ljepote teritorija koje su do sada ostale nedirnute.

POKRAJINA MARCHE – Ancona

Smještena u središnjem dijelu talijanske obale Jadrana, Pokrajina Marche predstavlja prostor u kojemu se vještine i poduzetnički duh spajaju sa osjećajem za umjetnost. To je pokrajina u kojoj vlada natjecateljski duh, širokih pogleda i otvo-ren izazovima, u kojoj je snažno prisutno umijeće u aktualiziranju vlastite povijesti. Pokrajina Mar-che se može pohvaliti modelom gospodarskog razvoja koji uspijeva spojiti ekonomski rast, valo-riziranje teritorija i očuvanje okoliša, tehnološko istraživanje i poštivanje kulturnih tradicija.Regionalna politika Pokrajine Marche ima razu-mijevanja za nad-regionalnu dimenziju tematike okoliša, kulture i turizma kao i za potrebu ekspe-rimentiranja sa raznim oblicima međunarodne suradnje u tim sektorima, kroz konfrontiranje sa iskustvima iz drugih različitih zemalja, vrednujući pri tome, kako afinitete tako i različitosti između raznih teritorija, poglavito u odnosu na temu od-govornog turizma kao instrumenta, ne samo eko-nomskog već i kulturnog i društvenog razvoja.Zahvaljujući upravo specifičnom poznavanju područja Dubrovačko-neretvanske županije, stečenom posljednjih godina, kao i analizi po-treba koje su evidentirane na samom teritoriju,

VELA LUKA

BLATO PUPNAT

KORČULA

PONIKVE

BABINO PO

LJE

OPUZEN

METKOVIĆPLOČ

E

OTOK KORČULA

OTOK LAsTOVO

POLUOTOK PELJEŠACOTOK MLJET

Teritorij obuhvaćen projektomTeritorij Dubrovačko-neretvanske županije pro-stire se duž jadranske obale u smjeru sjeveroza-pad/jugoistok u dužini od cca 160 km. Sastoji se od tri zone vrlo različitih obilježja. Ako krenemo od granice s Crnom Gorom, od Dubrovnika udalje-nom tek 36 km, prolazimo kroz ruralna područja Konavala i Župe, zatim kroz Dubrovačko primorje istočno od Općine Dubrovnik i, nastavljajući duž brdovite obale u smjeru sjeverozapada, prolazi-mo poluotokom Pelješcom. Na tom mjestu jedan uski dio teritorija države Bosne i Hercegovine od-vaja od ostatka Županije ono što je nekada bio teritorij Dubrovačke republike. Planine se ovdje udaljuju od mora ostavljajući rijeku Neretvu da slobodno širi svoje ušće kroz prostranstvo plodne zemlje prekrivene nasadima mediteranskog voća i povrća. Treća komponenta teritorija Županije je mozaik kompaktnijih krajolika kojega sačinjavaju otoci različitih dimenzija. Šest ih je naseljenih: Koločep, Lopud, Šipan, Mljet, Lastovo i Korčula. Ovaj posljednji je najveći i najvažniji. Ostali otočići su gotovo ili potpuno nenaseljeni.

ProgramKoristeći iskustva nastala tijekom višegodišnje prakse u razvijanju održivog gospodarstva kroz projekte prekogranične suradnje na ja-dranskom području, Partneri su izradili program usredotočen na razvoj malog poduzetništva u turizmu i na obrazovanje u očuvanju okoliša. Izabravši za zadatak zagovaranje i širenje ideje odgovornog turizma Projekt je među svoje gla-vne ciljeve zacrtao valoriziranje resursa terito-rija i valoriziranje lokalnih proizvoda. Posebnu pažnju je posvetio jačanju sposobnosti u upra-vljanju resursima, te u sudjelovanju proizvodnih snaga, pa i onih najmanjih, u analizi, planiran-ju i provođenju strategija za razvoj. U svim na-vedenim aktivnostima naročito je uvijek bilo preporučeno traženje prikladnog prostora za uključivanje osoba iz zapostavljenih segmena-ta društva (žene, mladi i stari).U provođenju trogodišnjeg programa Projekta korištena su brojna i različita sredstva. Na pla-nu obrazovanja iz očuvanja okoliša i osnovnih

~ 4 ~ PROJEKT: JADRAN, MALO PODUZETNIŠTVO I LOKALNI RAZVOJ

sTON

sLANO

DUBROVNIK

OPUZEN

METKOVIĆ

CAVTAT

PRIDVORJE

OTOK MLJET

Bosna iHercegovina

Crna

Gor

a

poimanja o važnosti lokalnih kulturnih tradici-ja, program podizanja svijesti usmjeren je naj-prije na najmlađe, zbog čega je započet baš u osnovnim školama. Valoriziranje resursa teri-torija bilo je u fokusu obrazovnih tečajeva za pokretače lokalnog razvoja, pripremljenih po mjeri za diplomante sa lokalnih sveučilišta. U vezi s ovom i drugim tematikama koje se tiču održivog razvoja, bili su potom organizirani okru-gli stolovi u više malih županijskih centara, dok su u Dubrovniku organizirane tri međunarodne konferencije posvećene odgovornom turizmu.Na planu razvoja malog poduzetništva kao i jačanja sposobnosti lokalnog stanovništva za sudjelovanje u procesima upravljanja teritori-jem, osim tematskih susreta i okruglih stolova, organizirana su i studijska putovanja u Itali-ju, kako za studente sveučilišta tako i za male poduzetnike i za predstavnike nekih javnih ustanova Županije. Ovaj oblik obučavanja na životnim situacijama i kroz izravne kontakte s malim, uspješnim poduzetničkim ostvarenjima sa druge obale Jadrana, uvelike su doprinijeli

prijenosu specifičnog “know how”-a potreb-nog za postizanje projektnih ciljeva. Nakon dvije godine posvećene obrazovnim djelatnostima, program treće godine bio je usmjeren na praktičnu primjenu naučenog na svim razinama. U pet područja Županije prišlo se izradi lokalnih planova za razvoj koje su reali-zirali studenti Sveučilišta u Dubrovniku u suradnji s javnim i privatnim institucijama u svakoj od tih pet lokacija. Određeni broj malih poduzetni-ka koji su sudjelovali u različitim profesionalnim usavršavanjima ponuđenim projektnim progra-mom, (ponajviše iz sektora ugostiteljstva i poljo-privrednih djelatnosti) međusobno su se umrežili pod jedan zajednički naziv, što predstavlja je-dan provizorni oblik udruživanja.Konačni cilj projekta, stvaranje Centra za od-govorni turizam Jadranske regije kojim će upravljati mladi sudionici u projektu, pokrenut je stvaranjem internetske stranice s ciljem po-dupiranja postojećih i budućih malih poduzet-nika i kontinuiranog provođenja obrazovnih programa.



Podizanje svijesti o problemima okoliša i edukacija mladihNajlogičniji i najprikladniji korak kojeg je trebalo poduzeti u trenutku pokretanja projekta bila je kampanja senzibiliziranja stanovništva sa foku-som na probleme okoliša. Prve aktivnosti prove-dene su u dubrovačkim školama (Marin Getal-dić i Gimnazija Dubrovnik) kao i u osnovnim ško-lama Dubrovačkog Primorja i Konavala (u Smo-kovljanima, Cavtatu i Grudi). Susreti u školama, koje je s pomnjom organizirao DEŠIN tim, bili su osmišljeni tako da pruže mogućnost za spontanu i slobodnu komunikaciju s učenicima i njihovim učiteljima, kroz koju će im biti prenesene speci-fične informacije o zaštiti okoliša. Ovakva meto-da poslužila je i za upoznavanje s mnogobrojnim instrumentima edukacije o okolišu i ujedno dala poticaja raspravljanju o problemima zaštite teri-torija općenito. Konačni cilj susreta uvijek je bilo usmjeravanje najmlađih ka jednom svjesnom ra-zvijanju, bilo njihovog osobnog životnog stila, bilo njihovog poimanja poštivanja okoliša. Temeljni cilj bio je pomoći im da se identificiraju kao za-štitnici vrijednosti teritorija i kao nositelji prava i odgovornosti prema zajedničkoj dobrobiti. U nekoliko navrata bile su improvizirane lutkarske

Razvojni plan projektaProgram kojeg je COSPE osmislio početkom 2002. god., uz pomoć hrvatskog Partnera i ne-kolicine vanjskih savjetnika, dobrih poznava-telja situacije u Hrvatskoj, bio je razrađen do najsitnijih pojedinosti. U svibnju 2003. Projekt je predstavljen Ministarstvu vanjskih poslova Italije uz zamolbu za financiranjem. Kada je u rujnu 2006. Ministarstvo vanjskih poslova Italije odo-brilo financiranje projekta bilo je potrebno pre-ispitati ranije isplanirane aktivnosti i ažurirati pro-gram u skladu sa potrebama koje je diktirala tekuća situacija u Dubrovniku. U međuvremenu je Projekt dobio i trećeg par-tnera, Ured za međunarodne odnose Pokrajine Marche, koji je bio spreman sufinancirati pro-jekt. U jesen 2007. u Anconi je formiran projek-tni tim u kojeg su bili uključeni predstavnici svih triju Partnera, a u prosincu te iste godine DEŠA je organizirala prvo javno predstavljanje pro-jekta u Dubrovniku. U veljači 2008. god. DEŠA je organizirala drugi susret triju Partnera sa svim relevantnim institucijama u Dubrovniku: Dubro-vačko-neretvanskom županijom, Sveučilištem u Dubrovniku, Obrtničkom komorom Dubrovač-ko-neretvanske županije, Županijskom komorom Dubrovnik, Dubrovačkim centrom za poduzet-ništvo, Razvojnom agencijom Dubrovačko-ne-retvanske županije (DUNEA), Županijskim i grad-skim turističkim uredima. Iz ovog susreta proizišla je službena potpora projektu od strane Županije. Važnost akcija predviđenih projektom za čitavu lokalnu zajednicu u potpunosti su prepoznali, ne samo političari već i mediji, kao i predstavnici različitih kategorija mogućih korisnika i sudionika u projektu. Od veljače 2008. krenule su sve pro-jektom predviđene aktivnosti koje je koordinirao DEŠIN tim iz sjedišta Udruge, koja se nalazi u po-vijesnom prostoru Lazareta, u neposrednoj blizini gradskih zidina.

1

2

3


i stimulirati izvedbu razvojnih procesa koji poči-vaju na bogatstvima teritorija.Budućim pokretačima lokalnog razvoja treba-lo je, dakle, objasniti tehniku rada na pripremi projekata koji se financiraju iz europskih fondo-va za razvoj, i to na izradi razvojnih strategija i na procjeni njihove učinkovitosti. Među obrađenim temama bilo je uključeno upravljanje, poduzet-ništvo i društvena uključenost, sagledane u od-nosu na opće ekonomske uvjete i stvarne resurse lokalnog teritorija. Prvi tečaj za pokretače lokal-nog razvoja organiziran je u Dubrovniku u trav-nju 2008. (vidi fotografiju br. 4). Prvu fazu tečaja koji se održavao na Dubrovačkom sveučilištu, pohađalo je 26 studenata (pretežito novo-di-plomiranih studenata ekonomije i turizma), dok je druga faza tečaja bila organizirana za samo četiri studentice koje su se istakle kao najbolje u grupi, i to tijekom studijskog putovanja u pokraji-nu Marche. Pored predavanja o specifičnim na-činima provođenja razvojnih aktivnosti u skladu sa principima održivosti, studentice su posjetile razne lokalne tvrtke i institucije, čije metode rada predstavljaju primjere dobre prakse u odgovor-nim oblicima turizma. Od četiri studentice koje su završile obuku kroz studijsko putovanje u Italiju, dvije su izabrane za rad u projektnom timu.

Nove profesionalne figureTečaj za pokretače lokalnog razvoja pobudio je zanimanje među mladima, jer je ukazao na postojanje jednog potpuno novog profesional-nog profila. Uvidjevši interes za ovakav tip pro-fesionalne obuke, DEŠA je uspjela organizirati još jedan tečaj za pokretače lokalnog razvoja, zahvaljujući natječaju Ministarstva turizma Re-publike Hrvatske koji je nudio financiranje za obrazovanje u turizmu. Drugi tečaj je održan u ožujku-travnju 2009. god. (vidi fotografiju br. 5 – državni tajnik pri Ministarstvu turizma g. Ivo Mujo otvara drugi tečaj za pokretače lokalnog razvoja). U program obuke ove druge grupe od 20 polaznika uključena je tehnika pripreme projekata, dragocjeni i neophodni know-how za one koji se žele baviti razvojnim projektima. Ovoga puta 7 studenata je bilo izabrano za drugu fazu tečaja, koja je također organizara-na u obilasku pokrajine Marche.

priredbe koje su imale zadatak da svoju publiku zabave i istovremeno educiraju (vidi fotografiju br. 2). Najmlađima je, osim toga, bilo ponuđeno i iskustvo u volontiranju. Predmet fokusa volonter-skih akcija bila je zaštita okoliša (vidi fotografiju br. 1 – izložba prilikom dana planeta Zemlje) ili boravak i pomoć starim i nemoćnim osobama (vidi fotografiju 3: Božić u Domus Christi)

Pokretači lokalnog razvojaParalelno sa kampanjom senzibiliziranja mladih za probleme okoliša, započelo se s pripremom teča-ja za edukaciju pokretača lokalnog razvoja. Bu-dući da je stvaranje Centra za odgovorni turizam Jadranske regije jedan od najvažnijih konačnih ci-ljeva projekta, trebalo je žurno, još u prvoj godini, educirati osobe kojima će se moći povjeriti pro-vođenje ativnosti predviđenih programom, kao i kasniji nastavak rada na razvijanju Centra za od-govorni turizam nakon završetka samog projekta. Na pitanje što je ili tko je pokretač lokalnog ra-zvoja, može se odgovoriti da je to netko tko se bavi planiranjem upotrebe resursa i razvoja te-ritorijalnih cjelina. Tko se želi baviti ovakvim po-slom mora biti u stanju prepoznati karakterne crte lokalne zajednice, interpretirati njene po-trebe i ciljeve i identificirati snage koje će birati

4

5

1 2

3

zvoju nove svijesti i novog poimanja odnosa izme-đu akcija pojedinca i razvoja “globalnog sela”.Za obrazovane i prosvijećene ljude koncept od-govornog turizma pretvorio se u životnu filozofiju.

Odgovorni razvoj teritorijaNo, naravno da odgovornost ne leži samo na potrošaču. Odgovornost za zaštitu lokalnog teritorija leži na institucijama lokalne zajednice koje njime upravljaju i koje kontroliraju njegov razvoj. Primjere odgovornog ponašanja prema razvitku teritorija može se naći upravo u Pokraji-ni Marche koja je posljednjih desetljeća znatno investirala u razradu formula održivog razvoja i snažno podupire inicijative odgovornog tu-rizma. Kao Partner projekta, Pokrajina Marche je tako mogla staviti na raspolaganje projekta “Jadran, malo poduzetništvo i lokalni razvoj” brojne primjere dobre prakse i kompleksnog umijeća za njihovu realizaciju.Ako pređemo sa koncepta “odgovornog turiz-ma” na koncept “odgovornog razvoja turizma”, moramo, prije svega, ustanoviti što je to što ga određuje. Češljajući brojne deklaracije i definicije o kojima se dugo i izdašno diskutiralo, a koje su prihvatili i potpisali sudionici različitih međunarod-nih susreta u različitim dijelovima svijeta (Cape Town, Rio de Janeiro, Manilla, Lanzarotte itd), može se sastaviti dugi popis bitnih odrednica. Sin-tetizirajući, međutim, lako će se doći do nekoliko neprikosnovenih i nezaobilaznih preduvjeta. To

Odgovorni turizam u službi održivog razvoja Pod sintagmom “odgovorni turizam” podrazu-mijeva se, zapravo, etikom inspirirana reakcija civiliziranog svijeta na često veoma negativne učinke koje je masovni turizam prouzročio i da-lje uzrokuje na teritorijima koje posjećuju velike mase ljudi. Nastanak tog pojma može se ve-zati za sedamdesete godine prošlog stoljeća, vrijeme u kojem je masovni turizam već prepo-tentno zavladao svijetom, uzrokujući posebno škodljive posljedice, kako na društvenom tako i na samom fizičkom tkivu nerazvijenih zemalja. Već je 1987. god. Brundtland* definirao održivi ra-zvoj kao razvoj koji zadovoljava tekuće potrebe sadašnjice, a da pritom ne kompromitira moguć-nost zadovoljenja potreba budućih generacija. Otkako iz Ujedinjenih naroda kontinuirano i nagla-šeno upozoravaju na nužnost poštivanja principa održivosti, koncept “održivog razvoja” počeo se transformirati u smjernicu ponašanja pojedinca prema svijetu koji ga okružuje. Ne samo prema prirodnom okolišu već i prema kulturnoj i povije-snoj baštini. Zahvaljujući nastojanjima mnogobroj-nih udruga, pokreta, interesnih grupa i pojedina-ca koji su si dali u zadatak da se bore za očuva-nje prirodnih dobara i kulturno povijesne baštine, potrošačko društvo se počelo polagano mijenjati. Još prije početka trećeg milenija masovni turizam je pomalo počeo gubiti svoju poziciju i prepuštati korak raznim oblicima takozvanog “alternativnog turizma”. Ponuda se uvijek prilagođava potražnji, pa je tako bilo i u ovom slučaju. Zahvaljujući po-rastu broja potrošača koji su punosvijesno svladali pojam odgovornosti prema pravima budućih generacija, počinju nastajati nove vrste turističkih ponuda, sa novim originalnim sadržajima, koje na odgovoran način crpe bogatstva teritorija na ko-jem se nalaze. Treba napomenuti i to da je preo-brazbi potrošača i njihovom priklanjanju alterna-tivnim turističkim proizvodima pridonio razvoj infor-macijske tehnologije, koja je omogućila ne samo distribuciju informacija, nego je pripomogla ra-

* (Our Common Future)


4

5

6

su (a) optimizacija u korištenju resursa okoliša (b) očuvanje ekoloških procesa (c) zaštita prirodne baštine i lokalne bio-raznolikosti, (d) odnos prema zaštiti kulture, tradicionalnih vrijednosti i lokalne društveno-kulturalne izvornosti i (e) izvodljivost du-goročnih gospodarstvenih operacija. Odgovorni razvoj turizma mora slijediti principe održivosti, mora, dakle, biti ekološki podnošljiv, ekonomski izvodljiv i etički i društveno pravedan. Iz toga slijedi da svaki projekt razvoja mora šti-ti okoliš i očuvati prirodne resurse, maksimalno umanjujući zagađivanje. Teritorij u svojoj potpu-nosti pripada čitavoj zajednici. Upravljanje teritor-jalnim resursima zahtijeva osviješteno sudjelova-nje sviju. Svaki projekt razvoja mora osigurati neke ekonomske mogućnosti za sve lokalne sudionike.

Marche kao primjer održivog razvoja na području JadranaOdrživi razvoj nije znanost utemeljena na opće važećim, strogo određenim pravilima. Ne postoji niti jedan model održivog razvoja koji bi se mo-gao reproducirati bilo gdje. To čini nemogućim njegovo prvo pravilo, to jest poštivanje povijesti, tradicionalnih vrijednosti i specifičnih resursa lo-kalne zajednice. Karakter i osobnost određenog mjesta ili područja diktiraju izbor modela razvoja. Da bi se pronašao najprikladniji model razvoja za jedan, još uvijek dobro očuvan i prestižan teritorij poput onoga Dubrovačko-neretvanske županije

(vidi fotografiju br. 1, 2, 3), potrebno je potraži-ti prostore sa sličnim karakteristikama. Upravo iz tog razloga je Pokrajina Marche prepoznata kao idealan Partner ovog projekta. Prošlost oba teritorija obilježena je bogatom kulturnom i eko-nomskom razmjenom, što je nesumnjivo plod dobrih međusobnih odnosa. U nekim dijelovima ova dva obalna područja slična su po nekim svojim geo-morfološkim crtama. Oba prostora nose prepoznatljivi pečat mediteranske civiliza-cije. Imaju dosta zajedničkih vrijednosti i tradicija. Dok na lijevoj obali Jadrana Dubrovnik pripada Svjetskoj baštini, teritorij pokrajine Marche na za-padnoj obali, predstavlja jedan pravi “raspršeni muzej” sa svojih stotinu povijesnih gradova punih umjetničkog blaga, svojim crkvama, svetištima, opatijama, svojim povijesnim kazalištima i vrijed-nim knjižnicama (vidi fotografiju br. 4, 5, 6). Posto-ji, medutim, još jedan razlog zbog kojeg Pokrajina Marche predstavlja primjer koji treba slijediti, a to su njena svježa iskustva stečena u eksperimenti-ranju s različitim modelima održivog razvoja.

Tajna modela MarcheU Pokrajini Marche je izrazito primjetan vrlo urav-notežen odnos između života stanovnika i njiho-vog poštivanja vlastite povijesti i zemlje. Sma-traju je “najobrtničkijom” između svih talijanskih pokrajina, jer je tamo zanatstvo jako razvijeno i cijenjeno. Primjerice, čak i velike regionalne tvrtke sa međunarodnom reputacijom paze da svojim intervencijama ne poremete koheziju iz-među malih urbanih cjelina po mjeri čovjeka i prekrasnog krajobraza kojim je cijeli teritorij ob-daren: umjesto velikih industrijskih postrojenja grade tvornice malih dimenzija uz sama nase-lja kako bi ih se približilo radnom stanovništvu. Kod planiranja razvoja vodi se strogo računa o društvenoj sigurnosti, što je praksa koja sama po sebi stvara preduvjete za visoku kvalitetu življe-nja. Kod sve naglašenijeg traganja za zdravim životom i prirodnom hranom, u Pokrajini Marche su se vrlo brzo razvile proizvodne aktivnosti koje učinkovito odgovaraju zahtjevima potrošača za tipičnim regionalnim proizvodima.Većina malih i srednjih poduzeća je umrežena.


1

2

Metode izobrazbe malih poduzetnikaPrilikom promišljanja specifičnog projektnog ci-lja kojemu je svrha stvaranje novih radnih mje-sta unutar malog i mikro poduzetništva, plan edukacije malih poduzetnika sastojao se od niza različitih aktivnosti i pratećih instrumenata.

Okrugli stolovi na temu održivog razvojaTijekom trogodišnjeg trajanja projekta održano je devet okruglih stolova (vidi fotografiju br. 1, 2) o ulozi lokalne zajednice u održivom razvoju rural-nih područja. Organizirani su na raznim mjestima u zapadnom dijelu Županije (Dubrovnik, Opu-zen, Ston, Metković, Babino Polje na Mljetu, te Blato, Pupnat i Vela Luka na Korčuli), a na njima je sudjelovalo 108 osoba. Sudionici okruglih sto-lova, predstavnici raznih lokalnih institucija, ško-la, mali turistički poduzetnici i znatiželjni građani, razgovarali su zajedno o resursima i problemima na vlastitim teritorijima i izradili SWOT analize na kojima će se temeljiti budući projekti.

Educiranje u poduzetničkoj praksiOsim okruglih stolova, tijekom prve dvije godine projekta organizirano je šest tečajeva obuke za male poduzetnike za ukupno 80 polaznika. Obra-đene teme su obuhvaćale uspostavljanje i orga-nizaciju poduzeća, poslovni plan, knjigovodstvo, održivi razvoj i odgovorni turizam. Za male podu-zetnike koji su aktivno sudjelovali u projektu u Sto-nu i Opuzenu, kao i na otocima Mljet i Korčula (Vela Luka) organizirani su i tečajevi engleskog jezika. DEŠA redovito, na zahtjev zainteresirane populacije, već organizira tečajeve stranih je-zika i informatike na čitavom teritoriju Županije, sukladno potrebama lokalne zajednice.

studijska putovanja u Italiju Od 80 sudionika tečajeva, 30 malih poduzetni-ka sudjelovalo je u studijskim posjetama Italiji, gdje su posjetili brojne gospodarstvenike iz istih sektora i upoznali se sa primjerima dobre prak-se u Pokrajinama Marche, Toscana i Umbria.Poduzetnici kojima su omogućena studijska puto-vanja u Italiju su većinom vlasnici malih smještajnih jedinica, ugostitelji i poljoprivrednici koji se bave uz-gojem tipičnih kultura Jadrana, loze, maslina, i ra-znog voća, kao i ribari i uzgajivači morskih plodova.

Dnevnici putovanja i izvješća koje su pojedin-ci u ime cijele grupe pripremili po povratku u domovinu, govore sa velikim oduševljenjem o talijanskim iskustvima. Puni su divljenja za razinu profesionalizma tvrtki koje su posjetili, za njihov tehnološki napredak, za ljubaznu gostoljubivost u kojoj su osobno uživali te zahvalni za prijatelj-stvo koje im je iskazano (vidi fotografiju br. 4).Ovo poglavlje projekta “Jadran, malo poduzet-ništvo i lokalni razvoj” svježi je i jasan dokaz koli-ko je istinita stara izreka “more nije granica”. To je posebno istinito u slučaju Jadrana koji pred-stavlja malo više od zaljeva Sredozemnog mora. Iako stanovnici dviju obala Jadrana govore ra-zličitim jezikom, njihov mentalitet je sličan.

Odabir najznačajnijih primjera odgovornog razvoja turizmaKada govorimo o razvoju vrijedi ponoviti u sva-koj prilici što se podrazumijeva pod kvalifikaci-jom “odgovorni”. Prvi preduvjet da bi se jedan određeni model turističkog razvoja mogao smatrati odgovornim i/ili održivim je da lokalnoj


4

3

podsjeća na dom a djelomično na hotel, sa sobama i uslugama raspoređenim u različitim zgradama i s recepcijom smještenom u jednom centralnom objektu. Ova originalna formula smještaja, smišljena baš u Italiji i tamo razvije-na vrtoglavom brzinom u nekoliko posljednjih desetljeća, izvorno je zamišljena kao instrument koji će pridonijeti rekonstrukciji i restauriranju sta-rih zgrada van uporabe, posebno onih u malim sredinama. Dodatna vrijednost koju pruža for-mula “albergo diffuso” (pojam izražen u jednini) proizlazi iz činjenice da obnovljene zgrade pru-žaju mogućnost da se u nekom malom mjestu poveća smještajni kapacitet a da se mahom očuvani prostor ne nagrđuje novim zgradama. Putniku se, s druge strane, nudi novo i drugačije iskustvo boravka u starim ambijentima, punim povijesti i kulture, u izravnom kontaktu sa mje-stom i njegovim stanovnicima. Od osam “raspršenih hotela” koji se nalaze u Pokrajini Marche, tri su bila uključena u itene-rere posjetitelja iz Dubrovačko-neretvanske županije: Lo Smerillo, smješten u malom mje-stu od svega 400 stanovnika, utopljen u djevi-čansku prirodu u blizini Sibillinskih brda u okolici Ferma (www.albergodiffusosmerillo.com), Due Campanili Relais, koji se sastoji od određenog broja starih individualnih kuća u malom, zidi-nama opasanom gradiću Montemaggiore al Metauro (PU) (www.duecampanili.it), te Casa Oliva (vidi fotografiju br. 3), jedan zaokruženi hotelski kompleks na vrh brdašca koje dominira dolinom rijeke Metauro, izrastao iz rekonstruk-cije stare palače u mjestu Bargni (PU). (www.casaoliva.it).Obnova povijesnih zgrada u urbanim sredina-ma, također u konačnici obogaćuje ponudu lokalnog gostoprimstva. U nekim slučajevima nastale su vrlo sofisticirane ponude koje spa-daju u kategoriju Bed&Breakfast, poput one u Palazzo Romani Adami u Fermu koja se smjesti-la u jednom krilu impozantne gradske palače s početka 18. stoljeća (www.palazzoromaniada-mi.com) ili Palazzo Castiglioni u Cingoli. (www.palazzocastiglioni.com) I u agroturizmima se često nailazi na primjere ar-hitektonskih resursa određene vrijednosti koji su spašeni od propasti i preuređeni u ugodne am-bijente za prihvat gostiju. Jednom kada se ob-novi vrijedna stara zgrada, ona lako postaje sre-dištem neke ugostiteljske aktivnosti; nakon toga se često pristupa saniranju okolnog terena, da bi se potom obnovio neki dugo vremena zabo-ravljen i nestao tip poljoprivrede. O tome svjedo-če različiti oblici agroturizma u Pokrajini Marche.

zajednici priznaje pravo da odlučuje o planira-nju ekonomskog i društvenog razvoja vlastitog teritorija. Sa ovim konceptom se povezuje još jedna definicija, ona koja prihvaća kao odgo-vornu samo onu turističku djelatnost koja jam-či maksimalnu brigu za očuvanje mjesta koja posjećuju turisti, kao i poštivanje načina života i dobrobiti lokalnog stanovništva.Prilikom traženja tvrtki koje vrijedi posjetiti željelo se pronaći u prvom redu one, koje se promi-šljeno koriste novim tehnologijama, one koje se oslanjaju na obnovljive izvore energije i one koje doprinose prekvalifikaciji degradiranih po-dručja i okoliša. Što se tiče poljoprivrede i poljo-privredno prehrambene proizvodnje birali su se tipični proizvodi teritorija, pripravljeni na tradici-onalan organski i biološki način.

Agroturizmi, “bed & breakfast” i “alberghi diffusi”Naziv “alberghi diffusi” u prijevodu znači “ras-pršeni hoteli”. To je inovativni način gostoprim-stva, koje nudi specifični doživljaj: djelomično



nje za prikupljanje sunčeve energije u potpunosti zadovoljava njihove energetske potrebe. Tvrtka ima EMAS certifikat za kvalitetu okoliša (vidi foto-grafiju br. 4). (www.rusticodelconero.it.)Agroturizam l’Aia u San Paolo di Jesi (Ancona) proizvodi biološkom metodom vino Verdicchio D.O.C. a također i ulje. Posjetiteljima se pruža mogućnost da se uključe u poljoprivredne ra-dove (berba grožđa i maslina).Agroturizam La Distesa u Cupramontani (Anco-na) poznat je po svojim vinima iz biološkog uzgo-ja (vidi fotografiju br. 2). (www.ladistesa.it)

Vinski podrumi i mlinicePodrum Moncaro je poznat po svom pažljivom selektiranju sorti i po kontinuiranom unaprijeđe-nju svojih vinograda i tehnika uzgoja. Predstav-lja svojevrstan izraz kulture žitelja Pokrajine Mar-che (vidi fotografiju br. 3). (www.moncaro.com)La Marca di San Michele je ime tvrtke koju vodi, danas već četvrta generacija jedne obitelji vinara, orijentirane na biološku tehniku uzgoja loze. (www.lamarcadisanmichele.com).Uljara Rossini iz San Paolo di Jesi je također obi-teljska tvrtka sa više od 800 stabala maslina uz-gojenih bez kemijskih pripravaka bilo koje vrste, dok je berba potpuno ručna. (www.oliorosini.it).

Društveno poduzetništvoDva posebna primjera odgovornog turizma skre-nula su itinerere dvaju studijskih putovanja malih poduzetnika u posjet dvjema zadrugama: jednoj u Umbriji a drugoj u Toscani. Obje spadaju u kate-goriju “društvenog poduzetništva” i obje se trude uključiti osobe sa posebnim potrebama u radno okruženje.La Tana Libera Tutti u Cannari (blizu Perugie u Umbriji) se naziva društveno poduzeće. Nudi smještaj, ima restoran i druge usluge vezane za turizam. Udruga sebe vidi, ne samo kao tvrtku za pružanje usluga već i kao poduzetničku ini-cijativu specijaliziranu u otkrivanju i oslobađanju ljudskih kapaciteta i fizičkih okruženja. Glavni cilj poduzeća je vrednovanje osoba koje su udrugu i osnovali, sa posebnom pažnjom prema onima sa posebnim potrebama. (www.latanaliberatutti.it)Ecotondo u Londi (u blizini Firence) je odmara-lište pod upravom društvene neprofitne zadru-ge koja se bavi pronalaženjem posla za osobe s posebnim potrebama i promovira, organizira i vodi inicijative društveno-kulturnog, obrazov-nog i rekreativnog karaktera s ciljem upoznava-nja i očuvanja okoliša i održivog razvoja teritori-ja. Osim toga potiče i razvijanje lokalnih mreža

Agroturizam Cadabò u Montecarotto (Anco-na) vodi obitelj Landi, poljoprivredna tvrtka koja se bavi biološkim uzgojem. Okružen je vi-nogradima i maslinicima i poznat po svojoj do-broj kuhinji. (www.cadabo.com)Agroturizam I Mori u Cignoli (Macerata) ure-đen je u stoljetnoj kolonijalnoj kući, obnovljenoj bioarhitektonskom tehnikom i biološkom gra-đevnom metodom. Može se pohvaliti drugim mjestom u nacionalnoj klasifikaciji nagrađenih za kvalitet u gostoprimstvu “Premio ospitalità Italiana” (vidi fotografiju br. 1). (www.imori.net) Agroturizam Rustico del Conero u Varanu (An-cona) još je jedan primjer obnove drevne građe-vine. Osim tradicionalnih bioloških kultura, tvrtka proizvodi i energetske kulture (biomasu). Postroje-

1

2

3


Assam – Regionalna poljoprivredno-prehram-bena agencija Pokrajine Marche, javna je tvrt-ka za povezivanje proizvodnog sustava sa istra-živačkim svijetom: surađuje sa sveučilištima na projektima iz biološkog sektora sa niskim učin-kom na okoliš. (www.assam.marche.it/assam2/)Konzorcij Frasassi vodi službe odgovorne za oču-vanje i valoriziranje zona od interesa za turizam Op-ćine Genga i Grotte di Frasassi (www.frasassi.com)Itinereri studijskih putovanja uključili su još i po-sjete nekim javnim ustanovama, poput Regi-onalnog park Conera (www.parcodelconero.euu/index.php), tvrtke Rivijera Conera, koja promovira turističku ponudu 15 općina između Ancone i Porto Recanati. (www.rivieradelco-nero.info), Istituto Mediterraneo di Certifica-zione (Mediteranski Institut za Certifikaciju) u Senigagli i Museo Internazionale dell’Etichetta u Cupramontana. (Muzej vinskih etiketa).Područje proizvodnje šešira (Distretto del Ca-pello) koncentrirano je između gradića Monta-ppone i Massa Fermana. Srž poslovanja je upo-raba slame, izdašni resurs na područjima uzgo-ja žitarica, uz vunu, pamuk i pust (klobučina).www.osservatoriodistretti.org/osservatorio/69_ma_distretto-cappello-montappone.htmKulturna udruga “Uno+uno=3” promišlja akcije i instrumente komunikacije korištenjem multidis-ciplinarnog modela oslanjajući se na sociolo-giju, psihologiju, grafiku, informatiku i filozofiju. (www.unopiuuno3.it)

za valoriziranje odgovorne i održive potrošnje te organiziranje seminara, laboratorija i susreta (vidi fotografiju br. 5). (www.ecorotondo.org).

Primjeri dobre prakse u uprav-ljanju teritorijalnim resursima Osim studenata s lokalnih sveučilišta i malih po-duzetnika Dubrovačko-neretvanske županije i razni predstavnici javnih ustanova su sudjelovali u studijskim putovanjima u Pokrajinu Marche i tamo se upoznali se sa brojnim primjerima do-bre prakse u upravljanju resursima teritorija. Evo nekoliko takvih primjera:Turistički sustav Marca Anconetana predstavlja stratešku i operativnu osnovicu područja Ancone za sektor turizma. Sustavom rukovodi istoimena udruga koja broji 53 člana, što javnih što privat-nih tvrtki. Primjer je modela talijanskog tumače-nja destination management-a. Funkcionira na temelju dogovora između članova o zajednič-kim ciljevima i namjerama, što usporedno akti-vira jednu učinkovitu “projektnu mrežu” za razvoj čitavog teritorija. (www.marcaanconetana.it)Kvalitetna ruralna oblast “Colli Esini” projekt je teritorijalnog marketinga kojeg vodi Grupa lokal-ne akcije “Colli Esini” u S.Vicinu. To je prvi primjer primjene formule LEADER u Italiji, gdje zajedno djeluju javne tvrtke i privatne osobe. Podržava ga Udruga “HESIS Natura Turismo e Cultura srl” koja promovira Kvalitetnu ruralnu oblast i osigu-rava joj sve potrebne usluge i korisne informaci-je. (www.colliesini.it) (www.hesis.it) GAL Piceno – Lokalna akcijska grupa za podr-ucje Piceno (južni dio Pokrajine Marche) je još jedan kvalitetan primjer primjene LEADER me-tode. Aktivnostima grupe upravlja konsortilno društvo koje, između ostalog, ima i zadatak olakšati adaptaciju na promjene koje razvojni projekti unose u društveni i gospodarski pore-dak. (www.galpiceno.it)Pozornica ukusa i mirisa (Il Teatro dei Sapori e dei Profumi) projekt je općine Jesi koji valorizira i promovira lokalne, poljoprivredno-prehram-bene, kulturalne i krajobrazne izvrsnosti, kao i mjesto za učenje zanata vezanih uz enogastor-nomiju. U mrežu spaja 16 općina doline Esina i privatnih subjekata, sve u namjeri da stvori brend gastronomske izvrsnosti i kvalitete teritori-ja. (www.comune.jesi.an.it) Muzejski sustav Ancone kao zadruga vodi, kako javne tako i privatne, muzeje povijesti, umjetno-sti, znanosti, folklora i prirodoslovlja kao i ostale kulturne ustanove koje postoje na teritoriju regi-je. (www.musan.it)

4

5


retve, Konavlima i Dubrovačkom Primorju, te na Mljetu i Pelješcu, pristupilo se izradi Lokalnih akcijskih planova. Koristeći saznanja iz ranije obavljenih SWOT analiza, u suradnji sa Sveu-čilištem u Dubrovniku, lokalne akcijske plano-ve uspješno su pripremili nastavnici i studenti Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju (vidi fotografiju br.2), koji su prikupili podatke i oba-vili istraživanje. Rezultati provedenih istraživanja obrađeni su u dokumentu “Lokalni akcijski pla-novi Dubrovačko – neretvanske županije”.

Međunarodne konferencije posvećene razvoju teritorijaU periodu između 2008. i 2011. organizirane su u Dubrovniku tri međunarodne konferencije na temu razvoja teritorija. Zamišljene su kao mjesto predstavljanja novih ideja kojima će se na lokal-noj razini stimulirati pokretanje svježih okvira za razmišljanje o razvoju, vodeći računa o konkret-nim lokalnim potrebama i provjerenim iskustvima. Konferencije su poslužile kao platforma izravne komunikacije sa širom javnosti i znatno doprinijele širenju poruke koju je Projekt imao za cilj.Prva konferencija najavila je Nove pristupe razvo-ju teritorija, među kojima su se isticale tri posebne tematike: – uključivanje siromašnih društvenih slo-jeva stanovništva u lokalne proizvodne aktivnosti (iskustva Zadruge LEMAT); – strategije za prilago-đavanje razvoju u malim zajednicama (Pokrajina Trenta, Ured za Planiranje okoliša) i – obnova ar-hitektonske baštine kroz razvoj raspršenih hotela.Program druge konferencije posvećen “Terito-rijalnom” pristupu razvoju turizma predstavio je talijansko iskustvo u stvaranju t.zv. lokalnih turi-stičkih sustava, talijanskom modelu u upravlja-nju turitičkim destinacijama, uzimajući kao mo-del slučaj STL Marca Anconetana (vidi fotogra-fiju br. 3).

KONKRETNI REZULTATI PROJEKTNIH AKTIVNOsTI

MikrokreditOsim studijskih putovanja, projektom je bio pred-viđen još jedan poticaj za male poduzetnike – pristup garantnom fondu za dodjelu mikrokredi-ta malim poduzetnicima. Zahvaljujući svojoj oz-biljnosti i kredibilitetu, DEŠIN tim je uspio sklopiti sa upravom Županije ugovor kojim su Županija i Pro-jekt ujedinili sredstva za uspostavljanje zasebnog kreditnog fonda, namijenjenog poduzetnicima Dubrovačko-neretvanske županije, uz povoljnu kamatnu stopu za korisnike pozajmica (vidi fo-tografiju br. 1). Županija je osigurala dodatna sredstva subvencioniranjem kamatne stope za 4%. Jedno povjerenstvo se brine za obradu za-htijeva, procjenom poduzetničkih ideja i provje-ru jamstava datih za pokriće pozajmica.

Rural password Dvadeset tri mala poduzetnika koji su, na ovaj ili onaj način, sudjelovali u projektnim aktivnosti-ma, pokrenula su zajedničku inicijativu za pro-moviranje svojih usluga pod imenom Rural Pa-ssword (v.priloženu kartu). Sudionici ove inicija-tive kao zajednički nazivnik imaju zalaganje za održivi razvoj vlastitog kraja i oblikovanje usluga i proizvoda koje će pridonijeti širenju i afirmaciji odgovornog turizma u Dubrovačko-neretvan-skoj županiji. Za njih je stvoren poseban prostor na stranici www.adriatic-centre.com.

Lokalni akcijski planovi Nakon okruglih stolova koji su održani u raznim mjestima Županije, u Dubrovniku, u dolini Ne-

1 2


ranih materija. Primjerice, radi se na analizi mo-gućnosti za certificiranje odgovornog turizma, poglavlja koje je formalno otvoreno na posljed-noj međunarodnoj konferenciji u Dubrovniku. Pa i samo objavljivanje ove knjižice i dokumentacije koja sadrži planove lokalnog razvoja, otvorit će nova vrata za komuniciranje s lokalnom zajedni-com i bez sumnje potaknuti rađanje novih pro-grama i novih aktivnosti u mjestima gdje će se planovi razvoja pretvoriti u operativne razvojne programe. (www.adriatic-centre.com)

Hrvatska inicijativa za odgovorni turizamOrganiziranje međunarodnih konferencija do-bilo je, koliko važan toliko i neočekivan obrat. Iz kruga profesionalaca koji su radili na realizaciji triju konferencija rodila se Hrvatska inicijativa za odgovorni turizam – HIOT). Utemeljitelji vide tu svoju Inicijativu kao prostor za slobodni susret profesionalaca različitih disciplina, aktivista za očuvanje okoliša i kulturne baštine kao i ljudi dobre volje, koji razgovaraju, raspravljaju i su-rađuju na razne načine u namjeri da prenesu vlastitoj, a i budućim generacijama ideju o vri-jednosti hrvatskog teritorija, o važnosti lokalnih tradicija, o zaštiti resursa, o odgovornom uprav-ljanju teritorijem, o pravima lokalnih zajednica na razvoj, o potrebi aktivnog sudjelovanja u raspravama o razvoju kao i samoj potrebi da se razmišlja kritički o pojavama modernizacije i globalizacije. Namjera članova HIOT-a je da razvije lokalne kontakte na čitavom nacio-nalnom teritoriju kako bi se pomoglo lokalnim zajednicama da se aktiviraju u zaštiti prirodne i kulturne baštine i elemenata lokalnog identi-teta. Inicijativa će lokalnim grupama aktivista dati svoju profesionalnu podršku, korisne infor-macije i pristup Internetu (vidi fotografiju br. 4). (www.hiot-cirt.org)

Sa posljednjom konferencijom naslovljenom Održivi razvoj kroz odgovorni turizam, željelo se napraviti sintezu aktivnosti projekta i, istovre-meno, omogućiti priliku za raspravu sa kvalifi-ciranom grupom nacionalnih i međunarodnih stručnjaka o pokretanju Centra za odgovorni turizam Jadranske regije.

Centar za odgovorni turizam Jadranske regijePokretanje Centra za odgovorni turizam Ja-dranske regije bilo je predviđeno za sam kraj projekta. Centar je zamišljen kao radna jedini-ca koja će pružati pomoć u projektiranju, reali-zaciji i procjenjivanju strategija lokalnog razvo-ja, te i dalje biti referentna instanca i izvor struč-ne podrške za male turističke djelatnike koji su sudjelovali u projektnim aktivnostima. Još 2009. godine grupa predstavnika javnih i privatnih subjekata potpisala je pismo namjere kojim se izražava podrška budućem stvaranju Centra: s jedne strane podršku ideji dali su Ured Grado-načelnika i Županija a sa druge strane Partneri projekta i nekolicina znanstvenika i stručnjaka iz područja turizma. Ideja o razvoju Centra se ne zaustavlja na gore opisanim aktivnostima. Kako Centar predstavlja plod projekta preko-granične suradnje, logično je i potrebno da po-stane mjesto susreta i neka vrsta izloga budućih projekata suradnje, te novih i daljnjih razmjena iskustava između jadranskih regija u prakticira-nju i razvijanju odgovornog turizma. Da bi se s izjave o podršci prešlo na konkretnu akciju po-trebno je ne samo zalaganje, nego i sredstva. S tog aspekta gledano status priprema za us-postavljanje Centra mogao bi se definirati kao “work in progress”.Idući prema kraju projekta, radna grupa i dalje radi na poslovima koji se tiču projektom defini-

3 4

~ 16 ~ PROJEKT: JADRAN, MALO PODUZETNIŠTVO I LOKALNI RAZVOJ~ 16 ~ PROJEKT: JADRAN, MALO PODUZETNIŠTVO I LOKALNI RAZVOJ

Centar za odgovorni turizam Jadranske regijeCentar za odgovorni turizam Jadranske regije dje-lovat će u prostoru udruge DEŠA. Smješten u povi-jesnom kompleksu Lazareti (vidi fotografiju br. 1) koji gleda na staru luku (vidi fotografiju br. 2), nalazi se svega par koraka od starih gradskih zidina.Prostor zauzima dva kata: prostor na ulazu je rezervi-ran za prihvat posjetitelja i za javna događanja, dok su na gornjem katu administrativni uredi.Put Frana Supila 8, 20000 Dubrovnik tel: +385(0)20 420 145 fax: +385(0)20 411 033 e-mail: [email protected] www.adriatic-centre.com

Prekogranična razmjenaTijekom tri godine projekta brojni talijanski stručnjaci i docenti su sudjelovali u raznim susretima u Hrvatskoj, dok su ukupno 62 osobe iz Hrvatske posjetile Italiju (is-ključeni su iz tog broja članovi projektnog tima). Među njima su bili mali poduzetnici, studenti i predstavnici javnih ustanova iz Dubrovačko-neretvanske župa-nije, koji su u Italiji posjetili preko 50 tvrtki iz područja turizma, poljoprivrede i prehrambene proizvodnje i dodatno tome upoznali se s radom specijaliziranih in-stituta te kulturnih i drugih raznovrsnih institucija.

Projektni timRadna grupa koja je vodila projekt bila je sačinjena od predstavnika svih triju Partnera.COsPE, Firenze Gianni Gravina, Voditelj Odjela za MediteranMirco Gigliotti, Voditelj projektaLucia Bronzan, savjetnica i znanstvena suradnica za stručne skupove

DEŠA, Dubrovnik Jany Hansal, Predsjednica DEŠEAna Cvjetković, voditeljica projektaAna Grgić, tehnička podrška

REGIONE MARCHE, Ancona Ured za Međunarodne Odnose

ImpressumNakladnik: COSPE (www.cospe.org) Urednik: Mirco GigliottiAutor: Lucia BronzanGrafičko oblikovanje i tisak: studiog6h8, ZagrebTiskano u svibnju 2011.

1

2

Documents

PROJEKT: JADRAN, MALO PODUZETNIŠTVO I LOKALNI RAZVOJ ...adriatic-centre.com/publikacije/brosura-HR.pdf · Projekt Jadran je osmišljen s namjerom da po-nudi model uravnoteženog