Značaj Jadransko-jonskog koridora za prometni razvoj RH

Iva ŠkerjanecIvan Vukosav

Mentor: dr.sc. Siniša Vilke

Sadržaj:

• Uvod• Vezani pojmovi• Cestovni promet unutar koridora• Željeznički promet unutar koridora• Pomorski promet unutar koridora• Zračni promet unutar koridora• Plan realizacije Jadransko-jonske autoceste• Hrvatski dio koridora• Usklađivanje sa susjedima

• Hrvatska i Slovenija• Hrvatska i Bosna i Hercegovina• Hrvatska i Crna gora

• Utjecaj JJK-a na Hrvatsku• Zaključak• Literatura

Uvod• Jadransko-jonski koridor prolazi kroz sedam zemalja: Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu goru, Albaniju i Grčku

• Za sve vrste prometa nužna je poslovna suradnja i usklađenje razvojnih kapaciteta

• Proteže se od Trsta na sjeveru do Kalamate na Peloponezu u duljini od 1500 km

• na toj dionici obuhvaćaju se sve vrste prometa s naglaskom na cestovni segment

Vezani pojmovi

• Jadransko-jonska inicijativa-kompletna politička i stručna opća i operativna suradnja sedan zemalja uz Jadransko i Jonsko more.– Zemlje su potpisale “Ankonsku deklaraciju” o suradnji

na očuvanju mira,stabilnosti u potpori sveukupnom razvoju Jadransko jonskih zemalja

• Jadransko jonski prometni koridor-integralni prostorno prometni infrastrukturni sklop cestovnog,željezničkog,pomorskog i zračnog prometa

• Jadransko jonska autocesta - cestovni kompleks Jadransko jonskog koridora koji označava i autocestu i pridruženi sustav udruženih postojećih brzih cesta sa spojnim cestama od autoceste do gradova,te robnih i putničkih terminala u lukama i gradovima

Cestovni promet unutar koridora

• Jadranska i Jonska magistrala uz obalnu crtu: Europska-cesta( E61,E65,E80,E851,E853,E951,E55)

• Segment novih brzih cesta u područjima gradskih aglomeracija i turističkih područja

• Postojeće ceste zahtjevaju obnovu kolnika,rehabilitaciju trase,rekonstrukcije,obilaznice naselja da bi se postigao završni cilj optimalne cestovne povezanostiJadransko jonska autocesta

Željeznički promet unutar koridora

• nemogućnost povezivanja u punoj dužini• 3 odvojena koridora Trst-Rijeka-Split (I, SLO, HR)

Podgorica—Skadar-Tirana-Vlore (CG i AL)Patras-Kalamata (grčki Peloponez)

• odlično se nadopunje s pomorskim(lučki terminali) i cestovnim prometom (željezničko-cestovni terminali)

• U daljoj budućnosti planira se povezivanje tih triju koridora

Pomorski promet unutar koridora

• Razvoj i suradnja jadranskih i jonskih luka sa sustavom cestovnih,željezničkih i lučkih terminala

• Razvoj dužobalnog pomorskog prometa kao i trajektnih poprečnih veza s Italijom

• Suradnja u razvoju Ro-Ro pomorskog prijevoza i Feeder servisa

• Projekt “Morskih autocesta” da bi se rasteretio cestovni promet

Zračni promet unutar koridora

• Razvoj postojećih međunarodnih zračnih luka kao i mreže manjih zračnih luka na otocima u svrhu dobrog prometnog i ekonomskog učinka

• Mreža glavnih međunarodnih zračnih luka:Trst, Split, Dubrovnik, Podgorica, Tirana, Patrasa i Kalamata

• Razvoj međunarodnog i regionalnog zračnog prometa u prometnom koridoru

Plan realizacije Jadransko-jonske autoceste

• Ukupna duljina - 1550 km• Procjena sveukupnih investicijskih troškova – 10-

12 mird USD

• Dosadašnje analize i rezultati razvoja koridora i pojedinih prometnih grana daju jasne naznake o prioritetnom statusu i liderkoj ulozi potrebe autoceste

Italija: početak bi trebao definirati u Veneciji te bi na dosadašnjih 5 km, talijanski dio koridora dobio joj 125 km

Slovenija: izdgrađeno je 12 km;prema istraživanju trasi bi trebalo pridodati još 43 km

Hrvatska: 34% JJA(530 km), izgrađeno 70% Jadranske autoceste; u planu trasa od DU do ZL Ćilipi i granice sa CG

BiH: min 40km, max 60-80km; ovisi o optimalnom rješenju povezivanja Hr i CG

CG: 100 km, ovisi o trasi kroz RH i BiH

Albanija: 330 km, studijski nedovoljno istražena, prioritet: poboljšati sadašnju sjevern-južnu os

Grčka: 480 km, izgrađeno ili u izgradnji 50% vlastite dužine Jonske autocete

Hrvatski dio koridora• Ukupno 570km 16km od granice sa Slovenijom do

riječke obilaznice22 km riječke obilaznice63 km dionica Rijeka- Žuta Lokva250 km autocesta Zagreb-Split od Žute Lokve do čvora

Dugopolje99km od čvora Dugopolje/Split Istok do

čvora Ploče80km završna dionica od čvora Ploče do

granice sa CG

Usklađivanje sa susjedima

• Usklađena granična dionica Jelšane/Slo –Rupa /RH• Izgrađena autocesta od Rijeke do granične crte-

Europske unije• Optimalna trasa kako za Jadransko jonski

smijer prema Trstu,tako i za transverzalni smijer prema Ljubljani

• BUDUĆNOST:izgradnja trase JJA dužine 43km od čvora Divača/Slo do granice s RH

RH i Slovenija

Hrvatska i Bosna i Hercegovina

• Južni dio autoceste u dijelu Ploče-Dubrovnik-granica s Crnom Gorom nužno se presjeca i porlazi teritorijem BiH– Neumski koridor,10-15km

• Druga opcija je spajanje na koridor Vc između Ploča i Mostara u širem prostoru ekološki vrlo osjetljive doline i delte Neretve

• 22.travnja 2004. potpisana je zajednička izjava o suradnji na Programu JJPK i Projektu JJA od strane ministara prometa RH,BiH i CG

Hrvatska i Crna Gora

• Potrebno je uskladiti kontinuitet Hrvatske brze ceste Osojnik-obilazak Dubrovnika –Ćilipi-Karasovići(RH)-Debeli Brijeg(CG) i produžiti kroz CG mostom Verige preko Bokokotroskog zaljeva do granice s Albanijom

Utjecaj JJK-a na Hrvatsku

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanje te Protokol 6,od Hrvatske očekuju:

razvoj infrastrukture upravljanje željeznicama i zračnim lukama cestovne poreze i prireze socijalne i ekološke aspekte kombinirani cestovni i željezniči promet usklađivanje statičkih podataka u međunarodnom

prometu modernizacija tehničke prometne

opreme,multimodalnog prometa i prekrcaja promicanje zajedničkih tehnoloških i istraživačkih

programa usvajanje koordinacije prometne politike

komatibilne politici EU

• Izgrađeno na hrvatskom dijelu JJK-a:tunel sv.Rok ispod Velebitadionica Maslenica-Zadar 1-Zadar 2 duljine

20kmmost preko Rijeke dubrovačkeMaslenički most15km središnjeg i zapadnog dijela obilaznice

Rijeka istočna obilaznica Rijeke u duljini 6.5 kmdionica Otočac-Sv. Rok u duljini 65 kmtunel Sv. Rok s prilaznim dionicama,duljine 25

km

Zaključak

• Od ukupne dužine, Hrvatskom prolazi 34% cestovne infrastrukture koridora

• Jadransko-jonski koridor potiče na razvitak svih prometnih grana i njihovih infrastruktura u Republici Hrvatskoj i povećava njenu konkurentnost na međunarodnom tržištu

• Od velikog gospodarskog značenja je njezina tranzitna uloga od početne Italije do krajnje Grčke

• Koridorom se povećava iskorištenost prirodnog prometno-zemljopisnog položaja što doprinosi definiranju novih vanjskotrgovinskih odnosa

• Omogućuje probijanje začaranog kruga razvitka država jugoistočne Europe na mnogim područjima: sigurnosnom, političkom, gospodarskom, turističkom, financijskom i prometnom

Literatura

• časopis “Ceste i mostovi”, Zagreb, 10./11. 2005.• Sjednica 3.2.: Jadransko-jonski prometni

koridor i Jadransko-jonska autocesta• Rasprava i zaključci sjednice• Stručni i znanstveni radovi: Republika

Hrvatska i Jadransko-jonska autocesta• “Jadransko-jonska cesta- čimbenik gospodarskog

rasta i razvoja”, Ratko Zelenika, D. Pupovac; “Naše more”, 1./2. 2002.

• “Tehnologija kopnenog prometa”, Hrvoje Baričević, Rijeka, 2001.

• “ Značenje Jadransko-jonskog prometnog koridora za Republiku Hrvatsku”, Dadić, Ivan; Matijević, Luka; Burazer-Pavešković, Josip; Portorož, Slovenija, 08.-09.10. 2001.

HVALANA

PAŽNJI!