:f.rlt'-l-,--t--Naslov izvornika
-
-, [-. I-. l-. f-- IL tl. I ,-.t 'J
Historia sztuki w5r6d nauk hurnanistycznych Zaklad Narodowy i m
. O s s o l i 6 s k i c h . W y d a w n i c t w o .
POVUEST UMJETNOSTI I HUMANISTICKE ZNANOSTIJan
BiatostockiPriievod Zdravko Mali6
lzdavaE
Grafidki zavod Hrvatske OOUR lzdava6ka djelatnostZagreb, Za
Preo:braZenska 4 izdavaEa
Milan Zinai6Dizain
Sanja
lvekovid,I I
Tehni6kii urednik Rudolf Spanjol Lektor Ljerka Depolo Korektor
Biserka Dodig Naklada 2O0O primjeraka lsBN 86-399--0017-5 Tisak I
uvez
GZ,H, Zagreb
G
1986.
Predgovor
p-romjena"bez ,Jos n-ikada osje6ai da Zivimo. Y Ta=doblju
opravdan' [" 'l Evo' presedana ni;e uiJ t"r'"-iar ni tako dovedeni
u sumniu najsigurniii poljuliani su u ,.i"iiit", razdrmali pojmovi,
n"iBtariie i,"t1niit99Tl-"'o6iglednosti; se oslanjatir--nanqiia6e
su se nai6vr56i sustavi, koii su godina Gatan.Picon'l temelje( -
pisao.ie prije dvadeset sa sve radi.rr.rn.n" os;eea; Oa smo suo6enl
Od tog - pa tako i one o "" kalnij:om izmienom temelia znanosti ne
umaniuie' nego dovjeku I niegovim tvoi'evinama i prou6avatelja
umpove6ava. Tai osieeti ntiZn" ob.uzima i antropologije' jetnosti
aox pr'omati" p'o"ttt -linlvistike na podru6ju poviiesnog
proudavania procvat novih pt"""t" 'novog kniiievnom djelu' " odnosa
;;;" i proudavanie povijesti "duStrukturalizam i semiotogiia; i
-radovima, pristup povijesti.ideia bokih stru'ktura-.N60d.''
(!t: > l G I U' G
N >lN i o l n (U ol i olr :9
, - E:*FI E;
4:r
$S
{
5
;
L--r**-:,l'
,"q
F
E
t!
o ,b5
L- E;'5 E oIo .io):r-
ET'Ki
*F"$s
e
F
,""Journal of XIV, 1955, str. 143-15f . IJ_!P. i knlleu
posveact-C.iti"it*(, a"rtt"ii" "ra ostifa u poviiesti< : B: G1v'
S1tI9 iy ll-is.torv' New York' e"ti" pir"ui!*atici niezino
pcsliednie poglavlje: .on $tvl9 itt. IIistory (str'
183i9;;,;tJihistoriografskih tekstova nego 'rstilomt =ii1;.G;i-r"
ip"t vi-Si fiavi itilori povijesnih Procesa. Thought_(lo1and. orig.
1o T- lluizinsa. The Aesthetic Element in Histoical in the
seventeenth centurg and-other Essays, canradon rsdi-*l-b"?;h 1g6g,
str. 2lg__a43. pozaclinu i pretposravke. tog
teksta.inaugurai"..i"r, prlauvania na Svcuiili5tu u Groningenu
analizira E. I{. "i;.f."J-ff"iriigitta Luaerrs, rrBijdragen en
Mededelingen betreffende rr"Trineis iiio d".i6ti.tt, L973, stt.
27-5---296' i G' ae Geschiidenis der N-edirlanaenu, r->ixxvfr1,
Oi"rreictt, Huizinga, Lamprecht und die deutsche
Geschichtsphilo-sophie: Hui' "Ai.t,ittsz:orlesung aon 19o5, u istoi
str' 143Gioning"r i;iiii -publikaciii, _iiO. Huiziriginu odnosu
premJ poviiesti umjetnost_i_posve6en je na istome H. Gersona,
I{uizittgiz und die l{urtstrnjestu objavljEn referat lstf. 3+A-le4)
geschichte.
pogleda; ipak, Huizinga ga ie
r.to*e*i
* muzejima i zbirkama. Radovi te ui"te-iJ t G;br;h e
znanll^JL$,Pgstvene studije posve6ene pojedinim probtemima potkraj
19. sto lje6a- g_-!gF-g!..r"",9!ol-j96 g u 6i Ii su obj avtjivanje
u omo _iogromnih 9-neitslgpedrjs"krhJ djeta, kao sto su Leksikon
umietnika u redakciji rhiemea i Becke ra u BT svezaka, Leksikon
srednloviekovne arheologije i titurgije Cabrola iDer Ifistoismus
und seine probleme, Ti.ibingen 1922, und seine F.-Troeltsch, so..
.?ob!rr:9, Tiibingen re22, s0.. ll"t.^T'::t::\,-,?{ Ii,t:Iy?: 734.
Na to podsje6a M. s-okolov, ci"iorlvr..rrrLy zRonorcgrt t pr.oblema
edinstva lEiiotogii i pt"oblema edinsnta. is_ 'stzsooedeieskogo is_
kusstztooedeE6skogo (I{ sgorayz metoda metoda ax
;;;;r;';;ir";';;;;;?.' t"iri{a. E. F";;i';;*;j,'rrl panofskyego),
aln _2oirug teoii f;;:;T;2;:;:tr"r";:: s"_ _oohrug zapada.O
klassiEzrhmt icbuectoto kfitZ*Vn u: So_ O.ktassiiZshottishtsstue
Vrrr vr/rr -.^ or_ Z:?:?f:?,.!:k,tsstztoz^nanie
ru.rue-$3y,!igai9,in-v"eiaqr-a-epp.'r-eiritq-kgsg.r'.e_ ;
i-j(at-ajeqa__dieJe;
uspo s razdobljem kada su se umjetnidke pojave klasificirale
prema kategorijama poritidke povijesti, npr. kada se govorilo o
umjetnosti Louisa XlV, o umjetnosti r^gence ili o viktorijanskom
stitu, razdobtje u kojem su druge povijesne znanosti preuzimare
stirske pojmove iz povijesti umjetnosti moze smatrati kao razdoblje
dominacije povijesti umjetnosti medu dru5tvenim znanostima.r2
Med_utim, p.astavljeni su i pg^sl_o_.v! .Kojima je bila
svrha.sa{
feqile priie sveqa sredin er se ona razvi u moZe se kazati da
u
umjetnJsti udiniia rrmiernncti r-r; -:..::^^-^_
:15:""-Ti.':q,:3;:T:-"9 i" d"-;;;;;r sveznaniu.< rjso. naizad
sto.pise-E. Afift#s.", v'diiii;'h";;""
"l:Hig,1as:i;ytt;'i,'iil.ii;;-i"li'JE.,"i;.,,,oiilitr"r,rirt rija
povijesti
""$tLiiru!rt#i, *i",.#"1y""t27J,:y.112-ii2.2;ai;#;tt;.^b';fi
o2.'it.,_lerzstr.-87-88;.1D_i1t-i1r",
s;,i,-biiliil"iil,"nkii'sliiii,i'li r(ategorien
derr{unstgesci;97tq,lutti.rcrrii. l6ez,,t. 4g-49: rRiegrova teoXIf,
1976, str. tO5: 1976 tnosti postane predvodnik hurnanis_
-f$^,*:r_l:dl-und'ailgem.if,..--X.*rr",i.ieiscrraft.,,
U.rp. J._Fl-ermand, It ,synthetisches fnterpretieren. Ztt
Methodih der Litera.turwissenschaft, Miinchen f968. (II iza. igZij,
str. 196.
l
t.
'
4 _jatil
'rzn4
_irne{.
lltinel
i
|'
,
t
i
t
-i:S L--r
I
22od petnaestak godina na zapadnoevropskim jezicima i donosile
su stalno nove sintetski izraZene rezultate pojedinadnih
istraZivanja.'6 Povijest umjetnosti, koja se nekada rqdila kao
razonodno zanimanje skupljada, umjetnika i antikvara, koja je
postala sveudili5nom znano66u u mnogim evropskim zemliama q 19.
stolje6u, koja je jo5 u razdoblju izmedu dva rata zapravo bila vrlo
elitisti6ka profesija Sto je o,kupljala po desetak osoba u svakoj
zemlji, u naSe je vrijeme stekla ogromnu popularnost. Razvoj
metoda, gomilanje znanja, jo5 uvijek postoje6i, pa 6ak moZda i sve
ve6i ugled vizualnih umjetnosti, ali i materijalna vrijednost koju
umjetni6ka djela postiZu na svjetskom tr2i5tu i koju dru5tvo
svjesno prihva6a, najzad a Sto nije najmanje vaZno i podr5ka
posredstvom svojih fundacija i stipendija veliki finankoju cijski
mq6nici pruZaju razvoju povijesti umjetnosti, sve je to pridonijelo
pojavi koja se moZe nazvati svjetskom eksplozijom prou6avanja
umjetnosti. Kao znanstvena disciplina povijest umjetnosti Sirila je
podrudje svoga interesa i sve ga viSe Siri. Nastala je u
Winckelmannovq vrijeme kao disciplina posvedena antidkoj
umjetnosti. U razdoblju romantizma pro5irila je granice i
obuhvatila srednjovjdkovnu umjetnost. Sredinom 19. stbtje6a
prihvatila se proudavanja renesansne umjetnosti. U posljednjoj
detvrtini 19. stoljeda u svome je sustavu nastojala prona6i neko
mjesto za umjetnost baroka; u razdobliu ekspresionizma otkrila je
manirizam, kasnu gotiku i kasnu antiku, a u razdoblju kubizma
obratita je paZnju na primitivnu umjetnost. U drugoj i tredoj
detvrti na5eg stoljeda pro5irila je svoja istraZivanja i u podrudje
svoga interesa uklju6ila je umjetnost kolonijalne i pretkolumbijske
Amerike; najzad, sredinom 20. stolje6a prihvatila se Siroko
programiranog proudavanja umjetnosti prvog tisu6lje6a. Deseci
sjajnih izloZaba predodili su rezultate tih istraZivanjd, pott
Ilfst"lr" d" l'art deltttis les premiers ternps chritiens jusqu'd
nos jours, rt redakciii Andra Michela (8 kni. u 17 sv.), Paris
19O5-1929; Propiliien'I{unstgeichichte (16+ 5 sv.), Berlin 1923. -;
Pelican l{istory of Art, u redakciji Nikolausa Pevsnera,
lfarrnondworth 1953. -3 L'(Inizsers des Forntes, E redakciii
Andra.Malrauxa i Georgea Sallesa, nastavio Andr Parrot, Paris
196O.- Propgliien Itunstgescltichte [nova serija], Berlin (!fest)
1966-1977. i nnogi drugi.
oznaka i mnogo slidnih Leclercqa, te leksikoni zlatarskih kada
se' oslaniaju6i se na pulfif.aciia. Bilo je to razdobtje
istraZivanja ponovrezultate mnogogodi5niih pojedina6nih
nadovezuiu6i se na prva no pristupito. ioi vrsti zadataka'
posve6ena grafici) koenciklopediiska djela (osobito ona i 19'
stolje6a'13 ja su bila obiavf;ena vee na priietomu 18' leksikonima
posveiet danas je ioS u aku rad na velikim bizantskoi umnim npr.
antidkoj i kr56anskoi umjetnosti' je poznata Enciklojetnosti,
njema6koi umietnosti' Sirot.' Abranr lll. II., The Mirrm altd the
Lanp (1953), New York 1971. Ackcrnan Scholarship in the Arts,
rC,ollege Art fournalr, I., On Ameican XVII, 1958, str. 357-362.
Albertl L. El., De rc aedificarorza (poliski prijevod 196O). Alpera
S. I P., Ut Pictura Aloesrs? Qriticism in Literary Studies and Art
IIistorgr, rNew Litemry lfistoryr, lII, 197l-1972, str.437458.
Alperr 8., fs Art lIistotTt?, rDaedalusa (Proceedings of thb
American Academy of Sciences), CVI, br. 3, 1977, Summer, str. 1-14.
Antel 8., Florentine Painting and lts Social Bachgrouttd, I-ondon
1947. ' Alrtal F.t Classicism and, Romanticism with Other Etudies
in Art lfiptory, London 1966. 'C., Altonl Dallo storicismo alla
sociologia, Firenze 1940. (engleski priievod From l{isto4t to
Sociologjr, Detroit 1959). Aradl N., fconologic Research of
Socblist Fine Arts, EActa Historiae Artiumr, 'XVIf, 1971, str.
103-126. Argan G. C., La storia dell'arte, rStoria dell'arter, f,
1969, br. 1-2, str. 5-36. Arlrtotcl, Poetika. Autononie der l(unst.
Zur Genese und l(ritih einer biirgerlichen l(ategarie, Frankfirrt
om Main 1972. Baclrelord G., L'eau et tes reoes, Parig 1942.
Bachelard G., L'air et les songes, Paris 1943. Bachclerd G., Ld
terre et les rezteies du repos, Paris 1948. Bachelard G., La terre
et les rEueries de I.a ooll.orttd, Paris 1948. Bactcr C., La
structrfrc et le regardrtt.. Les scieies lnanaines et l'oerntre
d'att (seriia: Tmoins et tmoig[ag$ (Actualit), Bru:relles 196% str.
49a. -77. Badt I(.1 tModel wtd Malert von Vermeer. Probleme der
fnterlrretation. F;ine gegen l{ans Sedlmayr, K6ln 1961.
Streitschtift Bantlde R., fnfioduction rJanua Linguarumr, a f etudc
du mot tStrucfiret, ){Vl, 1962. (Studia memoriae Nicolai \Fijk
dedicata: Sens et usage du terme stnrcfirre dans les sciences
humaines, ured. R. Bastide), str. ured. Bastide), 9-19. Ba,rendall
M., Painting and Expeience in Fifteenth Cmatry ltaly. A Pri-'-..:
otc? in tlu Social IIistoA, of Pictotal Stgle, Motd 1972. lil.,
Geistesgeschichte als Sgstem geistiger Maglichhartefl. fdeen zn
lecnfcl rlogoct, XfXr :1ff\ei?rcr Ordnwtgslehre der Stile in den
l(ulttotlhsenscluften,
I
t-J
L--l
r .l172
I
J
.-J
I
I
I
I
r-l
Povilest umletnostl I humanlstlake znanostl
J
LJ
LJ
t-JBibliograllja
J
tl
J
\ I
L-l
\-l
r I-r173
I
Begrria A., L'Ame romantique et le rve, Paris 1939. (pootiednje
izdanje t967>. Beh! f., Leon Battista Alberti als
l(tmstphilosogtl, Strasgburg 1911. 'S?. Beitdge zum Problem des
Stilpluralismus, ured. Hager i N. I(nopp (Studien zur l(unst des
19. Jahrhunderts, XXXVIII), Mlinchen 1977. Berrventslg 8.,
SCniologie de la lotgue, tt: Probl2mes de lingtristique gdnCrale,
II, Paris 1974, Berlln L, Vico and Iferder. Tu:o studies in the
lIistotSr of fdeas, London 1926. Blrloetockl 1., Pigt uiehdan mylli
o sztuce, lfarszawa 1959, ff. izdarrje 1976. Blalortoctl 1., Temat
romosry) i obraz archetgpiczng, rt: Teoia i tat6rczo!6, Poznafr
1961, str. 160-168. Blalostockl I., Styl i modus an sztuhach
plastycznych, rEstetyka
