Javna Uprava i Eu

7/25/2019 Javna Uprava i Eu

1/11

1. Devolucija

Devolucijaje izraz koji dolazi odlatinskerijee devolvere(svaljivati), a u pravuoznaava prenoenjeneije stvari ili prava s jedne osobe/entiteta na drugu osobu/entitet. Njegova najea prijena jeu nasljedno pravu(ius devolutionis). ! procesno pravuoznaava prenoenje prava na odluku poneko pravno lijeku s ni"eg na vii organ (tzv. devolutivnost pravni# lijekova).

! politici je devolucija izraz koji se oznaava prenoenje odre$eni# ovlasti centralne vlastiu unitarni dr"avaana organe vlasti na sub%nacionalno, regionalno ili lokalno nivou. &a razlikuod 'ederacija, taj proces se ostvaruje obino pute obini#zakonaujesto ustava, te se takodevoluirane ovlasti ogu ponovno preuzeti.

2. LISABONSKA STRATEGIJA

!tvr$ena kao oblik upravljanja na suitu uropskog vijea u isabonu *+++etiri vana eleenta!ostavljanje kratkoroni#, srednjoroni# i dugoroni# ciljeva. !tvr$ivanje indikatora za procjenupostizanja ciljeva (benc#arking).renoenje ciljeva s europskog na nacionalni i regionalni nivo. -ospodarsko zaostajanje i sanjivanje

industrijske konkurentnosti !nije zajedinjeni aeriki dr"avaa i zijo do kojeg je dolo tijeko 0+%ti# potaklo je dr"ave lanice nastvaranje nove gospodarske strategije. a strategija predstavlja desetogodinji plan za razdoblje od*+++. do *+1+., a obziro da je donesena u isabonu, naziva se isabonsko strategijo.

2ilj isabonske strategije je u sao deset godina stvoriti najdinainije i najkonkurentnijegospodarstvo na svijetu, gospodarstvo koje se teelji na znanju.ri su teeljne sastavnice strategije i to3gospodarska,socijalna izatite okolia.-lavni izazov na koji je trategija bila usjerena je sanjiti nezaposlenost i poboljati zatitu okolia.rovedba trategije za#tijevala je re'ore koje se odnose na postupak oblikovanja politika.Dotadanje tradicionalno oblikovanje politika u koje je prevladavalo donoenje uredbi i direktiva kaoisto pravni# instruenata. ako je u predlo"eni re'oraa preporueno vee koritenjesavjetodavni# etoda u postupku donoenja odluka, prijerice javne etode koordinacije.

Javna eto"a #oor"inacije $oti%e ve&u 'ura"nju( ra)jenu naj*olje $ra#'e( te u'u+la,avanjezajedniki# ciljeva i sjernicaa za dr"ave lanice. Dakle, ujesto donoenja uredbe i ure4ivanjaodre4enog pitanja, dr"ave lanice utvrde zajednike ciljeve, te da kroz nacionalnu politiku koristei sei iskustvia drugi# dr"ava postignu predvi4eni cilj. ie se "eljelo potaknuti dr"ave lanice nasvojevrsno takienje u koje e slijediti zacrtane strateke ciljeve, a nji#ovo ostvarenje biti erezultat prijene dobre prakse na nacionalnoj razini.5e$uti, zacrtani ciljevi isabonske strategije nisu se ostvarivali "eljeni tepo i to je postalorazvidno u prvoj polovici planskog razdoblja. akve rezultate potvr4uje i uropsko vijee odr"ano u6ru7ellesu u o"ujku *++8. kada se izvjee o provedbi trategije ukazuje na problee i kanjenja. !takvi uvjetia bilo je potrebno osigurati novi zaa# kako bi se abiciozni ciljevi realizirali do *+1+.godine. aj novi zaa# dan je utvr$ivanje najva"niji# prioriteta vezani# za gospodarski napredak irast. ako je nova inicijativa bila usjerena na3rioritet gospodarski rast i zapoljavanje. Naglasak na znanju, inovacijaa i optiizaciji ljudskog

potencijala.!kljuivanje na nacionalni razinaa parlaenata, regionalni# i lokalni# tijela, socijalni# partnera icivilnog drutva. 9dgovarajua sredstva osigurati u novoj 'inancijskoj perspektivi*++:. ; *+1


2/11

ako$er su utvr$ena i naela koja ojaavaju razjernost i supsidijarnost, a to su3Bolja u#lju%eno't i vi,e otvoreno'tiNaelo bolje ukljuenosti i vie otvorenosti odnosi se na bolju ukljuenostregionalni# i lokalni# razina, kao i civilnog drutva u oblikovanje politika narazini !nije, to za sobo povlai sna"nije i ee savjetovanje koje eprovoditi =oisija pri nego li donosi odluke iz svoje nadle"nosti. ?sto tako vie

otvorenosti podrazuijeva 'leksibilnost u prijeni propisa !nije i sustavnidijalog sa svi dionicia koji sudjeluju u procesia oblikovanja politika !nije.Bolje $oliti#e( ure"*e i u%in#ovito't! cilju dosljedne prijene naela supsidijarnosti, te radi ubrzavanjazakonodavnog postupka, =oisija, @ijee i arlaent trebaju koristitiraspolo"ivi instruentarij od uredbi i okvirni# direktiva, kako bi se dr"avaalanicaa prepustila sloboda u nji#ovoj provedbi na nacionalnoj razini, iebi se na kvalitetniji i uinkovitiji nain ostvarivali ciljevi zacrtane zajednikepolitike. >edan od va"ni# zadaa u cilju postizanja uinkovitosti propisa jestpojednostavljenje propisa kako na razini !nije tako i na nacionalnirazinaa.Do'lje"no't $oliti#a?nstitucije !nije pri oblikovanju politika trebaju osigurati dosljednost politika te

u to cilju utvrditi dugorone ciljeve. ! to cilju potrebno je uspostaviti jauvezu ize4u politika !nije i politika koje se u isto podruju ostvaruju nanacionalni razinaa.Nove eto"e )a o*li#ovanje $oliti#a! cilju poboljavanja zakonodavnog postupka na razini !nije kako bi tajpostupak postao transparentniji i uinkovitiji te su u to sislu predlo"ene inove etode za oblikovanje politika, kao to su3 uinkovita analiza iocjenjivanje uinaka, javna etoda koordinacije, prioritetno je zajednikaregulacija, a'iracija regulatorni# agencija itd.Nove etode za oblikovanje politika !nijeAnali)a u%in#ovito'ti ocjenjivanje u%ina#arijedlog novog propisa ili jere trebao bi se teeljiti na analizi uinkovitostikojo se preispituje potreba intervencije na razini !nije kao i potreba

regulatorne intervencije. !koliko je regulatorna intervencija potrebna tada jenadalje potrebno napraviti analizu potencijalni# uinaka na gospodarstvo,socijalni status i zatitu okolia.Tra"icionalno )a#ono"av'tvo #o*inirati ' "ru+i neo*ve)uju&i alatiaradicionalno zakonodavstvo koje ine uredbe i direktive,te drugi zakonodavniakti treba kobinirati s drugi instruentia, kao to su3 preporuke,sjernice ili pak saoregulacija unutar zajedniki dogovorenog okvira.ravilna upotreba uredbi i direktiva!koliko se te"i za jedinstveni zakonodavstvo tada treba koristi uredbe, a usvi drugi sluajevia treba koristiti okvirne direktive koji na nacionalnirazinaa ostavljaju vie 'leksibilnosti u nji#ovoj provedbi./rioritetno tre*a #ori'titi )aje"ni%#u re+ulaciju&ajednika regulacija je najee kobinacija obvezujueg zakonodavstva i

regulatornog djelovanja te ju treba koristiti sao onda kada stvara dodanuvrijednost i slu"i ope interesu dionika.>avnu etodu koordinacije koristiti kada je prikladno>avna etoda koordinacije potie suradnju, te razjenu dobre prakse ize$udr"ava lanica. 9va etoda nadopunjuje 5etodu zajednice i za njezinuprijenu potrebno je postii sporazu o zajedniki ciljevia i sjernicaa.6olja prijena pravila !%a pute regulatorni# agencijaNa razini !nije djeluje sedanaest agencija, koje iaju kao glavnu zadauskupljati podatke i poagati =oisiji u provedbi prograa i politika !nije. 9veAgencije osiguravaju kvalitetu u primjeni prava Unije i omoguavaju Komisiji obavljanje njezinih temeljnihzadaa.

0.Euro$'#i $arlaent 1 )a"a%e

uropski parlaent


3/11

rva i najva"nija injenica o uropsko parlaentu je da on predstavlja gra4ane uropske unije.ako se od 10:0. provode neposredni izbori, a dotada arlaent je bio ienovano tijelo koje je ialosao savjetniku ulogu. Neposredni nain izbora zastupnika u uropski parlaent doprinosipolitiko legitiitetu i postupno je arlaent postao va"na institucije uropske unije. Danas jearlaent suzakonodavac sa sredinjo ulogo udonoenju odluka a tie i u kreiranju politika uropske unije.

arlaent zajedno s Komisijom i Sudom europske zajednice predstavlja nadnacionalnurazinu.arlaent radi u jeseni plenarni zasjedanjia kojia prisustvuju svizastupnici. jedite arlaenta je trasbourgu, a sao ponekad zasjeda u6ru7ellesu. arlaent razatra predlo"eno zakonodavstvo i glasuje oizjenaa i dopunaa prije donoenja teksta u cjelini. arlaentarni odboriiaju izrazito va"nu 'unkciju osobito u razatranju zakonodavstva. Naodboria se priprea zasjedanje arlaenta i 9dbori za razliku odarlaenta zasjedaju najee u 6ru7ellesu.NadleAnosti uropskog parlaenta su3Su)a#ono"avac /arlaent )*o+ ne$o're"no+ i)*ora )a'tu$ni#aia deokratski legitiitet, te je teelje ugovora iz 5aastric#ta isterdaa na jednakoj razini s @ijee u odluivanju iz politika izprvog stupa uropske unije.

Na")or /arlaent $rovo"i na")or na" 'vi in'titucijaa Euro$'#eunije, a napose nad =oisijo, odobrava ili odbacuje ienovanjepovjerenika, te ia pravo izglasavanja nepovjerenja =oisiji.

/roraun'#a #ontrola /arlaent "ijeli ovla't ' 3ije&e na"proraunom EU, sukladno toj ovlasti na kraju procedure usvaja ili odbacuje proraun.

4. 5ELENA KNJIGAelena knjiga !je vrsta dokumenta koji objavljuje Europska komisija a svrha je da potakne

raspravu i pokrene savjetovanje na europskom nivou o odre"enom pitanju. elena knjiga

mo#e rezultirati objavljivanjem $ijele knjige u kojoj se zakljuci rasprave iznose u %ormi

prijedloga aktivnosti. &rimjeri zelene knjige su &oduzetn'tvo u Europi,(emogra%ske

promjene)., dakle predstavlja temelj na raspravgu odnosno kao brainstorming dokument.

5. izjava o usklaivanju i usporedni prikazraenje preuzianja!va"avajui obi europske pravne steevine, kao i injenicu da se on iz dana u dan sve viepoveava posao preuzianja pravni# propisa !nije u nacionalno zakonodavstvo izuzetno je obian islo"en posao koji gotovo nikada nije zavren. toga je nu"no iati instruente za praenje procesauskla4ivanja nacionalnog zakonodavstva, a tie i preuzianja europskepravne steevine. ostoje dva instruenta za praenje toga procesa, a to su za dr"avu kandidatkinju3Nacionalni progra za pridru"ivanje uropskoj uniji ; sadr"i plan s konkretni rasporedopreuzianja zakonodavstva !nije u nacionalno zakonodavstvo, te postavlja kratkorone isrednjorone prioritete u integracijsko procesuB i

9dluka o instruentia za uskla4ivanje nacionalnog zakonodavstva s pravno steevino ;obvezuje sva tijela dr"avne uprave na prijenu odgovarajueg postupka pri preuzianjueuropske pravne steevine u nacionalno zakonodavstvo, a osobito nala"e upotrebu dva instruenta3I)javu u'#la6eno'ti i 7'$ore"ni $ri#a) $o"u"aranja o"re"*i $ro$i'a.

I)java o u'#la6eno'ti je a#t #oji $re"la+atelj $ro$i'a #oji 'e $rovo"i u'#la6ivanje 'euro$'#opravno steevino navodi je li prijedlog propisa potpuno ili djeloino uskla$en ili jeneuskla$en s pravno steevino.

7'$ore"ni $ri#a) $o"u"aranja o"re"*i $ro$i'a 1 $ri$rea $re"la+atelj $ro$i'a i to 'u "vau'$ore"naprikaza, jedan sa stajalita nacionalnog zakonodavstva i drugi sa stajalita zakonodavstva!nije.


4/11

?zjavu o uskla$enosti i !sporedni prikaz podudaranja odredbi propisa predlagatelj propisa nanacionalnoj razini dostavlja na provjeru 5inistarstvu za vanjske poslove koje u znak suglasnosti sprijedlogo uskla$ivanja ovjerava oba akta.

8. TE9ELJNE 3RIJEDNOSTI /RA3NOG S7STA3A E7

ravni sustav uropske unije, uteeljen na 9snivaki ugovoria !, speci'ian je jer neaznaajke pravni# sustava dr"ava lanica, ali ni znaajke sustava e$unarodni# organizacija. toga gase najee predstavlja kao pravni sustav sui generis, koji se razvijao i prilago$avao potrebaa ispeci'inostia europske integracije, a taj proces traje i danas. !govori na kojia se teelji procesintegracije u uropi (!govor o !, !govor o &%u i !govor o uratou) istodobno su e$unarodniugovori i akti ustavne naravi za pravni poredak !nije. Do tzv. konstitucionalizacije !govora dolo je nainicijativu uropskoga suda. 9na podrazuijeva da 9snivaki ugovori za pravni poredak !predstavljaju noru prepoznavanja, tj. pravilo prea koje se ocjenjuje koje vrste pravni# nori va"eu kontekstu tog pravnog poretka. 5jerila vrijednosti tog pravnog poretka postoje, dakle, unutar saogporetka, a nisu vanjska jerila. 6udui da 9snivaki ugovori ve predstavljaju akt ustavnog karaktera

za pravni poredak !, novi teeljni akt pod nazivo !govor koji se uspostavlja europski!stav (pd'), (rovisional consolidated version o' t#e dra't reatC establis#ing a 2onstitution 'or urope,2?- E/+F, *8. lipnja *++F.) ije je usvajanju u tijeku, nee predstavljati bitnu kvalitativnu projenu upravno sustavu !. 5e$uti, 'oraliziranje statusa 9snivaki# ugovora kao ustavne povelje iat eva"nu ulogu u percepciji !nije kao jedinstvenog aktera koji je neto vie od e$unarodneorganizacije, kako na e$unarodnoj razini, tako i e$u njezini gra$ania.

=onstitucionalizacija !govora ooguila je odvajanje pravnog sustava ! od sustava dr"ava lanica.aj je sustav autonoan u odnosu na pravne sustave dr"ava lanica !, jer ne ovisi o naelia ti#sustava ni u nastanku niti u nainu prijene, ve posjeduje i razvija vlastita pravila. 9n je, e$uti,ovisan o nacionalni pravni sustavia, posebice u pogledu prijene pravni# nori, jer se gotovosva pravila nastala na europskoj razini prijenjuje pute postojei# institucija u dr"avaa lanicaa.

?ako govorio o pravno sustavu ! valja naglasiti da on nije jedinstven pravni sustav. Naie, sustavuspostavljen u okviria uropski# zajednica razliit je od sustava u okviru ostali# dvajustupova !3zajednike vanjske i sigurnosne politike i policijske i pravosudne suradnje u kazneni stvaria.Naie, dok sustav &%a obilje"ava nadnacionalnost, kako u pogledu nastanka prava tako i u pogledunjegove prijene, pravni je sustav druga dva stupa sliniji klasino e$unarodno pravu.utonoija dr"ava lanica, i regulatorna i provedbena, bitno je ograniena u nadnacionalno stupu!nije, dok su u druga dva stupa dr"ave lanice i dalje u ogunosti kontrolirati donoenje i provo$enjepravni# pravila. 6udui da se narav prava u tri stupa ! razlikuje, nji#ove eo znaajke objasnitiodvojeno.

:. S;REENINGNakon 'oralnog otvaranja pregovora slijedi prva 'aza a to je analitiki pregled zakonodavstva dr"avekandidatkinje kako bi se ocijenila uskla$enost s pravno steevino !nije. aj postupak poznat jepod ieno screening.! ovoj 'azi sudjeluju u ie !nije predstavnici uropske koisije, a u ie dr"ave kandidatkinje lanoviradni# skupina za pripreu pregovora po pojedini poglavljia pregovora. 9snovna je svr#ascreeninga utvrditi postojee razlike u svako od poglavlja usporedbo zakonodavstva dr"avekandidatkinje. Na taj nain dobija se podloga za izradu pregovaraki# stajalita i utvr4ivanje potrebeza izradu pregovaraki# stajalita i utvr4ivanjeeventualni# za#tjeva za prijelazna razdoblja za puno uskla4ivanje. druge strane screeningooguava uropskoj koisiji i dr"avaa lanicaa ! procjenu sprenosti dr"ave za lanstvo u!niji.Gadna skupina i nadle"no tijelo dr"avne uprave provode analitiki pregled i zbog toga popunjavajuscreening liste za svako od poglavlja pregovora. regovaraka skupina odobrava screening listu iupuuje je Nacionalno odboru na potvrdu.regovaraka skupina razatra izvjee o screeningu i dostavlja Nacionalno odboru.
http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=23http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=38http://ue.eu.int/ueDocs/cms_Data/docs/pressData/en/misc/81243.pdfhttp://ue.eu.int/ueDocs/cms_Data/docs/pressData/en/misc/81243.pdfhttp://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=54http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=23http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=38http://ue.eu.int/ueDocs/cms_Data/docs/pressData/en/misc/81243.pdfhttp://ue.eu.int/ueDocs/cms_Data/docs/pressData/en/misc/81243.pdfhttp://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=54


5/11

?. ra)li#a i)e6u 3ije&a Euro$e( 3ije&a E7 i Euro$'#o+ vije&a

?zvrna i zakonodavna tijela uropske unije3I uropsko vijeeI @ijee uropske unije (@ijee inistara)I uropska koisija

I uropski parlaentI ud uropske zajednice


6/11

I uropski revizorski sud

NA/O9ENA!3ije&e Euro$e nije "io Euro$'#e unije. 3ije&e Euro$e je e@uvla"inaor+ani)acija #oja ia )a cilj )a,titu lju"'#i- $rava( $roicanje euro$'#e#ulturne ra)noli#o'ti i *or*u $rotiv 'ocijalni- $ro*lea. Je"no o" $o'ti+nu&a

3ije&a Euro$e je i)ra"a Euro$'#e #onvencije o lju"'#i $ravia i o'nivanjeEuro$'#o+ 'u"a )a lju"'#a $rava. 3ije&e Euro$e #ao i Euro$'#i 'u" )alju"'#a $rava ia 'je"i,te u Stra'*ur+u.

Euro$'#o vije&europsko vijee ine elnici dr"ava ili vlada dr"ava lanica uropske unije ipredsjednik =oisije. uropsko vijee je najvia razina oblikovanja politike u!nije, iako vrlo rijetko donosi 'oralne odluke, a najee donosi zakljuke sasjernicaa i strategijaa kako ostvariti politike ciljeve.uropsko vijee sastaje se najanje dva puta godinje, a dananja praksapotvr4uje sazivanje @ijea od tri do etiri puta godinje. uropsko vijeeKsastanke na vr#uL odr"ava ve tridesetak godina, odnosno od donoenja>edinstvenog europskog akta 10:. godine.

3ije&e Euro$'#e unije 3ije&e ini'tara@ijee uropske unije ili kako ga esto zovu @ijee inistara ili sao @ijee)ine inistri iz dr"ava lanica !. =arakteristinost ovoga @ijea jeogunost da kao jedno jedinstveno tijelo zasjeda u devet razliiti#kon'iguracija zavisno od dnevnog reda i sektorskoj nadle"nosti za dnevni red.ako kada su na dnevno redu pitanja iz poljoprivrede tada zasjedaju inistridr"ava lanica nadle"ni na nacionalnoj razini za poljoprivredu, kada serazatraju 'inancijska pitanja tada @ijee ine inistri nadle"ni za 'inancijedr"ava lanica. @ijee tako ia 'lje"e&i- "evetogui# sastava(kon'iguracija)3

9pi i vanjski poslovi,

-ospodarski i 'inancijski poslovi,ravosu4e i unutarnji poslovi,&apoljavanje, socijalna politika, zdravstvo i zatita potroaa,=onkurentnost,roet, telekounikacije i energetika,oljoprivreda i ribarstvo,9koli,9brazovanje ladi# i kultura

5inistri dr"ava lanica kada prisustvuju sjednicaa @ijea iaju ovlastipreuziati obveze u ie svoje vlade, to znai da iaju odgovornost prednacionalni parlaento, a tie i pred gra4ania koje taj parlaentpredstavlja. ako se na posredan nain osigurava deokratski legitiitet

odlukaa @ijea uropske unije.@ijee uropske unije predvodi redsjednitvo koje se ijenja svaki# estjeseci. redsjednitvo organizira i predsjedava sastancia, a ia va"nuzadau u utvr4ivanju dnevnog reda @ijea.

redsjednitvo je i dio sustava koji se zove rojka.Troj#a je neCoralni"o+ovor o na%inu o*na,anja /re"'je"ni,tva( 'a'toji 'e o" $re"'tavni#aKoi'ije( na"ola)e&e+ i 'a"a,nje+ /re"'je"ni,tva. Troj#a o'i+urava#ontinuitet $oliti#e( a $o#a)ao 'e $o'e*no #ori'ni i u%in#oviti ue@unaro"ni $re+ovoria #oji 'u trajali "ue o" ,e't je'eci ili 'uo*u-va&ali an"ate vi,e $re"'je"avaju&i-. I'to ta#o $re"'tavni# Koi'ije uTroj#i $ri"ono'i 'ta*ilnije i u%in#ovitiji 'trate+ijaa.

;ORE/ER je o"*or #oji %ine vi'o#i "ravni 'lu*enici "rava %lanica. O"*oria dvije razine 29GG ?? na razini veleposlanika (za gospodarska,


7/11

'inancijska pitanja i vanjske poslove) i 29GG ? na razini zajenika stalni#predstavnika (za proet, okoli i socijalna pitanja).-lavno tajnitvo vodi -lavni tajnik. ajnitvo je servis @ijea i njegovi# tijela.@ijee je tijelo koje ia karakteristike nadnacionalne i e4uvladineorganizacije. 9bje karakteristike ogledaju se kako u sastavu @ijea tako i unainu njegova rada. jedne strane inistri zastupaju svoje vlade i od nji# se

oekuje da tite nacionalne interese, dok s druge strane oni su du"ni poiritinacionalne interese s intereso !nije.-lavne zadae i odgovornosti @ijea3zakonodavne ovlasti uz suodluivanje s arlaento,koordinira ope gospodarske politike dr"ava lanica,zakljuuje e4unarodne ugovore,suodluuje s arlaento o proraunu,utvr4uje i provodi vanjsku i sigurnosnu politiku,koordinira policijsku i pravosudnu suradnju.Danas se veina odluka @ijea donosi kvali'icirano veino. @eina ti#odluka je iz podruja koja se nalaze u prvo stupu !nije. =vali'icirana veinadostatna za pravovaljanu odluku je najanje *


8/11

sao ako ciljeve predlo"enog djelovanja ne ogu u zadovoljavajuoj jeriostvariti dr"ave lanice. ? u sluajevia kada se odluka donosi na razini !nijetada postoji obveza stalnog preispitivanja je li djelovanje na razini !nijeopravdano.Naelo ra)jerno'ti; trebalo bi osigurati oblik i doseg jera koje sepoduziaju s razine !nije i to razjerno onoliko koliko je potrebno za

ostvarenje ciljeva jera uropske unije.Naelo i)ravna $rijenjivo'ti; ovo naelo osigurava izravnu prijenuprava &ajednice i to ne sao na institucije ve i na gra4ane, te i daje pravona pokretanje postupka za sudsko zatito, pred nacionalni sudo iliudo uropske zajednice, ukoliko je nji#ova pravo povrije4eno. ?zravnaprijenjivost openito se s#vaa kao najva"nije obilje"je, te kao takvopodrazuijeva da su pravne nore !nije jasne, precizne, te se prijenjuju na*0isti nain kao i odredbe nacionalnog prava. 9vo naelo va"no je za pravnisustav &ajednice.Naelo na"reeno'ti $rava E7; ovo naelo povezano je s naelo izravneprijenjivosti i djeluje u sluajevia kada se teelje odredbe prava !nijeuspostavljaju odre4ena prava ili obveze za gra4ane !nije, a u toj situaciji

dolazi do sukoba s nacionalni pravo. 9vo naelo osigurava prioritet uprijenu pravu !nije nad nacionalni pravo. Nu"nost ovakva rjeenja jeosiguravanje 'unkcioniranja unutarnjeg tr"ita !nije, te je uteeljeno naneovisnosti europskog pravnog sustava s vlastiti udo europskezajednice.Naelo )a*rane "i'#riinacije (na teelju dr"avljanstva) ; pri obrazlaganjuovoga naela treba se podsjetiti na etiri slobode unutarnjeg tr"ita !nije, jerovo naelo osigurava provedbu ti# sloboda, odnosno brani svaku nacionalnuodluku koja bi pokuala teelje dr"avljanstva diskriinirati proizvode,usluge ili dr"avljane.Naelo teeljni- lju"'#i- $rava; ovo naelo prisutno je jo od zakljuenja>edinstvenog europskog akta 10:. godine koji je u svojoj preabuli potvrdioopredijeljenost za potivanje ljudski# prava. eeljna ljudska prava osigurava

i ud uropske zajednice kroz svoju praksu

1F. =D ! -99@? G-9@9G? 9 !=! ! !N?>!

&avretak pregovora te izrada i potpisivanje !govora opristupanju Gepublike Hrvatske uropskoj uniji koji prolaziproceduru potvrde u svi dr"avaa lanicaa, a u GepubliciHrvatskoj se provodi re'erendu o pristupanju !niji.a)e $re+ovora o $ri'tu$anju E71. 9tvaranje pregovora*. nalitiki pregled zakonodavstva ; screeningF.OBJASNI RA5LIK7 I59E7 E7RO/SKE 7NIJE I E7RO/SKE 5AJEDNI;EPravni okvir Europske unije!govor iz 5aastric#ta koji je osnovana uropska unija uspostavio je


9/11

strukturu KstupovaL kao pravni i organizacijski okvir !nije i &ajednice. Naieuva"avajui dotadanje ugovore koji je bila uspostavljena uropskaekonoska zajednica i tie ia razliiti pravni teelj negoli drugi i trei stup!nije. ri toe razlikovanje stupova nije pitanje 'oralnosti, ve va"naposljedica za dr"ave lanice, a osobito za dr"ave kandidatkinje koje seuskla4uju s pravno steevino !. Naie, razliita podruja politika

*:uropske unije uteeljena su u razliiti ugovoria i teelje se na razliitipostupcia donoenja odluka.!govor o uropskoj uniji uveo je uz &ajednicu (kao prvi stup) jo i suradnju uzajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (drugi stup), te u pravosu4u iunutarnji poslovia, kao i u policijskoj suradnji (trei stup)./rvi 'tu$rvi stup sastoji se od politika iz tri osnivaka ugovora i to ugovora oosnivanju uropske zajednice, uropske zajednice za ugljen i elik iuroatoa. 5onetarna unija je posljedica !govora o uropskoj uniji. @a"no jenaglasiti kako sao uropska koisija ia 'oralno pravo izrade prijedloga opitanjia iz prvog stupa, te se odluke pri kreiranju politika donose veinskiglasovanje.

*Dru+i 'tu$uradnja u kreiranju zajednike vanjske i sigurnosne politike uteeljena je!govoro o uropskoj uniji. ! ovo stupu odluke se donose u pravilujednoglasno, iako se u neki pitanjia ogu donositi veino glasova. uduropske zajednice nije nadle"an za pitanja iz ovog stupaTre&i 'tu$uradnja u podruju pravosu4a i unutarnji# poslova, koja obu#vaa ipolicijsku suradnju, u okviru ovog stupa ia vie tradicionalni e4uvladinkarakter. uropski sud nije nadle"an za pitanja iz ovog stupa. 9dluke se upravilu donose jednoglasno.

>8. HTO JE /RA3NA STEE3INA

ravna steevina &ajednice ( 'rancuski naziv3 acPuis counautaire, estoseskraeno zove3 acPuis ) je korpus zajedniki# prava i obveza koji povezujesve dr"ave lanice uropske unije. ravnu steevinu ine pravni akti, sudskapraksa uda uropske zajednice ne'oralna praksa i politika stajalita ideklaracije. ravna steevina stalno se razvija, dopunjuje i ijenja, asadr"ava sljedee sastavnice3adr"aj, naela i politike ciljeve ugovorariarno zakonodavstvo !%aekundarno zakonodavstvo !%a5e4unarodni sporazui i konvencijeDeklaracije i rezolucije !nije5jere vanjske i sigurnosne politike5jere u pravosu4u i unutarnji poslovia

5e4unarodne ugovore koje je zakljuila &ajednica i one koje suzakljuile lanice iz nadle"nosti !Dr"ave lanice du"ne su potivati pravnu steevinu, a dr"ave kandidatkinje zalanstvo du"ne su nacionalni pravni sustav uskladiti s pravno steevino upostupku pristupanja uropskoj uniji. ri#vaanje pravne steevinepodrazuijeva pri#vaanje postojeeg stanja to za#tjeva sve vee naporeobziro da se pravna steevina gotovo svakodnevno uveava te postaje sveslo"eniji i za#tjevniji sustav.

>:.KOJE S7 TE9ELJNE 3RIJEDNOSTI E7* Ouvanje ira trajan irovni $roje#t=raj drugog svjetskog rata doekan je s veliki olakanje i sna"nopotrebo za stvaranje i ouvanje ira i stabilnosti. Gatno stradavanje velikog

broja ljudi, razaranja koja su oneoguila noralne ekonoske procese i"ivot bila su poticaj za iniciranje zajednitva u cilju ostvarenja uvjeta za


10/11

ouvanje ira i suradnju. Dana 0. svibnja 108+. tadanji inistar vanjski#poslova Mrancuske Gobert c#uan predla"e da Mrancuska i G Njeakaujedine svoje snage i objedine potencijale vezane uz proizvodnju elika i"eljeza, te istovreeno poziva i druge europske zelje da i se pridru"e.c#uanova deklaracija tako zapoinje sljedei teksto3 Kvjetski ir nijeogue ouvati bez ulaganja kreativni# napora proporcionalni# opasnostia

koje u prijete. Doprinos koji organizirana i suvreena uropa o"e daticivilizaciji neop#odan je za odr"avanje irni# odnosaL. ako od sai#zaetaka ideje o europskoj integraciji pa sve do danas ouvanje ira postaoje trajan zadatak i teeljna vrijednost uropske unije.* 7je"injeni u ra)liito'ti o*itelj "eo#rat'#i- "rava u"ruen u ciljuira i $ro'$eriteta ra)liito't tra"icija i je)i#a9uvanje ira, ali i stvaranje uvjeta za stalni prosperitet deokratskiudru"eni# dr"ava lanica teeljni je cilj koji ne te"i stvoriti novu slo"enudr"avu koja bi zaijenila postojee dr"ave. !jedinjenje deokratski# isuvereni# europski# dr"ava prioritetno na ostvarivanje zajedniki#ekonoski# i politiki# ciljeva od saog poetka uva"ilo je razliitost utradiciji, osobito glede kulture i jezika. toga slogan Kujedinjeni u razliitostiLjest naelo u kreiranju politika uropske unije. Gukovo4ena upravo ti

naelo uropska unija potie svoje lanice na e4usobnu suradnju iprepoznavanje zajedniki# vrijednosti. >edinstvo se tako ostvaruje krozintegracijski proces, dok se ouvanje razliitosti osigurava kroz naelosupsidijarnosti koje se zala"e za donoenje odluka u to bli"oj suradnji sgra4ania.*1* Deo#racija i je"na#o't je"na#o't "rava i nacionalni- i"entiteta9snivai i pokretai europske integracije od saog su poetka bili svjesni daje uspje# ogu sao i ukoliko su sva dr"ave udru"ene na naelu jednakostii deokracije. ? sa tekst ugovora o uropskoj uniji potkrepljuje to izjavoda e !nija potivati jednakost svi# dr"ava lanica i nji#ovi# nacionalni#identiteta.* 3la"avina $rava i $o,tivanje lju"'#i- $rava 2?? +o"ina tra"icije

Na tlu europskog kontinenta prisutna je tradicija vladavine prava u kojoj vieod dvjesto godina traju napori za unapre4enje potivanja teeljni# ljudski#prava. toga ne treba uditi a su pravni sustavi dr"ava lanica uropske unijeizgra4eni na teelju vladavine prava i potivanja ljudski# prava, te tu ustavnutradiciju slijede i ugovori o uropskoj uniji, kao i praksa uda uropskezajednice.

1. to je koitologijaoja koji opisuje postupak u koje =oisija pri provedbi &akona ! ora konzultirati posebnesavjetodavne odbore koji predstavljaju 'orue za raspravu 9dbore sainjavaju strunjaci iz zealjalanica jer oni koisiji ooguuju uspostavljanje dijaloga s nacionalni adinistracijaa prijeusvajanja provedbeni# jera.

10. europski upravni prostor

/oja euro$'#o+ u$ravno+ $ro'torauropski upravni prostor je dakle ne'oralna pravna steevina na podrujujavne uprave nastao uslijed proirenja !, a koji postavlja inialnestandarde za zelje kandidate u pitanjia re'ore politiki# institucija i javneuprave, posebice sredinje dr"ave.NeCoralna $ravna 'teevinaNe'oralna pravna steevina znai da su zelje lanice s razliiti pravnitradicijaa i razliiti sisteia vlasti razvile zajedniku doktrinu i s#vaanjanaela upravnog prava, standarda dobre prakse i za#tjeva za jednoznanu ie'ikasnu prijenu propisa

Euro$'#i u$ravni $ro'tor=ada se grupa upravni# naela, pravila i propisa jednoznano prijenjuje na


11/11

odre4eno teritoriju natkriveno nacionalni ustavo&naajno da javne uprave zealja lanica djeluju i organizirane su na teeljueuropski# naela, pravila i propisa&a ! je karakteristino da zajedniki principi nadjaavaju lokalna naela,organizacijske oblike, pravila, standarde i praksu

*+. europska sredinja bankaEuro$'#a 're"i,nja *an#auropska sredinja banka (26) osnovana je 100. sukladno !govoru ouropskoj uniji, a radi uvo4enja ura, 'unkcioniranja platni# sustava,oblikovanja i provedbe ekonoske i onetarne politike !, osiguravanjastabilnost cijena u Lzoni uraO. od Kzono uraL satrao podruja dr"avalanica ! koje su uvele uro.9siguravanje stabilnosti cijena jedna je od najva"niji# zadaa 6anke jerupravo to 'unkcijo dr"i in'laciju pod strogo kontrolo, odnosno da rastcijena ne bude na godinjoj razini vei od *. 9vu 'unkciju 6anka provodi nadva naina i to3 nadzoro nad ponudo ura i utvr4ivanje visine kaatnestope, te praenje trendova cijena i procjenjivanje ogui# in'latorni#rizika.

6anka sura4uje s uropski sustavo sredinji# banaka koji pokriva svedr"ave lanice.

Qto je upravna konvergencijaRDr"ave lanice ! u"ivaju veliku saostalnost na upravno polju i nji#ovo se upravno pravoprijenjuje iskljuivo na nji#ovu podruju.o je kretanje nacionalni# uprava prea zajedniko odelu, sanjivanju razliitosti u postupanjujavne uprave na nacionalnoj razini. Naelo direktne prijene dovelo je do veliki# projena unutarjavne urpave na nacionalnoj razini.=o#erentna prijena zakonodavstva uropske unije va"an je elekent naela dobre vladavine.

Documents

Javna Uprava i Eu