1

JAVNE FINANCIJE

1. Objasnite pojam javnih financija!

(Public Finance) grana ekonomike koja se bavi analizom dravnih prihoda i rashoda.

Javne financije, poznata i kao ekonomika javnog sektora ili javna ekonomika, usmjerene su

na oporezivanje i potronju drave, te na njihov utjecaj na alokaciju resursa i raspodjelu

dohotka.

Javne financije (eng. Public Economics ili Public Sector Economics) - ekonomska analiza

djelovanja drave putem upotrebe dravnih prihoda i rashoda, pri emu se dravni prihodi i

rashodi raunski predstavljaju u proraunima javnog sektora. Dravni prihodi i rashodi

primjenjuju se kao instrumenti fiskalne politike. Osim putem prihoda i rashoda, drava

svoje funkcije obavlja i primjenom drugih instrumenata: nadzor, regulacija, donoenje

zakona, monetarna politika.

2. to ini javni sektor?

2

Javni sektor su sve institucije kojima je drava vlasnik i koje proizvode javna dobra i usluge.

Javni sektor ini opa drava ( sredinja drava, izvanproraunski fondovi, lokalne jedinice) te

javne institucije- javna poduzea, monetarne javne institucije te fiskalne institucije: depozitne(

banke u vlasnitvu drave) i nedepozitne fiskalne institucije (mirovinski fond, hrvatski zavod za

privatizaciju)

Javni sektor obuhvaa dravu na svim razinama vlasti, sredinju banku, razne dravne fondove i

agencije te poduzea u dravnom vlasnitvu. Problem nastaje kad treba utvrditi kome pripadaju

poduzea u mjeovitom vlasnitvu i drugi subjekti koji su u dravnom vlasnitvu, ali im je

primarni cilj stjecanje profita. Obino se u tom sluaju kao kriterij razgranienja uzima nain

postavljanja poslovodstva takvih subjekata, odnosno gleda se predstavljaju li ih tijela iji su

lanovi izabrani u procesu javnog glasovanja te stoji li iza provoenja odluka tih subjekata

dravna prisila ili ne.

3. to ini javni sektor Republike Hrvatske!

Politika javnog sektora je potrebna kako bi usmjeravala, korigirala i dopunjavala djelovanje

privatnog sektora. Javni sektor Republike Hrvatske ini: 1.sredinja drava ( ministarstva te

agencije), izvanproraunski fondovi (hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, hrvatski zavod za

zdravstveno osiguranje, hrvatski zavod za zapoljavanje, hrvatske vode, hrvatske ceste, hrvatski

fond za privatizaciju), lokalne jedinice(opine, gradovi i upanije) te 2. javne institucije:

monetarne javne institucije(ukljuujui Hrvatsku Narodnu Banku, fiskalne institucije(depozitne) i

ostale institucije ( ne depozitne) te javna poduzea.

Sredinja drava:

13 ministarstava

4 sredinja dravna ureda

13 ureda

9 dravnih upravnih organizacija

agencije, zavodi, dravni uredi

3

Lokalna drava - jedinice lokalne i regionalne (podrune)

samouprave:

20 upanija

124 grada

426 opina

Izvanproraunski fondovi:

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Hrvatski zavod za zapoljavanje

Hrvatske vode

Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost

Hrvatske autoceste

Hrvatske ceste

Dravna agencija za sanaciju banaka i osiguranje tednih uloga

Hrvatski fond za privatizaciju

4. Po emu se drava razlikuje od ostalih sektora?

Institucije javnog sektora karakterizira prije svega: pruaju javna dobra i usluge, nisu osnovane

radi stjecanja dobiti- ostvarenu dobit(viak prihoda) duni su uplatiti u proraun te financiraju se

porezima, doprinosima i ostalim dravnim(ili lokalnim) prihodima te potporama.

Ostali kriteriji razgranienja drave i ostalih sektora:

dravne ustanove nude dobra za kolektivnu, a ne privatnu upotrebu (javna, a ne

privatna dobra),

drava ima funkcije koje se razlikuju od funkcija privatnog sektora,

drava se rukovodi naelom opskrbe, a privatni sektor naelom stjecanja dobiti,

drava i privatni sektor razlikuju se u pogledu vlasnitva.

4

5. Objasnite metode pozitivne analize koje se primjenjuju u podruju javnih financija.

Metode pozitivne analize

Modeli polaze od onog to tvrdi ekonomska teorija ona pomae odrediti imbenike koji

mogu utjecati na odreeno ponaanje

Metode pozitivne analize imaju cilj utvrditi posljedice promjene ekonomske politike

Empirijska istraivanja pokuavaju mjeriti smjer i veliinu uinaka promjene dravne

politike na ponaanje ljudi

Uobiajeni naini prouavanja su intervjui, drutveni i laboratorijski pokusi te

ekonometrijska analiza

Da bi se donio stav o poeljnosti dravnih aktivnosti, potreban je neki opi okvir.

Veina strunjaka u podruju javnih financija koristi se ekonomikom blagostanja kao takvim

opim okvirom.

6. to je ekonomika blagostanja?

(Welfare economics) grana ekonomske teorije koja se bavi drutvenom prihvatljivou

alternativnih ekonomskih stanja.

Teorija blagostanja koristi se da bi se razlikovale okolnosti u kojima je trite neuspjeno od

onih u kojima trite uspjeno djeluje. Da bi se donio stav o poeljnosti dravnih aktivnosti,

potreban je neki opi okvir. Veina strunjaka u podruju javnih financija koristi se

ekonomikom blagostanja kao takvim opim okvirom.

7. Grafiki, pomou Edgeworthove kutije prikaite kako se postie Pareto uinkovita

alokacija.

(Edgeworthova kutija) grafiko oslikavanje raspodjele u uvjetima 'dva dobra dvije osobe'.

5

Krivulja indiferencije u Edgeworthovoj kutiji

(Pareto Efficient) alokacija resursa u kojoj ni jednoj osobi ne moe biti bolje, a da drugoj ne

bude gore.

6

U Pareto uinkovitoj toki, krivulje indiferencije se gotovo dodiruju one su tangenta, a

njihove su kosine jednake.

Paretova uinovitost standard za procjenu poeljnosti raspodjele sredstava i izvora.

Edgeworthova kutija (svaka toka unutar ) prikazuje podjelu dvaju dobara izmeu dvije

osobe( ako promatramo ekonomiju koja se sastoji od dvoje ljudi koji troe dvije robe ija je

ponuda nepromjenjiva). Te dvije osobe imaju skup krivulja indiferencija koje opisuju njihove

sklonosti prema tim dvama dobrima. to se vie krivulje indiferencije pomiu od ishodita,

raste korisnost za tu osobu

8. to je Pareto uinkovita alokacija?

Pokazatelj uinkovitog djelovanja gospodarstava je Pareto uinkovitost. Pareto uinkovita

alokacija ostvaruje se kada ne postoji osoba iji e se poloaj poboljati na raun pogoranja

poloaja neke druge osobe. Paretova uinkovitost esto slui kao standard za procjenu poeljnosti

raspodjele sredstava i izvora. Ako alokacija nije Pareto uinkovita, ona je rastrona u smislu da

je mogue poboljati poloaj jedne osobe bez pogoranja bilo ijeg drugog poloaja.

Graf gore

7

9. to pokazuje krivulja ugovora? Prikaite je grafiki!

Postoji niz Pareto uinkovitih toaka unutar Edgeworthover krivulje. Krivulja ugovora je spoj

svih Pareto uinkovitih toaka. Da bi alokacija bila Pareto uinkovita(da je na krivulji

ugovora), mora postojati toka u kojoj se krivulje indiferencije dviju osoba unutar

Edgeworthove kutije dodiruju. U Pareto uinkovitoj alokaciji, krivulje indiferencije se

gotovo dodiruju- one su tangenta, a njihove su kosine jednake.

10. Koji je uvjet potrebno zadovoljiti da bi se postigla Pareto uinkovitost? Objasnite to.

Pod pretpostavkom da je ponuda dobara nepromjenjiva, uvjet Paretove uinkovitosti jest da

granina stopa supstitucije bude jednaka za svakog potroaa. Apsolutna vrijednost kosine

krivulje indiferencije pokazuje stopu po kojoj je pojedinac spreman trgovati jednom robom za

dodatni iznos druge robe, a zove se granina stopa supstitucije

(Pareto efficient) alokacija resursa u kojoj ni jednoj osobi ne moe biti bolje, a da drugoj ne

bude gore.

U Pareto uinkovitoj toki, krivulje indiferencije se gotovo dodiruju one su tangenta, a

njihove su kosine jednake.

8

Granina stopa supstitucije - apsolutna vrijednost kosine krivulje indiferencije. To je stopu

pri kojoj je pojedinac spreman trgovati jednom robom za dodatni iznos druge robe. Pareto

uinkovitost zahtijeva da bude zadovoljen sljedei uvjet:

MRSjsAdam= MRSjsEva

11. O emu govori osnovni teorem ekonomike blagostanja?

Osnovni teorem ekonomike blagostanja govori da dokle god proizvoai i potroai djeluju

kao savreni konkurenti, tj. dok prihvaaju cijene kakve su zadane, tada se uz odreene uvjete

pojavljuje Pareto uinkovita alokacija sredstava i izvora.

o Adam maksimizira korisnost kada je MRSjsAdam = Pj / P s . o Eva maksimizira korisnost kada je MRSjsEva = Pj / P s . o Konkurentska tvrtka maksimizira korisnost kada je MCj / MC s = MRTjs = Pj / P s .

Iz toga slijedi da je MRTjs=MRSjsAdam = MRSjsEva .

12. to pokazuje krivulja moguih korisnosti? Prikaite je grafiki!

(Utility Possibilities Curve) grafikon koji pokazuje maksimalni iznos korisnosti pojedinca

uz danu razinu korisnosti drugog pojedinca. Izvedena je iz krivulje ugovora

Sve toke na krivulji moguih korisnosti su Pareto uinkovite, ali one oznauju razliite

distribucije dohotka izmeu dva pojedinca.

Kriterij Pareto uinkovitosti sam po sebi nije dovoljan da bi se vrednovale alternativne

alokacije sredstava i izvora.

9

13. to pokazuje funkcija drutvenog blagostanja?

Izbor najbolje toke na krivulji moguih korisnosti proizlazi iz funkcije drutvenog

blagostanja.

Funkcija drutvenog blagostanja predstavlja stavove drutva o relativnoj zaslunosti

pojedinih lanova drutva. Drutvena dobrobit ovisi o korisnostima svakog lana drutva,

odnosno:

o W = F (UAdam, UEva).

14. to su meritorna dobra?

Meritorno dobro ili dobro posebne namjene je pojam koji je 1959.g. uveo Musgrave da bi opisao

robu koja mora biti pribavljena ak i ako ju lanovi drutva ne trae. Dravna pomo umjetnosti

esto se opravdava upravo na toj osnovi. Opere i koncerti morali bi biti financirani iz javnih

sredstava ak i ako pojedinci nisu spremni dovoljno platiti kako bi se pokrili trokovi tih

izvedaba.

15. Kada se moe opravdati dravna intervencija u gospodarstvo?

Sluajevi alokativne neuinkovitosti trita tj. situacija kada ne postoje uvjeti za postizanje

uinkovitog trinog rjeenja:

10

(1) Opadajui prosjeni trokovi, monopol i ostali sluajevi kada je naruena savrena

konkurencija

(2) Nepotpune informacije ili visok rizik

(3) Javna dobra

(4) Postojanje eksternih efekata/vanjskih uinaka

Politika alokacije mjere koje se poduzimaju radi promjene naina i veliine ulaganja

gospodarskih resursa, a posebice radi uklanjanja nedovoljne uinkovitosti

16. Navedite sluajeve alokativne neuinkovitosti trita.

Sluajevi alokativne neuinkovitosti trita tj. situacija kada ne postoje uvjeti za postizanje

uinkovitog trinog rjeenja:

(1) Opadajui prosjeni trokovi, monopol i ostali sluajevi kada je naruena savrena

konkurencija

(2) Nepotpune informacije ili visok rizik

(3) Javna dobra

(4) Postojanje eksternih efekata/vanjskih uinaka

(1) Uzroci monotono opadajuih prosjenih trokova:

prinosi koji rastu s obujmom proizvodnje ili

nedjeljivost kapitala uloenog u proizvodnju

Rezultat visoki fiksni trokovi => minimalni kapaciteti potrebni za obavljanje takvih

usluga zahtijevaju visoko ulaganje kapitala.

Zbog opadajuih prosjenih trokova, ponuai s povoljnijom razinom trokova istiskuju

s trita slabije konkurente, nudei proizvod po nioj cijeni.

Na tritu preostaje jedan ponua koji odreuje monopolnu cijenu i neuinkovitu

koliinu ponude dobra prirodni monopol.

Trini rezultati se mogu popraviti npr. tako da drava regulira politiku cijena takvih

poduzea, ili da proizvodi sama.

11

(2) Nepotpune ili asimetrino raspodijeljene informacije jedan su od uzroka trinih

neuinkovitosti koje nastaju kada ne postoje trita osiguranja, ili je njihovo djelovanje

nedovoljno.

Asimetrine informacije nastaju kada pojedinac koji se eli osigurati od teta nastalih

nastupanjem odreenog dogaaja ima bolje informacije od osiguravatelja.

Rizici koje trite ne moe osigurati i drutveni rizici (inflacija, ratovi, duboke krize),

zatim rizici investiranja u istraivanje i razvoj, velike tehnike projekte...

Politika alokacije mjere koje se poduzimaju radi promjene naina i veliine ulaganja

gospodarskih resursa, a posebice radi uklanjanja nedovoljne uinkovitosti

17. Kako drava moe utjecati na ispravljanje trinih neuspjeha u sluaju monopolistikog

ponaanja?

Trini rezultati se mogu popraviti npr. tako da drava regulira politiku cijena takvih poduzea,

ili da proizvodi sama.

Monopolist koji maksimizira dobit ne nastoji ostvariti uvjet

MC=p, ve MC=MR ne ispunjavaju se Paretovi uvjeti

optimalnosti, a monopolist nudi koliinu manju od optimalne.

Drava moe utjecati na poveanje ponude:

plaanjem jedinine subvencije u visini razlike izmeu p i MC

uvoenjem poetnih pomoi novim ponuaima, radi poveanja konkurencije

mjerama poticanja konkurencije (one poveavaju anse za uspjenost politike alokacije

usmjerene su stvaranju pretpostavki)

U nekim sluajevima i same mjere dravne politike prihoda i rashoda mogu uzrokovati

poremeaje u trinoj utakmici i poticati monopolistiko ponaanje.

Konkurenciju naruavaju porezi i porezni zakoni, subvencije (osobito subvencije za

odravanje postojeih kapaciteta), porezne povlastice (za odreena podruja, za istraivanje i

12

razvoj), razliiti propisi, naredbe i sl. (u njima se najbolje snalaze velika poduzea), te

dravni protekcionizam.

Openito, zbog dravne regulacije gospodarstvo postaje nefleksibilno i nesklono riziku, te

ovisno o prosudbama dravne uprave.

Trokovi regulacije izravni trokovi administracije i provedbe propisa, neizvjesnost i

oklijevanje u donoenju odluka, trokovi povezani s rent-seeking-om.

18. Objasnite kako drava moe djelovati na naruavanje konkurencije.

U nekim sluajevima i same mjere dravne politike prihoda i rashoda mogu uzrokovati

poremeaje u trinoj utakmici i poticati monopolistiko ponaanje.

Konkurenciju naruavaju porezi i porezni zakoni, subvencije (osobito subvencije za

odravanje postojeih kapaciteta), porezne povlastice (za odreena podruja, za istraivanje i

razvoj), razliiti propisi, naredbe i sl. (u njima se najbolje snalaze velika poduzea), te

dravni protekcionizam.

Openito, zbog dravne regulacije gospodarstvo postaje nefleksibilno i nesklono riziku, te

ovisno o prosudbama dravne uprave.

Trokovi regulacije izravni trokovi administracije i provedbe propisa, neizvjesnost i

oklijevanje u donoenju odluka, trokovi povezani s rent-seeking-om.

19. Definirajte pojam javnog dobra!

Javno dobro (Public good) Dobro koje nije konkurentno u potronji; injenica da jedna

osoba ima koristi od tog dobra ne spreava drugu osobu da se istodobno koristi tim dobrom.

isto javno dobro dobro koje nije konkurentno u potronji => kada je raspoloivo, dodatni

trokovi resursa druge osobe koja troi to dobro = 0.

Privatno dobro konkurentno u potronji.

20. Pronaite primjer za javno dobro i objasnite to to dobro ini javnim dobrom.

13

Nacionalna obrana i kontrola zagaenja imaju znaajke nesuparnitva u potronji i

neiskljuivosti (iskljuivanje iz potronje pojedinaca koji ne plaaju za dobro ili uslugu je vrlo

skupo ili gotovo nemogue).

Takoer, primjer za javno dobro je svjetionik. Javno dobro ili usluga pruaju se jednoj osobi, a

mogu biti dostupni i drugima bez dodatnih trokova . Kad svjetionik upali svoja svjetla, svi

brodovi u blizini imaju od toga koristi. Javno dobro je nekonkurentno u potronji( injenica da

jedna osoba troi javno dobro, ne sprjeava nikoga drugog da radi to isto.). injenica da jedna

osoba ostvaruje dobrobit od usluge svjetionika ne sprjeuje nekoga drugoga da istodobno to radi i

on. Koristei se svjetionikom, ljudi mogu imati poticaj da skrivaju svoje prave sklonosti. Budui

da znam da mogu koristitin njegova svjetla bez obzira na to da li sam platio njegovu izgradnju ili

ne, mogu tvrditi da mi svjetionik nita ne znai i vercati se.

21. Grafiki prikaite kako se izvodi krivulja potranje za privatnim dobrom.

(Demand curve krivulja potranje) grafiki prikaz rasporeda potranje.

Izvoenje trine krivulje potranje za privatnim dobrom vodoravno zbrajanje krivulja

potranje (pretpostavka: drutvo se sastoji od dvoje ljudi, postoje dva privatna dobra)

22. Grafiki prikaite kako se uspostavlja ravnotea na tritu privatnog dobra.

14

Uspostavljanje ravnotee na tritu privatnog dobra uspostavlja se kada su potranja i

ponuda jednake. Takva je raspodjela Pareto uinkovita - u ravnotenoj toki vrijedi:

MRTjs = MRSjsAdam = MRSjsEva

(krivuljama trine potranje dodaje se krivulja trine ponude)

15

23. Grafiki prikaite kako se izvodi agregatna krivulja potranje za javnim dobrom.

Da bi se pronala zajednika spremnost za plaanje javnog dobra treba zbrojiti cijene koje su dvije osobe spremne platiti za odreenu koliinu okomito zbrajanje krivulja potranje (pretpostavka: drutvo se sastoji od dvoje ljudi, postoji jedno privatno dobro) Svatko troi jednaku koliinu, ali postoje razliite granine stope supstitucije.

16

24. Grafiki prikaite kako se uspostavlja ravnotea na tritu javnog dobra.

25. Koji uvjet je potrebno zadovoljiti kako bi se postigla ravnotea na tritu javnog dobra?

Obrazloite to.

Uinkovita koliina ponude- u toki u kojoj je spremnost dvije osobe da plate dodatnu koliinu

dobra upravo jednaka graninom troku proizvodnje te jedinice. Ravnotea je zadana uvjetom:

MRTra=MRSraAdam + MRSraEva , gdje su MRSraAdam + MRSraEva zbroj cijena koji su dva

potroaa spremna platiti, MRS je granina voljnost plaanja nekog dobra. Sa strane proizvodnje,

cijene jo ine i MRT. Za isto javno dobro zbroj graninih stopa supstitucije mora biti jednak

graninoj stopi transformacije. Budui da svatko mora troiti jednak iznos javnog dobra, njegova

uinkovita ponuda zahtijeva da ukupna ocjena posljednje ponuene jedinice- zbroj MRS- bude

jednaka poveanom troku drutva da tu jedinicu ponudi, MRT. Uinkovita ponuda zahtijeva da

ukupna ocjena posljednje ponuene jedinice bude jednaka troku drutva da ponudi tu jedinicu.

Uinkovita koliina ponude - u toki u kojoj je spremnost dvije osobe da plate dodatnu koliinu dobra upravo jednaka graninom troku proizvodnje te jedinice. Ravnotea je zadana uvjetom: MRTra=MRSraAdam+ MRSraEva

Uinkovita ponuda zahtijeva da ukupna ocjena posljednje ponuene jedinice bude jednaka troku drutva da ponudi tu jedinicu.

17

26. Objasnite problem vercera/slijepog putnika.

Problem vercera/slijepog putnika (eng. free rider problem) situacija u kojoj pojedinac

doputa da netko plaa koritenje javnog dobra, a on uiva u njegovim.

Za javno dobro koje nije iskljuivo, ljudi mogu nastojati sakriti svoje stvarne sklonosti

(primjer ulina rasvjeta, liftovi, nacionalna obrana, vanjska politika).

Budui da svi imaju sklonosti ponaati se kao slijepi putnici,trite nije uinkovito u ponudi

javnih dobara.

27. Definirajte pojam eksternalija.

(externality) Eksternalija ili vanjski uinak - uinak koji je posljedica djelovanja jedne

jedinke izravno na blagostanje druge jedinke, pri emu se to djelovanje ne ostvaruje putem

trinih cijena.

o Za razliku od uinaka koji se prenose putem trinih cijena, eksternalije nepovoljno djeluju na ekonomsku uinkovitost.

o Eksternalije su posljedica pogreke ili nemogunosti da se uspostave vlasnika prava. Jedna od najvanijih primjena teorije eksternalija u raspravi o kvaliteti

okolia.

o Eksternalije se pojavljuju uvijek kada odluka pojedinca o proizvodnji ili potronji izravno utjee na proizvodnju ili potronju drugih jedinki, ali ne posredstvom trinih

mehanizama.

o Eksternalije predstavljaju situaciju u kojoj su narueni uvjeti Pareto optimalnosti, a cijene ne odraavaju sve trokove i koristi, tj. ne postoji podudarnost izmeu privatnih

i drutvenih trokova i koristi.

o U situaciji postojanja eksternalija, uvjet za drutveno optimalnu proizvodnju je jednakost graninog drutvenog troka i granine drutvene koristi. U uvjetima

postojanja eksternalija trini mehanizmi ne dovode do optimalnog rjeenja i zato je

nuna intervencija drave bilo mjerama regulative, porezima ili uspostavljanjem

vlasnikih prava.

18

Dvije osnovne vrste su eksterne ekonomije i eksterne disekonomije koje se pojavljuju u

proizvodnji i u potronji.

1. U situaciji postojanja eksternih ekonomija, aktivnosti donositelja ekonomskih odluka

stvaraju koristi za druge, koji za njih ne plaaju.

2. U uvjetima eksternih disekonomija aktivnosti donositelja ekonomskih odluka drugima

stvaraju troak koji im se ne nadoknauje.

28. Koja su osnovna obiljeja eksternalija?

Obiljeja eksternalija:

1. Mogu ih stvarati potroai i proizvoai. 2. Po svojoj su prirodi eciproni. 3. Mogu biti pozitivni. 4. Javna dobra mogu se promatrati kao posebna vrsta eksternalije.

19

29. Navedite primjer pozitivnih i negativnih eksternalija. Objasnite zato u tim sluajevima

dolazi do eksternalija.

Visoko obrazovanje (pozitivna externalija) Potpora - Savezna drava pomae na razliite

naine visoko obrazovanje jo od sredine 60-ih. U 1997 izravne stipendije, programi studija uz

rad i drugi oblici pomoi iznosili 7,5 milijardi dolara. Studentima je dodijeljeno i 33,7 milijardi

dolara kredita. Od tih 33,7 milijardi, 17 milijardi dolara odreeno je za program studentskih

kredita za koje je savezna drava jamila privatnim kreditorima da e vratiti kredite ako to ne

uine studenti, te da e potpomoi u nadoknadi razlike izmeu ugovorene i trine kamatne stope.

o Jedan od razloga potpore visokog obrazovanja jest to to ono stvara vanjske uinke. Visoko obrazovanje poveava proizvodnost. Zarade onih koji su zavrili fakultete

mnogo su vee od zarada onih bez fakulteta.

o Ekonomisti rada procjenjuj da, uz ostale nepromijenjene uvjete, svaka godina kolovanja poveava godinje prihode za otprilike 5 11 posto.

Primjer negativne eksternalije je npr. tvornica koja baca otpad u rijeku koja nije niije

vlasnitvom i u toj rijeci netko lovi ribu. Ili kada netko pui.

Tada govorimo o eksternalijama jer djelovanje jedne jedinke utjee na blagostanje druge, a da se

to ne ostvaruje putem trinih cijena.

30. Grafiki prikaite kako se uspostavlja ravnotea ako postoje negativne eksternalije!

Prilikom prelaska na uinkovitu razinu proizvodnje:

o proizvoa gubi dobit u iznosu dcg o potroa ostvaruje dobitak u zbog smanjenja tete u iznosu abef to je jednako cdgh o neto dobit za drutvo je razlika izmeu cdgh i dcg, odnosno dgh

20

Dobici i gubici od

smanjenja proizvodnje

(prelaska na uinkovitu razinu

proizvodnje)

31. Koja su privatna, a koja drutvena rjeenja za izbjegavanje neuinkovitosti nastalih

eksternalijama?

Privatna rjeenja:

1. spajanja poduzea i internalizacija eksternalija 2. primjena drutvenih konvencija i moralnih pravila

Dravna rjeenja:

1. porezi 2. potpore 3. stvaranje trita 4. utvrivanje vlasnikih prava 5. regulacija

21

32. Objasnite pojam Pigouovog poreza!

Pigouov porez porez nametnut na svaku jedinicu oneiivaeve proizvodnje u iznosu

jednakom graninoj teti pri uinkovitoj razini proizvodnje

Pigou (1930-te): oneiivai proizvode previe jer se susreu s preniskim trokovima

proizvodnje kako bi se to ispravilo, mogu se nametnuti porezi i time poveati cijene inputa

Pigouov porez

33. Grafiki prikaite djelovanje Pigouovog poreza.

za postizanje uinkovitosti nije nuno davati nadoknade

rtvama oneienja

teko je pronai odgovarajuu stopu poreza

primjena poreza pretpostavlja da je poznat oneiiva i

stupanj oneienja

34. Objasnite djelovanje Pigouove potpore.

22

Uinkovita razine proizvodnje moe se postii plaanjem oneiivau zato to ne oneiuje

(uz pretpostavku fiksnog broja oneiivaa) potpora za oneienje

Za razine proizvodnje vee od Q* oportunitetni troak proizvodnje (MPC + cd) je vei od

granine koristi (MB)

Posljedice poreza i potpora na raspodjelu se razlikuju umjesto plaanja poreza ijcd

oneiiva prima potporu dfhc

Potpora vodi veim profitima, pa e na dulji rok proizvodnja koja dovodi do oneienja

postati atraktivna za vei broj poduzea to moe dovesti do porasta ukupnog oneienja

Za isplatu potpore treba prikupiti poreze. Porezi izazivaju trokove (smanjuju poticaje za rad

i ulaganja) koji mogu premaivati koristi od uklanjanja eksternalija.

Potpore mogu biti etiki nepoeljne

35. Grafiki prikaite djelovanje Pigouove potpore.

36. Objasnite izbjegavanje neuinkovitosti nastalih eksternalijama pomou stvaranja

trita.

Izbjegavanje neuinkovitosti nastalih eksternalijama: Stvaranje trita

23

Drava moe potaknuti uinkovitost prodajui dozvole za oneienje i stvarajui

trite istog zraka ili vode

Cijena koja se plaa za dozvolu za oneienje naknada za oneienje

Drava moe dodijeliti pravo na oneienje aukcijom, ili ih dodijeliti poduzeima koja

ih dalje mogu slobodno prodati razlikuju se posljedice na raspodjelu

Naknade za oneienje smanjuju neizvjesnost u pogledu konane koliine oneienja,

za razliku od Pigouova poreza

37. O emu govori Coaseov teorem?

(Coase Theorem) postavka prema kojoj se, kada su transakcijski trokovi zanemarivi,

uinkovito rjeavanje vanjskog uinka postie sve dok je netko kome su dodijeljena vlasnika

prava neovisan o onome tko ta prava dodjeljuje.

Osnovni uzrok eksternalija nedostatak vlasnikih prava prirodni nain rjeavanja

problema je privatizacija odgovarajuih resursa. Razlozi za pregovaranje postoje sve dok je

MD > (MB MPC).

Uinkovito rjeenje moe se postii neovisno o tome kome su dodijeljena vlasnika prava. O

tome govori Coaseov teorem.

24

Coaseov teorem (jednom kada se utvrde vlasnika prava nije vie potrebna dravna intervencija za rjeavanje problema eksternalija)

Dva razloga zato se drutvo ne moe uvijek osloniti na Coaseov

teorem pri rjeavanju problema eksternalija:

1. teorem zahtijeva da trokovi pregovaranja budu dovoljno niski da ga ne spreavaju, i

2. teorem pretpostavlja da vlasnici resursa mogu utvrditi izvor koji uzrokuje tetu na

njihovu vlasnitvu i zakonski sprijeiti tetu

Dodjela vlasnikih prava utjee na raspodjelu dohotka.

38. Objasnite kako se pomou utvrivanja vlasnikih prava mogu izbjei neuinkovitosti

nastale eksternalijama.

Osnovni uzrok vanjski uinaka je nedostatak vlasnikih prava. Zbog toga je prirodni nain

rjeavanja problema da se odgovarajui resursi privatiziraju. Promatramo odnos izmeu dvije

osobe A i B(poduzea), i pretpostavljamo da je za njih meusobno pogaanje besplatno. Kada

vlasnika prava glase na oneiivaa A-ta osoba je voljna ne proizvoditi danu jedinicu

proizvoda, sve dok dobiva iznose koji premauju neto porast dobitaka od proizvodnje te jedinice

(MB-MPC), a osoba B na koju djeluje oneienje spremna je platiti sve dok su plaanja manja

od njezine granine tete(MD). Sve dok iznos koji je druga osoba spremna platiti oneiivau

premauje njegov troak proizvodnje , postoje razlozi za pregovaranje- MD> (MB-MPC).

25

Kada su vlasnika prava dodijeljena osobi B, osoba A joj za plaa dozvolu za oneienje.

Osoba B je spremna prihvatiti oneienje sve dok je plaanje vee od granine tete MD. A

osoba A oneiiva e platiti sve dok je iznos plaanja manji od vrijednosti MB-MPC. Iz toga

proizlazi da da se uinkovito rjeenje moe postii neovisno o tome kome su dodijeljena

vlasnika prava, sve dok su nekome dodijeljena. To je Coaseov teorem koji Coaseov teorem

podrazumijeva da jednom kad se utvrde vlasnika prava vie nije potrebna dravna intervencija

za rjeavanje problema eksternalija.

39. Kako regulacija djeluje na izbjegavanje neuinkovitosti nastalih eksternalijama?

Kod primjene regulacije svaki oneiiva mora pristati na smanjenje oneienja za odreeni iznos ili snositi zakonske sankcije. Takva regulacija vodi tome da neka poduzea

proizvode premalo, a neka previe. Vjerojatnije je da e trino usmjerena rjeenja postii

uinkovite ishode nego izravna regulacija.

40. to je javni izbor?

javni izbor Analiza dravnog procesa odluivanja

26

Javni izbor (public choice), istrauje mehanizme pomou kojih se donose kolektivne odluke o prikupljanju javnih prihoda, namjeni javne potronje, transfernim plaanjima, regulaciji i

ostalim fiskalnim politikama. U privatnom sektoru pojedinci donose individualne odluke koje

se usklauju na tritu: potroai donose odluke o visini svoje potronje, poduzea donose

svoje odluke o visini proizvodnje, a sustav cijena osigurava da koliine koje pojednici

potrauju, poduzea stvarno i proizvedu. Postupak donoenja kolektivnih odluka mnogo je

sloeniji jer se trebaju donijeti odluke o dobarima i uslugama za koja ne postoje trita. Zato

se u politikom procesu moraju donijeti odluke koje e voditi rauna o razliitim interesima i

eljama mnogih glasaa. U diktatorskim politikim sustavima donoenje kolektivnih odluka

je jednostavno, jer su individualne preferencije diktatora nametnute drutvenim

preferencijama. Zato je jedan od glavnih zadataka teorije j.i. da izuava kako se kolektivne

odluke donose u demokratskim drutvima. U tu se svrhu upotrebljavaju razliiti modeli

sustava glasovanja kao to je jednoglasan izborni sustav, sustav obine veine i dvotreinski

izborni sustav.

41. Objasnite pojam Lindahlovih cijena.

(Lindahl Prices) dio poreza to ga neki pojedinac mora platiti po jedinici javnog dobra.

Lindahlove cijene ako pojedinci snose svoju cijenu za jedinicu javnog dobra, ovisnu o

njihovu udjelu u porezima, postoji koliina opskrbe javnim dobrima koja svima odgovara, i ta

je koliina Pareto uinkovita Problemi u primjeni:

- pretpostavlja se da ljudi glasuju iskreno

- dok se ne pronau uzajamno prihvatljivi porezni udjeli moe potrajati dugo

jednoglasnost je teko postii

27

42. to je paradoks glasovanja i kada nastaje?

(Voting Pradox) pojava da u sustavu veinskoga glasovanja preferencije zajednice mogu

biti nekonzistentne iako su preferencije svakog pojedinca konzistentne.

Glasa

Izbor Cosmo Elaine George

Prvi A C B

Drugi B A C

trei C B A

U izabiru izmeu A i B, A mala koliina pobijedila bi 2 prema 1. U izabiru izmeu B i C, B

usmjerena koliina pobijedila bi 2 prema 1. Konano, u izabiru A i C, C bi pobijedio 2

prema 1. Taj nas rezultat samo zbunjuje jer prvi izabir govori da je A poeljniji od B, a drugi

da je B poeljnije od C. Logika govori da bi A mala koliina ba stoga trebala biti

poeljnija od C velike koliine, ali u posljednjem izabiru dobivamo suprota reultat.

43. to su preferencije s dvostrukim, a to preferencije s jednim vrhom.

(Double-Peak Preferences) stanje koje nastaje ako se glasa odmie od ishoda kojemu je

najvie sklon, pa se korist najprije smanjuje, a onda se opet poveava.

28

(Single-Peak Preferences) korisnost koja kontinuirano pada kako se glasa udaljava od

toke kojoj daje najveu prednost.

Pojavu paradoksa glasovanja uzrokuje postojanje preferencija s dvostrukim vrhom.

- Preferencija s dvostrukim vrhom udaljavanjem od ishodita kojemu je glasa najvie

sklon korisnost najprije pada, pa onda opet raste

- Preferencija s jednim vrhom korisnost kontinuirano pada kako se glasa udaljava od

toke koja mu daje najveu korisnost Kada postoji privatna zamjena za javno ponuena

dobra, poveava se vjerojatnost preferencija s vie vrhova. Kada se glasuje za razliite

stvari, preferencije s vie vrhova su vrlo este.

44. O emu govori teorem medijanskog glasaa?

(Median Voter Theorem) naelo prem kojemu, sve dok sve preferencije imaju samo jedan

vrh, uz zadovoljenje jo nekoliko pretpostavki, rezultat veinskog glasovanja odraava

preferencije sredinjega glasaa.

29

Teorem medijanskog glasaa dok god su sve preferencije jednovrne, rezultat veinskog

glasovanja odraava sklonost medijanskog glasaa.

Medijanski glasa onaj ije se preferencije nalaze na sredini skupine preferencija svih glasaa

Budui da preferencije s vie vrhova mogu biti vane u mnogim stvarnimsituacijama, ne moemo

se osloniti na veinsko glasovanje radi postizanja rezultata u skladu s javnim izborom.

Za otkrivanje intenziteta preferencija i uspostavljanje stabilne ravnotee mogue je koristiti

razmjenu glasova. Razmjena glasova moe pogorati, ali i poboljati blagostanje.

45. to govori Arrowljev teorem o nemogunosti?

(Arrow's Impossibility Theorem) Nemoguost prevoenja individualnih preferencija u

kolektivne bez naruavanja barem jednog niza etiki razumnih uvjeta.

Arrow (1951) predloio da u demokratskim zemljama pravilo donoenja odluka treba

zadovoljavati sljedee uvjete:

1. Da se moe donijeti odluka bez obzira na konfiguraciju glasakih preferencija.

2. Mora biti mogue rangirati sve rezultate

3. Pravilo donoenja odluka mora odgovarati individualnim preferencijama.

4. Pravilo mora biti konzistentno (A>B i B>C, onda A>C)

5. Drutveno rangiranje A i B ovisi samo o individualnom rangiranju A i B.

6. Nije doputeno diktatorstvo.

46. Objasnite razliku izmeu izravne i predstavnike demokracije.

IZRAVNE DEMOKRACIJE (nerealno shvaanje drava) demokratska drutva koriste se

razliitim glasakim postupcima za odluivane o javnim izdacima.

1. Lindahlove cijene dovode do jednoglasne odluke o odabiru uinkovite koliine

javnih dobara, uz uvjet potenog prikazivanja preferencija.

2. Veinsko glasanje moe rezultirati nedosljednim odlukama glede javnih dobara ako

preferencije nekih glasaa imaju vie vrhova

30

3. Razmjena glasova omoguuje glasaima da izraze jainu svojih preferencija trgujui

glasovima. Ipak, ponekad manjina moe ostvariti svoje elje na teret veine koja e

snositi trokove.

Arrowov teorem o nemogunosti govori da nije mogue pronai pravilo koje e sa

sigurnou jamiti zadovoljavanje svih tih kriterija od demokratskih drutava ne moe se

oekivati da donosi konzistentne odluke.

PREDSTAVNIKE DEMOKRACIJE (realno shvaanje drava) Drava je veliko raunalo

koje izvlai na vidjelo preferencije glasaa i zatim se koristi tim informacijama za donoenje

drutvenih odluka. Ona u tome nema nikakvih vlastitih interesa, ona je neutralna i dobroudna.

U stvarnosti, dravom upravljaju ljudi politiari, suci, birokrati itd. Stoga realan politiko-

ekonomski model mora prouavati ciljeve i ponaanje ljudi koji vladaju dravom dakle,

modeli vladinih postupaka utemeljenih na motivacijama i ponaanju pojedinaca koji vladaju

dravom. Ti modeli pretpostavljaju da ljudi u vladi, poput ostalih pojedinaca, pokuavaju

maksimizirati osobnu korist.

----------------------------------------------------------------------------------------------

Objanjavanje ponaanje drave zahtijeva prouavanje meusobnog utjecaja izabranih

dravnih dunosnika, javnih slubenika i posebnih interesnig skupina.

Uz ograniavajue pretpostavke, izabrani dravni dunosnici svojim djelovanjem nastoje

ostvariti elje medijanskog glasaa.

Dravni slubenici imaju vaan utjecaj na razvoj i ostvarivanje ekomske politike. Jedna

teroija predvia a e pokuaj birokrata da maksimiziraju veliinu prorauna svojih ureda

rezultirati prevelikom ponudom njihovih usluga.

Graani osnivaju posebne interesne skupine za utjecaj na djelatnosti drave. Posebne

interesne skupine mogu se osnivati na temelju izvora dohotka, veliine dohotka, podruja,

gospodarske grane ili nekih osobnih obiljeja.

31

47. O emu govori Wagnerov zakon?

(Wagner's Law) Pojava da dravni rashodi rastu bre od dohodaka.

Wagnerov zakon najstarija poznata tvrdnja o kretanju javnih rashoda u podruju javnih

financija. Prema Wagneru (prijelaz iz XIX. u XX. stoljee), s kulturnim napretkom redovito je

povezano proirenje dravnih aktivnosti, iz ega proizlazi i apsolutno i relativno poveanje

dravnih rashoda.

48. to je razmjena glasova? Objasnite razmjenu glasova na primjeru.

Sustav razmjena glasova doputa ljudima da mijenjaju glasove i tako pokau jainu svojih

preferencija za razne opcije.

E.g. Pretpostavimo da glasai Smith i Jones ne preferiraju vie raketa, i to u njih nije osobito

izraeno. Brown, pak, definitivno eli vie raketa. Sustavom razmjene glasova Brown moe

uvjeriti Jonesa da glasa za vie raketa bude li Brown glasao za novu vestu koja prolazi pokraj

Jonesove tvornice.

49. Na emu se moe temeljiti osnivanje interesnih skupina?

1. Izvor dohotka: kapital ili rad Prema marksistikoj teoriji, politike interese ljudi odreuje injenica jesu li kapitalisti ili radnici.

2. Veliina dohotka bogati i siromani imaju razliite pogleda na mnogo politiko-ekonomska pitanja, bez obzira na izvore njihovih dohodaka.

3. Izvor dohotka: ista gospodarska grana Radnici i vlasnici tvrtki iste gospodarske grane imaju zajednike interes: da drava ba podri njihovu djelatnost.

4. Stanovnici regija Stanovnici istih regija esto dijele iste interese. 5. Demografska i osobna obiljeja Stari ljudi podravaju potpore za zdrastvenu zatitu i

izdane mirovinske programe, dok su mladi brani parovi zainteresirani za dobre kole i

niske poreze na dohodak.

32

50. to je eljezni trokut?

(Iron triangle) suradnja triju skupina: zakonodavca koji je donio program, inovnika koji ga

provode te posebnih interesnih skupina koje imaju koristi od programa, radi postizanja

meusobno korisnog rezultata.

51. to je lobiranje?

(Rent-seeking) koritenje drave kako bi se ostvarili povrati viih od normalnih (tzv. rente)

(?????)

52. Na koji bi se nain, prema vaem miljenju, mogao kontrolirati rast dravne potronje?

- Teko je kontrolirati dravnu potronju jer je veliki dio zadan od prije, odlukama prethodnih

vlada- mirovine, zdravstveno, socijalna skrb, otplata duga, potpore te politiki sustav ima

ugraene defekte. Mogunosti kontroliranja dravne potronje su:

1. Konkurencija privatnog sektora

2. Promjene pobuda birokrata- Niskanen koji misli da je birokracija kriva za rast dravn

epotronje, predlae financijske poticaje birokratima- npr. porast plae ako smanjuju

potronju (opasno, mogli bi previe smanjiti proraun- ispod one toke gdje je MC=MB),

npr. socijalni radnik dobije veu plau kad smanji socijalnu pomo siromanima

3. Promjene proraunskog postupka- Saboru se npr. nametne skup stalnih ciljeva za

smanjenje prorauna i/ili deficita u odreenom razdoblju- npr. 2005-2007 smanjiti

proraun za neki %BDP-a; toliko i toliko svake godine .-SAD Gramm-Rudman-

Hollingsov zakon Zakon o nunom proraunu i nadzoru nad proraunom. Dobre strane

su- zastupnici se mogu opravdati pred biraima, slabosti- automatsko smanjivanje svih

rashoda programa u jednakom postotku

4. Ustavna ogranienja- npr. izdaci=primici; primici ne smiju biti vei od rasta BDP-a

33

5. Problematino je to da: predvianja ekonomista nisu pouzdana, razlikuju se, ije podatke

uzeti, moe se manipulirati(npr. BDP u Hrvatskoj) te definicija primitaka i izdataka je

upitna; raunovodstvenim trikovima su mogue manipulacije.

53. Navedite glavne ciljeve programa socijalne skrbi?*

Tri osnovna obrasca socijalne politike (te politike zapoljavanja i socijalne skrbi)

liberalni (naglasak na uinkovitosti trita, restriktivnoj politici pomoi i velikoj drutvenoj

stratifikaciji - to su npr. SAD, Kanada i Australija, a u irem smislu vicarska i Velika Britanija),

korporatistiki tip (u kojemu teite nije toliko na uinkovitosti trita ve na ouvanju

postojee drutvene strukture kao to je u Austriji, Francuskoj, Njemakoj i Italiji), te

socijalno-demokratski tip (koji je preteito nastao politikim djelovanjem srednje klase, a

teite mu je na ostvarivanju to vee drutvene jednakosti, a

zastupljen je u vedskoj, Norvekoj te djelomino u Danskoj i Finskoj).

U ublaavanju siromatva pomae sustav socijalne skrbi programi pomoi siromanima.

Znanstvena i politika koplja u svijetu uvelike se lome oko uinkovitosti programa socijalne

skrbi jer se esto navodi da socijalna skrb, poput mnogih drugih izraza plemenitih namjera,

sadri klicu kvarenja.

Formalno veliko izdvajanje sredstava za socijalne potrebe nisu i jamstvo njihovog djelotvornog

usmjeravanja i koritenja.

Drava treba biti ponajvie usmjerena na stvaranje mogunosti da ljudi rade i

zarade, a to manje bi trebala biti posveena preraspodjeli postojeeg bogatstva u drutvu.

Najvaniji cilj socijalne politike je omoguiti ljudima novo zapoljavanje ili povratak u svijet

rada.

U ublaavanju siromatva neophodan je ekonomski razvoj, ali ne i dovoljan preduvjet uspjeha.

Gospodarski je razvoj ipak presudan jer poveava mogunosti zapoljavanja, a rad je ba onaj

kapital o kojem siromani najvie ovise.

34

Odgovarajuom ekonomskom i socijalnom politikom treba se osigurati da i siromani imaju

koristi od gospodarskog rasta i razvoja.

54. Objasnite probleme ovisnosti o socijalnoj skrbi.

Javna rasprava o AFDC poticajima obuhvaa ira pitanja od broja sati rada u tjednu. Jedno je

pitanja jest stvara li primanje AFDC naknada 'mentalitet socijalne skrbi' koji smanjuje

mogunosti da korisnik ikad postane sposoban brinuti se za sebe. Unutar uobiajenoga

ekonomistikog modela razmatranja odluka o radu pitanje je mijenja li korisnik socialne skrbi

nagib svojih krivulja indiferencije dokolice i dohotka. Postaju li ljudi 'lijeni', tako da za bilo

koji postojei skup mogunosti zarade rade manje nego to bi radili da nisu ukljueni u

socijalnu skrb.

ini se da pojedinci ostaju na socijalnoj skrbi jer su njihove mogunosti i dalje slabe. Dosad

nijedna empirijska studija nije uspjela razluiti te dvije mogunosti. Stoga i nadalje ostake

pretpostavka da program AFDC mijenja sklonista korisnika.

2 nain na koji program AFDC moe stvoriti dugotrajnu ovisnost o socijalnoj skrbu jest

utjecaj na strukturu obitelji. Pravo na AFDC program ostvarivale su obitelji samohranih

roditelja. Tvrdi se da to potie oeve na naputanje obitelji. Majke ne mogu zaraditi dovoljno

novca da izvedu obitelj iz siromatva niti mogu stvoriti odgovarajue uvjete za odgoj djece.

Tako se ovisost o socijalnoj skrbi prenosi na idue narataje.

55. Opiite sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj.

Dravne pomoi- pomo za uzdravanje, osobna invalidnina, doplatak za pomo i njegu, naknada

plae roditelju djeteta sa smetnjama u razvoju, jednokratna pomo, pomo u prehrani, pomo za

odjeu i obuu, podmirenje trokova ogrjeva, pogrebnih trokova, jednokratna pomo za kupnju

udbenika...

Lokalna i regionalna pomo- pomo za podmirenje trokova stanovanja, pomo za ogrjev

35

56. Kako se financira sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj i na to se troe sredstva?

Financira se iz dravnog prorauna, pomoi i naknade, bruto plae zaposlenika, materijalni

trokovi, vlastiti prihodi ustanova socijalne skrbi.

Sredstva se troe na- gore odgovoreno

57. to je granica siromatva i kako se ona rauna a to je jaz siromatva?

granice siromatva (poverty line) - je utvrena razina realnog dohotka koji se smatra

dovoljnim za osiguranje minimalno dolinog ivotnog standarda.

Izraunavanje broja ljudi koji su ispod granice siromatva (poverty line)

(Poverty Gap) iznos novca kojim bi se razina dohotka svih siromanih kuanstava podigla

do linije siromatva, uz pretpostavku da transferi ne bi prouzroili promjenu ponaanja.

jaz siromatva (poverty gap) odreuje iznos novca kojim bi se razina dohotka svih

siromanih kuanstava podigla do granice siromatva.

36

58. Koje su glavne metodoloke potekoe u mjerenju siromatva?

1. Popisni podaci o dohotku odnose se samo na gotovinski dohodak u obitelji (zanemaruju

se primici u naturi).

2. Svi podaci o dohotku odnose se na dohodak prije oporezivanja.

3. Slubeni podaci ne obuhvaaju transfere u naturi koje daje drava.

4. Dohodak se izraunava godinje.

5. Postoje problemi u definiranju jedinice promatranja.

6. Promjena vrijednosti, navika i stavova (neto to je nekada bio luksuz, danas se smatra

neophodnou).

59. to je jednostavni utilitarizam, te koje su njegove pretpostavke?

Utilitarizam povezan s ostvarivanjem najvee mogue sree za najvei broj ljudi u drutvu,

tako da maksimin kriterij ostvaruje ako najvei broj ljudi ima najveu graninu korist od

dohotka.

Ako postoji n pojedinaca u drutvu, a njihova je i-ta pojedinana koristnost Ui, tada je

drutveno blagostanje W, funkcija F pojedinanih korisnosti:

o W = F (U1, U2, ..., Un) Utilitaristika funkcija drutvenog bagostanja (Utilitarian social welfare function)

o Pretpostavlja se da porast bilo kojeg od Ui uz nepromijenjene ostale uvjete, poveava W. Promjena koja nekoga dovodi u bolji poloaj bez pogoravanja poloaja drugih

poveava drutveno blagostanje.

Dohodak se treba raspodjeljivati sve dok to poveava W. Da bi se ostvario podrobniji uvid,

korisno je razmotriti vani poseban sluaj jednabe

o W = U1 + U2 + ... Un zbrojna funkcija drutvenog blagostanja o Dakle, drutveno je blagostanje jednostavno zbroj individualnih korisnosti o Pretpostavlja se da je cilj drave ostvariti najveu moguu vrijednost W iz jednabe

(zfdb).

37

Pretpostavlja se da:

1. Pojedinci imaju potpuno jednake funkcije korisnosti koje ovise samo o razini njihovih

dohodaka;

2. te funkcije korisnosti pokazuju smanjenje granine korisnosti dohotka, jer kako

dohoci pojedinaca rastu, oni postaju sve bogatiji, ali uz opadajuu stopu;

3. Ukupna je vrijednost raspoloivog dohotka fiksna (nepromjenjiva)

Uz te pretpostavke i zbrojne funkcije drutvenog blagostanja drave treva preraspodijeliti

dohodak tako da se postigne potpuna jednakost.

60. to je maksimin kriterij i kakva je moralna vrijednost tog prijedloga?

(Maximin Criterion) ovisnost drutvenog blagostanja o korisnosti to je ostvaruje pojedinac

koji ima minimalnu korisnost u drutvu.

Cilj je maksimizirati korisnost pojedinca koji ima minimalnu korisnost u drutvu.

W = minimum (U1, U2, ... , Un) - ne podrazumijeva da je drutvo ravnoduno prema

raspodjelu dohodaka kaka je pretpostavljano pod uvjetima jednostvni utilitarizma.

Moralna vrijednost je kontroverzna? Pg.154

61. to je egalitarizam u robama?

- To je ideja prema kojoj neke robe moraju biti dostupne svima. Razvio ju je Tobin 1970. Moe

pomoi u objanjenju velike privlanosti javno ponuenog obrazovanja- ljudi vjeruju da svatko

treba imati pristup bar nekoj minimalnoj razini kolovanja. Takav se stav pojavljuje i u tekuoj

raspravi o medicinskoj skrbi. Veina ljudi vjeruje da svi trebaju imati pravo glasovanja, kao to u

doba rata treba biti na sve jednako rasporeena potronja. Trebaju li svi imati istu koliinu

zdravstvene zatite.

38

62. Navedite glavne obiljeja siromatva u Hrvatskoj te na temelju raspoloivih informacija

navedite koja je stopa siromatva u Hrvatskoj?

Siromatvo se sastoji od dvije najvanije skupine:

onih koji su uvijek bili siromani (veinom nezaposleni ili sezonski radnici, samohrane majke,

stare osobe koje su ivjele same i bez obitelji, bolesni i hendikepirani) i

novih siromanih (uglavnom osiromaenih radnika i umirovljenika koji su relativno pristojno

ivjeli u bivoj dravi). Biti siromaan u Hrvatskoj znai ivjeti u loim uvjetima, nekvalitetno se

hraniti, veinom ne imati redovno zaposlenje i imati nezavreno osnovno obrazovanje.

Siromatvo prema apsolutnom pokazatelju u Hrvatskoj je razmjerno nisko, pogotovo ako se

usporedi s drugim zemljama u tranziciji (osim Slovenije) Samo 4% stanovnitva ivjelo je s

manje od 4,30 USD po osobi dnevno. Ipak, siromatvo u Hrvatskoj je trajne prirode: oni koji su

postali siromani trebaju mnogo vremena

da iz njega pobjegnu.

Opasnost od marginalizacije je neposredno povezana s iskljuivanjem iz svijeta rada. Ako je

zaposlenost ili nezaposlenost jedna od odrednica potreba za socijalnom pomoi, druga odrednica

je visina dohotka koja se ostvaruje. U mnogim zemljama niski (i neredoviti) dohodak vaan je

uzrok siromatva. Potrebno je istaknuti da se u Hrvatskoj raspolae s malo statistikih

pokazatelja, mali je broj dosad provedenih istraivanja, a i Vlada nije usvojila slubenu granicu

siromatva.

Stope siromatva u Hrvatskoj

(2001.-2003.) u %

39

Postoji nekoliko dominantnih skupina meu siromanima: stariji i slabije obrazovani,

nezaposlene i neaktivne osobe. Ujedno, veoj opasnosti od siromatva izloena su samaka

kuanstva. Iako nezaposleni i neaktivni ine mali dio siromanog stanovnitva (2,9 i 5,4%), oni

su izloeni najveoj opasnosti od siromatva, dok je zaposlenost prilino sigurna zatita od

siromatva.

63. Objasnite pojmove nepovoljnog izbora i paternalizma.

Trokovi zdravstvene njege mogu biti neoekivani i vrlo veliki. U takvoj situaciji ljudi e

eljeti nekakvo osiguranje. Veina opih rasprava iz prethodnih poglavlja o moguim

problemima na tritu privatnog osiguranja u se ovom dijelu primjenjuje posebno na

zdravstvo.

Npr. ako Monika vjeruje da joj prijeti vea opasnost od sranog udara, a Rahela smatra da

njoj ne prijeti, tada e ga, ako im je ponueno osiguranje po istoj cijeni, vjerojatnije kupiti

Monika. Taj problem nepovoljnog izbora rezultira time prosjeni kupac osiguranja ima vei

rizik nego prosjena osoba u skupina. Ako se mnogo osiguranih osoba razboli, organizacija

za zdravstveno osiguranje gubit e novac. Da bi to sprijeila, organizacija mora povisiti

premije osiguranja. Uz vie premije pojedinci relativno nieg rizika naputat e trite. (Poto

su premije vie, Monika e kupovati osiguranje samo ako ona stvarno sli da je u opasnosti od

40

sranog udara.) Spirala se nastavlja, pa sve vie ljudi odluuje ne kupovati osiguranje. Uz

ostale nepromijenjene uvjete, trite moe ostati nedovoljno pokriveno zdrastvenim

osiguranjem.

Paternaliznam Ljudi moda ne razumiju kako osiguranje djeluje ili nisu dovoljno

dalekovidni da ga uplate. Paternalistiki argument navodi da ljude treba prisiljavati na

osiguranje radi njihova osobnog dobra. ini se da postoji snana drutvena suglasnost o tome

kako bi svi trebali imati barem osnovne medicinske usluge.

64. Navedite opasnosti od siromatva i ekonomske nejednakosti.

Siromatvo prijetnja gospodarskom rastu, pojaavaju krize vezane za vanjske okove, konflikti

bogatih i siromanih u raspodjeli dohotka mogu ugroziti funkcioniranje pogotovo novostvorenih

demokracija, moe doi do veeg nasilnikog kriminala, naruavanja socijalnog kapitala, slabo

sudjelovanje u ivotu i drutvu.

Ekonomska nejednakost - dovodi do socijalnih napetosti i smanjenja uinkovitosti gospodarskog

sustava,demotivira ulaganja, oteava smanjivanje siromatva, stvara politiku nesiurnost

65. Navedite najznaajnije tekoe suvremenih sustava socijalne zatite i skrbi, te

odgovorite u kojem smjeru idu promjene u svijetu.

41

66. Objasnite najvanija obiljeja mirovinske reforme u Hrvatskoj.

Prva bitna intervencija u mirovinski sustav, tzv. mala mirovinska reforma, bila je usmjerena na

racionalizaciju i kontrolu tekuihmirovinskih trokova. Obiljeja te reforme jesu:

pootreni kriteriji odlaska u mirovinu postupnim podizanjem dobi umirovljenja za mukarce na

65 i za ene na 60 godina

promijenjena formula izrauna mirovina (umjesto deset najboljih godina u obzir se uzima cijeli

radni vijek)

promijenjen nain usklaivanja ve ostvarenih mirovina (umesto samo prema plaama,

primjenjuje se estomjesena indeksacija za polovicu zbroja stopa porasta trokova ivota i

porasta plaa prema tzv. vicarskoj formuli)

izmijenjena definicija invalidnosti, pa je zbog restriktivnijih kriterija smanjen broj novih

invalidskih mirovina

Prvi stup obveznoga mirovinskog osiguranja zadrao je naelo tekue raspodjele i

meugeneracijske solidarnosti. Samo u prvom stupu ostali su trajno osigurani zateeni

umirovljenici i osiguranici stariji od 50 godina, odnosno oni izmeu 40 i 50 godina koji se nisu

opredijeli za drugi stup, pa e oni ostvarivati mirovinu samo iz tog oblika osiguranja. Svi ostali

osiguranici ostaju u prvom stupu, ali sudjeluju i u kapitaliziranome modelu.

Drugi (obvezni) stup temelji se na individualnoj kapitaliziranoj tednji dijela mirovinskih

doprinosa. Zateeni osiguranici, mlai od 40 godina, odnosno oni izmeu 40 i 50 godina koji su

se za to

dobrovoljno opredijelili, dijelom svog doprinosa ulaze u drugi stup obvezne kapitalizirane

tednje u mirovinskom fondu koji sami odaberu. Tri etvrtine doprinosa te kategorije osiguranika

ide u prvi stup, a jedna u drugi stup. Osiguranici koji su osigurani u drugom stupu ostvarivat e

dvije mirovine iz prvoga i drugoga stupa.

Trei stup mirovinskog sustava utemeljen je, kao i drugi, na kapitalnom financiranju,

odreenim doprinosima i osobnim tednim raunima.

U njemu se osiguravaju samo one osobe koje se same ele dodatno osigurati od rizika starosti,

invalidnosti i smrti, odnosno ne postoji obveza osiguranja.Trei stup zasniva se na tednji slinoj

ivotnom osiguranju, pri emu se svaki sudionik samostalno odluuje o visini uloga i

42

roku tednje. U razdoblju akumulacije mirovinske tednje doprinosi e se prikupljati u

dobrovoljnim mirovinskim fondovima i na osobnim raunima mirovinske tednje.

67. Navedite dvije glavne vrste mirovinskog osiguranja i objasnite razlike meu njima?

Postoje dvije vrste mirovinskih sustava:

1. Sustav generacijske solidarnosti (Pay-As-You- Go) Sustav mirovinskog osiguranja

u kojem se naknade isplaaju postojeim umirovljenicima od tekuih doprinosa.

2. Mirovni fondovi s kapitalnim pokriem (Fully Funded) - Mirovinski sustav u kojem

se naknada pojedincima plaa iz pologa koji je formiran tokom njihovog radnog

vijeka kao i iz prikupljenih kamata.

68. Koje su glavne funkcije mirovinskog sustava?

Mirovinski sustav u suvremenom drutvu ima vie funkcija.

Najvanije su:

1. Rasporeivanje dohotka pojedinaca i obitelji tijekom cijelog ivotnog vijeka,

2. Pojedinana i nacionalna tednja,

3. Te odravanje socijalne kohezije ublaavanjem siromatva za vrijeme starosti i radne

neaktivnosti.

69. Koja su glavna obiljeja mirovinskoga osiguranja (sustava meugeneracijske

solidarnosti) u Hrvatskoj do kraja 1999. godine i kako se on financirao***?

Tako je mirovinski sustav postao jedan od najvanijih izvora deficita prorauna sredinje i

konsolidirane drave.

Procjenjuje se da su u Hrvatskoj transferi iz prorauna sredinje drave za mirovinski sustav

ve poetkom novog tisuljea iznosili oko 6% BDP-a, odnosno nakon ukljuenosti u

proraun sredinje drave oko 15%.

Poboljati razmjerno slabu povezanost doprinosa i mirovina.

43

U Hrvatskoj je takoer do mirovinske reforme i promjena odredbi vezanih uz javno

mirovinsko osiguranje postojala slaba povezanost doprinosa i mirovine, te su s obzirom na

dobnu strukturu ene dobivale vie nego mukarci, dok se invalidske i obiteljske mirovine i

nadalje odreuju na povoljniji nain od starosnih mirovina.

Prva znaajna reformska intervencija u mirovinski sustav (mala mirovinska reforma)

usmjerena na racionalizaciju i kontrolu tekuih mirovinskih trokova, te su pootreni kriteriji

odlaska u mirovinu - prije svega postupnim podizanjem dobi umirovljenja za mukarce na 65

i za ene na 60 godina.

Za budunost mirovinskog sustava presudna je druga mirovinska reforma, nazvana velikom,

definirana Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 102/98) kojim je predvieno uvoenje

trodijelnog mirovinskog osiguranja: drugog i treeg stupa osiguranja, kapitalno financiranje,

odreeni doprinosi i osobni rauni mirovinske tednje.

70. Navedite glavne potekoe s kojima se susree Hrvatski sustav mirovinskog osiguranja?

Dva su temeljna razloga tome: demografski i financijsko-sistemski. Oni su meusobno usko

povezani.

Starenje stanovnitva je najvaniji uzrok poveanog pritiska na mirovinske rashode.

o Krajem 1980. godine na etiri osiguranika dolazio jedan umirovljenik, danas na priblino tri zaposlena dolaze dva umirovljenika.

44

Tijekom devedesetih godina, mirovinski sustav je na razliite naine bio posljednje utoite za

zbrinjavanje postojeih vikova radne snage. Pogoranju omjera broja uplatitelja doprinosa i

umirovljenika pogodovali su i

Nisko utvrena zakonska dob za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu,

Mogunost ostvarenja starosne mirovine neovisno o starosti to je dovelo do rairenog

prijevremenog umirovljenja,

iroko primjenjivanje definicije invalidnosti,

Te smanjivanje broja osiguranika (zbog zatvaranja poduzea i ogranienih mogunosti

zapoljavanja).

71. Navedite glavne vrste mirovina u Hrvatskom sustavu mirovinskog osiguranja?

72. Zato se drava treba ukljuiti u trite zdravstvenih usluga?

Slabe informacije i njihova asimetrija Nepovoljan izbor - prosjeni kupac osiguranja ima vei

rizik nego prosjena osoba u skupini.

Moralni hazard - ako ljudi znadu da su osigurani,moda e manje izbjegavati opasnosti.

Paternalizam - ljude treba prisiljavati na osiguranje radi njihova osobnog dobra.

Vana odrednica osobnog i drutvenog blagostanja.

45

Ugroeno zdravlje i ograniena radna sposobnost te ozbiljnija bolest u obitelji ugroavaju

mogunost zapoljavanja, profesionalnog napredovanja i izlaska iz siromatva.

73. Nacrtajte grafikon i objasnite moralni hazard na tritu zdravstvenih usluga.

Osiguranje moe iskriviti ponaanje ljudi. Ako ljudi snaju da su osigurani, moda e manje

izbjegavati opasnosti. Stoga osigurane osobe mogu prihvatiti nezdrav nain ivota (jesti

nezdravu hranu i ne vjebati dovoljno) jer osiguranje ublaava negativne posljedice njihova

ponaanja. Nadalje, ljudi su skloni pretjerano iskoritavati zdrastvenu njegu, jer osiguranje

plaa neke ili sve trokove. Ti se problemi poticaja nazivaju moralnim hazardom.

Uobiajena slika ponude i potranje.

Trina je krivulja potranje medicinckih usluga obiljeena s Dm . Pretpostavimo da je

granini troak pruanja medincinskih usluga stalan, Po.

Ravnotea je na krianju ponude i potranje cijena i koliina su Po i Mo . Ukupni izdaci za

medicinske usluge umnoak su cijene po jedinici vremena pomnoene brojem jedinica,

odnosno OPo vremena OMo. Ili pravokutnik PoOMoa.

M1 Mo 0

h

b a

2Po

Po Sm

Dm

Godinje zdrastvene usluge

Cije

na p

o je

dini

ci Dodatni izdaci nastali

osiguranjem

Izvorni trokovi osiguranja

46

74. Tko su osiguranici u Hrvatskom sustavu zdravstvenog osiguranja?

U Republici Hrvatskoj, u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju zdravstveni

osiguranici su:

Aktivni osiguranici

Korisnici mirovina i invalidnina

Nezaposlene osobe prijavljene Zavodu za zapoljavanje

Ostale osigurane osobe.

75. Kako se financira zdravstvo u Hrvatskoj i tko su korisnici?

FINANCIRANJE SUSTAVA:

od 1993.g. odvija se proces privatizacije primarne zdrav. zatite, proces ugovaranja zdrav.

zatite stabilizirao se na brojci 4.188.407 osoba u 1999.g.;

Od 1993-1997.g. plaali su se rauni bolnica za izvrne usluge;

od 1997.g. (lipanj) uvedeni su prorauni bolnica na bazi fakturirane realizacije iz 1995.g.

uveani za 20%;

1999.g. sudjelovanje participacije u ukupnim prihodima iznosi 0,859%;

izdvajanja iz i na plae iznosi ukupno 16%;

1,2 mil. osiguranika snosi trokove zdravstvene zatite za oko 90% stanovnitva.

financiranje

1. HZZO

2. upanije (Grad Zagreb), te,

3. vlastiti izvori

Korisnici pitanje prije

47

76. Koji su problemi hrvatskog zdravstva i koje su najvanije mjere za poboljanje stanja?

Problemi: - financijska nelikvidnost Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

- neformalna plaanja u zdravstvu

- preveliki udio nezdravstvenog osoblja

- neplanski razvoj zdravstvenih kapaciteta doveo je do koncentracije

specijalistike medicine u velike gradove

-- nedostatak inf. i suvremen tehnologije

- slaba ulaganja,bolnice u loem stanju

- sustav kontrole i unapreenja kvalitete zatite je neravnomjeran

-Izrazito koncentrirano u veim gradovima, pogotovo u Zagrebu, dok su pojedina podruja

imaju kadrovski i materijalno slabe ekipirane zdravstvene ustanove

- oteana i nejednaka dostupnost zdravstvene zatite

- zapostavljena prevencija i openita nebriga stanovnitva o vlastitom zdravlju

Mjere i reforme :

- produljenje trajanja ivota, poboljanje kvalitete ivota u vezi sa zdravljem, smanjenje

razlike u zdravlju i zdravstvu

- ogranienje rasta zdravstvenih trokova i uspostavljanje stabilnosti sustava ;uvoenje

planiranja i upravljanja u sustav zdravstva; reorganizacija sustava financiranja i plaanja

usluga; jaanje preventivne i primarne zdravstvene zatite.

- Osnaiti menaderska znanja u zdravstvu, te sustavno osposobljavati novi narataj

upravljakog osoblja zdravstvenih ustanova

- Privlaenje medicinskog osoblja u siromanijim dijelovima zemlje

- osigurati dugotrajnu financijsku odrivost zdravstvenog sustava u cjelini

- Poboljati odnos ovlasti i odgovornosti nositelja funkcija, jasnije i preciznije definirati, te

stalno usklaivati minimalne financijske standarde u zdravstvenoj zatiti

48

77. Opiite kretanja i obiljeja nezaposlenosti u Hrvatskoj.

Smanjuje se ukupan broj nezaposlenih (za gotovo 100.000 u odnosu prema rekordnoj 2002. godini

(390.000)), ali se udio ena poveao s 53% u 1999. na vie od 60% u 2006.

Znaajno se smanjuje apsolutni broj mladih nezaposlenih osoba do 24. godine ivota te se smanjuje i

njihov udio meu nezaposlenima (s treine 1999. na petinu u 2006.)

Uglavnom se blago smanjuje broj nezaposlenih srednje dobi, od 30-40 godina, dok se prilino naglo

poveava broj nezaposlenih starijih od 50 godina. Tijekom tranzicije je zabiljeila znaajan pad ukupne

zaposlenosti (za oko 35%) i porast nezaposlenosti (vie od tri puta) sa 123.000 u 1986. na 380.000 u 2001.

Postoji gotovo stalan rast udjela dugotrajno nezaposlenih, odnosno onih koji ekaju na zaposlenje godinu

ili dvije. Vie od 50% svih nezaposlenih eka na posao due od jedne godine.

78. Navedite najvanija prava koja se ostvaruju u sustavu za zapoljavanje?

Postoji vie oblika materijalnih prava: poput novane naknade, novane pomoi i naknade

trokova za vrijeme obrazovanja, jednokratne novane pomoi, naknade putnih i selidbenih

trokova, te pravo an zdravstveno i mirovinsko osiguranje (najznaajnija je novana naknada,

oko 1000 kn) .

79. to znai aktivna politika zapoljavanja? Navedite nekoliko njezinih pojavnih oblika.

dokolovanje, usavravanje, prekvalifikacija, rehabilitacija

Ne utjee na ukupnu razinu zaposlenosti, ali mogu preraspodijeliti teret nezaposlenosti na vie

ljudi tako da manji broj osoba postane dugotrajno nezaposlen i korisnici u sustavu socijalne skrbi.

U RH mjere su: poticanje samozapoljavanja, krediti malim i srednjim tvrtkama, te javni radovi.

80. U emu su opasnosti aktivne politike zapoljavanja

Programi sadre znatan dio mrtvog tereta, odnosno u programima financiranja zapoljavanja

sudjeluju osobe koje bi se ionako zaposlile. Nedovoljna uinkovitost vjerojatno je proizlazila iz

nedovoljne selektivnosti u pogledu ciljanih skupina, iz njegove pretjerane sloenosti, te iz

nedovoljne jasnoe ciljeva i nedovoljne poticajnosti sredstava.

49

2. KOLOKVIJ 81. to je dravni Proraun? Dravni proraun je proraun na razini drave. To je program Vlade izraen u brojkama. U njemu je dan plan prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka drave za jednu fiskalnu godinu. Osnovna mu je uloga financiranje najvanijih javnih izdataka kao to su ope javne slube, obrana, obrazovanje, poljoprivreda, socijalno osiguranje itd. Iz njega je najuoljivija alokacijska funkcija drave, jer prua uvid u raspodjelu oskudnih gospodarskih resursa na javna dobra. Znaajke prorauna su jednogodinjost, uravnoteenost i planski znaaj. Proraunom se oituje zadaa Vlade da: prikupi dostatna sredstva iz gospodarstva na prikladan nain, te da odgovorno i uinkovito raspodijeli i iskoristi prikupljena sredstva. 82. Tko je proraunski korisnik i koji su kriteriji za dobivanje tog statusa? Dravna i tijela lokalnih jedinica (ministarstva, agencije, lokalna administracija) Ustanove (kole, vrtii, domovi zdravlja itd.) proraunski fondovi (za razvoj i zapoljavanje, regionalni razvoj, mirovinski), mjesna samouprava Proraunski korisnici dravnog prorauna i prorauna lokalnih jedinica su institucije: (1)iji je osniva drava i/ili lokalna jedinica, (2)izvor prihoda im je dravni proraun i/ili proraun lokalnih jedinica u iznosu 50% ili vie, i (3)koji su navedeni u registru korisnika prorauna. 83. to je proraunski proces i koje su glavne faze proraunskog procesa? Proraunski proces predstavlja sustav glavnih pravila (formalnih i neformalnih) koja omoguuju izvrnoj vlasti donoenje odluka to vode pripremi prorauna, njegovu predlaganju i prihvaanju u Saboru te, konano, provedbu prorauna. Proraunskim procesom drava definira ukupni plan prorauna (kao planiranu razinu prihoda i rashoda), unutar kojega se donose i odluke o raspodjeli proraunskih sredstava. Raspodjelom sredstava proraunski proces postaje korisno sredstvo u osiguranju uinkovitog upravljanja dravom. Faze proraunskog procesa su: (1) Faza pripreme; (2) Faza odobrenja; (3) Faza izvravanja. 84. to je proraun ope drave i od ega se sastoji? Proraun ope drave sastoji se od tri razine: (1) Dravni proraun (ministarstva, dr. agencije); (2) Proraun izvanproraunskih fondova i agencija (HZZO, HZMO); (3) Proraun jedinica lokalne i regionalne samouprave (upanije, opine, gradovi, grad Zagreb). Proraun ope drave je zbroj sve tri vrste prorauna, a cilj mu je prikazati ukupnu javnu potronju. 85. Navedite glavna obiljeja i vrste izvanproraunskih fondova. Izvanproraunski korisnici na razini drave i lokalnih jedinica su institucije koje ispunjavaju tri kriterija: 1. drava i/ili lokalna jedinica ima odluujui utjecaj na upravljanje, 2. izvor financiranja je namjenski prihod, 2. evidentirane su u registru korisnika prorauna.

Izvanproraunski korisnici na razini drave su izvanproraunski fondovi (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zapoljavanje, Hrvatski fond za privatizaciju, Hrvatske ceste i drugi), a kod lokalnih jedinica to su komunalna poduzea iji su osnivai i veinski vlasnici lokalne jedinice i financiraju se iz komunalne naknade (namjenskog prihoda).

86. to je proraun po stavkama (line items) i navedi njegove glavne prednosti i nedostatke? * Prihodi po stavkama: Izvori financiranja: -opi prihodi i primici ine prihodi od poreza, prihodi od imovine, prihodi od administrativnih (upravnih) pristojbi, prihodi po posebnim propisima (dio prihoda kojima nije utvrena posebna namjena), prihodi od kazna, primici od financijske imovine i zaduivanja (nenamjenski). -vlastiti prihodi ine prihodi ostvareni obavljanjem poslova na tritu. -prihodi za posebne namjene ine prihodi ije su koritenje i namjena utvreni posebnim propisima. -donacije ine prihodi ostvareni od fizikih osoba, neprofitnih organizacija, trgovakih drutava i ostalih subjekata izvan ope drave. -pomoi ine prihodi ostvareni od inozemnih vlada i prihodi od meunarodnih organizacija (pomoi iz Europske unije), drugih prorauna, te ostalih subjekata unutar ope drave (ostale pomoi).

50

* Rashodi po stavkama: Financijski plan Plan rashoda i izdataka u kojem proraunski korisnici sve rashode i izdatke veu uz programe, odnosno aktivnosti, kapitalne i tekue projekte te izvore iz kojih e se financirati.

87. to je proraun po programima i navedi njegove glavne prednosti? Programska klasifikacija prikaz je programa i njihovih sastavnih dijelova. Plan razvojnih programa planiranje je rashoda za investicije i kapitalne pomoi i donacije U programima se iskazuju planirani prihodi i primici te rashodi i izdaci koji su razraeni:

po vrstama prihoda i primitaka, po pojedinim programima proraunskih korisnika, po godinama u kojima e teretiti proraun.

Programi proraunskih korisnika sadre: a) naziv programa, b) opis programa (opih i posebnih ciljeva), c) zakonsku osnovu za uvoenje programa, d) potrebna sredstva za provoenje programa, e) potreban broj djelatnika za provoenje programa, f) procjenu rezultata, g) procjenu nepredvienih rashoda i rizika.

Plan programa mijenja se i usklauje svake godine. 88. to je dravno raunovodstvo i koja su glavna financijska izvjea drave? Dravno raunovodstvo razvija raunovodstvene standarde za javni sektor, obavlja poslove to se odnose na razvoj i operativu sustava dravnog raunovodstva, kao to su sastavljanje raunskog plana, voenje Glavne knjige Dravne riznice, razvija i oblikuje sustav financijskog izvjeivanja, oblikuje i razvija sustav za upravljanje financijskim informacijama, razvija domau i meunarodnu strunu suradnju, daje podrku raunovodstvenim slubama korisnika Dravne riznice te obavlja i druge poslove iz djelokruga Dravne riznice. Glavna financijska izvjea drave su izvjea:

o Konsolidirane sredinje drave o Dravnog prorauna o Izvanproraunskih fondova i agencija o Jedinica lokalne i podrune samouprave o Ope drave

Financijska su izvjea: 1. bilanca, 2. izvjetaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima 3. izvjetaj o novanim tijekovima, 4. izvjetaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, 5. izvjetaj o ostvarenim vlastitim prihodima i rashodima 6. biljeke uz financijska izvjea.

89. to su proraunske klasifikacije, navedi glavne vrste i njihova glavna obiljeja? Prihodi, primici, rashodi i izdaci prorauna i financijskog plana iskazuju se prema proraunskim klasifikacijama. Proraunske klasifikacije jesu:

o organizacijska klasifikacija- prikaz je rashoda i izdataka prema strukturi ustroja drave i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, razraena na razdjele i glave,

o ekonomska klasifikacija - sadri prihode i primitke po prirodnim vrstama te rashode i izdatke prema ekonomskoj namjeni za koju slue

o funkcijska klasifikacija- skup je poslova, funkcija i programa drave i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave organiziranih i razvrstanih prema namjeni za koju slue

o lokacijska klasifikacija - prikaz je rashoda i izdataka prema teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske o programska klasifikacija- prikaz je programa i njihovih sastavnih dijelova.

90. to je dravna riznica? Dravna riznica je upravna organizacija u sastavu Ministarstva u kojoj se obavljaju poslovi to se odnose na pripremu i konsolidaciju prorauna, izvravanje dravnog prorauna, dravno raunovodstvo te upravljanje gotovinom i javnim dugom. 91. emu slui jedinstveni raun riznice?

51

Svi financijski poslovi sredinje drave obavljaju se preko jedinstvenog rauna Dravne riznice, koji je u depozitu sredinje banke (HNB). Model upravljanja javnim izdacima temelji se na principu postojanja jednog jedinstvenog novanog rauna preko kojeg se obavljaju sve financijske transakcije dravnog prorauna, pri emu pojedini proraunski korisnici nemaju svoj individualni novani raun, nego su njihovi rauni podrauni (sastavnice) jedinstvenog novanog rauna - Dravne riznice. 92. to su porezi i navedite njihova osnovna obiljeja? Porezi su prisilno plaanje dravi za koje se ne dobiva protunaknada; cijena javnih dobara. Bitne znaajke poreza:

o porezi su prisilna davanja porezi se nameu, oni nisu dobrovoljni, za razliku od trinih prihoda drave koji se temelje na ugovorima, dravnih kredita i prihoda od poduzetnike djelatnosti,

o porezi su transferi u novcu, a ne u naravi usluge uinjene za dravu kao posljedica vojne obveze s pravnog se stajalita ne smatraju porezima,

o porezi nisu specijalna vrsta protuusluge za posebnu uslugu drave, a ne postoji niti meuovisnost iznosa plaenog poreza i koristi od javnih dobara i usluga koje prua drava,

o pravo prikupljanja poreza imaju samo administrativne jedinice javnog prava, o porezi se prikupljaju na osnovi zakona porez treba platiti tek kada postoji injenica za koju zakon vezuje obvezu

plaanja poreza. 93. Navedi i objasni glavne objekte oporezivanja? Objekti oporezivanja su mogue toke za koje se vezuje oporezivanje:

o osobe porezni obveznici su uvijek osobe. Meutim, osoba ne moe biti porezni izvor za to su potrebni imovina ili dohodak iz kojih se porezi mogu plaati

o imovina npr. porezi na imovinu, nekretnine, motorna vozila. Prilikom oporezivanja imovine moraju se rijeiti problemi definiranja, obuhvata i procjene.

o gospodarska aktivnost najvaniji objekti oporezivanja su veliine (tokovi) koje proizlaze iz gospodarske aktivnosti (npr. porez na dohodak, porez na promet), pri emu se ti tokovi mogu oporezivati kao primici ili kao izdaci.

94. Koje su poeljne karakteristike poreznog sustava? Slijedea porezna naela odlikuju dobar porezni sustav:

1. Efikasnost. Porezi moraju to je manje mogue utjecati na odnose cijene kako bi se efikasno upotrijebili rijetki gospodarski resursi.

2. Pravednost. Porezi trebaju biti pravedno rasporeeni izmeu lanova neke zajednice. 3. Izdanost. Porezi moraju osigurati dovoljan iznos javnih prihoda za pokrivanje razumne visine javnih rashoda. 4. Jednostavnost. Porezi moraju biti to jednostavniji, jasniji i razumljiviji kako bi trokovi ubiranja poreza za poreznu

administraciju i porezne obveznike bili to nii. 5. Stabilnost. Porezni se sustavi ne smiju esto mijenjati jer je poduzeima i kuanstvima potrebna stabilnost za donoenje

ispravnih ekonomskih odluka. Ta su naela u biti suprotstavljena, pa niti jedan porezni sustav ne potuje podjednako sva neela. 95. Navedi i objasni glavna naela raspodjela poreza? Postoje dva osnovna naela raspodjele poreza:

o naelo ekvivalencije (eng. benefit principle) o naelo gospodarske snage (eng. ability to pay principle)

Prema naelu ekvivalencije, odnosno naelu plaanja prema korisnosti porezi se tumae kao prihodi koji su u blioj ili daljnjoj vezi s dobrima i usluga koje nudi drava. Naelo gospodarske snage prema tom naelu na raspodjelu poreza ne bi trebalo utjecati tko ima koristi od dravnih dobara i usluga, ve bi svatko u prikupljanju poreznih prihoda trebao sudjelovati u skladu sa svojom gospodarskom snagom. 96. Objasnite razliku izmeu zakonske i ekonomske incidencije poreza. Zakonska incidencija upuuje na onoga tko prema zakonu treba snositi porez. Ekonomska incidencija poreza pokazuje stvarno snosi teret. 97. Objasnite zato samo pojedinci mogu snositi poreze.

52

98. Navedite o emu sve ovisi incidencija.

o Nain na koji su utvrene cijene o Raspolaganju poreznim prihodima o Elastinost ponude i potranje

99. Objasnite kako se moe mjeriti progresivnost poreza. Postoje razliite mjere progresivnosti, kao npr.

o razlika izmeu granine i prosjene stope o stopa promjene prosjene porezne stope kod promjene porezne osnovice o elastinost poreznog iznosa s obzirom na promjenu porezne osnovice o rezidualna elastinost (omjer relativne stope promjene porezne osnovice nakon odbitka poreznog iznosa i relativne

stope promjene porezne osnovice) o promjena granine porezne stope kod promjene porezne osnovice (ova mjera ne moe objasniti indirektnu progresiju)

100. Objasnite povezanost incidencije i ulogu elastinosti potranje i ponude, te raspodjelu poreznog tereta. Incidencija jedininog poreza ovisi o elastinosti ponude i potranje. to je elastinija krivulja potranje, to manje poreza snose potroai. Na slian nain, ceteris paribus, elastinija krivulja ponude znai da manji dio poreza snose proizvoai. Elastinost pokazuje priblinu mjeru sposobnosti ekonomskog subjekta da izbjegne porez. to je potranja elastinija, to se potroaima lake pri porastu cijene okrenuti drugim proizvodima, pa stoga vei dio poreza moraju snositi proizvoai. Naprotiv, ako potroai kupuju istu koliinu proizvoda, bez obzira na cijenu, cijeli teret moe biti prenesen na njih. Slina razmatranja vrijede i na strani ponude. 101. Koje sve vrste trokova izaziva ubiranje poreza? (Rosen 348.)

Trokovi rukovoenja poreznim sustavom administrativni trokovi (trokovi porezne uprave) Trokovi ispunjavanja porezne obveze (trokovi poreznih obveznika) obuhvaaju izdatke za raunovoe i porezne

savjetnike, vrijednost vremena koje obveznici utroe na ispunjavanje poreznih prijava i voenje arhive Trokovi pridravanja zakona nisam ziher dal ovi spadaju pod trokove obveznika

102. Objasnite kako se izraunava porezna obveza poreza na dohodak u Hrvatskoj? -zbroje se svi oporezivi dohoci (plae, kamate, najamnine, dividende), oduzmu se svi osobni odbitci ( dobrotvorni doprinosi, izdaci za lijeenje, dravni porez na dohodak).Nakon toga se tako dobivena porezna osnovica (oporezivi dohodak) gleda po iznosu u rasporedu stopa, i izrauna se ukupni godinji porez na taj dohodak po odreenoj stopi, i na taj se iznos poreza (godinji) jo izraunava prirez (ako postoji) i na kraju se dobi porezna obveza poreza na dohodak u RH. 103. Koji su to oporezivi dohoci u poreznom sustavu Hrvatske? -1.dohodak od nesamostalnog rada-plae, mirovine, 2. dohodak od samostalne djelatnosti-obrt, slobodna zanimanja, 3. dohodak od imovine i imovinskih prava- iznajmljivanje stanova, autorska prava, 4. dohodak od kapitala, 5. dohodak od osiguranja, 6. drugi dohodak-sportai, trgovaki putnici, upravni odbori 104. Navedite porezne poticaje u smislu hrvatskog Zakona o porezu na dohodak. -povrati poreza, nestandardne olakice (ili se daju kao porezno priznati izdaci tzv. premije osiguranja ili kao dodatna uveanja osobnog odbitka)-trokovi zdravstvenih usluga, kupnja ili gradnja prvog stambenog prostora, dana darovanja 105. to je flat tax? -Flat tax je proporcionalni porez na dohodak

53

106. Objasnite Haig-Simonovu definiciju dohotka. -H-S definicija dohotka- dohodak je novana vrijednost neto poveanja mogunosti potronje pojedinca u odreenom vremenu .. To je jednako stvarnom iznosu potronje u nekom vremenu uveano za neto prirast bogatstva(tednja),a ona mora biti ukljuena u dohodak jer ini porast potencijalne tednje. 107. Objasnite pojam pripisane rente. -Pripisana renta predstavlja dohodak u naturi. Odnosno, neto novanu vrijednost usluga to ih neka osoba dobiva (npr. vrijednost najamnine stanova i kua u kojima stanuje vlasnik- one njemu pruaju mnogo usluga) 108. Objasnite kapitalni dobitak i kapitalni gubitak. -Kapitalni dobitak predstavlja porast vrijednosti imovine- zemlje, zgrada, automobila, strojeva, vrijednosnica. Odnosno pokazuje razliku vrijednosti izmeu prodajne cijene i cijene kojom smo tu imovinu ranije kupili. Kapitalni gubitak smanjenje vrijednosti imovine. 109. Trebaju li se kapitalni dobici u Hrvatskoj oporezivati porezom na dohodak (obrazloite svoje stajalite)? -Kapitalni dobici u Hrvatskoj bi se trebali oporezivati porezom na dohodak jer predstavljaju jedan od naina dodatne zarade, te bi na taj nain uli u ukupni osobni odbitak. 110. Objasnite izravne i neizravne poreze. -Izravni porez-porez koji konano snosi poduzee ili pojedinac te se ne moe prevaliti na drugoga (npr. porez na dohodak i porez na dobit) -Neizravni porez- porez koji ne snosi onaj tko ga uplauje u dravni proraun, ve se najee prevaljuje na druge. Porezni obveznici kroz cijenu svojih dobara i usluga prevaljuju teret tih poreza na krajnjeg potroaa, tj. na graane (npr. PDV) 111. Objasnite regresivno i progresivno oporezivanje. -Progresivni porez- porez kojemu prosjena porezna stopa raste s porastom dohotka pojedinca -Regresivni porez- porez kojemu prosjena porezna stopa pada s porastom dohotka pojedinca 112. Objasnite to su porezni rashodi. -Porezni rashod- gubitak prihoda prouzroen iskljuenjem neke stavke iz porezne osnovice (lista stavaka izuzetih od oporezivanja) 113. Po kojim se stopama u Hrvatskoj oporezuje dohodak ostvaren u 2005. godini? Stopa 15% - dio porezne osnovice do 38 400 kn god Stopa 25% - dio porezne osnovice od 38 400 do 96 000 kn god Stopa 35% - dio porezne osnovice iznad 96 000 i do 268 800 kn god 114. Objasnite pojam osnovnog osobnog odbitka u hrvatskom sustavu oporezivanja dohotka. -Osnovni osobni odbitak- iznosi dohotka koji nisu oporezivi tj. koji ne umanjuju poreznu osnovicu jer se smatra da ne treba oporezivati dohodak koji slui za pokrivanje osnovnih ivotnih potreba poreznog obveznika. 115. Kome u Hrvatskoj pripada prihod od poreza na dohodak? -Prihod od poreza na dohodak pripada dravnom proraunu RH. 116. Objasnite razlike poreza i doprinosa. -Doprinosi su kao i porezi javna davanja dravi. No, razlika je u tome to za poreze nema unaprijed odreene namjene njihova troenja, a za doprinose ona postoji 117. Objasnite pojam Lafferove krivulje. (Sl. 17.6., str. 411. Rosen)

54

Lafferova krivulja pokazuje odnos porezna stopa-porezni prihodi. Pri vrlo niskoj stopi poreza, ubrani su porezi niski. Kako porezne stope rastu, rastu i porezni prihodi, te doseu maksimum pri stopi tA. Za stope koje prelaze tA prihodi poinju padati, te se konano smanje na nulu (jer kako se porezna stopa pribliava 100 posto, ljudi prestaju raditi i porezni prihodi padnu na nulu). Bilo bi besmisleno da drava odabere poreznu stopu koja prelazi tA jer se porezne stope mogu sniziti, a da drava ne trpi gubitak prihoda. 118. Objasnite zato se provodi integracija poreza na dohodak i poreza na dobit. Provodi se kako bi se rijeio problem koji nastaje stoga to se dohodak koji potjee iz korporacijskog sektora, bilo da je rije o zadranoj ili raspodijeljenoj dobiti, ne oporezuje u skladu s graninim stopama poreza na dohodak. Dohodak iz korporacijskog sektora dodatno je oporezovan porezom na dohodak korporacija. Osobito kod raspodijeljene dobiti javlja se problem dvostrukog oporezivanja dohotka jedanput na razini poduzea, porezom na dobit, a drugi put na razini pojedinca porezom na dohodak. U veini zemalja taj se problem nastoji rijeiti, uglavnom tako da se raspodijeljena dobit integrira sa sustavom oporezivanja dohotka kako bi se u potpunosti ili djelomino izbjeglo dvostruko oporezivanje tog dijela dohotka. 119. Tko prema hrvatskom Zakonu o porezu na dobit, obveznik poreza na dobit? Porezni obveznik (1) Trgovako drutvo i druga pravna i fizika osoba koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, (rezidenti Republike Hrvatske), koji ima sjedite u R. Hrvatskoj. Tuzemna poslovna jedinica inozemnog obveznika, tj. onoga koji u Hrvatskoj nema sjedite ili upravu, (nerezident). Porezni obveznici su pravne osobe ( trgovaka drutva a od 2006. godine porezni obveznici poreza na dobit su i fizike osobe, koje su do kraja 2005. godine plaale porez na dohodak, a od 2006. godine plaaju porez na dobit uz ispunjenje zakonom utvrenih uvjeta Porezni obveznik fizika osoba (2) Fizika osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednaenih djelatnosti: ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak vei od 2.000.000 ili ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario dohodak vei od 400.000 kn, ili ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti veoj od 2.000.000 kn, ili ako u prethodnom poreznom razdoblju prosjeno zapoljava vie od 15 radnika. Porezni obveznik fizika osoba (3) Fizika osoba koja ostvaruje dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka, ako izjavi da e plaati porez na dobit umjesto poreza na dohodak. Porezna uprava donosi rjeenje da se plaa porez na dobit umjesto poreza na dohodak. To rjeenje obvezuje poreznog obveznika 5 godina (to je po zahtjevu poreznog obveznika). 120. to je porezna osnovica poreza na dobit? - Porezna osnovica je dobit koja se utvruje prema raunovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda. Polazna veliina je rezultat poslovanja iskazan u raunu dobiti I gubitka i bilanci. Dobit, prije oporezivanja, se umanjuje ili uveava za prihode I rashode koji se priznaju za svrhe oporezivanja, propisane Zakonom o porezu na dobit.Za rezidenta oporezuje se ukupna dobit ostvarena u Hrvatskoj i u inozemstvu, a za nerezidenta dobit ostvarena u Hrvatskoj. U poreznu osnovicu ulazi i dobit od likvidacije, prodaje, podjele poreznog obveznika, a utvruje se prema trinoj vrijednosti imovine. OVO JE IZ KNJIGE HRVATSKI POREZNI SUSTAV Porezna osnovica dobiva se na temelju raunovodstvene dobiti koja se umanjuje ili uveava za odreene stavke. Na tu (uveanu ili umanjenu) osnovicu primjenjuje se porezna stopa i dobiva iznos poreza na dobit.

55

Porezna osnovica poreza na dobit= ukupni prihodi-ukupni rashodi= dobit ili gubitak + poveanje porezne osnovice/smanjenje gubitka smanjenje porezne osnovice(poveanje poreznog gubitka) prenseni porezni gubitak- osloboenja i poticaji= porezna osnovica za primjenu propisane porezne stope. 121. to je porezni gubitak u hrvatskom sustavu poreza na dobit? - Porezni gubitak nastaje kada su porezno priznati rashodi vei od porezno priznatih prihoda tj. kad je osnovica za obraun poreza negativna. Nastali porezni gubitak moe se prenijeti na razdoblje od pet go