Rosenic - Javne Financije Knjiga

8/3/2019 Rosenic - Javne Financije Knjiga

1/176

Javnefinancije

u Hrvatskoj

Javnefinancije

u Hrvatskojtree, promijenjeno izdanje


2/176


3/176

Javnefinancije

u Hrvatskoj

Javnefinancije

u Hrvatskojtree, promijenjeno izdanje

UrednicaKatarina Ott

Institut za javne financije, 2007.


4/176

IzdavaInstitut za javne financije, Zagreb, Katanieva 5http://www.ijf.hr

Za izdavaaKatarina Ott

Glavna urednicaKatarina Ott

LektoricaZlata Babi

Vanjska oprema knjigeZlatko Guzmi

Autor ilustracije na naslovnoj straniciDarko Jaki

Naklada500 primjeraka

Priprema i tisakGipa d.o.o., Zagreb, Magazinska 11

ISBN 978-953-6047-91-8

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalnei sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 646705


5/176

Sadraj

Predgovor(Katarina Ott) ..............................................................vii

Porezni sustav ..................................................................................1

Porez na dohodak(Marina Kesner-kreb).................................1

Porez na dobit (Marina Kesner-kreb) ....................................13

Porezni izdaci u sustavu oporezivanja dohotka

i dobiti (Vjekoslav Brati)........................................................ 21Oporezivanje potronje, nasljedstva i darova(Danijela Kuli) ....................................................................... 25

Porez na dodanu vrijednost .................................................25

Porez na potronju ...............................................................35

Posebni porezi .....................................................................37

Porez na promet nekretnina .................................................45

Porez na nasljedstva i darove ............................................... 49

Fiskalna decentralizacija (Anto Bajo) ...........................................53

Javni dug (Sandra valjek)............................................................75

Sustavi socijalnog osiguranja i skrbi (Predrag Bejakovi)............91

Mirovinski sustav ................................................................... 101

Zdravstveni sustav .................................................................111

Zaposlenost i nezaposlenost ..................................................121Siromatvo i program izdataka za siromane ........................133

Prilozi ..........................................................................................141

Informacije o javnim financijama (Martina Fabris)..............141

Porezi u Hrvatskoj (Danijela Kuli) ......................................147

Pojmovnik(Marina Kesner-kreb)........................................153

Kratice ...................................................................................161

Literatura ...............................................................................163


6/176


7/176

Predgovor

Institut za javne financije je 1999. godine izdao hrvatski prije-vod knjige Harveyja S. RosenaJavne financije. Rije je o itanci ja-vnih financija koja svojom razumljivou i bogatim aparatom sluine samo studentima, ve i svim ostalim itateljima koje u irem iliuem smislu zanima ekonomika javnog sektora.

Usporedno s tom knjigom Institut za javne financije objavio je2000. godine prvo, 2001. godine drugo, a knjiga koju drite u rukamatree je, promijenjeno izdanje knjigeJavne financije u Hrvatskoj.

itateljima elimo omoguiti da uz pomo knjige H. S. RosenaJavne financije ovladaju teorijom javnih financija i praksom SAD-a,a da uz pomo naeg izdanja Javne financije u Hrvatskoj upoznajupraksu i probleme u Hrvatskoj.

Zahvaljujem autorima svih triju izdanja ove knjige, koji trajnoulau izniman trud u praenje, naalost brojnih i estih promjena usustavu hrvatskih javnih financija.

Unaprijed zahvaljujem itateljima na svim korisnim savjetima i

sugestijama za eventualna idua izdanja ove knjige.

U Zagrebu, rujan 2007.

Katarina Otturednica


8/176


9/176

Porez na dohodak*

U Hrvatskoj se od 1. sijenja 1994. godine primjenjivao Zakon o po-rezu na dohodak kojim se oporezivao dohodak pojedinaca. Za razli-ku od staroga cedularnog sustava koji je postojao prije 1994. godi-ne, kojim se posebno oporezivala svaka vrsta dohotka, novouvede-nim globalnim oporezivanjem dohotka nakon 1994. godine zbraja-ju se svi dohoci fizikih osoba te se oporezuju na jedinstveni nain.Osim globalnog oporezivanja dohotka, drugo temeljno obiljeje togporeza bilo je potrono naelo, prema kojem se oporezuje samo do-hodak koji se troi, a ne onaj koji se tedi i/ili investira. Tako se nijeoporezivao dohodak od kapitala kao to su dividende, kamate i ka-pitalni dobici, te prinos od vlastitog kapitala obrtnika, to se provo-dilo primjenom zatitne kamate.1

Takav zakonski okvir vrijedio je sve do poetka 2001. godine,kada stupa na snagu posve izmijenjen sustav oporezivanja dohotka.Tim se sustavom odbacuje potrono naelo i globalno oporezivanjedohotka, to znai da se ukida zatitna kamata i uvodi oporezivanje

razliitih vrsta dohotka od kapitala, a svaki se oblik dohotka opore-zuje na poseban nain. Osim toga, umjesto dvije (25 i 35%), uvodese tri stope poreza na dohodak (15, 25 i 35%), a naknadno i etvrta(45%), te niz poreznih poticaja i olakica. Tako je od 2001. godine nasnazi novi zakonski okvir oporezivanja dohotka pojedinca.

Od 1. sijenja 2005. godine primjenjuje se novi, cjeloviti tekstZakona o porezu na dohodak (NN 177/04). Bit Zakona nije znatni-je mijenjana u odnosu prema rjeenju iz 2001. godine, ve je cilj biodonijeti jednostavniji, pregledniji i razumljiviji propis. U nastavkuovog poglavlja detaljnije se razrauje trenutano vaei sustav opo-

rezivanja dohotka.

Uvod

Obveznikporeza nadohodak

Obveznik poreza na dohodak jefizika osoba koja ostvaruje doho-dak. Dakle, porezni je obveznik pojedinac, a ne poduzee. To je po-jedinac koji prima plau, mirovinu ili autorski honorar, ostvarujedohodak prodajom npr. kue ili stana, posjeduje obrt koji mu dono-si dohodak i sl. Poreznim obveznikom smatraju se rezidenti i nere-zidenti. Rezident je fizika osoba koja u Hrvatskoj ima prebivalite

* Vidjeti i Rosen (1999), poglavlje 16.1 Vidjeti poglavlje oPorezu na dobit.

MarinaKesner-kreb


10/176

2 Marina Kesner-kreb: Porez na dohodak

ili uobiajeno boravite. Nerezident je fizika osoba koja u Hrvat-skoj nema ni prebivalita ni uobiajenog boravita, ali u Hrvatskojostvaruje dohodak.

Koji sedohodakoporezuje?

Porezna osnovica za rezidenta je iznos dohotka iz svih izvora, ostva-ren u tuzemstvu i inozemstvu (naelo svjetskog dohotka), a za ne-rezidenta je to dohodak iz svih izvora ostvaren u tuzemstvu (naelotuzemnog dohotka). Dohodak rezidenta, kao i nerezidenta, umanju-je se za iznos osobnog odbitka.

Oporezuje se dohodak izest izvora dohotka i to od: nesamostal-nog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapi-tala, osiguranja, te drugi dohodak.

Nesamostalan rad je svaki rad u kojemu zaposlenik radi premauputama svojeg poslodavca. Zaposlenik ne snosi nikakav poslovnirizik, a u posao ulae samo svoj rad, dok poslodavac odreuje uvjeterada kao to su mjesto, vrsta i vrijeme rada. Zato su obveznici porezana dohodak iz tog izvora zaposlenici i umirovljenici (tj. nekadanjizaposlenici).

Dohodak od nesamostalnog rada razlika je izmeu svih oblika pri-mitaka i izdataka nastalih tijekom poreznog razdoblja.

Primitke od nesamostalnog rada, meu ostalima, ine: plae, mirovine, potpore i nagrade iznad propisanih iznosa, premije osiguranja koje plaaju poslodavci za svoje zaposlene, poduzetnika plaa, primanja koja poslodavac daje zaposleniku u stvarima, a ne u nov-

cu, npr. davanja zgrada ili automobila na koritenje, plaanje naja-mnine za stanovanje, odobravanje povoljnih kamata na kredite i sl.

Izdatke za koje se smanjuje porezna osnovica dohotka od nesamo-

stalnog rada ine: uplaeni doprinosi za obvezna osiguranja iz plae, premije po osnovi ivotnog osiguranja, dopunskoga i privatnoga

zdravstvenog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja do visine1.000 kuna mjeseno.2

Dohodak dobiven kao razlika izmeu primitka i izdataka umanju-je se za osobne odbitke (o njima v. dalje u tekstu), te se na tako do-bivenu osnovicu primjenjuju etiri porezne stope: 15, 25, 35 i 45%,te prirez porezu na dohodak, da bi se dobio iznos mjesenog preduj-

Dohodak odnesamostalnog rada

2 Ti se izdaci priznaju za svakoga poreznog obveznika, ali najvie do iznosa 12.000kuna godinje. U tu svotu ulaze i izdaci za zdravstvene usluge, kupnju, gradnju, odravanjeili najam stana.


11/176

3Marina Kesner-kreb: Porez na dohodak

ma poreza. Tako utvreni predujam za zaposlenika na raun Porezneuprave uplauje poslodavac, odnosno isplatitelj mirovine za umiro-vljenika. Ako je porezni obveznik tijekom godine primao samo pla-u ili mirovinu, ne treba podnositi godinju poreznu prijavu jer se

porez koji je isplatitelj za njega uplaivao smatra konano uplae-nim porezom.

Samostalnom se djelatnou smatraju sve djelatnosti koje osobeobavljajusamostalno, tj. za svoj raun i na vlastitu odgovornost, a

s ciljem trajnog stjecanja dohotka.Dohodak od samostalne djelatnosti ine dohoci od obrta, slobo-dnih zanimanja te poljoprivrede i umarstva.

Obrtpodrazumijeva razliite proizvoake, trgovake, uslune isline djelatnosti odreene Zakonom o obrtu. Obrtnikom se djela-tnou smatra i prodaja vie od tri nekretnine ili imovinska prava istevrste u razdoblju od pet godina.

Slobodna zanimanja obavljaju, na primjer, lijenici, veterinari, no-vinari, knjievnici, umjetnici, izumitelji, prevoditelji, znanstvenici,knjievnici, predavai i sl. kojima je to osnovna djelatnost.

Porez na dohodak odpoljoprivrede i umarstvaplaa se ako jeosoba koja se bavi tim djelatnostima obveznik PDV-a.

Openito, dohodak od samostalne djelatnosti jednak je razliciizmeuposlovnih primitaka i izdataka vezanih za obavljanje posla.Poslovni su primici novac, stvari, materijalna prava, usluge i sl. ostva-reni po trinoj vrijednosti tijekom poreznog razdoblja. Poslovni suizdaci pak svi odljevi koji nastanu radi ostvarenja primitaka. To suizdaci za materijal, robu, energiju, plae osoblja (s porezima i dopri-nosima), amortizacija dugotrajne imovine i sl.

Prirez je dodatni porez, plaa se povrh poreza na dohodak, a slui zafinanciranje jedinica lokalne samouprave. Njegova je osnovica po-rez na dohodak, a na temelju Zakona o financiranju jedinica lokalnei podrune (regionalne) samouprave3, visinu prireza odreuje lokalnavlast. Opine i gradovi mogu uvesti prirez porezu na dohodak, i to:

opina po stopi do 10%, grad s manje od 30.000 stanovnika po stopi do 12%, grad s vie od 30.000 stanovnika po stopi do 15%, Grad Zagreb po stopi do 30%.Prirez porezu na dohodak prihod je jedinice lokalne samouprave u ko-

joj porezni obveznik ima svoje prebivalite ili uobiajeno boravite.

Dohodak odsamostalne djelatnosti

Prirez porezu na dohodak

3 NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03 i132/06.


12/176


Porezni obveznici moraju voditiposlovne knjige: knjigu primita-ka i izdataka, popis dugotrajne imovine, knjigu prometa i evidencijuo trabinama i obvezama. U popis dugotrajne imovine unose se stva-ri i prava ako su njihove nabavne cijene vee od 2.000 kuna i ako je

njihov vijek trajanja dui od godine dana. Popis dugotrajne imovineslui za utvrivanje amortizacije.

Dakle, kada utvrde poreznu osnovicu kao razliku svih primitakai svih izdataka, obveznici dohotka od samostalne djelatnosti na takoutvrenu osnovicu plaaju predujam poreza na dohodak po stopamaod 15, 25, 35 i 45%. No to ne znai da je time njihova porezna obve-za zavrena. Tek se godinjom poreznom prijavom utvruje njihovakonana porezna obveza.

Postoji i mogunostpaualnog oporezivanja za one obrtnike, slo-

bodna zanimanja te za osobe koje se bave poljoprivredom i umar-stvom, a koji nisu obveznici PDV-a. Njihov se porez moe odrediti uobliku paualnoga iznosa, a ne na temelju poslovnih rezultata iz nji-hovih poslovnih knjiga.

Dohodak od imovine i imovinskih prava ostvaruje se iznajmljivanjemnekretnina (stanova, soba ili postelja) i pokretnina (automobila, na-mjetaja, slika), primitaka od autorskih prava i drugih imovinskih pra-va, prodajom nekretnina te ustupanjem imovinskih prava.

Pri iznajmljivanju nekretnina i pokretnina porez na dohodak pla-

a se na iznos najamnine umanjen za 30% na ime trokova nastalihradi iznajmljivanja. Porez na dohodak plaa se u obliku predujmapo stopi od 15%, bez prava na osobni odbitak. Tako utvreni porezsmatra se konanim porezom i za taj dohodak obveznik nije obve-zan podnositi poreznu prijavu. No poreznom obvezniku koji ostva-ruje dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima ituristima te od organiziranja kampova, a nije obveznik PDV-a, po-rez na dohodak moe se, prema odluci ministra financija, utvrditi upaualnom iznosu.

Dohodak odprodaje nekretnina ne oporezuje se ako je nekretnina

prodana tri godine nakon dana nabave, odnosno ako je sluila za sta-novanje poreznog obveznika, tj. ako je u neposrednoj vezi s razvodombraka te nasljeivanjem. Ako se pak nekretnina prodaje prije istekatri godine od dana nabave ili ako nije sluila za stanovanje poreznogobveznika te ako nije u vezi s razvodom braka i nasljeivanjem, plaase porez na dohodak od prodaje nekretnina. Predujam poreza plaa sejednokratno na ostvareni dohodak po stopi od 25% i za nj obveznicine moraju podnositi prijavu te se taj porez smatra konano plaenimporezom. Ostvareni dohodak ini razliku izmeu trine vrijednostinekretnine i nabavne vrijednosti uveane za inflaciju.

Porez na dohodak od imovinskih prava plaa se kao predujamporeza po odbitku po stopi od 25%, bez osobnog odbitka. Imovin-ska prava ine autorska prava na pisana, glazbena, znanstvena i sli-

Dohodak od imovinei imovinskih prava


13/176


na djela, prava na koritenje prirodnih bogatstava, tehnoloke postu-pke, poslovne adresare i sl.

Dohotkom od kapitala smatraju se: izuzimanja imovine i koritenje usluga od vlasnika i suvlasnika

trgovakog drutva za njihove osobne potrebe (skrivene isplatedobiti), na to se plaa predujam poreza na dohodak po odbitkupo stopi od 35%. Najei oblici skrivenih isplata jesu povoljni-je kamate, isplata vlasniku vee cijene za dobra ili usluge danepoduzeu i drutvu, davanje dobara ili usluga vlasniku uz cijenuniu od trine i sl.,

primici po osnovi udjela u dobiti lanova uprave ili zaposleni-ka koje ostvaruju dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dio-

nica na koje se plaa predujam poreza na dohodak po odbitku od15%, kamate na koje se plaa predujam poreza na dohodak po odbi-

tku po stopi od 35%. Oporezivanju podlijeu kamate koje fizikeosobe ostvaruju od drugih fizikih i pravnih osoba za dane kredi-te i zajmove, dok su kamate na tednju izuzete od oporezivanja.

Dohotkom od kapitala ne smatraju se primici po osnovi dividendi iudjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu.4

Osnovica za oporezivanje dohotka od kapitala jest cjelokupni do-hodak ostvaren po svim navedenim osnovama, bez priznavanja izda-

taka. Porez na dohodak od kapitala plaa se u obliku predujma porezapo odbitku, tj. isplatitelj pri svakoj isplati dohotka od kapitala moraPoreznoj upravi uplatiti predujam poreza na tako ostvaren dohodak.Uplaeni se predujam poreza smatra konano uplaenim porezomna godinjoj razini, pa obveznici za taj dohodak ne moraju podnosi-ti godinju poreznu prijavu.

Premije ivotnoga osiguranja, dopunskoga i privatnoga zdravstveno-ga i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja uplaene tuzemnim osi-

guravateljima do visine 1.000 kuna mjeseno priznaju se kao izda-tak pri utvrivanju dohotka, te tako ne podlijeu oporezivanju. Me-utim, prilikom isplate primitka od tih osiguranja mora se platiti po-rez na dohodak.

Openito, dohotkom se ne smatraju primici po osnovi osigura-nja stvari, ivota i imovine. Meutim, primici po osnovi ivotnogaosiguranja i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja mogu se smatra-ti dohotkom od osiguranja, i to ako su premije tih osiguranja prili-kom uplate bile osloboene oporezivanja. Osiguravatelj obraunavai uplauje porez na dohodak po stopi od 15%, bez priznavanja oso-

Dohodak od kapitala

4 Dividenda je prihod koji pojedinac ostvari na temelju vlasnitva vrijednosnog pa-pira. Udjel u dobiti na temelju udjela u kapitalu ima osoba koja je u osnivanje trgovakogdrutva unijela svoj kapital.

Dohodak od osiguranja


14/176


bnog odbitka, pa osiguranik ne mora o tome voditi brigu. To se sma-tra konanim porezom za koji obveznici nisu duni podnijeti godi-nju poreznu prijavu.

Drugi dohodak je onaj koji se ne ostvaruje iz nekog od pet navede-nih izvora. To je, primjerice, dohodak po osnovi lanstva u skup-tinama, upravnim i nadzornim odborima, ali i dohodak trgovakihputnika, znanstvenika, strunjaka, sportaa, umjetnika, novinara i sl.Sve isplate oporezuju se jednako, a isplatitelj obraunava, obustavljai uplauje porez na dohodak po stopi od 25%, bez prava na izdatke.Iznimno se priznaju izdaci u visini od 30% primitaka koji su stee-ni kao autorske naknade, primici novinara, umjetnika i sportaa osi-guranih po toj osnovi, te primici nerezidenata za umjetnike i sli-

ne djelatnosti.

Drugi dohodak

Porez po odbitku ili, kako se jo naziva porez u izvoru odnosno ko-naan porez jest porez koji isplatitelj dohotka (plae, mirovine i sl.)uplauje Poreznoj upravi za poreznog obveznika. Na primjer, poslo-davac uplauje porez na dohodak i prirez Poreznoj upravi izravno iz

plae svojih zaposlenika. Zaposlenik dobiva neto plau jer je porezna dohodak i prirez za njega ve platio njegov poslodavac. Zato za-

poslenik koji je tijekom godine primao samo plau ne treba podno-siti godinju poreznu prijavu jer se porez i prirez koji je za njega ti-jekom godine uplaivao poslodavac smatra konano obraunanim iplaenim porezom i prirezom.

Porez po odbitku

to sene smatradohotkom?

Primici koji se ne smatraju dohotkom jesu: kamate na kunsku i deviznu tednju te na iro raune i tekue ra-

une, primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, kamate na vrijednosne papire izdane u skladu s posebnim zako-

nom, primici od otuenja financijske imovine ako to nije djelatnost po-

reznog obveznika, izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doivotne mi-

rovine, mirovine iz inozemstva, obiteljske mirovine, dravne nagrade.


15/176


Dohotkom se takoer ne smatraju ni odreena primanja za kojafizike osobe ne pruaju trine protuusluge (razne socijalne potpo-re, nasljedstva i darovi, odtete i sl.), kao ni primici po osnovi osigu-ranja stvari, ivota i imovine.5

5 Osim premija koje su bile porezno priznati izuzetak.

Porezne stope Porez na dohodak plaa se prema etiri granine stope: 15% do 3.200 kuna mjeseno, 25% izmeu 3.200 i 8.000 kuna mjeseno, 35% izmeu 8.000 i 22.400 kuna mjeseno, 45% iznad 22.400 kuna mjeseno.

Na porez na dohodak obraunan pomou navedenih stopa pri-mjenjuje se jo i prirez porezu na dohodak u onim gradovima i opi-

nama koji su ga propisali i na podruju kojih porezni obveznik imaprebivalite ili uobiajeno boravite.Osim navedenih stopa po kojima se obraunava porez na doho-

dak po godinjoj poreznoj prijavi, postoji jo niz stopa po kojima seplaaju porezi po odbitku za razne vrste dohodaka za koje nije po-trebno podnositi godinju poreznu prijavu. Te su stope navedene priopisu svakog izvora dohotka u prethodnom dijelu teksta.

Po visini i broju stopa poreza na dohodak Hrvatska se uklapa uopu sliku zemalja iz svojeg okruenja.

Tablica 1. Stope poreza na dohodak u odabranim zemljama

Zemlja Raspon stopa (u %) Broj stopa

Austrija 0-50 4

Njemaka 0-42 4

Italija 23-43 4

eka 12-32 4

Maarska 18 i 36 2

Poljska 19-40 3

Slovenija 16-50 5Hrvatska 15-45 4

Izvor: IBFD (2006)

Osobni su odbici iznosi dohotka koji nisu oporezivi, tj. koji umanju-ju poreznu osnovicu jer se sa stajalita pravednosti smatra da ne tre-ba oporezivati dohodak koji slui za pokrivanje osnovnih ivotnihpotreba poreznog obveznika, tzv. egzistencijalni minimum. Osobni

odbitak koji se odobrava za poreznog obveznika naziva se osnovnim

Osobni odbici


16/176


osobnim odbitkom, a odbici za suprunika, djecu i druge uzdrava-ne osobe nazivaju se osobnim odbicima za uzdravane lanove obi-telji. Poveanjem iznosa osobnog odbitka u sustav poreza na doho-dak unosi se vea progresivnost. Naime, izuzimanjem veeg dijela

dohotka od oporezivanja u obliku osobnog odbitka relativno se ma-nje optereuju siromani, a vie bogati graani.

Osnovni osobni odbitak za sve porezne obveznike iznosi 1.600kuna mjeseno, a za umirovljenika iznosi do visine mirovine, a naj-vie 3.000 kuna mjeseno.

Osobni odbiciza uzdravanelanove obitelji

Porezni obveznik koji uzdrava suprunika, djecu i druge lanoveobitelji, osim osnovnoga osobnog odbitka od dohotka, moe odbi-ti i osobne odbitke za uzdravane lanove obitelji. Osobni odbici zauzdravane lanove obitelji izraavaju se faktorima u odnosu premaosnovnom osobnom odbitku.

Faktor u odnosuprema osnovnomosobnom odbitku

od 1.600 kn

Uzdravani lan Mjeseniiznos

osobnogodbitka (kn)

Godinjiiznos

osobnogodbitka (kn)

1,0 porezni obveznik 1.600 19.200

0,5 za uzdravanog lana 800 9.600

0,5 prvo dijete 800 9.6000,7 drugo dijete 1.120 13.440

1,0 tree dijete 1.600 19.200

1,4 etvrto dijete* 2.240 26.880

0,3 invalidnost 480 5.760

1,0 100-postotna invalidnost 1.600 19.200

* Za svako daljnje dijete faktor se progresivno poveava.

Osobni odbici za

zdravstvene usluge,stanovanje i danadarovanja

Poreznim se obveznicima kao osobni odbici priznaju i stvarni tro-

kovizdravstvenih usluga i nabave ortopedskih pomagala za vlasti-te potrebe.Porezni obveznik kao osobni odbitak moe koristiti i izdatke za

stambene potrebe, i to za kupnju i gradnju stambenog prostora, zainvesticijsko odravanje postojeega stambenog prostora, za izdatkeza kamate po stambenim kreditima te po osnovi plaene najamnineza unajmljeni stan.

Osobni odbici za zdravstvene usluge i stanovanje, ukljuivi i po-rezno priznati izdatak za uplaene premije po osnovi ivotnoga, do-punskoga i privatnoga zdravstvenog i dobrovoljnoga mirovinskog osi-

guranja mogu iznositi do 12.000 kuna godinje.


17/176


Porezni obveznici kao osobni odbitak mogu prikazati i dana da-rovanja u naravi i novcu u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstve-ne, zdravstvene, humanitarne, sportske i vjerske svrhe, i to do visi-ne 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godinja

porezna prijava.

Poreznaprijava

Porezna prijava podnosi se Poreznoj upravi do kraja veljae za pret-hodnu kalendarsku godinu. Za dohotke koji se oporezuju po odbitkuporezni obveznici ne podnose poreznu prijavu, a porez na dohodakkoji isplatitelj plaa prilikom svake isplate dohotka smatra se kona-no plaenim porezom.

Ako su porezi, prirezi i doprinosi uredno plaeni porezni obve-

znici ne moraju podnijeti poreznu prijavu ako ostvare: dohodak kod samo jednog poslodavca, odnosno isplatitelja pri-mitka, i/ili

dohodak od imovine i imovinskih prava, i/ili dohodak od kapitala, i/ili dohodak od osiguranja, i/ili drugi dohodak.

No porezni obveznik ipak moe, radi ostvarivanja prava na nekeodbitke ili olakice, podnijeti godinju poreznu prijavu.

Poreznu prijavu obvezno podnose obveznici koji ostvare dohodak

od dva ili vie poslodavca, od samostalne djelatnosti i iz inozemstva.Obvezno je podnose i ako je to naknadno zatraila Porezna uprava teako poslodavac (ili obveznik) nije platio predujam poreza i prireza.

Porezneolakice

Ratni vojni invalidi Domovinskog rata ne plaaju porez na dohodakod nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrene inva-lidnosti.

lanovi obitelji smrtno stradalih, zatoenih ili nestalih hrvatskihbranitelja Domovinskog rata ne plaaju porez na dohodak od obi-

teljske mirovine.Utvrene su i porezne olakice za obveznike i uzdravane lanove

njihove ue obitelji napodrujima posebne dravne skrbi i brdsko-planinskim podrujima. Tako je osnovni osobni odbitak od 1.600kuna, koji je inae odobren svim poreznim obveznicima, poveanna 3.840, 3.200 i 2.400 kuna, ovisno o podruju u kojemu obvezni-ci prebivaju i borave.

Ako obveznici na tim podrujima i brdsko-planinskim podru-jima obavljajusamostalnu djelatnost, tada im se utvreni porez nadohodak umanjuje za 25, 75 odnosno 100%, ovisno o podruju po-sebne dravne skrbi. Na taj im se nain smanjuje osnovica za obra-un poreza. Dodatne olakice propisane su za obavljanje samostalnedjelatnosti u gradu Vukovaru.


18/176


19/176


Doprinosiza socijalnoosiguranje

Doprinosi za socijalno osiguranje vrsta su javnih davanja kojima sefinancira sustav socijalnog osiguranja. Oni su temeljni prihodi kojimase financiraju izdaci za mirovinsko i invalidsko osiguranje, za zdrav-

stveno osiguranje te za zapoljavanje. Ubiru se iz plae i na plau(tj. na teret zaposlenika i na teret poslodavca), i prihod su izvanprora-unskih fondova: Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvat-skog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapo-ljavanje, putem kojih se financira socijalno osiguranje.

Godine 2005. doprinosi ine oko 34% ukupnih poreznih prihodaope drave, te je u Hrvatskoj takvo ukupno optereenje doprinosi-ma jedno od najviih u svijetu i svakako predstavlja veliko optere-enje rada. Samo e sustavna reforma u smislu veeg udjela priva-tnoga i dobrovoljnog osiguranja dugorono rasteretiti rad od previ-

sokih doprinosa.U 2007. godini doprinosi se plaaju na plae i iz plaa prema

ukupnoj stopi od 37,2%:

Doprinosi (%) iz plae na plae

za mirovinsko osiguranje* 20 -

za zdravstveno osiguranje - 15+0,57

za zapoljavanje - 1,7

Ukupno 20 17,2

* 15% za I. stup i 5% za II. stup osiguranja.

7 Iznos od 0,5% doprinos je za ozljede na radu.

Saetakn Zakon o porezu na dohodak prvi je put stupio na

snagu 1994. godine. Temeljito reformiranje su-stava oporezivanja dohotka provedeno je 2001.godine, a posljednje su izmjene stupile na sna-gu 2005. godine.

n Porez na dohodak plaa se na dohodak od nesa-mostalnog rada, samostalnih djelatnosti, kapita-la, imovine i imovinskih prava, osiguranja i nadruge dohotke.

n Porez na dohodak plaa se po etiri stope: 15, 25,35 i 45%. Osnovni osobni odbitak iznosi 1.600kuna mjeseno, a za umirovljenika do 3.000kuna. Porezni obveznik koji uzdrava supruni-ka, djecu i druge lanove obitelji osim osnovno-

ga osobnog odbitka, od dohotka moe odbitii osobne odbitke za uzdravane lanove obitelji.

n Unutar poreza na dohodak priznaju se razliitaosloboenja: za podruja posebne dravne skrbi,za hrvatske vojne invalide, za poticanje zapolja-vanja, za istraivanje i razvoj te za kolovanje.

n Porezna prijava podnosi se Poreznoj upravi dokraja veljae za prethodnu kalendarsku godinu.

n Doprinosi za socijalno osiguranje vrsta su ja-vnih davanja kojima se financira sustav socijal-nog osiguranja, npr. izdaci za mirovinsko i inva-lidsko osiguranje, za zdravstveno osiguranje teza zapoljavanje.


20/176


1. Kada su uvedene vee promjene sustava opore-zivanja dohotka u Hrvatskoj?

2. Kolika je najvia stopa poreza na dohodak, a ko-lika najnia?

3. to je osnovni osobni odbitak i koliko iznosi?4. Na koji je nain porez na dohodak u Hrvatskoj

postajao sve progresivniji?

5. to je prirez i to se njime financira?6. Koje su porezne olakice u sustavu oporezivanja

dohotka?7. Pripadaju li doprinosi za socijalno osiguranje

skupini javnih davanja?

Pitanja


21/176

Porez na dobit*

Uvod Zakon o porezu na dobit koji se primjenjivao od 1. sijenja 1994.godine dopunjavao je tematiku poreza na dohodak zasnovanu na po-tronom naelu. Porez se plaao po stopi od 25%, te je omoguivaoodbijanje zatitne kamate od porezne osnovice, to je svakako biloglavno obiljeje tog zakona. Tako je zatitna kamata bila svojevrsnaporezna olakica za poduzetnike jer se nije oporezivao prinos od vla-stitog kapitala. Zatitna kamata se izraunavala po stopi od 5% na

uloeni kapital i mogla se odbiti od osnovice poreza na dobit. Naime,cilj tadanjeg zakona bio je oporezivati samo ono to se troi, a izu-zeti sve to se tedi ili investira. Zato su, slijedom tog potronog na-ela, osim prinosa od vlastitog kapitala od plaanja poreza bile izu-zete i kamate na tednju, kapitalni dobici te dividende.

Godine 1996. stopa poreza poveala se na 35% kako bi se izje-dnaila s gornjom stopom poreza na dohodak i time sprijeio prelazakobveznika iz sustava poreza na dohodak u sustav poreza na dobit.

No donoenjem novog zakona o porezu na dobit od 1. sijenja

2001. godine poinje posve nov nain oporezivanja dobiti. Njegovasu glavna obiljeja: ukidanje zatitne kamate, drugaije odreivanje porezne osnovice kao razlike izmeu pri-

hoda i rashoda, snienje porezne stope s 35 na 20%, propisivanje olakica i osloboenja te poticaja ulaganjima i zapo-

ljavanju.Radi pojednostavnjenja i uklanjanja nekih slabosti u sustavu opo-

rezivanja dobiti, od 1. sijenja 2005. u primjeni je novi tekst Zako-

na o porezu na dobit koji je naknadno u dva navrata mijenjan.1 U na-stavku ovog poglavlja detaljnije se razrauje trenutano vaei su-stav oporezivanja dobiti.

* Vidjeti i Rosen (1999), poglavlje 18.1 Objavljen u NN 177/04, 90/05 i 57/06.

Porezniobveznik

Obveznik poreza na dobit jepravna i fizika osoba.Kaopravna osoba, porezni obveznik moe biti: trgovako drutvo i druga pravna osoba koja samostalno i trajno

obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti, dohotka ili prihoda,

tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (nerezident).

MarinaKesner-kreb


22/176

14 Marina Kesner-kreb: Porez na dobit

Kaofizika osoba obveznik poreza na dobit moe biti osoba kojaizjavi da e plaati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ili ob-vezno, pod uvjetom: ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila ukupni primi-

tak vei od 2 mil. kuna, ili ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila dohodak vei

od 400.000 kuna, ili ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti veoj od 2 mil. kuna,

ili ako u prethodnom poreznom razdoblju prosjeno zapoljava vie

od 15 radnika.Ti uvjeti nisu kumulativni nego pojedinani.

Obveznici poreza na dobit nisu tijela dravne, regionalne ni lokalneuprave, Hrvatska narodna banka, dravne ustanove, ustanove lokalnevlasti, neprofitne organizacije poput dravnih zavoda, vjerskih zajed-nica, politikih stranaka, sindikata, komora, udruga graana, zakladai fundacija, te otvorenih investicijskih fondova koji su osnovani iposluju u skladu sa zakonom po kojemu su osnovani.2

2 Zakon o investicijskim fondovima, NN 150/05.

Porezna

osnovica

Porezna osnovica je dobit koja se izraunava kao razlika izmeu pri-hoda i rashoda utvrenih prema raunovodstvenim propisima. To

znai da se kao polazna veliina uzima uinak poslovanja, tj. dobit,ali se ona ispravlja, poveava i smanjuje za prihode i rashode koji sepriznaju u porezne svrhe.

Za rezidenta je porezna osnovica ukupna dobit ostvarena u Hrvat-skoj i u inozemstvu, a za nerezidenta dobit ostvarena u Hrvatskoj. Uporeznu osnovicu ulazi i dobit ostvarena u postupku likvidacije.

Zakon posebno definira stavke koje uveavaju odnosno umanju-ju dobit. Drugim rijeima, za potrebe oporezivanja propisuju se pri-hodi, odnosno rashodi koji utjeu na konanu veliinu osnovice po-

reza na dobit.Porezna osnovicapoveava se za: nerealizirane gubitke, svotu amortizacije iznad svota propisanih Zakonom o porezu na

dobit, 70% trokova reprezentacije, 30% trokova, osim trokova osiguranja i kamata, nastalih u vezi

s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvi-ma za osobni prijevoz zaposlenih osoba,

trokove koji se odnose na privatni ivot dioniara i lanova dru-

tva te zaposlenika,


23/176

15Marina Kesner-kreb: Porez na dobit

skrivene isplate dobiti, trokove prisilne naplate poreza ili drugih davanja, kazne koje izrie mjerodavno tijelo, zatezne kamate meu povezanim osobama,

povlastice i druge oblike imovinskih koristi danih fizikim ili prav-nim osobama,

darovanja iznad propisane svote, kamate koje nisu porezno priznati rashod, ostale rashode.Porezna se osnovica umanjujeza: prihode od dividendi i udjela u dobiti, prihode od vrijednosnih usklaenja dionica i udjela (nerealizira-

ni dobici) ako su bili ukljueni u poreznu osnovicu,

prihode od naplaenih otpisanih potraivanja, svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u prijanjim raz-dobljima,

svotu poreznog osloboenja ili olakice propisane posebnim pro-pisima.

Amortizacijaili otpis

Obveznici poreza na dobit amortiziraju dugotrajnu materijalnu i ne-materijalnu imovinu (zgrade, opremu, vozila, osnovno stado i dugo-trajnu nematerijalnu imovinu) iji je pojedinani troak vei od 2.000

kuna i vijek uporabe dulji od godine dana. Ne amortiziraju se zemlji-ta, ume, financijska imovina, spomenici kulture te umjetnika djela.Iznos amortizacije odreuje se tako da se na revalorizirani troak na-bave imovine (tj. korigiran za inflaciju) primijene propisane amorti-zacijske stope. Godinje amortizacijske stope mogu se udvostruiti.

Amortizacijskivijek (godine)

Amortizacijskestope (u %)

Graevinski objekti i brodovi 20 5

Osnovno stado, osobni automobili 5 20Nematerijalna imovina, oprema, vozila,mehanizacija

4 25

Raunala, programi, mobilni telefoni 2 50

Ostala nespomenuta imovina 10 10

Porezna

stopa

Od 1994. godine poduzetnika dobit tuzemnih i inozemnih poreznihobveznika oporezuje se po jedinstvenoj stopi od 25%. No izmjena-ma donesenim krajem 1996. godine stopa je poveana na 35% kakobi bila usklaena s gornjom stopom poreza na dohodak. Radi poti-canja ulaganja nakon 2000. godine stopa poreza na dobit smanjena


24/176


je na 20%, to Hrvatsku svrstava u red zemalja s relativno niskomstopom oporezivanja dobiti.

Tablica 1.Stope poreza na dobit u nekim zemljama

Zemlja Osnovna stopa

Austrija 25

Njemaka 25

Italija 33

eka 24

Maarska 16

Poljska 19

Slovenija 25

Hrvatska 20

Izvor: IBFD (2006)

Utvrivanjeporeza

Porezneolakice

Porez na dobit utvruje se za kalendarsku godinu. Obveznici tije-kom godine plaaju predujmove poreza na dobit koji se utvruju naosnovi porezne prijave za prethodnu godinu. Konani obraun po-reza obavlja se na temelju porezne prijave koju obveznici dostavlja-ju Poreznoj upravi do 30. travnja tekue godine. Uz poreznu prijavu

podnosi se bilanca i raun dobiti i gubitka.

Kao i oporezivanje dohotka, tako se i pri oporezivanju dobiti primje-njuju odreene porezne olakice.3 One se primjenjuju na gospodarskedjelatnosti koje se obavljaju na podrujima posebne dravne skrbi,pod uvjetom da porezni obveznik zapoljava vie od pet zaposleni-ka, pri emu vie od polovice njih ima prebivalite i boravite na tompodruju najmanje devet mjeseci i to ako se radi o:

podruju I. skupine tada je porezni obveznik potpuno osloboenplaanja poreza, podruju II. skupine tada porezni obveznik plaa samo 25%

propisane stope, podruju III. skupine tada porezni obveznik plaa 75% propi-

sane porezne stope.Porezni obveznici na podruju grada Vukovara koji zapoljavaju vieod pet zaposlenika, a vie od polovice njih ima prebivalite i bora-vite na podruju grada Vukovara, brdsko-planinskom podruju ilipodruju posebne dravne skrbi. Oni su osloboeni plaanja poreza

3 Porezni poticaji od broja 1. do 4. preneseni su Zakonom o izmjenama Zakona o porezuna dobit (NN 90/05) u matine zakone kojima se regulira pojedino podruje.


25/176


na dobit tijekom deset godina od poetka primjene Zakona, tj. od 1.sijenja 2005. godine.

Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost nabrdsko-planinskompodruju i na neodreeno vrijeme zapoljavaju vie od pet zaposle-

nika, pod uvjetom da vie od polovice njihovih zaposlenika ima pre-bivalite i boravite na brdsko-planinskom podruju ili podruju po-sebne dravne skrbi. Oni plaaju porez na dobit samo u visini 75%propisane porezne stope.

Korisnicislobodne zoneplaaju porez na dobit u visini 50% pro-pisane stope. Korisnik koji uloi vie od milijun kuna u slobodnuzonu sljedeih pet godina ne plaa porez na dobit.

Posebnim propisom predvieni su iposebni desetogodinji poti-caji za ulaganja.4 Povlatene stope poreza na dobit ovise o visini ula-

ganja i broju novozaposlenih osoba. Mogunosti koritenja povlate-ne stope dane su u sljedeoj tablici.

Iznos ulaganja(u mil. eura)

Umanjenje stope pore-za na dobit (u %)

Obveza otvaranjanovih radnih mjesta

do 1,5 50 najmanje 10

od 1,5 do 4 65 najmanje 30

od 4 do 8 85 najmanje 50

preko 8 100 najmanje 75

4 Zakon o poticanju ulaganja, NN 138/06.

Porezni obveznik ima pravo na koritenje vie olakica istodobno,tj. ima pravo kumulirati olakice.

Porez poodbitku

Porez na dobit po odbitku jest porez koji se plaa na dobit to je ne-rezidentostvari u Hrvatskoj. Porez na dobit po odbitku plaa se postopi od 15% na kamate plaene inozemnim pravnim osobama te

na autorska prava i druga prava intelektualnog vlasnitva, za uslugeistraivanja trita, porezne i revizorske usluge i na usluge svakogaposlovnog savjetovanja plaene inozemnim osobama. Od 2005. uki-nut je porez na dobit po odbitku na dividende, koji se u prethodnimgodinama plaao po stopi od 15%.


26/176


Raspodjelaporeza

5 NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03 i132/06.

6 Vie u poglavlju oFiskalnoj decentralizaciji.

Prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i podrune (regional-ne) samouprave5, prihod od poreza na dobit pripada dravnom pro-raunu.6

Porezniprihodi

Prihod od poreza na dobit u Hrvatskoj ini relativno mali dio uku-pnih poreznih prihoda ope drave. I u usporedbi s drugim zemlja-ma, porez na dobit u Hrvatskoj u skromnom udjelu pridonosi uku-pnim poreznim prihodima. Dok u zemljama EU-15 on ini 8,2%, au zemljama OECD-a 9,6% ukupnih poreznih prihoda ope drave, uHrvatskoj je 2005. godine iznosio samo 6,1%.

Slika 1.

Udio poreza nadobit u ukupnimporeznimprihodima opedrave (u %)

Izvor: OECD (2006); Ministarstvo financija (2006a)

Napomena: Hrvatska 2005. godine; EU-15 i OECD 2004. godine.

n Od 1994. godine u Hrvatskoj se primjenjuje Za-kon o porezu na dobit. Zakon je vie puta mije-

njan, a njegova najvea izmjena bila je poetkom2001. godine.n Obveznik poreza na dobit je poduzetnik, tj. trgo-

vako drutvo koje obavlja djelatnost radi stje-canja dobiti. Uz odreene uvjete to moe biti ifizika osoba.

n Osnovica poreza na dobit jest raunovodstvenadobit, tj. razlika izmeu prihoda i rashoda. Ona

se umanjuje, odnosno uveava za zakonom odre-ene rashode, odnosno prihode.n Od 1994. godine stopa poreza na dobit iznosi-

la je 25%. Izmjenama krajem 1996. godine po-rezna je stopa poveana na 35%, a nakon 2000.godine sniena je na 20%.

Saetak


27/176


n U porezu na dobit priznaju se olakice za podru-ja posebne dravne skrbi, brdsko-planinska po-druja, grad Vukovar, slobodne zone i za potica-nje ulaganja.

n Porez na dobit utvruje se za poslovnu godinukoja je po pravilu kalendarska. Prihod od pore-za na dobit pripada dravnom proraunu.

n U usporedbi s drugim zemljama, porez na dobitu Hrvatskoj ini relativno skroman udio u uku-

pnim poreznim prihodima ope drave.

Pitanja1. Definirajte osnovicu poreza na dobit.2. Moe li fizika osoba biti obveznik poreza na

dobit?

3. to je zatitna kamata?4. Navedite olakice u oporezivanju dobiti kojima

se mogu koristiti neke kategorije poreznih obvez-nika.

5. Kako se kretala stopa poreza na dobit od 1994.godine do danas? Zato je dolo do promjenestope?

6. Koliki je udio inio porez na dobit u ukupnimporeznim prihodima ope drave u Hrvatskoj2005. godine?


28/176


29/176

Porezni izdaci u

sustavu oporezivanjadohotka i dobiti

Mjerama i instrumentima unutar poreznog sustava vlade omoguuju

posebne porezne pogodnosti kako bi postigle razliite ekonomske,socijalne, kulturne i druge ciljeve. To se ponajprije odnosi na povla-teni porezni tretman odreenih industrija, grana, gospodarskih dje-latnosti ili kategorija poreznih obveznika (sektora, poduzea ili poje-dinaca). Rije je oporeznim izdacima iliporeznim rashodima kojimase umanjuje porezna osnovica ili obveza plaanja poreza. Najeese pojavljuju u obliku poreznih izuzea, poticaja, olakica, oslobo-enja, odbitaka, umanjenja ili posebnih poreznih stopa. I u Hrvat-skoj postojeporezni izdaci koji nastaju umanjenjem porezne osno-

vice ili umanjenjem obveze plaanja poreza, a najei su i javno-sti najpoznatiji izdaci u oporezivanju dohotka i dobiti (vie u: Bra-ti, 2006:113-127).

Izdaci u porezu na dohodak. Sve do 2000. godine, osim osnovnogaosobnog odbitka i odbitka za uzdravane lanove, u sustavu opore-zivanja dohotka nije bilo drugih olakica. No 2001. godine zapoe-lo je uvoenje brojnih olakica namijenjenih odreenim skupinamaobveznika. Tijekom 2003. godine uvedeno je jo nekoliko olakica,to je dodatno smanjilo poreznu osnovicu, a povealo sloenost i tro-

kove administriranja poreza. Posljednje, dodue manje promjene do-godile su se tijekom 2005. godine. U dananjem sustavu oporeziva-nja dohotka postoji dvadesetak olakica koje se najprije oduzmu odporezne osnovice, a zatim se od tako dobivene porezne obveze odu-zimaju daljnje dvije vrste umanjenja, ime se dobiva konana obve-za plaanja poreza na dohodak.

Zbog velikog broja i visokih ukupnih iznosa ostalih odbitaka iumanjenja obveze u sustavu oporezivanja dohotka izgubljeni su pri-hodi svih razina vlasti u 2001. godini iznosili 628 milijuna kuna, a

2004. godine vie od milijarde kuna. Proraun se svake godine odri-e sve veih iznosa, i to ponajprije zbog ostalih odbitaka od osnoviceporeza na dohodak (vie u: Brati i Urban, 2006:141-153).

VjekoslavBrati


30/176

22 Vjekoslav Brati: Porezni izdaci u sustavu oporezivanja dohotka i dobiti

1 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, NN 57/06.

U prvom koraku izrauna osnovica poreza na dohodak umanjuje se oso-bnim i ostalim odbicima. Osobne odbitke ine umnoak iznosa i fakto-ra osnovnoga osobnog odbitka. Razlikujemo osnovni osobni odbitak i

odbitak za uzdravane lanove. Osobne odbitke ne smatramo poreznimizdacima u pravom smislu rijei jer su to socijalne varijable kojima sepotuje egzistencijalni minimum.Ostale odbitke koje smatramo poreznim izdacima ine: iskljueni primici (neoporezivi primici umjetnika i neoporezivi dio

umjetnikog honorara), uveanja izdataka (uplaene premije osiguranja, i to ivotnog osi-

guranja s obiljejem tednje, dopunskoga i privatnoga zdravstvenogosiguranja i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja; te porezno pri-znati izdaci reprezentacije),

umanjenja dohotka (za plae novozaposlenih osoba i za nagrade ue-nicima na praktinom radu),

uveanja osobnog odbitka za dane izdatke (izdaci za kolovanje istruno usavravanje te za istraivanje i razvoj),

uveanja osobnog odbitka (dodatni osobni odbitak za osobe koje ivena podrujima posebne dravne skrbi i brdsko-planinskim podruji-ma; plaeni doprinosi za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu; izdaciza zdravstvene usluge; izdaci za zadovoljavanje stambenih potrebate izdaci za darovanja u kulturne, umjetnike i sline svrhe).

U drugom se koraku obveza poreza na dohodak umanjuje zbog: olakice hrvatskih ratnih vojnih invalida razmjerne stupnju utvre-ne invalidnosti,

olakice za obavljanje samostalnih djelatnosti na podrujima posebnedravne skrbi (od 2005. godine za PPDS I. skupine i Vukovar; PPDSII. skupine, za PPDS III. skupine i brdsko-planinska podruja).

Izdaci u porezu na dobit. Od 2000. godine uvedene su brojne noveolakice i poticaji kojima se umanjivala osnovica i obveza plaanja

poreza na dobit. Sve do poetka 2007. godine postojale su tri vrstepoticaja koje su se najprije oduzimale od porezne osnovice, a za-tim se od tako dobivene porezne obveze oduzimalo daljnjih est vr-sta olakica, osloboenja i poticaja, ime se dobivala konana obve-za plaanja poreza na dobit. No od 1. sijenja 2007. godine ukinu-te su sve tri vrste umanjenja osnovice te neka umanjenja poreza nadobit (v. okvir).1


31/176

23Vjekoslav Brati: Porezni izdaci u sustavu oporezivanja dohotka i dobiti

Umanjenja osnovice poreza na dobit u obliku olakica za trokove: plaa novozaposlenih (od 2000. do 2007), istraivanja i razvoja (od 2003. do 2007),

kolovanja i strunog razvoja (od 2003. do 2007).Umanjenja obveze poreza na dobit: olakice i osloboenja za podruja posebne dravne skrbi (PPDS I,

II. i III. skupine, od 2000)2, olakice i osloboenja za brdsko-planinska podruja (od 2003), olakice i osloboenja na podruju grada Vukovara (od 2000), olakice i osloboenja u slobodnim zonama (od 2000), poticaji ulaganja (od 2000. do 2007), poticaji ulaganja za brodarsku djelatnost (od 2005. do 2007), osloboenja za istraivako-razvojnu djelatnost (od 2005.

do 2007), poticaji za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s

invaliditetom (od 2000. do 2007).

Zbog razliitih vrsta izdataka u sustavu oporezivanja dobiti pro-rauni svih razina vlasti u 2001. godini izgubili su 86 milijuna kuna,a u 2004. godini gotovo pola milijarde kuna. Iz godine u godinugubi se sve vie dravnog novca zbog poticaja, olakica i oslobo-enja u sustavu oporezivanja dobiti (70% ukupnih gubitaka prorau-

na svih razina vlasti do poetka 2007. godine; vie u: Brati i Urban,2006:157-164).

Zakljuimo, domai sustav oporezivanja dohotka i dobiti obi-luje umanjenjima osnovice i obveza plaanja poreza koje, osim tosmanjuju proraunske prihode, ujedno i uslonjavaju porezni sustavi poskupljuju ubiranje poreza. Zbog pregovora s EU sve e vea bitipotreba prilagodbe domaega poreznog zakonodavstva europskome,ime e neke od tih poreznih pogodnosti morati biti prilagoene ili,pak, ukinute. Dokaz tome su i promjene u oporezivanju dobiti koje

vrijede od poetka 2007. godine.

2 Tijekom 2005. godine u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu nadobit (NN 90/05) brisane su olakice, osloboenja i poticaji za obveznike na PPDS-u, napodruju grada Vukovara, na brdsko-planinskim podrujima i u slobodnim zonama, alise obveza plaanja poreza na dobit na tim podrujima i dalje moe umanjiti odredbama

Zakona o dopuni Zakona o podrujima posebne dravne skrbi (NN 90/05), Zakona o dopuniZakona o obnovi i razvoju grada Vukovara (NN 90/05), Zakona o izmjeni i dopuni Zakonao brdsko-planinskim podrujima (NN 90/05) te Zakona o izmjeni Zakona o slobodnimzonama (NN 92/05).


32/176

24 Vjekoslav Brati: Porezni izdaci u sustavu oporezivanja dohotka i dobiti

1. to su porezni izdaci i u kojim se oblicima naj-ee pojavljuju?

2. Koja su negativna obiljeja uvoenja razliitihporeznih izdataka u porezni sustav?

3. Nabrojite barem tri vrste poreznih izdataka u hr-vatskome poreznom sustavu.

n Poreznim izdacima u obliku poreznih izuzea,poticaja, olakica, osloboenja, odbitaka, uma-

njenja ili posebnih poreznih stopa porezne vla-sti nastoje postii razliite ekonomske, kulturne,socijalne i druge ciljeve.

n Porezni izdaci izravno smanjuju proraunskeprihode te poveavaju trokove poreznih vlastizato to umanjuju poreznu osnovicu i poreznuobvezu.

n Od 2000. godine uvedeni su brojni porezni izda-ci u oporezivanju dohotka i dobiti u Hrvatskoj.

No od poetka 2007. godine Hrvatska je zbogprilagodbe poreznom sustavu EU ukinula ili pri-lagodila neke porezne izdatke, posebice u opo-rezivanju dobiti.

Saetak

Pitanja


33/176

Razlozi ipitanjavezana zauvoenjePDV-a

Oporezivanje

potronje, nasljedstvai darova*

Porez na dodanu vrijednost

Oporezivanjeprometaproizvoda iusluga prijeuvoenjaPDV-a

U suvremenim dravama oporezivanje potronje je, uz oporezivanjedohotka, najizdaniji porezni izvor. Do 1. sijenja 1998. godine potro-nja u Hrvatskoj oporezivala se porezom na promet proizvoda i uslu-ga. Porezom na promet oporezivao se promet gotovo svih proizvodai usluga.1 Oporezivanje se provodilo u skladu sa Zakonom o porezuna promet proizvoda i usluga i Tarifom poreza na promet proizvodai usluga. Stope su bile proporcionalne i primjenjivale su se na pro-

dajnu cijenu. Porez na promet proizvoda i usluga obraunavao se usvim fazama proizvodnje pa se kumulirao u konanoj maloprodajnojcijeni proizvoda i usluga. Velik broj poreznih stopa te brojna oslobo-enja stvarali su tekoe u provedbi propisa i kontroli naplate poreza,to je stvaralo povoljne preduvjete za poreznu evaziju.

Od 1993. do 1995. godine postupno je smanjivan broj stope po-reza na promet, to je naznailo odreene pripreme za uvoenje po-reza na dodanu vrijednost (PDV-a).

Porez na dodanu vrijednost je uveden zbog: potrebe reformiranja cje-lokupnoga hrvatskog poreznog sustava u novim gospodarskim i poli-tikim okolnostima, fiskalnih zahtjeva koji se nameu suvremenomporeznom sustavu te zbog potrebe usklaivanja hrvatskoga poreznogsustava s poreznim sustavima EU.

Nedostaci oporezivanja porezom na promet proizvoda i uslugaoitovali su se u njegovu kumulativnom uinku, to znai da je pore-

* Vidjeti i Rosen (1999) Poglavlje 20.1 Opi porez na promet u znanstvenoj se i strunoj literaturi nazivao porezom na

promet (bez dodatka rijei opi) iako se po svim obiljejima trebao nazivati opim pore-zom na promet jer se primjenjivao na promet gotovo svih roba i usluga (Jeli, Ba. i Bo.,1998:296).

DanijelaKuli


34/176

26 Danijela Kuli: Oporezivanje potronje, nasljedstva i darova

zno optereenje bilo vee to se proizvodni proces ostvarivao u viefaza. Razlika izmeu PDV-a i poreza na promet je u tome to se po-rez na promet ubire postupno, u svakoj fazi proizvodnje, dok se PDVobraunava i plaa u svim fazama proizvodnog i prometnog ciklusa,

ali tako da se u svakoj fazi oporezuje samo iznos dodane vrijednostikoja se ostvarila u toj fazi proizvodno-prometnog ciklusa.

Ukidanje poreza na promet i uvoenje PDV-a uz navedene je eko-nomske razloge (nedostaci poreza na promet) imalo i politike razlo-ge. Namjera Hrvatske jest pribliavanje sustavu oporezivanja potro-nje u EU, a time i europskome integracijskom procesu. Pri tome suprimijenjena iskustva i praksa zemalja lanica EU. ZakonodavstvoEU osigurava polazite i daje osnovne smjernice za izradu vlastitogsustava PDV-a. Usklaivanjem se nastoje ukloniti prepreke i neuskla-

enosti izmeu poreznih sustava razliitih drava koje ine EU. Radiostvarenja tog cilja donose se direktive za podruje posrednih i nepo-srednih poreza. esta se direktiva odnosi na usklaivanje poreza nadodanu vrijednost. Hrvatski zakon o PDV-u uglavnom preuzima eu-ropska rjeenja, usuglaena sa estom direktivom te se u Hrvatskojprimjenjuje PDV potronog tipa, prema naelu odredita, a pri obra-unavanju porezne obveze primjenjuje se kreditna metoda.

PDV uHrvatskoj

Prelaskom na oporezivanje dodane vrijednosti od 1. sijenja 1998.

Hrvatska se pridruila velikom broju zemalja koje su porez na pro-met poetkom ezdesetih postupno poele zamjenjivati PDV-om. Go-tovo nepoznat u praksi prije etiri desetljea, PDV danas postoji usedamdesetak zemalja. Hrvatski zakon sadri minimalan skup pore-znih osloboenja i kada je uveden, imao je jedinstvenu stopu od 22%,to je u razdoblju od uvoenja, ali i od poetka primjene Zakona,izazvalo brojne polemike. Predlagalo se uvoenje sniene stope zavelik broj osnovnih prehrambenih proizvoda te za knjige, lijekove irazliita medicinska pomagala. Vie politikim pritiscima nego eko-

nomskim razlozima, krajem 1999. godine izmjenama i dopunamaZakona (NN 105/99) ipak je uvedena nulta stopa za sve vrste kru-ha i mlijeka, knjige i znanstvene asopise (tiskane i objavljene naCD-ROM-u, videokasetama i audiokasetama), udbenike, odree-ne lijekove i ortopedska pomagala, te za javno prikazivanje filmova.Od 1. sijenja 2006. godine (NN 90/05) uvodi se i sniena stopa od10%, kojom se oporezuju odreene turistike usluge.

PDV ini neto svefazni porez na promet koji se obraunava usvakoj fazi proizvodno-prodajnog ciklusa, ali samo na iznos doda-ne vrijednosti koja je stvorena u toj fazi, a ne na cjelokupnu vrije-

dnost proizvodnje.


35/176

27Danijela Kuli: Oporezivanje potronje, nasljedstva i darova

Nulta stopa znai da proizvoai i uvoznici pri isporuci proizvodane obraunavaju PDV, ali imaju pravo odbitka pretporeza sadranoga

u ulaznim raunima dobavljaa odnosno pravo na odbitak plaenogPDV-a pri uvozu koji se odnosi na njihovu gospodarsku djelatnost.Uzporezno osloboenje pri isporuci se ne obraunava porez, ali sene moe odbiti pretporez sadran u ulaznim raunima. To znai da

je za poreznog obveznika povoljnija primjena nulte stope negoli po-rezno osloboenje.

Razlika izmeu nulte stope i poreznog osloboenja

Dodana vrijednost moe se definirati kao razlika izmeu vrijedno-sti prodaje proizvedenih dobara i usluga (outputa) te vrijednosti ku-

povina inputa (ali ne inputa rada) kojima su ta dobra i usluge proi-zvedeni. Dakle, dodana vrijednost je vrijednost koju proizvoa do-daje inputima prije nego to ih proda kao nove proizvode i usluge(Rosen, 1999).

Oporezivanje dodane vrijednosti provodi se tako da porezna osno-vica ne obuhvaa porez obraunan pri nabavi roba i usluga (ulazniporez) nego se porez plaa na vrijednost dodanu u oporezivanoj fazi(izlazni porez). To znai da e porezni obveznik pri obraunavanjusvoje porezne obveze odbiti iznos poreza koji mu je prodava zara-unao (porezni input) u cijeni oporezivanog proizvoda ili usluga.

Primjenom metode rauna (fakture) porezni obveznik pri podmi-renju svoje porezne obveze odbija porez plaen u prethodnoj fazi.Raun slui kao dokumentacija za odbitak prethodno obraunanogporeza. U nekim sluajevima zaraunani porez u raunu dobavljaamoe biti vei od obraunanog PDV-a poreznog obveznika. Tada e setaj iznos priznati poreznom obvezniku kao akontacija porezne obve-ze u iduem razdoblju ili e imati pravo na povrat poreza. Na taj na-in PDV postaje neutralan za poreznog obveznika, ali ga snosi krajnjipotroa graanin, i to bez mogunosti odbitka pretporeza.

Prema obuhvatu porezne osnovice, postoje tri razliita oblika po-reza na dodanu vrijednost: proizvodni, dohodovni i potroni oblikPDV-a.

Svaki se oblik moe zasnivati na dva naela: naelu podrijetla inaelu odredita.

Iznos poreza moe se izraunati primjenom jedne od tri razliitemetode: zbrajanja, oduzimanja i kreditne metode. Vrsta i tip PDV-akoji se primjenjuje razliit je od zemlje do zemlje. PDV u Hrvatskojima ova obiljeja: potronog je tipa, zasniva se na naelu odredita ipri obraunu se primjenjuje kreditna metoda.

Potroni oblik PDV-a omoguuje obvezniku da prilikom izrauna-vanja dodane vrijednosti od vrijednosti prodaje oduzme sve troko-


36/176


ve, kako za repromaterijal, tako i za kapitalna ulaganja, tj. za naba-vu zgrada i opreme. Na taj se nain doputa oduzimanje cjelokupnevrijednosti kapitalnih izdataka od vrijednosti prodaje, ime je sprije-eno dvostruko oporezivanje kapitala: jednom pri njegovoj kupnji, a

drugi put na proizvedena dobra i usluge. Tako je postignuta neutral-nost u vezi s primjenom razliitih metoda proizvodnje, pa zamjenarada kapitalom (i obrnuto) ne utjee na ukupne poreze.

Oporezivanje dodane vrijednosti prema naelu odredita znai dase PDV plaa ondje gdje se dobro troi. Tako je izvoz dobara oslo-boen PDV-a, ali se dobra oporezuju u zemlji u kojoj se troe. Nataj nain uvezena i domaa dobra ravnopravno konkuriraju na do-maem tritu.

Primjenom kreditne metode pri obraunu PDV-a poduzetnik po-mou rauna za kupljena i prodana dobra i usluge izravno izrauna-

va svoju poreznu obvezu. On, naime, iznos poreza plaenog u cije-ni svojih inputa i prikazanoga na odgovarajuim raunima oduzimaod poreza koji je morao iskazati na raunima za prodaju svojih proi-zvoda. Tako raun postaje osnovni dokaz o postojanju PDV-a i osno-va za uinkovitu kontrolu ubiranja poreza. Naime, svakom je obve-zniku u interesu da porez u prethodnoj fazi bude ispravno obrau-nan jer o visini toga iznosa ovisi njegova porezna obveza. Tako je usustav PDV-a unesena samokontrola pa se smanjuje i mogunost po-rezne evazije.

Oporezivanje je odreeno Zakonom i Pravilnikom.2

Oporezuju se sve isporuke dobara i usluga u tuzemstvu i uvoz doba-ra, osim dobara i usluga to ih obavljaju ustanove i institucije oslo-boene tog poreza, isporuke tzv. malih poduzetnika koji ostvarujuukupan godinji prihod manji od 85.000 kuna te isporuke tijela dr-avne i lokalne i podrune (regionalne) samouprave, komora, sindi-kata i politikih stranaka. Porezni obveznik PDV-a je poduzetnik, apoduzetnik je pravna ili fizika osoba koja samostalno i trajno oba-vlja djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda, te koja je u pretho-

dnoj godini ostvarila oporezive isporuke dobara i usluga u iznosu ve-em od 85.000 kuna.

Osnovicu poreza ini naknada za isporuena dobra i obavljene usluge.Poreznu osnovicu pri uvozu ini carinska osnovica utvrena premacarinskim propisima te uveana za carinu i druge pristojbe odnosnoporeze koji se plaaju u postupku uvoznog carinjenja na proizvodekoji podlijeu oporezivanju posebnim porezima.

2 Zakon o porezu na dodanu vrijednost (NN 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00,73/00, 48/04, 82/04, 90/05); Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (NN 60/96, 113/97,7/99, 112/99, 119/99, 44/00, 63/00, 80/00, 109/00, 54/01, 58/03, 198/03, 55/04, 77/04,153/05).


37/176


Ako fizika osoba koja uz neki stalni posao povremeno obavlja i dru-

ge poslove, npr. umjetnik, znanstvenik ili lijenik te u prethodnoj ka-lendarskoj godini tim radom ostvari bruto prihod vei od 85.000 kuna(bruto prihod obuhvaa porez i prirez porezu na dohodak), obveznase prijaviti Poreznoj upravi do 15. sijenja tekue godine radi upisau registar obveznika PDV-a. Prijava i podaci podnose se na obrascuP-PDV. Obveznici moraju voditi knjige ulaznih i izlaznih rauna tesami obraunavati i uplaivati porez ili traiti od Porezne uprave po-vrat preplaenog poreza.

Fizike osobe: obveznici poreza na dodanuvrijednost

Mjesto oporezivanja je mjesto isporuke dobara ili obavljanja uslu-

ga, pri emu se tuzemstvo smatra jedinim mjestom isporuke dobara,odnosno obavljanja usluge. Mjesto oporezivanja usluga detaljno jepropisano u l. 5. Zakona.

Porezna osloboenja svrstana su u tri skupine: osloboenja u tuzem-stvu, osloboenja pri uvozu i osloboenja pri izvozu. Sva su poreznaosloboenja u tuzemstvu bez prava odbitka pretporeza, dok su proizvo-di koji se izvoze prema naelu odredita osloboeni plaanja PDV-a,s pravom na odbitak poreza obraunanoga u njihovim inputima.

Razdoblje oporezivanja je kalendarska godina. Obraunska se razdo-blja tijekom godine proteu od prvoga do posljednjeg dana u mjesecu.Iznimka je tromjeseno obraunsko razdoblje za poduzetnike ija jevrijednost isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini bila manja od300.000 kuna. Konani obraun za obveznike koji porez plaaju pre-ma izdanim raunima (obveznici poreza na dobit) obavlja se do krajatravnja za prethodnu godinu. Obveznici koji PDV plaaju prema na-plaenim raunima (obveznici poreza na dohodak) konani obraunpodnose do kraja veljae tekue godine za proteklu.

Ispostavljanje rauna temeljna je pretpostavka oporezivanja PDV-om.Poduzetnicima koji su u sustavu PDV-a raun s posebno iskazanimiznosom poreza slui za odbitak pretporeza. Stoga je svaki sudioniku proizvodno-prodajnom procesu zainteresiran za primanje i izda-vanje rauna, to omoguuje meusobni nadzor u poslovanju, ali ispreavanje izbjegavanja porezne obveze. Sadraj rauna propisanje u l. 15. Zakona.

Prihodi odPDV-a

Prihod od PDV-a najizdaniji je porezni prihod u Hrvatskoj. U 2006.godini naplaeno je 34,8 mlrd. kuna tog poreza, to je 60% ukupnonaplaenih poreznih prihoda u toj godini.


38/176


Tablica 1. Porezni prihodi dravnog prorauna

Tekue cijene (mil. kn)

2003. 2004. 2005. 2006.

Plan

Porezni prihodi 45.281 47.150 50.688 57.860

Porez na dohodak 3.115 3.128 3.106 3.324

Porez na dobit 3.075 3.131 3.951 4.593

Porez na prometnekretnina

290 356 376 432

Porez na promet dobarai usluga PDV

28.129 29.865 32.243 34.830

Troarine 7.851 7.942 8.178 11.540

Porez na meunarodnutrgovinu

1.811 1.591 1.563 1.562

Ostali porezi 340 341 369 590

Struktura poreznih prihoda

Ukupno porezni prihodi 100,00 100,00 100,00 100,00

Porez na dohodak 6,88 6,63 6,12 5,74

Porez na dobit 6,79 6,64 7,79 7,93


0,64 0,75 0,74 0,75


62,12 63,34 63,61 60,20

Troarine 17,34 16,84 16,10 19,94

Ostali porezi 0,75 0,72 0,73 1,02

Udio u BDP-u

Ukupno porezni prihodi 23,45 22,77 22,13

Porez na dohodak 1,61 1,51 1,36

Porez na dobit 1,59 1,51 1,72


0,15 0,17 0,16


14,57 14,42 14,07

Troarine 4,07 3,83 3,57

Porez na meunarodnutrgovinu

0,94 0,77 0,68

Ostali porezi 0,18 0,17 0,16

BDP 193.067,00 207.082,00 229.031,00

Izvor: Ministarstvo financija Republike Hrvatske


39/176


Udio ukupnih poreznih prihoda u BDP-u smanjio se u 2005. godi-ni u usporedbi s 2003. godinom za oko 1 postotni poen. Udio PDV-ai troarina u ukupnim poreznim prihodima u 2005. iznosio je 65%,a u BDP-u gotovo 17,6% i vii je nego u zemljama EU, iako i unutar

EU postoje znaajne razlike.

Od prvih najava uvoenja PDV-a vodile su se brojne rasprave za samojednu stopu PDV-a ili protiv nje. Zagovornici vie stopa isticali su re-gresivnost, dok su zagovornici jedne stope isticali uinkovitost (vi-djeti npr. Jeli, 1996:565; Kesner kreb, 1999).

Nakon gotovo dvogodinje primjene jednostopnog PDV-a uvede-na je od 1. studenog 1999. nulta stopa na sve vrste kruha i mlijeka,knjige strunoga, znanstvenoga, umjetnikoga, kulturnoga i obrazo-vnog sadraja koje mogu biti i na CD-ROM-u, videokasetama i au-diokasetama te na udbenike, lijekove i ortopedska pomagala. Kra-jem srpnja 2000. godine nulta stopa primjenjuje se i na usluge ja-vnog prikazivanja filmova. Od 1. sijenja 2006. godine na odreeneturistike usluge primjenjuje se stopa PDV-a od 10%.

Tablica 2.Udio poreza na dodanu vrijednost i troarina uBDP-u u nekim zemljama Europske unije (u %)

Drava 2000. 2004.

Austrija 13,4 13,4Belgija 13,8 13,6Danska 17,2 17,6

Francuska 13,7 13,2Njemaka 12,5 12,0Grka 11,9 12,2Irska 13,7 13,2Italija 15,2 14,3

Nizozemska 13,0 13,0vedska 16,8 17,1Ujedinjeno Kraljevstvo 14,1 14,2

prosjek EU-12 13,9 13,6Hrvatska 17,0 18,6

Izvor: European Comission (2006b)

Uvoenjenulte stope


40/176


Stope PDV-a uEuropskoj uniji

Iako je estom direktivom ureeno pitanje stopa u zemljama EU,zbog raznih izuzea ili prijelaznih razdoblja u stvarnoj su primje-ni ove stope (tabl. 3): standardna stopa, od 15 do 25%, gornja granica nije propisa-

na, sniena stopa, do 5% za proizvode i usluge definirane u doda-

tku Direktive, posebno sniena stopa, nia od 5%, ali vea od nule, a kree se

u rasponu od 2,1% do 4%. Doputena je zemljama koje su pri-mjenjivale tu stopu 1. sijenja 1991. godine, a naelno su je mo-gle primjenjivati do 1997. godine,

parkirna stopa, via od 12%, ali do standardne stope 15% u ze-mljama koje su 1. sijenja 1991. godine primjenjivale snienustopu za proizvode i usluge koje nisu navedene u dodatku Dire-ktive (Austrija, Belgija, Irska, Luksemburg). Tu stopu navedenezemlje mogu primjenjivati u prijelaznom razdoblju, nakon ega

bi je trebale ukinuti, stopa za posebna podruja, tzv. zemljopisna stopa, primjenjujese za pojedina podruja, obino za udaljene otoke ili teko do-stupna brdska podruja (npr. u Austriji, Portugalu, Grkoj, Fran-cuskoj),

PDV uEuropskoj uniji

Unato velikim naporima za usklaivanjem te postojanju temeljnogadokumenta este direktive3, kojom se ureuje sustav PDV-a u EU,jo uvijek postoje velike razlike u visini tako i u broju stopa koje

se primjenjuju u pojedinoj zemlji lanici. esta direktiva za sve ze-mlje odreuje obuhvat poreza iako se zemljama lanicama dopu-taju odreena izuzea i odstupanja. Nisu uspostavljene jedinstvenestope iako je odreen okvir unutar kojega bi trebalo odreivati na-cionalne stope. Odreena je standardna stopa koja moe biti od 15do 25% i mogunost primjene jedne ili dvije sniene stope od naj-manje 5%.

Temeljna intencija u harmonizaciji oporezivanja ne znai izje-dnaivanje stopa i poreznih postupaka nego ponajprije usklaiva-nje i, to je vie mogue, smanjivanje razlika u poreznim sustavima

meu zemljama kako bi se poticalo to kvalitetnije ostvarenje nae-la jedinstvenoga unutarnjeg trita.

3 Kao posljedica dugogodinjih izmjena i dopuna este direktive te njenog naruavanjaodredbama nekih Ugovora o pristupanju pojedinih zemlja lanica, Europska komisija jejo prije nekoliko godina zbog nepreglednosti i nerazumljivosti este direktive donijelaodluku o nunosti ureivanja propisa o PDV-u. Krajem 2006. godine usvojena je novasistematizirana Direktiva Vijea 2006/112/EC o zajednikom sustavu oporezivanja PDV-om

koja je u primjeni od 1. sijenja 2007. godine. Nova direktiva zapravo je proieni teksteste direktive koja je stavljena izvan snage. Kako je esta direktiva zbog dugogodinjeuporabe postala sinonim za zakonodavni okvir oporezivanja PDV-om jo se uvijek rabipojam esta direktiva iako se radi o Direktivi 2006/112/EC.


41/176


Tablica 3.Stope poreza na dodanu vrijednost u zemljama Europske unije Drava Posebno sniena Sniena Standardna Parkirna Zemljopisna Nulta

Belgija 6 21 12 *

eka 5 19 * *

Danska 25 * *

Njemaka 7 16 *

Estonija 5 18 *

Grka 4 8 18 *

panjolska 4 7 16 *

Francuska 2,1 5,5 19,6 *

Irska 4,4 13,5 21 13,5 *

Italija 4 10 20 * *

Cipar 5 15 * *

Latvija 5 18

Litva 5; 9 18

Luksemburg 3 6 15 12

Maarska 5; 15 25

Malta 5 18 *

Nizozemska 6 19

Austrija 10 20 12 *

Poljska 3 7 22 *

Portugal 5; 12 19 *

Slovenija 8,5 20

Slovaka 19

Finska 8; 17 22 * *

vedska 6; 12 25 *

Ujedinjeno Kraljevstvo 5 17,5 * *

Izvor: European Comission (2004)

nulta stopa(zero rate) za izvozne, odnosno izvozom izjedna-ene usluge, u prijelaznom razdoblju doputena je onim zemlja-ma lanicama koje su primjenjivale tu stopu do 1. sijenja 1991.godine.

n Do 1. sijenja 1998. potronja u Hrvatskoj opore-zivala se porezom na promet proizvoda i usluga.

n Nedostaci poreza na promet proizvoda i usluga

bili su kumulativni uinak; velik broj poreznihstopa koji dovodi do nejednakog optereenja po-reznih obveznika; velik broj poreznih osloboenja

Saetak


42/176


Pitanja1. Kada je u Hrvatskoj uveden PDV i koji su bili

razlozi njegova uvoenja?2. Koja su obiljeja hrvatskog PDV-a?3. Koje se stope PDV-a primjenjuju u Hrvatskoj i

od kada?4. Nabrojite osnovne odrednice hrvatskog PDV-a

(predmet oporezivanja, porezni obveznik, mjesto

oporezivanja, porezna osnovica, porezna oslobo-enja).

5. Koji su fiskalni uinci PDV-a?6. Koja su porezna osloboenja prema hrvatskom

Zakonu o PDV-u?7. Kako je ureeno oporezivanje PDV-om na razi-

ni EU?

koji dovodi do suavanja porezne osnovice, ote-ava primjenu i nadzor provoenja zakona i otva-ra vee mogunosti za poreznu evaziju; porezomsu optereeni proizvodi namijenjeni izvozu iako

je izvoz osloboen od porezne obveze te oteanoutvrivanje stvarnoga poreznog optereenja.

n Od 1. sijenja 1998. u primjeni je PDV.n Razlozi uvoenja PDV-a su reforma cjelokupno-

ga poreznog sustava; potreba poveanja poreznihprihoda; suzbijanje porezne evazije; usklaiva-nje s poreznim sustavima suvremenih zemalja.

n Obiljeja hrvatskog PDV-a: metoda odredita(porez se plaa u mjestu isporuke dobara ili uslu-ga); kreditna metoda (porezna se obveza izrau-nava tako da se od obraunanog poreza na ispo-ruke dobara i usluga odbije obraunani porez prikupnji proizvoda i usluga); potroni tip (oduzi-manje ukupnih rashoda za kapitalna dobra odvrijednosti prodaje, ime se izbjegava dvostru-ko oporezivanje kapitala).

n Osnovicu poreza ini naknada za isporuena do-bra i obavljene usluge.

n Porezni obveznik PDV-a je poduzetnik, a podu-

zetnik je pravna ili fizika osoba koja samostal-no i trajno obavlja djelatnost s namjerom ostva-rivanja prihoda, te koja je u prethodnoj godiniostvarila oporezive isporuke dobara i usluga uiznosu veem od 85.000 kuna.

n Stope poreza iznose 22, 10 i 0%.n Oporezuju se sve isporuke dobara i usluga, osim

onih to ih obavljaju ustanove i institucije kojesu osloboene tog poreza, zatim isporuke tzv.malih poduzetnika koji ostvaruju ukupan godi-nji prihod manji od 85.000 kuna, te isporuke ti-

jela dravne i lokalne samouprave i uprave, ko-mora, sindikata i politikih stranaka.

n Mjesto oporezivanja je mjesto isporuke dobra iliobavljanja usluga, pri emu se tuzemstvo smatra

jedinim mjestom isporuke dobara odnosno oba-vljanja usluga.

n Porezna su osloboenja svrstana u tri skupine:osloboenja u tuzemstvu, osloboenja pri uvo-zu i osloboenja pri izvozu.

n Razdoblje oporezivanja je kalendarska godina.Obraunska razdoblja tijekom godine obuhva-aju vremena od prvoga do posljednjeg dana umjesecu. Konani obraun za obveznike koji po-rez plaaju prema izdanim raunima obavlja sedo kraja travnja za prethodnu godinu.

n Ispostavljanje rauna temeljna je pretpostavkaoporezivanja PDV-om. Raun s posebno iska-zanim iznosom poreza omoguuje odbitak pre-tporeza samo za poduzetnike u sustavu PDV-a.

n U 2005. godini u Hrvatskoj je naplaeno gotovo32 mlrd. kuna PDV-a, to je vie od 60% ukupnonaplaenih poreznih prihoda u toj godini.

n U postupku priprema za punopravno lanstvou EU Hrvatska e djelomino morati uskladitioporezivanje PDV-om prema odredbama estedirektive.


43/176

Porez na potronju*

Porez na potronju odreen je Zakonom o financiranju jedinica lokal-ne i podrune (regionalne) samouprave, a u cijelosti je prihod grad-skih i opinskih prorauna. Plaa se na potronju alkoholnih pia (pri-rodnog vina, specijaliziranih vina, vinjaka, rakija i ostalih estokihpia) i bezalkoholnih pia te piva u ugostiteljskim objektima.

Obveznik poreza na potronju je pravna i fizika osoba koja pru-a ugostiteljske usluge. Stopu propisuju skuptine gradova i opina,a ne moe biti vea od 3% osnovice koju ini prodajna cijena pia uugostiteljskim objektima, ali bez PDV-a.

Ako ste popili pie u ugostiteljskom objektu, pogledajte koliki jeporez uraunan u cijenu:

cijena pia 12,00 kn porez na potronju (3%) (12,00 kn 3%) 0,36 kn PDV (12,00 kn 22%) 2,64 kn prodajna cijena pia 15,00 knU cijeni pia od 15,00 kuna porez na potronju iznosi 0,36

kuna.Porez se razrezuje u iznosu propisanom odlukom grada odnosnoopine i ne ini znatniji prihod gradskoga, odnosno opinskog pro-rauna (tabl. 1). U ukupnim poreznim prihodima gradskih i opin-skih prorauna udio se kree oko 1%.

DanijelaKuli

Tablica 1.Ostvarenje prihoda od poreza na potronju u lokalnimproraunima

2003. 2004. 2005.

(u mil. kuna)

2006.I-IX. mjesec

Porez na potronju 43 44 47 37

Porezni prihodi gradskihi opinskih prorauna

5.922 6.592 7.072 6.033

Udio prihoda od poreza na potronju u ukupnim poreznim prihodimagradova i opina (u %)

0,73 0,67 0,66 0,61

Izvor:Ministarstvo financija Republike Hrvatske (2006a)

* Vidjeti i Rosen (1999) Poglavlje 20.


44/176

36 Danijela Kuli: Porez na potronju

Saetakn Porez na potronju plaa se na potronju alko-

holnih pia (prirodnog vina, specijaliziranih

vina, vinjaka, rakija i ostalih estokih pia) i be-zalkoholnih pia te piva u ugostiteljskim objek-tima.

n Porez na potronju odreen je Zakonom o finan-ciranju jedinica lokalne i podrune (regionalne)samouprave, a visina stope odreuje se odlukamagrada, odnosno opine.

n Porezni obveznik poreza na potronju je ugos-titelj, a porez se uraunava u prodajnu cijenu

pia.n Stopa poreza iznosi do 3%.n Prihod od poreza na potronju pripada gradskim,

odnosno opinskim proraunima.

Pitanja1. Koji propisi odreuju oporezivanje porezom na

potronju?2. Tko je porezni obveznik i kolika je najvia sto-

pa poreza na potronju?

3. Kojim lokalnim proraunima pripadaju prihodiod poreza na potronju?


45/176

DanijelaKuli

* Vidjeti i Rosen (1999) Poglavlje 20.

Posebni porezi*

Posebni porezi, akcize ili troarine jedan su od najstarijih poreznihoblika. Sam naziv akciza potjee iz 16. stoljea, kada su u Nizozem-skoj posebnim porezom koji se nazivao excijsen oporezivani pivo,eer, sol i alkoholna pia, a pretpostavlja se da rije potjee od sta-rofrancuske rijei assise (sjednica, odluka, ugovor, namirenje raunaili duga, oporezivanje). Primjer Nizozemske ubrzo slijede Njemaka iEngleska (ukljuujui i engleske kolonije) te ostale europske zemlje.U 19. stoljeu troarine su bile dio sustava opeg poreza na dobra iusluge koji se od poetka 20. stoljea transformira u opi porez napotronju, odnosno od 1960-ih u porez na dodanu vrijednost.

Danas u gotovo svim suvremenim poreznim sustavima postojeposebni porezi ili troarine. Proizvode koji se oporezuju troarina-ma moemo svrstati u tri osnovne skupine: alkohol, energente i du-han, a one se proiruju nizom drugih proizvoda i znatno se razlikujuod drave do drave. Broj uvedenih troarina kree se od samo ne-koliko proizvoda pa do podugake liste s vie od dvadeset razlii-

tih proizvoda: kave, sladoleda, televizora i videoaparata, kuanskihaparata, ibica, upaljaa, lososa, eera, aja, kozmetikih proizvoda,elektrinih arulja, insekticida, herbicida pa do igraih karata, bana-na, kakaa i maslinova ulja.

Porez se obraunava u apsolutnom iznosu po jedinici mjere pro-izvoda (kilogramu, litri, komadu i sl.) ili u odreenom postotku pro-dajne cijene. Razlozi uvoenja su brojni (socijalni, zdravstveni, eko-loki), a meu njima je svakako najvaniji fiskalni poveanje javnihprihoda. Prednost tih poreza u odnosu prema drugim porezima jestjednostavnost ubiranja, mali broj poreznih obveznika i izdanost.

U Hrvatskoj je od 1994. uvedeno devet troarina (na kavu, naftnederivate, alkohol i alkoholna pia, duhanske preraevine, pivo, be-zalkoholna pia, osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila izrakoplove, luksuzne proizvode, premije osiguranja od automobilskeodgovornosti). Troarine u Hrvatskoj nakon poreza na dodanu vrije-dnost ine drugi po veliini prihod dravnog prorauna.

Troarine u Hrvatskoj plaaju proizvoai i uvoznici te oni kojinabavljaju ili primaju te proizvode iz inozemstva, osim onih koji suprema carinskim propisima osloboeni takvog plaanja. Treba na-

glasiti kako je iznimka posebni porez na promet rabljenih automo-


46/176

38 Danijela Kuli: Posebni porezi

bila, koji nije troarina nego porez na promet, a plaaju ga kupci tihautomobila.

Postupak oporezivanja troarinama od 1. sijenja 2002. godineprovodi Carinska uprava.

Tablica 1. Troarine u Hrvatskoj

Proizvod Porezni obveznik Porezna osnovica Visina poreza

kava

pravna i fizika osobakoja u hrvatskocarinsko podrujeuvozi, unosi ili primakavu, osim osoba ikoliina koje su prema

carinskim propisimaosloboene plaanjacarine

jedan kilogram netoteine kave, odnosno

preraevine kave

neprena 5,00 kn

prena 12,00 kn

kavine ljuske i opne 15,00 kn

zamjene kave i koncentrati nabazi kave 20,00 kn

naftniderivati

proizvoa i uvoznik tenadleno tijelo dravneuprave za robne zalihe

litra benzina, dizelskogagoriva i ulja za loenje pritemp. +15C ili kilogramnaftnog plina, mlaznoga

goriva, petroleja iukapljenoga naftnog plina

motorni benzin (MB-98 iMB-86) i ostale vrste olovnih

benzina 2,40 kn/lmotorni benzin (BMB-98,BMB-95 i BMB-91) 1,65 kn/ldizelsko gorivo (D-1, D-2, D-3)

te njegove ostale vrste 1,00 kn/lulje za loenje (EL LS) 0,30 kn/lukapljeni naftni plin 0,10 kn/kgsve vrste petroleja 1,40 kn/kg

duhanskiproizvodi

proizvoa, odnosnouvoznik

za cigarete, paketi od20 komada

skupina A (popularna) 5,50 knskupina B (standardna) 6,40 knskupina C (ekstra) 10,90 kn

za duhan, 1.000 grama 38,00 kn/kg

za cigare, komad 1,10 kn/kom.

za cigarilose, 20 komada 4,40 kn/kom.

osobniautomobili,ostalamotornavozila,

plovila izrakoplovi

proizvoa, odnosnouvoznik, kupac ilistjecatelj

Novi:automobili i motocikli:

prodajna cijena0-350.000 kn + 13-48%

plovila: ovisno o duini umetrima; ovisno o kabini

bez kabine 6.000-48.000s kabinom 15.000-150.000

zrakoplovi: broj sjedala 7.000-300.000 kn

Upotrebljavani:prodajna cijena

automobila, motocikala,plovila i zrakoplova 5%


47/176

39Danijela Kuli: Posebni porezi

Prihodi od

posebnihporeza

bezalkoholna

pia

pravne i fizike osobekoje proizvode ilinaruuju proizvodnju;osobe koje uvoze, unoseili primaju bezalkoholna

pia u hrvatsko carinskopodruje

hektolitar proizvedenogaili uvezenog

bezalkoholnog pia

pie domae proizvodnjei uvezeno 40 kn/hl

alkoholpravne i fizike osobeproizvoai ili uvoznicialkohola

litra apsolutnog alkoholau etilnom alkoholu,destilatima i alkoholnim

piima pri temperaturi20C

60 kn/l a.a

0,00 kn/l a.a vina

pivo

pivovare, pivari i druge

pravne i fizike osobekoje proizvode iliuvoze, unose ili primaju

pivo u Hrvatsku

hektolitar proizvedenogili uvezenog piva i onogakoje se dobiva odkoncentrata

200 kn/hl

60 kn/hl bezalkoholnog piva(do 0,5% vol./vol.)

luksuzniproizvodi

pravna i fizika osoba proizvoa i uvoznikluksuznih proizvoda

prodajna vrijednost proi-zvoda (bez PDV-a) satovi,nakit i slini proizvodi,odjea i obua od krzna ikoe reptila, oruje, piro-

tehniki proizvodi

30%

porez napremijeosiguranjaod automob.odgovornosti

drutva za osiguranja

premija osiguranja 15%

premija kasko osiguranja 10%

Posebni su porezi prihod dravnog prorauna. Iznos ubranog pore-

za (tabl. 2) od 2002. do 2006. godine pokazuje stalni rast. Tako suprihodi u proraunu za 2006. godinu bili 30% vei nego u 2003. Poudjelu u ukupnim poreznim prihodima troarine su u svim proma-tranim godinama na drugome mjestu.


48/176


Tablica 2. Troarine u Hrvatskoj

Ostvarenje (u mil. kn)

2003.

Udio

(u %) 2004.

Udio

(u %)

Plan

2005.

Udio

(u %)

Plan

2006.

Udio

(u %)Troarine ukupno 7.850,9 100 7.941,6 100 8.226,8 100 11.539,8 100

naftni derivati 3.345,9 42,6 3.325,7 41,9 3.325,7 40,4 6.372,4 55,2alkohol i alkoholna pia 234,1 3,0 230,8 2,9 230,8 2,8 221,4 2,4

pivo 746,3 9,5 718,3 9,0 682,4 8,3 728,5 6,3bezalkoholna pia 131,4 1,7 132,9 1,7 159,6 1,9 139,5 1,2duhanske preraevine 2.349,4 29,9 2.430,8 30,6 2.528,1 30,7 2.658,0 23,0kava 125,3 1,6 135,4 1,7 171,1 2,1 154,7 1,3luksuzni proizvodi 19,5 0,2 22,4 0,3 22,3 0,3 24,7 0,2

osobni automobili,ostala mot. vozila,plovila i zrakoplovi

899,1 11,5 945,2 11,9 1.106,9 13,5 1.240,6 10,8

Ukupni porezni prihodidravnog prorauna

45.281,1 47.149,9 50.497,9 57.806,4

Udio troarina u ukupnimporeznim prihodima

17,3 16,8 16,3 20,0

Izvor: Ministarstvo financija (2007)

Gotovo polovica iznosa ukupno ubranih troarina ostvaruje se odnaftnih derivata, a treina od duhanskih preraevina. Najvei porastprihoda zabiljeen je od troarina na naftne derivate.

Troarine uEU

Iako se u zemljama EU troarinama oporezuje velik broj razliitihproizvoda, na razini Unije ureeno je oporezivanje alkoholnih proi-zvoda i piva, duhanskih proizvoda i mineralnih ulja, a od 2004. i opo-rezivanje energenata (prirodnog plina, koksa i elektrine energije).

Osnovni zadaci porezne politike EU usko su povezani s razvojemunutarnjeg trita, jaanjem monetarne unije i ekonomskom integra-cijom. Stvaranjem unutarnjeg trita ve ranih 1990-ih odreuje sepravni okvir za podruje indirektnih poreza (poreza na dodanu vrije-dnost i troarina). Utvreni su osnovni smjerovi porezne politike kojitrebaju poticati stabilizaciju poreznih prihoda zemalja lanica, ukla-njanje tekoa u funkcioniranju unutarnjeg trita i zapoljavanje.

Propisi o troarinama uglavnom su usvojeni tijekom 1992. godi-ne, vezano za poetak uspostavljanja jedinstvenoga unutarnjeg tri-ta, iji su temeljni ciljevi bili omoguivanje i podupiranje slobodnogkretanja ljudi, dobara, usluga i kapitala. Pravni temelj za uspostavuharmoniziranog sustava troarina opisan je u II. poglavlju o pore-znim odredbama, u l. 93. Ugovora o osnivanju Europske unije.


49/176

41Danijela Kuli: Posebni porezi

Usklaenosthrvatskihtroarina sa

zahtjevima EU

Hrvatski sustav troarina djelomino je usklaen s pravnom stee-vinom EU. U miljenju Komisije Europskih zajednica o zahtjevuHrvatske za lanstvom u EU COM (2004) 257, u poglavlju 10.

Oporezivanje daju se primjedbe koje se preteito odnose na PDVi troarine. Hrvatsko bi zakonodavstvo po nainu ureenja propisabilo blie europskom ako bi se te etiri troarine uredile istim propi-som. Bit e nune znatne prilagodbe u vezi s poreznom osnovicom,strukturom i definicijama veine istovrsnih roba u EU koje podlijeuposebnim porezima.

Pri oporezivanju alkohola i alkoholnih pia Hrvatska doputa izu-zee svih kategorija alkoholnih pia osim piva za domau proizvo-dnju za vlastite potrebe, to je suprotno europskom zakonodavstvu,koje ne predvia takvo izuzee za poluproizvode i alkoholna pia. U

EU je za tzv. male proizvoae piva, s proizvodnjom do 200.000 hlgodinje, propisana mogunost primjene sniene stope. U Hrvatskojse mali pivari, vlasnici poljoprivrednog zemljita s proizvodnjom ma-njom od 1.500 litara u godini od vlastitoga uzgojenog jema, izuzi-maju od oporezivanja. Pivo se u EU oporezuje ovisno o sadraju sla-dovine ili alkohola po hektolitru pia, pri emu je mogua primjenasniene stope na pivo koje sadrava manje od 2,8% alkohola, dok uHrvatskoj nain oporezivanja ovisi o tome je li rije o alkoholnom ilibezalkoholnom pivu, pri emu je stopa poreza na bezalkoholno pivoznatno via od minimalno propisane u Uniji.

Oporezivanje duhanskih proizvoda trebat e uskladiti i prema de-finiciji proizvoda i prema visinama stopa. Dok se u zakonodavstvuEU sve cigarete oporezuju jednakom stopom, u hrvatskim su propi-sima razdijeljene u vie kategorija. Na duhan za vakanje i mrkanjeu Hrvatskoj se plaa porez, dok se u EU oporezuje samo fino reza-ni duhan za runu izradu cigareta i duhan za puenje. Posebni e senapori morati uloiti u prilagodbu visine stopa na cigarete, koje su uHrvatskoj znatno nie od minimalno propisanih u EU.

Sustav oporezivanja naftnih derivata zahtijevat e najvee prila-

godbe, od obuhvata oporezivih proizvoda koji e trebati proiriti i naostale energente to se oporezuju u EU do usklaivanja kriterija zaoporezivanje pojedinih proizvoda. Mineralna ulja namijenjena grija-nju u EU su osloboena poreza, dok se stope u Hrvatskoj na uporabumineralnih ulja posebno ne razlikuju. U Hrvatskoj se ukapljeni naf-tni plin bilo koje namjene kao i ostala mineralna ulja oporezujena znatno nioj razini od minimalnih stopa koje predvia EU i istase razina stopa primjenjuju na domae i uvozne proizvode.

Hrvatski sustav privremene obustave plaanja poreza morat e seuskladiti sa zahtjevima pravne steevine. To posebice vrijedi za sada-nji postupak obustave plaanja posebnih poreza, koji nije primjenjivna uvozne proizvode koji podlijeu posebnim porezima.

Moe se zakljuiti kako je osim usklaivanja visine stopa i defi-


50/176


nicija oporezivih proizvoda potrebno uskladiti i rad carinske slube,koju e trebati kadrovski i struno pripremiti za promjene i ukljui-vanje u europski sustav i informatiki povezati s odgovarajuim ca-rinskim i poreznim slubama Zajednice.

Meutim, neusklaenost stopa jo je uvijek ozbiljan problem i usamoj Uniji, a s primanjem novih lanica razlike u stopama jo se ipoveavaju. Odreena izuzea ili odstupanja te prijelazna razdobljau kojima se stope trebaju pribliiti minimalno odreenima zasigur-no e biti omoguena i Hrvatskoj. Sljedee je pitanje kako e uskla-ivanje, odnosno poveanje stopa utjecati na gospodarske prilike tena fiskalnu politiku u Hrvatskoj.

Postoji problem porezne utaje i gubitak poreznih prihoda u EU,kao i u Hrvatskoj. Hrvatska je suoena s ozbiljnim problemima ve-

zanima za krijumarenje duhanskih proizvoda te, u neto manjemopsegu, za krijumarenje alkohola preko svojih granica. Boljom i u-inkovitijom kontrolom i radom poreznih i carinskih slubi te uklju-ivanjem u europs

Documents

Rosenic - Javne Financije Knjiga