2
Jedrenje na jakom vjetru – 1. dio Jedrenje oštro u vjetar (orca) Ideja slijedećih tekstova je dati informacije o trimu jedara na krstašu za jedrenje na jakom vjetru na regatama i pokrenuti raspravu o greškama i problemima koji se događaju kad vjetar pojača preko granice kad više ne možemo sa sigurnoću kontrolirati brod u svim smjerovima jedrenja. Nadam se da će se i netko iskusan uključiti u raspravu sa korisnim savjetima. Tekstovi nisu namijenjeni sigurnom jedrenju na krstarenju, već što bržem i sigurnijem jedrenju na regatama. Prvo nekoliko objašnjenja pojmova koji će se koristiti u tekstovima: - štraorca – nekontrolirano prihvaćanje u vjetar - štrapoja – nekontrolirano pojanje i kruženje koje završava štraorcom na novim uzdama Koliko puta ste vidjeli, pogotovo na buri, kako neiskusne posade štraorcaju svako malo kad jedre u oštro u vjetar? Svaka štraorca kod jedrenja oštro u vjetar znači gubitak bar 2 dužine broda, ovisno o jačini štraorce. Treba razmisliti i o strahu ljudi koji su prvi put na brodu, silovanja kormila i mogućnosti da se netko ozlijedi i završi u moru (jer je činjenica da na mnoge regate dolaze ljudi koji nisu nikad jedrili). Prvo i osnovno pravilo kod jakog vjetra je koristiti jedra optimalna za jačinu vjetra, dakle izbor prednjih jedara i kraćenje glavnog jedra ako je potrebno. Izbor jedara potrebno je prilagoditi prosječnoj snazi vjetra ili najslabijem prosječnom vjetru, a ne refulima, kako bi mogli imati optimalnu brzinu i kut u svim trenucima, a ne biti bez snage i brzine kad refuli prođu. Izbor jedara ovisi o puno faktora, od vrste jedrilice, vrste jedara, to težine posade, uvježbanosti i stanju mora. Npr. neke jedrilice sa regatnim jedrima mogu izdržati vjetar od 25 ili više čvorova bez problema bez kraćenja glavnog jedra i recimo flokom od 105%, dok neke moraju kratiti glavno jedro već pri 20 čvorova stalnog vjetra. Problem nastaje ako postoji vjerojatnost povećanja snage vjetra, kad kraćenje i mijenjanje jedara postaje sve teže. Trenutak promjene jedara u tom slučaju odredit ćete prema uvježbanosti posade. Jedrenje na jakom vjetru kad je jedrilica previše nagnuta možda nekom izgleda uzbudljivim, ali to sigurno nije brzo jedrenje. Drugo pravilo je brinuti se o nagibu jedrilice, da nije nikad nagnuta više od svojeg optimalnog nagiba za dizajn trupa i uvjete u kojima jedrite. Dakle, ako se trimer glavnog jedra na škoti nije nakon pola sata umorio, onda nije trimao glavno jedro nego spavao! Svaki reful vjetra treba vidjeti prije nego ga osjetite i popustiti škotu glavnog vjetra prije nego vas reful već udari. Na taj način brod će ubrzati umjesto naginjanja. Koristite i klizač škote glavnog jedra za manje refule i postavite ga u odgovarajući položaj! Nevjerojatno je kako se npr. na Viškim regatama ili npr. ove godine na Uskršnjoj na prvoj navigaciji, moglo dobiti nekoliko mjesta u poretku samo u

Jedrenje Po Jakom Vjetru

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Jedrenje Po Jakom Vjetru

Jedrenje na jakom vjetru – 1. dioJedrenje oštro u vjetar (orca)

Ideja slijedećih tekstova je dati informacije o trimu jedara na krstašu za jedrenje na jakom vjetru na regatama i pokrenuti raspravu o greškama i problemima koji se događaju kad vjetar pojača preko granice kad više ne možemo sa sigurnoću kontrolirati brod u svim smjerovima jedrenja. Nadam se da će se i netko iskusan uključiti u raspravu sa korisnim savjetima. Tekstovi nisu namijenjeni sigurnom jedrenju na krstarenju, već što bržem i sigurnijem jedrenju na regatama.

Prvo nekoliko objašnjenja pojmova koji će se koristiti u tekstovima:

-       štraorca – nekontrolirano prihvaćanje u vjetar

-       štrapoja – nekontrolirano pojanje i kruženje koje završava štraorcom na novim uzdama

Koliko puta ste vidjeli, pogotovo na buri, kako neiskusne posade štraorcaju svako malo kad jedre u oštro u vjetar? Svaka štraorca kod jedrenja oštro u vjetar znači gubitak bar 2 dužine broda, ovisno o jačini štraorce. Treba razmisliti i o strahu ljudi koji su prvi put na brodu, silovanja kormila i mogućnosti da se netko ozlijedi i završi u moru (jer je činjenica da na mnoge regate dolaze ljudi koji nisu nikad jedrili).

Prvo i osnovno pravilo kod jakog vjetra je koristiti jedra optimalna za jačinu vjetra, dakle izbor prednjih jedara i kraćenje glavnog jedra ako je potrebno. Izbor jedara potrebno je prilagoditi prosječnoj snazi vjetra ili najslabijem prosječnom vjetru, a ne refulima, kako bi mogli imati optimalnu brzinu i kut u svim trenucima, a ne biti bez snage i brzine kad refuli prođu. Izbor jedara ovisi o puno faktora, od vrste jedrilice, vrste jedara, to težine posade, uvježbanosti i stanju mora. Npr. neke jedrilice sa regatnim jedrima mogu izdržati vjetar od 25 ili više čvorova bez problema bez kraćenja glavnog jedra i recimo flokom od 105%, dok neke moraju kratiti glavno jedro već pri 20 čvorova stalnog vjetra. Problem nastaje ako postoji vjerojatnost povećanja snage vjetra, kad kraćenje i mijenjanje jedara postaje sve teže. Trenutak promjene jedara u tom slučaju odredit ćete prema uvježbanosti posade.

Jedrenje na jakom vjetru kad je jedrilica previše nagnuta možda nekom izgleda uzbudljivim, ali to sigurno nije brzo jedrenje. Drugo pravilo je brinuti se o nagibu jedrilice, da nije nikad nagnuta više od svojeg optimalnog nagiba za dizajn trupa i uvjete u kojima jedrite. Dakle, ako se trimer glavnog jedra na škoti nije nakon pola sata umorio, onda nije trimao glavno jedro nego spavao! Svaki reful vjetra treba vidjeti prije nego ga osjetite i popustiti škotu glavnog vjetra prije nego vas reful već udari. Na taj način brod će ubrzati umjesto naginjanja. Koristite i klizač škote glavnog jedra za manje refule i postavite ga u odgovarajući položaj!

Nevjerojatno je kako se npr. na Viškim regatama ili npr. ove godine na Uskršnjoj na prvoj navigaciji, moglo dobiti nekoliko mjesta u poretku samo u dijelu regate pred ciljem ako ste izbjegli sve štraorce i koristili refule što su se lijevo spuštali niz brdo za ubrzanje. Sjećam se jedne Viške regate gdje smo u pola milje od cilja prešli 10-tak jedrilica.

Treće pravilo govori o obliku jedara, tj. dubini trbuha i položaju trbuha na jedrima. Kad vjetar jako pojača, jednostavno smanjujete trbuh u jedrima do trenutka kad jedra postaju skoro potpuno plosnata i trbuh pomjerate prema naprijed. Dakle, natežete bazu glavnog jedra (po lantini) do maksimuma, zatežete zadnji štraj, natežete podigač glavnog jedra (kako bi trbuh pomaknuli naprijed), puno vanga dok god jedro ne postane jako plitko. Isto polako zatežete cunnimgam koji isto pomjera trbuh naprijed, ali što je još bitnije otvara zadnji porub glavnog jedra na vrhu i tako smanjuje naginjanje jedrilice. Cunningam je zadnje rješenje prije kraćenja glavnog jedra koji natežete do maksimuma, uz malo popuštanje vanga kako bi se jedro još više otvorilo. Samo uz pomoć cunningama i vanga možete izdržati bar 5 čvorova jačeg vjetra bez kraćenja glavnog jedra.

Što se tiče prednjeg jedra, u takvim uvjetima prejedrenosti, treba pomjerati klizač škote malo nazad kako bi se i flok otvarao u gornjem dijelu i tako smanjio naginjanje jedrilice, te podigač i cunnigam floka (ako ga imate) natezati. Ako imate barbere za škotu floka, potrebno ih je popuštati i zatezati škotu kako bi smanjili trbuh na jedru. Općenito na krstašima teško je natezati podigače kad su jedra puna, tako iskoristite trenutke letanja u kojima možete dotegnuti podigače kad je jedrilica točno okrenuta u vjetar i kad su jedra prazna.

Page 2: Jedrenje Po Jakom Vjetru

Četvrto pravilo je vezano uz položaj težine na brodu. Ako ste na regati, onda je potrebno imati odgovarajuću opremu, dakle nepropusne hlače i čizme kako bi mogli pola fete (guzice) uvijek mogli izbaciti izvan broda. Ako vam je zima, dakle, oprema nije odgovarajuća za uvjete, a guzica može žuljati malo, nije to tako strašno. Težinu treba pomaknuti što više unazad, ali i sjediti na najširem dijelu broda kako bi se povećao moment ispravljanja. Rasporedite najteže osobe na jedrilici na najširi dio broda i što više nazad. Ako ima dosta vala, onda je bolje koncentrirati težinu u sredinu jedrilice oko težišta broda.

Peto pravilo je vezano uz kormilarenje. Kao i u većini uvjeta potrebno je što manje raditi s kormilom, jer je kormilo kočnica. Dakle, potrebno je predvidjeti refule, valove i sve što može utjecati na težnju broda da skrene u vjetar, i korigirati kurs na vrijeme sa malim pomakom kormila, a ne boriti se s kormilom i vući ga na sebe ili kolo okretati za puni krug! Ako vam je kormilo  pomaknuto više od 4-5 stupnjeva u privjetrinu, znak je da nešto ne štima sa trimom broda, ili popustite škotu glavnog ili napravite nešto od savjeta iz prethodnog dijela teksta. 

Slijedeći put savjeti za jedrenje sa vjetrom u bok, sa i bez spinakera.