Jonathan Duffy - adventisti.hr · primjer Matej 6,26.28-30), pohvaljujuÊi naπe oslanjanje na Boga i πto s divljenjem cijenimo jednostavne darove koji nas okruæuju. Ako otvori-mo

1

Jonathan Duffy

“Jednomu od ovihnajmanjih”

Pouke iz Biblije

Srpanj, kolovoz i rujan 2019.

2

Sadræaj

1. I stvori Bog...

2. Plan za bolji svijet

3. Subota: dan slobode

4. Milost i pravda u Psalmima i Izrekama

5. PlaË proroka

6. Klanjanje Stvoritelju

7. Isus i potrebiti

8. “Jednomu od ove moje najmanje braÊe”

9. Sluæba u novozavjetnoj Crkvi

10. Æivjeti u skladu s Evaneljem

11. Æivjeti prema adventnoj nadi

12. Ljubiti milost

13. Zajednica slugu

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 3/2019.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hr-vatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Pri-jevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana

–idara • Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica

znaci-vremena.com • adventisti.hr

CROATIAN ADULT SSQ — 3/2019Jonathan Duffy, The Last of These

3

Bog je zapovjedio dasluæimo nevoljnima,potlaËenima,siromaπnima, glad-nima i onima koji suu zatvoru.

Bog je zapovjedio dasluæimo nevoljnima,potlaËenima,siromaπnima, glad-nima i onima koji suu zatvoru.

Uvod

Sluæimo potrebama ljudi

AdventistiËki krπÊani pozvani su da objavljuju “neprolaznu rado-snu vijest” (“vjeËno evanelje”, Otkrivenje 14,6) cijelom svijetu. Na tajnaËin izvrπavamo Isusove rijeËi o stvaranju uËenika, krsteÊi ih i uËeÊi“da vrπe sve πto sam vam zapovjedio” (Matej 28,20). Izmeu ostaloga, Onje zapovjedio da sluæimo nevoljnima, potlaËenima, siromaπnima, glad-nima i onima koji su u zatvoru.

Uostalom, upravo je Isus, nakon ispriËane usporedbe o milosrdnomSamarijancu (Luka 10,30-36), zapovjedio svojim sluπateljima: “Idi pa i tiËini tako.” (Luka 10,37) OpisujuÊi trenutak kada Êe podijeliti one kojiÊe se sabrati pred Njim kao πto “pastir luËi ovce od jaraca” (Matej 25,32),naglasio je vaænost pomaganja gladnima, bolesnima, neodjevenima ionima koji su u tamnici. “Zaista, ka-æem vam, meni ste uËinili koliko steuËinili jednomu od ove moje najma-nje braÊe.” (Matej 25,40)

Drugim rijeËima, osim objavlji-vanja uzviπenih istina o spasenju,Svetiπtu, stanju mrtvih, trajnosti Za-kona, mi trebamo sluæiti potrebamadrugih ljudi. Ima li boljeg naËina dase pribliæimo ljudima nego raditi zanjihovo dobro? Ellen G. White u svo-jem je poznatom tekstu izjavila: “Je-dino Êe Kristov naËin rada donijeti pravi uspjeh u dosezanju ljudi. Spa-sitelj je stupao u dodir s ljudima kao Onaj kome je na srcu bilo njihovodobro. On im je pokazao svoju naklonost, sluæio im u njihovim potreba-ma i zadobivao njihovo povjerenje. Zatim ih je pozvao: ‘Hajdete za mnom’.”(Sluæba lijeËenja, 79; u izvorniku 143)

Sveto pismo sadræi 2.103 retka koji govore o Boæjoj brizi o siroma-πnima i potlaËenima. Velik je broj tekstova o sluæenju potrebitima uodnosu na ostala podruËja vjere, doktrine i krπÊanskog æivota uopÊe.Moramo ozbiljno prionuti na rad kako bismo olakπali bol i patnje ljudioko nas. Takav rad ne ugroæava πirenje Evanelja; naprotiv, moæe gasamo joπ viπe osnaæiti.

Naravno, dobro je pomagati drugima samo radi pomaganja. Trebamo“samo Ëiniti pravicu” (vidi Mihej 6,8) jednostavno zato πto je i ispravnoi dobro da “samo Ëinimo pravicu”. Pa ipak, dok Ëinimo pravicu, dokpomaæemo drugima u njihovim trenutaËnim i prolaznim potrebama, zar

4

nije joπ bolje da ih uputimo i na “razlog nade koja je u vama” (1. Petrova3,15), na obeÊanje o vjeËnom æivotu u Kristu?

Isus je lijeËio bolesne, vraÊao vid slijepima, Ëistio oboljele od gube,Ëak je i mrtve podizao. Meutim, svi oni kojima je pomagao prije iliposlije svakako su umrli, zar ne? Prema tome, gledano na duæe staze,kakvo god dobro da je uËinio za njih i njihove trenutaËne potrebe, Ëinioje i neπto viπe. Da, sluæio je nevoljnima, a onda im uputio poziv: “Poiteza mnom.” I upravo je to razlog zaπto i mi trebamo sluæiti nevoljnimai upuÊivati im poziv: “Poite za Njim.”

TeæeÊi pravdi i dobroti u svijetu, mi nesumnjivo prikazujemo Boæjekraljevstvo (vidi Luka 4,18.19) na naËin koji je u najmanju ruku istotoliko istinit, vjerodostojan i uspjeπan kao i propovijedanje o njemu.Kada se brinemo o siromaπnima i potlaËenima, mi Bogu odajemo slavui Ëast (vidi Izaija 58,6-10). Meutim, ako ne sluæimo nevoljnima,napaÊenima i slomljenima, mi Ga pogreπno predstavljamo (vidi Izreke14,31).

Prema tome, ovog Êemo tromjeseËja vidjeti πto Boæja rijeË kaæe (akaæe mnogo) o naπoj duænosti da sluæimo potrebama ljudi oko nas.“Zabadava ste dobili, zabadava i dajite.” (Matej 10,8) Ove rijeËi sve govore.

Jonathan Duffy radi kao direktor ADRA-e International od 2012.godine. Prije nego πto je poËeo raditi u ADRA-i u Australiji 2008., Duffyje radio kao tajnik Zdravstvenog odjela pri JuænopacifiËkoj diviziji,gdje je stekao veliko iskustvo u promicanju i unapreenju zdravlja udruπtvenoj zajednici.

5

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Djela apostolska, Znaci vremena, 2011., poglavlja 39 i 40

Pouka 1 29. lipnja—6. srpnja 2019.

I stvori Bog...“Tko tlaËi siromaha, huli na stvoritelja, a Ëasti ga tko je

milostiv ubogomu.” (Izreke 14,31)

Biblijski tekstovi: Postanak 1—3; Djela 17,28; Psalam 148;Psalam 24,1; Postanak 4,1-9; Matej 22,37-39; Otkrivenje 14,7.

Jeste li ikada neπto stvarali ili pravili — umjetniËko djelo, nekipredmet, jelo, ili se bavili nekim drugim kreativnim radom — da bi nakraju to djelo bilo uniπteno ili odbaËeno od strane osobe kojoj je todjelo bilo poklonjeno? Ako jeste, moæda imate samo malu predodæbu otome πto je Bog doæivio kada je stvorio ovaj svijet i podario æivot ljud-skim biÊima, da bi na kraju to πto je stvorio bilo uniπteno grijehom.

Biblija kaæe da je svijet stvoren paæljivo i da je sve bilo “veomadobro”. Kako se Bog osjeÊao zbog djela stvaranja, vidi se u izvjeπtajimao stvaranju u 1. i 2. poglavlju Postanka. U tom okviru trebamo Ëitatiizvjeπtaj o padu u 3. poglavlju i Boæjem slomljenom srcu kada se suoËios ljudima koje je stvorio.

Izuzetna je Ëinjenica da je naπ svijet i dalje predmet Boæje ljubavi,Ëak i usprkos tisuÊama godina grijeha, nasilja, nepravde i otvorene po-bune. ©to je joπ izuzetnije, iako je Bog pokrenuo svoj plan otkupljenjai ponovnog stvaranja svijeta, nama kao vjernicima povjerio je odreenuulogu u ispunjenju svojih veÊih planova. Da, mi smo primatelji Njegovemilosti; ali osim milosti koja nam je dana, povjerena nam je suradnja snaπim Gospodinom. Kakva uzviπena, sveta odgovornost!

6

NEDJELJA 30. lipnja

BOG: LETIMI»AN POGLED NA STVARANJE

Ovaj svijet i sav æivot na njemu, naπ æivot i sve πto Ëinimo s njim,æivoti ljudi oko nas i naπi odnosi s njima — sveukupnost æivota poËinjes Bogom: “Po njemu, naime, æivimo, miËemo se i jesmo.” (Djela 17,28)Ovako poËinje biblijski izvjeπtaj: “U poËetku stvori Bog nebo i zemlju.”(Postanak 1,1) »injenica da je Bog stvarao rijeËju ukazuje na silu iproces koji ne moæemo ni zamisliti.

Pa ipak, Bog nije stvarao s odreene udaljenosti; bio je osobnoukljuËen, pogotovo kada je nastupio trenutak da stvori prvo ljudskobiÊe (vidi Postanak 2,7).

ProËitajte izvjeπtaj o stvaranju prvih ljudskih biÊa u Postanku1,26-31. Koje vaæne pojedinosti ovaj izvjeπtaj iznosi o Bogu? Kojevaæne pojedinosti iznosi o ljudima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

»esto kaæemo da moæemo puno nauËiti o Bogu dok boravimo uprirodi, promatramo Njegova djela stvaranja i iz njih dobivamo uvid uStvoriteljev karakter. Meutim, uvid u naËin na koji je Bog stvorio svijetmoæemo steÊi i na osnovi naπe spoznaje Boga. Na primjer, ako je BogBog reda, trebamo oËekivati red u Njegovim djelima stvaranja. Ili akovjerujemo da je Bog Bog stvaralaËkog rada, ne trebamo biti iznenaeniako uoËimo nevjerojatne primjere stvaralaπtva u svijetu koji je stvorio.SliËno tome, vjerujemo da je Bog Bog odnosa, pa prema tome uviamoda su odnosi bitan Ëimbenik u funkcioniranju svijeta. Bog je stvoriosvaki element svijeta u odnosu na ostala djela stvaranja. On je stvorioæivotinje u skladnom odnosu. Stvorio je ljudska biÊa koja stupaju uzajednicu s Njim, jedni s drugima i s ostalim djelima stvaranja. Iako jenaπe razumijevanje Boga ograniËeno na mnogo naËina, ono πto moæemozapaziti u vezi s Njegovim karakterom treba nas potaknuti da ponovnorazmislimo o tome kakav bi svijet trebao biti.

Koliko je korisno za vaπe razumijevanje svijeta da ga vidite kaoodraz Boæjeg karaktera, Ëak i uz posljedice razaranja zbog prisut-nosti grijeha?

..................................................................................................................................

7

PONEDJELJAK 1. srpnja

SVIJET KAO CJELINA

Lako je osjetiti Ëeænju za Edenskim vrtom. Ima neËega u kratkomopisu vrta, doma koji je Bog stvorio Adamu i Evi, πto budi Ëeænju unaπem srcu. Moæda ne shvaÊamo kako je æivot u takvom svijetu tekao,ali osjeÊamo da bismo to rado iskusili.

»ini se da je i Bog bio potpuno zadovoljan: “I vidje Bog sve πto jeuËinio, i bijaπe veoma dobro.” (Postanak 1,31) Bog je stvorio svijet kojije bio i lijep i svrsishodan. Bio je izuzetno osmiπljen po izgledu i popraktiËnosti. Bio je pun æivota i boja, i ispunjen svime πto je nuæno zabujanje æivota. Ne Ëudi zato πto je Bog stalno zastajao zakljuËujuÊi daje svijet koji stvara dobar.

ProËitajte Postanak 1. ©to mislite, πto znaËe izjave da je svebilo “veoma dobro”? Vidi Postanak 1,4.10.12.18.25.31.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako je Biblija u cijelosti napisana nakon pada u grijeh, u njoj sena mnogo mjesta proslavlja prirodni svijet, kao u Jobu 38—41 i Psalmu148. Ne smijemo zaboraviti da ovi tekstovi nisu napisani kao osvrt nato kako je svijet izgledao kada je bio stvoren, prije grijeha, veÊ u sa-daπnjem vremenu slaveÊi dobre osobine koje su joπ uvijek uoËljive unaπem svijetu.

I Isus je iz prirode uzimao primjere o Boæjoj dobroti i brizi (naprimjer Matej 6,26.28-30), pohvaljujuÊi naπe oslanjanje na Boga i πto sdivljenjem cijenimo jednostavne darove koji nas okruæuju. Ako otvori-mo oËi i pogledamo Ëudesa stvaranja, vidjet Êemo da smo uistinu prima-telji Ëudesnih darova naπeg Stvoritelja. »ak i usred kuπnji, naπ odgovortreba biti proæet zahvalnoπÊu, zahvaljivanjem i poniznim pokoravanjemDavatelju darova.

Kao adventistiËki krπÊani — oni koji veliËaju stvaranje i oËekujudolazak Boæjega kraljevstva — trebamo znati da nam ljepota, radost idobra koja vidimo i doæivljavamo u svijetu, u odreenoj mjeri pokazujukakav je naπ svijet nekada bio i kakav Êe ponovno biti.

©to u prirodi posebno cijenite kao Ëudo stvaranja? Kako usvojem svakidaπnjem æivotu moæete bolje upoznati Gospodina prekoËuda u prirodi?

8

UTORAK 2. srpnja

UPRAVITELJI NA ZEMLJI

Prema biblijskom izvjeπtaju, Edenski vrt i novostvorena Zemlja bilisu mjesta izobilja, stvorena da u njima æivot buja i u kojima Êe ljudskabiÊa uæivati.

Meutim, Bog je prvom muπkarcu i æeni — i svim njihovim potom-cima — dao i odreenu ulogu u stvaranju. Brzo postaje jasno — i nesamo na osnovi Boæjeg naËina stvaranja — da Adam i Eva zauzimajuposeban poloæaj u ovom novom svijetu. Adamu je prvo bio povjerenzadatak da nadjene imena svim æivotinjama i pticama (vidi Postanak2,19). Zatim mu je dana joπ jedna uloga, koju je Bog prikazao kaoblagoslov: “I blagoslovi ih Bog i reËe im: ‘Plodite se i mnoæite i napunitezemlju, i sebi je podloæite! Vladajte ribama u moru i pticama u zraku isvim æivim stvorovima πto puze po zemlji!’” (Postanak 1,28)

ProËitajte i usporedite sljedeÊe tekstove: Postanak 1,28 i Po-stanak 2,15. Kako biste u jednoj ili dvije reËenice opisali Ëovjekovposao?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

PreËesto su pojedinci u krπÊanskoj povijesti koristili tekst u Po-stanku 1,28 kao odobrenje da bjesomuËno iskoriπtavaju prirodni svijet,Ëak do toËke njegovog uniπtenja. Da, svijet je bio stvoren radi Ëovjeko-vog æivota, dobra i uæivanja. Meutim, prema rijeËima u Postanku 2,15,odgovornost je ljudi “da ga obrauju i Ëuvaju”.

Kada govorimo o upraviteljskoj sluæbi, naπa prva misao je Ëestonovac, ali prva zapovijed u vezi s upraviteljskom sluæbom u Bibliji od-nosi se na Zemlju koju je Bog stvorio i povjerio nama. Nalog upuÊenAdamu i Evi podrazumijeva da Êe oni Zemlju dijeliti sa svojom djecomi buduÊim naraπtajima. Prema iskonskom planu, stvoreni svijet trebaoje biti izvor æivota, dobrote i ljepote za sva ljudska biÊa, a Adam i Evaimali su veliku ulogu u brizi o njemu.

Zemlja je i dalje Gospodnja (vidi Psalam 24,1), a mi smo i daljepozvani da budemo upravitelji svega πto nam je Bog podario. Moædabismo mogli zakljuËiti da je u palom svijetu naπa odgovornost kao upra-vitelja joπ veÊa.

©to za vas danas znaËi biti upravitelj Zemlje u palom svijetu?Kako razumijevanje ove odgovornosti utjeËe na vaπ svakidaπnji æi-vot?

9

SRIJEDA 3. srpnja

UNI©TENI SVIJET

Jedino πto je Bog dao samo Adamu i Evi i nikome drugom na Zemljibila je moralna sloboda. Za razliku od biljaka i æivotinja, oni su bilimoralna biÊa. Bog je toliko cijenio ovu moralnu slobodu da je dopustiomoguÊnost da ljudi donesu odluku da Mu budu neposluπni. Tako je Onriskirao sve πto je stvorio radi viπeg cilja, odnosa s ljudskim biÊimautemeljenog na ljubavi i slobodnoj volji.

Meutim, postojao je neprijatelj (ova moralna sloboda postojala jei meu anelima) koji je æelio poremetiti dobar i cjelovit svijet koji jeBog stvorio i koji je preko Boæjeg posebnog djela stvaranja na Zemlji —ljudskih biÊa — to nastojao ostvariti. Progovorivπi preko zmije, avao jedoveo u pitanje savrπenost i dovoljnost onoga πto je Bog podario (Po-stanak 3,1-5). Prva kuπnja bila je πto su poæeljeli viπe nego πto im je Bogdao, πto su posumnjali u Boæju dobrotu i oslonili se na sebe.

Takvim odlukama i postupcima uniπteni su odnosi koji su premaBoæjoj zamisli bili cjeloviti prigodom stvaranja. Adam i Eva viπe nisuuæivali u odnosu sa svojim Stvoriteljem za kakav su stvoreni (vidi Po-stanak 3,8-10). Ova dva ljudska biÊa iznenada su shvatila da su naga ida ih je sramota, a njihov meusobni odnos bio je skoro nepopravljivoizmijenjen. Njihov odnos prema ostalim djelima stvaranja na Zemlji po-stao je zategnut i naruπen.

ProËitajte Postanak 3,16-19. ©to ovi redci govore o promijenje-nim odnosima izmeu ljudi i prirode?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zbog stvarnosti grijeha, æivot je iznenada postao mnogo teæi zaAdama, Evu i ostala djela stvaranja. Posljedice grijeha su stvarne, osobitonjegov utjecaj na ljudski rod i naπe odnose. Na odreeni smo se naËinudaljili i od Boga, naπeg Stvoritelja. Obitelj je takoer na mnogo naËinapogoena, a naπi odnosi s drugima Ëesto donose brojne izazove. Sukob-ljavamo se Ëak i s prirodnim okruæenjem i svijetom u kojem æivimo. Sviaspekti naπeg æivota i svijeta pokazuju poremeÊaje koje je prouzroËiogrijeh.

Meutim, Bog nije stvorio takav svijet. “Kletve” iz 3. poglavlja Po-stanka dane su s obeÊanjem da Êe Bog pronaÊi naËin da ponovno stvorinaπ svijet i popravi odnose naruπene grijehom. Dok se i dalje borimo sgrijehom i njegovim utjecajem na naπ æivot, pozvani smo da obnovimoono πto je prvobitno bilo dobro u svijetu i da u svojem æivotu prikaæemoplan kakav Bog ima za ovaj svijet.

10

»ETVRTAK 4. srpnja

OBITELJSKO TKIVO »OVJE»ANSTVA

Nakon pojave grijeha nije bilo potrebno mnogo vremena da se svijetjoπ viπe pokvari. Potaknuto ljubomorom, nerazumijevanjem i gnjevom,meu prvom braÊom dogodilo se prvo ubojstvo. Kada je Bog upitaoKajina o njegovom grijehu, on je dao ironiËan i retoriËki odgovor: “Zarsam ja Ëuvar brata svoga?” (Postanak 4,9) — a odgovor nagovijeπtenBoæjim poËetnim pitanjem glasio je: “Da, ti si bez sumnje Ëuvar svojegabrata.”

ProËitajte Izreke 22,2. ©to nagovjeπtava ova naizgled jedno-stavna izjava? ©to govori o naπem odnosu prema drugim ljudima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Svatko koga sretnemo Boæje je stvorenje, stvoreno na Boæju sliku,i djeliÊ mreæe odnosa koja nas sve povezuje kao Boæja djela stvaranja,mada slomljena i slaba. “Mi smo svi zajedno utkani u tkivo ËovjeËan-stva. Zlo πto snae bilo koji dio velikog ljudskog bratstva donosi propastsvima.” (Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, 213; u izvorniku 345) Svidjelose to nama ili ne, mi imamo Bogom danu odgovornost prema Bogu ijedni prema drugima (vidi Matej 22,37-39).

U cijeloj Bibliji ponavlja se tvrdnja da je Bog naπ Stvoritelj. Naprimjer, ta tvrdnja jedan je od razloga zaπto se trebamo sjeÊati subote(vidi Izlazak 20,11) i klanjati se Bogu na svrπetku vremena (vidi Otkrive-nje 14,7). Ona je takoer glavni poticaj da se brinemo jedni o drugimai da se zanimamo za one koji imaju manje sreÊe od nas.

Svi smo povezani zajedniËkim podrijetlom u Bogu. “Tko tlaËi siro-maha, huli na stvoritelja, a Ëasti ga tko je milostiv ubogomu.” (Izreke14,31) Moæe li ova veza biti jasnija?

Bog kao naπ Stvoritelj polaæe pravo na nas i zahtijeva cijeli naπæivot, ukljuËujuÊi i naπe bogoπtovlje i brigu za druge. Koliko god katka-da bilo teπko, razoËaravajuÊe i neugodno, mi smo doista “Ëuvari svojebraÊe”.

©to mislite, zaπto se u Bibliji stalno ponavlja Boæja tvrdnja daje On Stvoritelj? Zaπto je to toliko vaæno i kako ova Ëinjenica trebautjecati na naπe ophoenje prema drugima?

..................................................................................................................................

11

PETAK 5. srpnja

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

ProËitajte u knjizi Ellen G. White Patrijarsi i proroci poglavlje “Stva-ranje”, 25—31.

“‘Bog je ljubav.’ ... Njegova narav, Njegov Zakon je ljubav. On je touvijek bio i uvijek Êe biti. … Viπnji i Uzviπeni, koji vjeËno stoluje, Ëijesu ‘staze od vjeËnosti’, ne mijenja se. U Njega nema ‘promjene, ni za-sjenjenja zbog mijene’. … Svaki je prikaz stvaralaËke sile izraz besko-naËne ljubavi. Boæja vladavina obuhvaÊa puninu blagoslova za sva stvo-rena biÊa.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, 15; u izvorniku 33)

“Kada bi ljudi izvrπavali svoju duænost kao vjerni upravitelji Gos-podnjih dobara, ne bi bilo plaËa za kruhom, nikoga tko bi patio u osku-dici, nikoga bez odjeÊe ili u nevolji. Upravo je nevjernost ljudi dovelasvijet u ovo stanje patnji u kojem se nalazi ËovjeËanstvo. ... Bog je ljudeuËinio upraviteljima i Njega ne treba kriviti zbog patnji, jada, siromaπtvai potrebe za ËovjeËnoπÊu. Gospodin je na sve izlio obilje dobara.” (EllenG. White, Welfare Ministry, 16)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Pozorno proËitajte posljednju izjavu Ellen G. White u pret-hodnom tekstu. O Ëemu ona govori? Tko je krajnje odgovoran zatoliko siromaπtvo? ©to nam to govori o vaænosti vjerne upravitelj-ske sluæbe?

2. Nakon nekoliko tisuÊa godina naruπenih odnosa izazvanihgrijehom, kako je moguÊe da joπ uvijek zapaæamo da je sve stvorenodobro? Kao ljudi koji vjeruju u Boga Stvoritelja, kako moæemopomoÊi drugima da uvide da je Bog sve dobro stvorio?

3. Kako shvaÊate izraz upraviteljska sluæba? Je li neπto upouci za ovaj tjedan proπirilo vaπe razmiπljanje o tome πto znaËibiti upravitelj, pogotovo zato πto smo pozvani od Boga?

4. Kako bi se naËin na koji se odnosimo i ophodimo premadrugima promijenio da na svakoj osobi koju sretnemo vidimo znakkoji nas podsjeÊa da je ta osoba “stvorena na Boæju sliku i da jeOn voli”?

Saæetak: Bog je stvorio dobar i cjelovit svijet i povjerio ljudskimbiÊima, stvorenima na Njegovu sliku, da se brinu o Njegovim djelimastvaranja. Iako je grijeh naruπio odnose kakve nam je Bog namijenio upoËetku, mi i dalje imamo ulogu upravitelja svega dobrog πto je Bogstvorio i Ëuvara svojih bliænjih. Ispunjavanje ove uloge jedan je od naËi-na na koji moæemo proslaviti Boga kao Stvoritelja.

12

DjevojËica je molila za pomoÊ anela

U nedjelju ujutro ponestalo je hrane u kuÊi devetogodiπnje Joanne. Otacje napustio obitelj nakon πto je majka poËela pohaati AdventistiËku crkvu uameriËkoj saveznoj dræavi Oregon. Otac, koji se doselio s obitelji u SjedinjeneAmeriËke Dræave iz Juæne Koreje, jasno je stavio do znanja da im nikada neÊepomoÊi.

“Ako odaberete Boga, neka vas vaπ Bog hrani”, rekao je. “Neka vas BogoblaËi.”

Majka, koja nije imala posao, molila se Bogu i plakala u svojoj spavaÊojsobi te nedjelje. Kad je doπlo vrijeme za ruËak, Joanneina mlaa sestra se æalila:“Gladna sam.”

Njezin stariji brat sjedio je skamenjen, pokuπavajuÊi biti hrabar, iako je biobespomoÊan. Tada se Joanne sjetila da je u knjizi Arthura Maxwella PriËe zalaku noÊ (The Bedtime Stories) Ëitala o djeci koja su molila i dobivala pomoÊ odanela.

“Moramo se samo moliti!” — uzviknula je. “Stric Arthur je u svojoj knjizirekao da, ako se molimo, aneli Êe nam donijeti hranu. Pomolimo se!”

Brat je zakolutao oËima. Mala sestra se ponovno æalila na svoju glad.Joanne se nije znala moliti. Onda je zapoËela ovako: “Zdravo, Boæe!” rekla

je. “Mi smo stvarno gladni. Stric Arthur nam u svojoj knjizi PriËe za laku noÊkaæe da Ti moæeπ poslati hranu. Zato poπalji nam neπto za jelo, molim Te?”

Djeca su Ëekala. Ali hrane nije bilo. Proπlo je vrijeme doruËka i doπlo jevrijeme za ruËak. Joanne je pomislila: ©to nije u redu? Bog kasni!

Djeca su postala joπ gladnija. Majka se nastavila moliti i plakati u spavaÊojsobi. Tada je Joanne rekla: “Oh, znam πto smo uËinili krivo! Bog misli da Mune vjerujemo jer nismo postavili stol.”

Rekla je svojoj maloj sestri da donese metalne πtapiÊe iz kuhinje. Djeca supostavila stol i sjela. “Æao mi je zbog toga, Boæe”, molila se Joanne. “Vjerojatnoje to bilo pogreπno. Moæeπ li nam sada poslati neπto hrane? Mi smo spremni!”

Ali niπta nije doπlo. Djeca su se razoËarana i gladna popela u krevet.Rano ujutro probudili su se za πkolu. Nisu imali hrane za doruËak, i bili

su bez novca za ruËak. “Nemojte gnjaviti majku”, πapnula je Joanne.Djeca su otvorila ulazna vrata da bi napustila kuÊu, ali put im je bio

zaprijeËen golemom kutijom punom hrane. Sva uzbuena, djeca su nazvalamajku s ulaznih vrata. Ona nije mogla povjerovati svojim oËima. Joanne je bilapresretna.

“Ovi aneli su malo zakasnili!” — rekla je.U tom trenutku Joanne je znala da Bog æivi i da Ëuje i odgovara na molitve.

Joanne Kim (roena Park) je danas majka Ëetvero djece. Ona i njezin suprugJon, zubar, misionari su u Mongoliji.

Nakon Ëuda s hranom, Joanne je uvjerena da su aneli Korejci. “I danasÊu vam reÊi da su aneli bili Korejci,” kaæe ona. “Hrana koju su dostavili bilaje korejska — sve ono πto treba za pripraviti riæu, kimchi i juhu od morskihalgi.”

Andrew Mc Chesney, Adventistist Mission

13


Pouka 2 6.—13. srpnja 2019.

Plan za bolji svijet“Ne osveÊuj se! Ne gaji srdæbe prema sinovima svoga naro-

da. Ljubi bliænjega svoga kao samoga sebe. Ja sam Jahve!”(Levitski zakonik 19,18)

Biblijski tekstovi: Izlazak 3,7; Matej 22,37-40; Izlazak 22,21-23; Ponovljeni zakon 14,22-29; Ponovljeni zakon 26,1-11; Levitskizakonik 25,9-23.

U svojoj milosti Bog je uvijek imao ljude s kojima je odræavaoposeban odnos. U izvjeπtajima o Henoku, Noi, Abrahamu, Izaku i Jakovu— izmeu ostalih — vidimo da Bog æeli ponovno izgraditi naruπen odnoss Ëovjekom. Meutim, to nije bilo samo radi dobra ovih nekoliko poje-dinaca i njihovih obitelji. Kada su bili u zajednici s Bogom i kada ih jeBog blagoslivljao, bio je to dio veÊeg plana da se taj odnos obnovi ipodijele blagoslovi s drugima. Kao πto je Bog rekao Abrahamu: “Velik Êunarod od tebe uËiniti, blagoslovit Êu te, ime Êu ti uzveliËat, i sam Êeπ bitiblagoslov. … Sva plemena na zemlji tobom Êe se blagoslivljati.” (Posta-nak 12,2.3) Kada je on bio blagoslovljen, mogao je postati blagoslovdrugima. Ovaj blagoslov trebao je doÊi preko izraelskog naroda i nakraju Mesije, koji je potekao iz tog naroda. Stvaranjem Izraela, Bog jesada djelovao preko Ëitavog naroda. Prema tome, dao im je zakone,propise, blagdane i obiËaje prema kojima su trebali æivjeti kako bi onikoje je Bog blagoslovio mogli blagosloviti druge.

Nema sumnje da ovo naËelo i danas postoji.

14

NEDJELJA 7. srpnja

BOG KOJI »UJE

“Vidio sam jade svoga naroda u Egiptu — nastavi Jahve — i Ëuo mutuæbu na tlaËitelje Njegove. Znane su mi muke njegove.” (Izlazak 3,7)Dugo je Ëekati Ëetiri stotine godina, pogotovo kada se Ëeka u uvjetimasve okrutnijeg ropstva. Bog je obeÊao da Êe se vratiti svojem narodu iizvesti ga iz Egipta, ali iz naraπtaja u naraπtaj bili su ostavljeni u tojzemlji da stjeËu bogatstvo i grade ugled svojim idolopokloniËkim tla-Ëiteljima dok se Ëinilo da Bog πuti.

Tada se Bog pokazao na jedinstven naËin. Pojavio se u grmu koji nesagorijeva u dalekoj pustinji neoËekivanom voi, prestolonasljedniku,izgnaniku i poniznom pastiru po imenu Mojsije. On je nevoljnom Moj-siju povjerio zadatak, a prvi dio tog zadatka sastojao se u tome da sevrati izraelskom narodu u Egipat s porukom da je Bog Ëuo i vidio tlaËe-nje koje doæivljavaju — i da ih nije zaboravio. On je namjeravao uËinitineπto πto Êe korjenito promijeniti njihove prilike.

ProËitajte Izlazak 3,16.17. Zaπto je bilo vaæno da Bog ovomposebnom porukom zapoËne otkrivanje plana svojem narodu? ©toprivlaËi vaπu pozornost u ovoj Boæjoj izjavi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Meutim, Bog se tu ne zaustavlja. Ne samo da ih je namjeravaopovesti u bolju zemlju, veÊ nije æelio da Njegov narod napusti Egipatsiromaπan. Stotinama godina doprinosili su bogatstvu egipatskog kra-ljevstva. Bog je predvidio da Êe faraon u poËetku pruæati otpor, ali jeuvjerio Mojsija da Êe Izraelcima biti nadoknaeno za sve godine mu-kotrpnog rada: “Dobro Êu raspoloæiti EgipÊane prema ovome narodu, pakad poete, neÊete poÊi praznih ruku.” (Izlazak 3,21)

Nakon mnogo godina tlaËenja, Bog je iskoristio priliku da s ovimnekadaπnjim robovima uspostavi novi oblik druπtva. Æelio je da æivedrugaËije i osnuju druπtvo koje Êe biti odræivo i ostvarivo. Njegov je planbio da ovaj novi oblik druπtva postane uzor okolnim narodima i dablagoslovi koje oni prime od Boga, kao i u Abrahamovom sluËaju, budublagoslov Ëitavom svijetu.

Koliko je vama vaæno da Bog vidi patnju svojega naroda usvijetu i Ëuje njihov vapaj za pomoÊ? ©to vam to govori o Bogu?ProËitajte Izlazak 4,31.

..................................................................................................................................

15


DESET ZAPOVIJEDI

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Matej 22,37-40; Izlazak 20,1-17.Kako vam Isusov saæetak Deset zapovijedi pomaæe u njihovom ra-zumijevanju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Deset zapovijesti nalikuju na ustav. Nakon kratke preambule kojapostavlja temelj zapovijedi koje slijede — u ovom sluËaju naglaπavanjaËinjenice da je Bog izbavio svoj narod — u dokumentu se navode bitnanaËela na kojima je osnovan narod. U ovom sluËaju dane su zapovijedio tome kako ljudi u svojem æivotu na najbolji naËin mogu pokazatiljubav prema Bogu i jedni prema drugima. Ne Ëudi zato πto su mnoginarodi s krπÊanskim naslijeem svoje zakone utemeljili na ovim vode-Êim naËelima.

Iako su neke zapovijedi kratke, ne treba podcijeniti πirinu njihovogutjecaja i sveobuhvatnost Deset zapovijedi kao zakona æivota. Na pri-mjer, πesta zapovijed — “Ne ubij!” (Izlazak 20,13) — saæima i obuhvaÊa“sva djela nepravde koja skraÊuju æivot” kao i “sebiËno zanemarivanjebrige prema napaÊenima”. (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, 250; uizvorniku 308) SliËno tome, zabrana krae (vidi Izlazak 20,15) osuuje“trgovanje robovima, a zabranjuje i osvajaËke ratove”. Ona “zahtijevapoπtenu isplatu dugova i plaÊa”, kao i zabranu “svakog pokuπaja da senetko okoristi tuim neznanjem, slaboπÊu ili nesreÊom”. (Isto)

Lako moæemo reÊi sebi da nismo loπi ljudi. Na primjer, ako nismoneposredno ukljuËeni u ubojstvo ili krau, moæe se Ëiniti da je sve πtoËinimo u redu. Meutim, kada je Isus govorio o zapovijedima, jasno jestavio do znanja da se zapovijedi ne ispunjavaju jednostavno time πtoÊemo Ëiniti odreena pravedna djela. Svojim mislima, pobudama, Ëak ineËinjenjem onoga πto znamo da trebamo Ëiniti, krπimo Boæji zakon(vidi Matej 5,21-30).

Zamislite druπtvo u kojem se svaka od Deset zapovijedi ozbiljnoshvaÊa i potpuno primjenjuje u æivotu. Bilo bi to aktivno, æivo druπtvou kojem bi svatko s oduπevljenjem postupao u skladu s ljubavlju premaBogu, voleÊi i brinuÊi se jedni za druge.

Zaπto smo skloni “uskoj primjeni” Deset zapovijedi, Ëesto za-nemarujuÊi πiru primjenu ovih vaænih naËela u svojem æivotu? Za-πto je u praksi lakπe slijediti uæu primjenu?

16

UTORAK 9. srpnja

ROBOVI, UDOVICE, SIRO»AD I STRANCI

ProËitajte Izlazak 23,9. Kakvu poruku Bog upuÊuje Izraelu uovom tekstu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao tek osloboeni robovi, Izraelci su znali πto znaËi biti potlaËen,izrabljivan i poniæen. Dok su slavili svoju slobodu, Bog se pobrinuo dane zaborave odakle su doπli, πto znaËi biti odbaËen i πto je On uËinioda ih oslobodi. Uspostavio je Pashu u znak sjeÊanja i pruæio im prilikuda prepriËavaju taj dogaaj: “Rukom jakom izvede nas Jahve iz Egipta,iz kuÊe ropstva.” (Izlazak 13,14)

ProËitajte Izlazak 22,21-23. Koliko je sjeÊanje na njihovo rop-stvo bilo vaæno u vezi s uputama kako se trebaju ophoditi premaonima koji u njihovoj novoj zajednici imaju najmanje sreÊe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Dobivπi Deset zapovijedi, uzvici jedva da su utihnuli kada je Mojsijepozvan da provede viπe vremena s Bogom koji mu daje detaljne naredbeo tome kako ove uzviπene zapovijedi treba primijeniti u æivotu izraelskezajednice. »ak i prije uputa za gradnju ©atora sastanka, Bog daje tripoglavlja zakona o prikladnom ophoenju prema robovima, koji su biliu oπtroj suprotnosti s ophoenjem kakvo su doæivjeli mnogi Izraelci.Dobili su zakone koji se bave nasilnim zloËinima, imovinom, svakidaπ-njim æivotom i naËelima za osnivanje sudova koji Êe provoditi ove zako-ne i izvrπavati pravdu (vidi Izlazak 21-23).

Meu ovim zakonima bila je istaknuta briga prema sunarodnjacimau novoj zajednici, kao i briga prema tuincima i najranjivijima. Ovi ljudinisu smjeli biti izrabljivani; Ëak su im dana prava da dou do hrane nanaËin na koji Êe biti saËuvano njihovo dostojanstvo, kao πto je pabirËe-nje ostataka usjeva s poænjevenih polja. Takvo ophoenje prema “tu-incima” i strancima nije bilo uobiËajeno u starom svijetu. »ini se daËak i danas pojedinci zaboravljaju vaæna moralna naËela koja ovdje na-lazimo u vezi s ophoenjem prema drugima.

Kako vas vaπa iskustva Ëine suosjeÊajnijima i briænijima premanepravdi ili patnji drugih?

17

SRIJEDA 10. srpnja

DRUGI KRISTOV DOLAZAK

Mnogi krπÊani prepoznaju i slijede biblijske upute o davanju — ilivraÊanju — desetine. ObiËno se navodi tekst u Malahiji 3,10 kao jedno-stavno pravilo prema kojem vjernici daju deset posto od svojeg prihodaza crkveni rad πirenja Evanelja. Crkve obiËno imaju stroge smjerniceu vezi s upotrebom povjerenih desetina, koje su namijenjene prvenstve-no za potporu neposredne sluæbe i evangelizma.

ProËitajte Ponovljeni zakon 14,22-29. Koja je prema ovim upu-tama glavna svrha desetine?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Katkad se naemo u kuπnji da pomislimo kako smo ispunili svojuobvezu davanja kada damo tih deset posto. Meutim, upute dane Izra-elcima pokazuju da je deset posto polazna toËka. Istraæivanja upuÊujuna zakljuËak da je tadaπnji Izraelac koji je davao prema uputama izLevitskog zakonika za Gospodnje djelo redovno davao izmeu Ëetvrtinei treÊine godiπnjih prihoda podupiruÊi sveÊenike i Svetiπte, i pomaæuÊisiromaπnima.

Pojedini prouËavatelji Biblije opisuju ovo davanje — pogotovo kadase pomaæu stranci, siroËad i udovice — kao drugu desetinu. Jasno je daje narod trebao uæivati u rezultatima svojega rada i proslavama obiljeæa-vati æetvu. Bog je obeÊao da Êe ih blagosloviti, pogotovo u novoj zemlji,ali taj blagoslov nisu smjeli uzeti olako ili zaboraviti na one koji nisubili toliko blagoslovljeni.

Tijekom redovnih godina ovaj dio æetve trebalo je donijeti u Svetiπtei odatle ga dijeliti. Meutim, svake treÊe godine Izraelci su posebno biliusredotoËeni na dijeljenje blagoslova u svojoj zajednici. U vrijeme tihæetvenih svetkovina posebnu pozornost poklanjali su onima koji su lakomogli biti zanemareni ili zaboravljeni: “… i dadeπ levitu, doπljaku, sirotii udovici da jedu u mjestima tvojim i nasite se.” (Ponovljeni zakon26,12)

Prema Boæjim uputama, makar dio izraelskih darova trebalo je us-mjeriti na pruæanje novËane i praktiËne pomoÊi onima kojima je pomoÊbila najpotrebnija. Ponovimo, ta praksa zasnivala se na sjeÊanju narodakako je Bog bio milostiv i pravedan prema njima.

ProËitajte Ponovljeni zakon 26,1-11. ©to im Bog govori? Kakoove rijeËi trebamo primijeniti na svoj stav prema davanju onimakojima je pomoÊ potrebna?

18

»ETVRTAK 11. srpnja

JUBILEJSKA GODINA

Okupivπi Izraelce kao narod koji nije imao svoj dom i koji je puto-vao u ObeÊanu Zemlju, Bog je znao koliku Êe vaænost zemlja poprimitikada osnuju svoju novu zajednicu u Kanaanu. Pod vodstvom Joπue, Bogje nadgledao podjelu zemlje po plemenima i obiteljima.

Meutim, On je takoer znao da Êe se s vremenom bogatstvo, pri-like, sredstva i posjedovanje zemlje sleÊi u ruke nekolicine. ObiteljsketeπkoÊe, loπe zdravlje, pogreπne odluke i druge nesreÊe mogu navestivlasnike zemlje da prodaju svoju zemlju radi kratkoroËnog dobitka ilijednostavno da bi preæivjeli, ali to je znaËilo da Êe obitelj biti liπenaimovine u buduÊim naraπtajima.

Bog je dao rjeπenje proglasivπi da zemlja nikada ne moæe biti upotpunosti otuena. Umjesto toga, zemlja je mogla biti prodana samo dosljedeÊe “jubilejske godine”, kada bi bila vraÊena obitelji kojoj je biladodijeljena. Svaka prodana zemlja mogla je biti otkupljena od straneprodavatelja ili drugog Ëlana prodavateljeve obitelji u bilo kojem trenu-tku. Ponovimo, Bog podsjeÊa ljude na njihov odnos s Njim i kako tazajednica utjeËe na odnose s drugim ljudima: “Zemlja se ne smije prodatipotpuno, jer zemlja pripada meni, dok ste vi samo stranci i gosti kodmene.” (Levitski zakonik 25,23)

ProËitajte Levitski zakonik 25,8-23. ©to mislite, koliko bi dru-πtvo bilo drugaËije da su se ova naËela primjenjivala, pogotovorijeËi “nemojte nanositi πtete svome bratu”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Svrha propisa πto ih je Bog uspostavio bila je da se promiËe dru-πtvenu jednakost. Mjere subotnje i jubilejske godine u velikoj su mjeriispravile ono πto se u meuvremenu izopaËilo u druπtvenom i politiË-kom ustroju nacije.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, 448; u izvor-niku 534)

Biblijski povjesniËari nisu sigurni jesu li se ovi gospodarski i dru-πtveni ciklusi ikada u potpunosti poπtovali (vidi 2. Ljetopisa 36,21). »aki ako nisu, ova pravila pokazuju kako bi svijet izgledao kad bi se Boæjizakoni u cijelosti poπtovali. ©toviπe, oni istiËu Boæju brigu prema siro-maπnima i odbaËenima, kao i nastojanje da se u naπem svijetu na prak-tiËan naËin pokaæe poπtenje.

19

PETAK 12. srpnja


U knjizi Ellen G. White Patrijarsi i proroci proËitajte poglavlja “Izra-el prima Zakon”, 245—255, i “Boæja briga za siromaπne”, 444—449.

“Niπta, osim njihova priznanja Boæjih zahtjeva, ne izdvaja zakonedane Mojsiju tako kao njihov πirokogrudni, njeæni i gostoljubiv duhprema siromaπnima. Premda je Bog obeÊao dati velike blagoslove svomnarodu, Njegova namjera nije bila da im siromaπtvo bude potpunonepoznato. On je izjavio da zemlja nikada neÊe biti bez siromaπnih.Meu Njegovim je narodom uvijek trebalo biti onih koji su zahtijevalinjihovu naklonost, njeænost i dobrostivost. Onda, kao i sada, ljudi subili podloæni nesreÊama, bolestima, gubitku imetka, a ipak sve dok suslijedili upute πto ih je Bog dao, meu njima nije bilo prosjaka ni glad-nih.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, 444,445; u izvorniku 530,531)

“Svrha ovih pravila bila je da jednako blagoslovi bogate kao i siro-maπne. Ona su trebala sprijeËiti pohlepu i sklonost k samouzdizanju teodgajati plemenit duh dobrostivosti, a njegovanjem dobre volje i povje-renja meu svim klasama poticao bi se druπtveni red i stabilnost vla-davine. Svi smo mi upleteni zajedno u veliku mreæu ËovjeËanstva, i sveπto moæemo uËiniti da pridonesemo i uzdignemo druge, kroz blagoslovese vraÊa nama samima.” (Isto, 448; u izvorniku 534)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Koja odlika, zakon ili propis najviπe privlaËi vaπu pozornostu uputama koje je Bog dao Mojsiju i Izraelcima u vezi s druπtvomkakvo su trebali uspostaviti (bilo da je posebno spomenuto u pouciza ovaj tjedan ili na temelju vaπeg opπirnijeg prouËavanja)?

2. ©to mislite, zaπto je Bog u zakonima koje je dao svojemnarodu toliko usmjeren na najranjivije?

3. Kako trebamo shvatiti ove zakone danas i kako se trebamoodnositi prema njima? Na osnovi Ëega zakljuËujemo koji su od njihprimjenjivi i vaæeÊi za nas danas? ©to je najvaænije u ovim opπirnimuputama o tome kako su Izraelci trebali urediti svoje druπtvo iæivot?

Saæetak: Bog je Ëuo vapaj napaÊenog izraelskog naroda u Egiptu,umijeπao se i izbavio ga. Nastojao je izgraditi poseban zavjetni odnos snjime i uspostaviti novo druπtvo koje Êe biti blagoslov svima, Ëak ionima koji su zaboravljeni, odbaËeni i ranjivi.

20

»ovjek sa “zakrivljenim πtapom koji kaπlje”

Indijski mjeπtani su se suoËavali sa stalnim nevoljama zbog opasnog tigra.Divlja æivotinja bi se u noÊi uπuljala u Gudem Madhavaram, udaljeno selo bezstruje na planini u indijskoj dræavi Andhra Pradesh. Seljani, koji su ovisili okozama, kravama i bikovima za proizvodnju mlijeka, obraivali su usjeve zabogate zemljoposjednike, i u oËaju gledali kako im tigar kolje i jede æivotinjejednu po jednu. Molili su se svojim bogovima za zaπtitu, ali nije pomagalo.

Jednog dana stigao je na konju visoki bijeli Ëovjek s iskrivljenim πtapom.Govorio je jezikom mjeπtana — telugu — a oni su u Ëudu gledali njegov iskriv-ljeni πtap.

Kad je taj πtap “zakaπljao”, æivotinje su zaspale. Trajno.Seljani su doznali da je taj Ëovjek Amerikanac po imenu dr. Theodore R.

Flaiz. Otvorio je malu bolnicu u Nuzvidu, pedeset kilometara od sela, i πkolu zaobuku radnika u Narsapurmu, 180 kilometara od tog sela. Kad se htio odmoritiod posla, lovio je na njihovoj planini. Lovinu je poklonio mjeπtanima.

Subotom bi sjedio u sjeni velikog stabla, skinuo kaput i pjevao pjesme.Kad su mjeπtani pitali πto pjeva, objasnio je da tako oboæava Boga Stvoritelja.“Æelimo vidjeti Boga Stvoritelja.” rekli su seljani.

Bijeli Ëovjek je otvorio crnu Knjigu i naglas proËitao nekoliko reËenica oBogu Stvoritelju.

Kako se nevolja zbog tigra poveÊavala, starjeπine sela su dobili obeÊanje odbijelog Ëovjeka da Êe pomoÊi. Vezali su kozu za deblo u srediπtu sela. Na debljimgranama naËinili su leæaj na kojem je bijeli Ëovjek mogao spavati. Te su noÊivezali konopac za nogu bijelca, a jednog domoroca su zaduæili da Ëuva straæui povuËe konopac te probudi bijelog Ëovjeka kad naie tigar.

U noÊnoj tami priπao je veliki tigar. Stanovnik sela trznuo je konopac,probudivπi bijelca. On je izvadio svoj iskrivljeni “πtap koji kaπlje”. Tigar je biosamo ranjen i pobjegao je. Kasnije se vratio, opet je bio ranjen i ponovno jepobjegao. Nakon nekoliko pokuπaja tigar je uspavan za stalno.

Nakon toga je prijateljstvo izmeu lijeËnika Flaiza i seljana postalo jako,i osnovana je mala adventistiËka zajednica. Jedan od prvih obraÊenika — mladiÊkoji je pomogao vezati kozu za drvo i straæario noÊu — bio je Sundar Rao, mojotac. Bio je krπten 1955. godine.

Danas je Gudem Madhavaram adventistiËko selo. Obrazovalo se Ëetrdesetpastora i biblijskih radnika i mnogi profesionalni zdravstveni odgajatelji. Subo-tom cijelo selo dolazi na skup πtovati Boga Stvoritelja.

Wilson Measapogu izvrπni je tajnik Juænoazijske divizije AdventistiËkecrkve, Ëije podruËje ukljuËuje Indiju. Dr. Theodore R. Flaiz bio je zdravstvenimisionar AdventistiËke crkve od 1947. sve do umirovljenja. Umro je 1977. udobi od osamdeset godina.

Wilson Measapogu

21


Pouka 3 13.—20. srpnja 2019.

Subota: dan slobode“Tada nastavi: ‘subota je stvorena radi Ëovjeka, a ne Ëo-

vjek radi subote.’” (Marko 2,27)Biblijski tekstovi: Izlazak 16,16-18; Izlazak 20,8-11; Ponovljeni

zakon 5,12-15; Matej 12,9-13; Levitski zakonik 25,1-7.

Bog je stvorio subotu kao posljednji Ëin tjedna stvaranja. U izvjeπtajustoji da se Bog sedmog dana nije samo odmarao, veÊ da je stvorio odmorkao sastavni dio svijeta kakav je osmislio. Subota je bila pokazatelj dasmo stvoreni za zajednicu s Bogom i jedni s drugima.

Prema tome, ne iznenauje nas πto se subota, kao jedna od zapo-vijedi u Boæjem planu za Njegov narod, spominje na samom poËetkuosnivanja izraelskog naroda. Trebala je imati srediπnju ulogu u æivotuHebreja.

U razgovorima o suboti Ëesto brzo prijeemo na pitanje o tomekako je trebamo svetkovati, πto ne bismo smjeli raditi i sliËno. Kolikogod ova pitanja bila vaæna, vaæno je shvatiti cjelovitu ulogu kakvu jesubota trebala imati u svijetu i u æivotu Boæjeg naroda kao simbol Boæjemilosti i skrbi.

Isus je rekao da je sedmi dan subota stvorena za cijelo ËovjeËan-stvo. Kada se istinski sjeÊamo “dana subotnog”, on Êe nas mijenjatisvakoga dana u tjednu i — kao πto je Isus pokazao — taj dan moæepostati izvor blagoslova za druge.

22

NEDJELJA 14. srpnja

DOVOLJNA KOLI»INA MANE

Nakon brojnih naraπtaja koji su æivjeli u ropstvu i druπtvenoj degra-daciji do koje su takvi uvjeti doveli Njegov potlaËen narod, Bog je nasto-jao podiÊi novoosloboeni Izrael upuÊujuÊi ih na bolji naËin æivota davπiim zakone kako bi na najbolji moguÊi naËin uredili svoje novo druπtvo.Jedan od prvih koraka ovog procesa sastojao se od praktiËne i zornepouke.

Nakon punih Ëetrdeset godina lutanja kroz pustinju, ovakav ritamæivota, vidljivi dokaz Boæje skrbi i nesebiËnosti, trebao je postati diokulture izraelskog druπtva. Javio se u obliku mane, hrane koja se svakogjutra nalazila na tlu oko izraelskog tabora.

ProËitajte Izlazak 16,16-18. ©to mislite, πto prikazuje posebnamjera koja je odreena za jednu osobu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U 2. KorinÊanima 8,10-15 Pavao navodi ovaj izvjeπtaj kao primjerkako krπÊani trebaju davati: “U sadaπnjoj prigodi neka vaπ (zemaljski)suviπak priteËe u pomoÊ njihovoj oskudici, da bi i njihov (duhovni)suviπak pritekao u pomoÊ vaπoj oskudici, kako bi zavladala jednakost.”(14. redak)

Pouka upuÊena Izraelcima, i nama, bila je da je Bog osigurao dovoljnoza svoj narod i djela stvaranja. Ako uzmemo samo ono πto nam jepotrebno i spremni smo dijeliti svoj suviπak s drugima, svi Êe biti zbri-nuti i osigurani. Prikupljanje samo onoliko koliko je bilo dovoljno zaodreeni dan iziskivalo je od naroda vjeru da Êe sljedeÊeg dana biti joπhrane. PotlaËeni narod, kao πto su bili izraelski robovi, borio se zavlastiti opstanak, ali Bog je æelio da pokaæu æivot povjerenja, velikodu-πnosti i dijeljenja.

Meutim, postojala je joπ jedna, joπ izuzetnija, dimenzija ove prak-se. Svakog petka na zemlju se izlijevala dvostruka mjera mane, i togdana — i samo tog dana — narod je trebao skupljati dodatnu manu uokviru pripreme za subotu. Dvostruka koliËina za subotu pomogla im jeda se na joπ jedan naËin nauËe oslanjati na Boga za sve svoje potrebe.Ova dodatna koliËina mane, Ëin Boæje milosti, omoguÊila im je da se joπpotpunije raduju odmoru koji im je Bog obeÊao u subotu sedmog dana.

©to moæemo Ëiniti u petak kako bismo joπ viπe uæivali u onomeπto nam Bog nudi u subotu?

23


DVA RAZLOGA ZA SVETKOVANJE SUBOTE

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Izlazak 20,8-11; Ponovljeni zakon5,12-15. Kako se ove dvije inaËice Ëetvrte zapovijedi dopunjuju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

SjeÊanje je vaæan dio odnosa koji Bog æeli ponovno uspostaviti sasvojim narodom, odnosa koji se temelji na Ëinjenici da je Bog naπ Stvo-ritelj i Otkupitelj. Obje uloge javljaju se u ove dvije inaËice Ëetvrte zapo-vijedi i usko su povezane sa subotom i njezinim svetkovanjem.

Iziπavπi iz zemlje u kojoj je prevladavalo toliko mnogo laænih bogo-va, Izraelci su se trebali sjeÊati prave Boæje uloge kao Stvoritelja. Subotaje u tome bila kljuËna. UËinjena je joπ znaËajnijom u okviru tjednogciklusa izlijevanja dodatne mane u petak, πto je bio snaæan primjerNjegove stvaralaËke sile. U Ëetvrtoj zapovijedi u Izlasku 20, Bog je naj-jasnije otkriven kao naπ Stvoritelj.

Za razliku od toga, njihovo izbavljenje, otkupljenje i spasenje sredi-πte su Ëetvrte zapovijedi u Ponovljenom zakonu 5. To je bio izvjeπtaj kojisu Izraelci trebali redovno prepriËavati; to su posebno mogli Ëiniti usubotu. U poËetku se izvjeπtaj odnosio na stvarno, fiziËko izbavljenje izegipatskog ropstva, ali kako je njihovo razumijevanje Boga i Njegovogspasenja raslo, subota je postala i tjedni simbol proslavljanja njihovogduhovnog spasenja.

Oba ova razloga za svetkovanje subote odnosila su se na obnavlja-nje odnosa izmeu Boga i Njegovog naroda: “Dadoh im i svoje subote,kao znak izmeu sebe i njih, neka znaju da sam ja Jahve koji ih po-sveÊujem.” (Ezekiel 20,12) Kao πto smo vidjeli, to se nije odnosilo samona ovaj narod. Na temelju ovog odnosa, trebali su osnovati novi oblikdruπtva koje Êe biti obazrivo prema odbaËenima i koje Êe donositi bla-goslov πiroj zajednici.

“Zato ti je zapovjedio Jahve, Bog tvoj, da dræiπ dan subotni.” (Po-novljeni zakon 5,15) Ako svetkujemo subotu tako da se sjeÊamo i pro-slavljamo svoje stvaranje i svoje otkupljenje, nastavit Êemo razvijatiodnos ne samo s Bogom, veÊ i s ljudima oko nas. Bog je milostiv premanama; prema tome, i mi trebamo biti milostivi prema drugima.

Na koje nas naËine svetkovanje subote treba uËiniti boljim,ljubaznijim, briænijim i suosjeÊajnijim ljudima?

24

UTORAK 16. srpnja

DAN JEDNAKOSTI

LetimiËnim Ëitanjem Deset zapovijedi u Izlasku 20 i Ponovljenomzakonu 5 zapaæamo da je Ëetvrta zapovijed najopπirnija. Dok neke zapo-vijedi sadræe samo nekoliko rijeËi (u hebrejskom neke sadræe samodvije rijeËi), Ëetvrta zapovijed daje prostora pitanjima zaπto, kako i tkose treba sjeÊati subotnjeg dana.

ProËitajte Izlazak 20,8-11. ©to ova zapovijed govori o slugamai strancima, Ëak i o æivotinjama, i na πto ukazuje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Meu ovim pojedinostima o suboti upadljiva je usredotoËenost nadruge. Sigve K. Tonstad tvrdi da je ovakva vrsta zapovijedi jedinstvenameu svim kulturama svijeta. Zapovijed o suboti, objaπnjava on, “po-stavlja prioritete od dna prema vrhu, a ne od vrha prema dnu, brinuÊi seprvo za najslabije i najranjivije Ëlanove druπtva. Oni kojima je odmornajviπe potreban — robovima, strancima koji tu borave i teretnim æivo-tinjama — izdvojeni su i posebno spomenuti. U odmoru sedmog dananepovlaπteni, Ëak i nijeme æivotinje, pronalaze saveznika.” (The LostMeaning of the Seventh Day [Michigan: Andrews University Press, 2009.],126,127)

Zapovijed posebno naglaπava da je subota dan kojem se svi trebajuradovati. U svjetlu subote svi smo jednaki. Ako ste poslodavac, nematepravo prisiljavati svoje radnike da rade subotom. To je zbog toga πto jeBog i njima dao dan odmora. Ako ste radnik — ili Ëak rob — subota vaspodsjeÊa da je Bog i vas stvorio i otkupio. Bog vas poziva da to prosla-vite na naËin koji se razlikuje od vaπih uobiËajenih duænosti. »ak i onikoji ne pripadaju narodu koji svetkuje subotu, “doπljak koji se naeunutar tvojih vrata” (Izlazak 20,10), trebaju imati koristi od subote.

Ovakva misao donijela je izuzetnu promjenu glediπta izraelskognaroda. Bila je nova u odnosu na njihovo iskustvo ropstva i odbaËeno-sti. Sada kada su se trebali utvrditi u novoj zemlji, Bog nije æelio dausvoje navike svojih nekadaπnjih tlaËitelja. Osim πto im je dao detaljnezakone za ureenje njihovog druπtva, na snaæan im je naËin dao (i svimanama) tjedni podsjetnik o tome koliko smo svi jednaki pred Bogom.

Kako moæete πiriti istinu o suboti u svojoj druπtvenoj zajed-nici, odnosno kako drugi u vaπoj druπtvenoj zajednici mogu doæi-vjeti prednosti vaπeg svetkovanja subote?

25

SRIJEDA 17. srpnja

DAN ISCJELJIVANJA

Iako je iskonsko vienje subote i njezinog svetkovanja bilo πirokoi sveobuhvatno, ona se za mnoge vjerske voe pretvorila u neπto sasvimdrugo do trenutka kada je Isus doπao na Zemlju. Umjesto da bude danslobode i jednakosti, postala je dan ljudskih tradicionalnih pravila iograniËenja. Isus je upravo toga dana ustao protiv takvih stavova, pogo-tovo kada su bili nametani drugima.

Zanimljivo je πto je On brojna izljeËenja uËinio u najveÊoj mjeri baπu subotu. »ini se da je Isus namjerno Ëinio ova Ëuda u subotu, a ne uneke druge dane, kako bi pokazao πto bi ona trebala znaËiti. Isus je uovim izvjeπtajima Ëesto govorio zaπto je prikladno lijeËiti subotom, afarizeji su koristili Njegove izjave kao izgovor da nastave svoje urotniËkeplanove da Ga ubiju.

ProËitajte izvjeπtaje o Isusovim izljeËenjima u subotu: Matej12,9-13; Marko 1,21-26; 3,1-6; Ivan 9,1-16. Koje ste najznaËajnijepojedinosti zapazili u ovim izvjeπtajima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus je potvrdio vaænost subote. Mi trebamo postaviti granice su-botnjeg vremena da bismo ga saËuvali posebnim i kako bismo u taj danizgraivali svoj odnos s Bogom, svojom obitelji, Crkvom i zajednicom.Meutim, svetkovanje subote ne treba biti sebiËno i vezano samo zanas. Kao πto je Isus rekao: “Tako, dopuπteno je subotom Ëiniti dobro.”(Matej 12,12 — Varaædinska Biblija)

Mnogi vjernici Ëine dobro brinuÊi se o drugima. Meutim, mnogi odnas smatraju da trebamo viπe pomagati. Znamo da se Bog brine o nevolj-nima, potlaËenima i zaboravljenima, i da se i mi trebamo brinuti o njima.BuduÊi da nam je naloæeno da se ne bavimo svojim uobiËajenim poslovi-ma i buduÊi da smo osloboeni pritiska koji osjeÊamo u tjednu, u subo-tu se moæemo usredotoËiti na brigu o drugima, πto je jedan od naËinapravog i aktivnog svetkovanja subote: “Prema Ëetvrtoj zapovijedi, subotaje posveÊena odmoru i bogosluæju. Svi svjetovni poslovi se prekidaju, adjela milosra i velikoduπnosti u skladu su s Gospodnjom namjerom. ...Olakπati patnje ranjenima i utjeπiti oæaloπÊene djela su ljubavi koja ËineËast Gospodnjem svetom danu.” (Ellen G. White, Welfare Ministry, 77)

©to Ëinite subotom za dobro drugih?

26


SUBOTNJI ODMOR ZA ZEMLJU

Kao πto smo vidjeli, subota je bila utkana u æivotni ciklus izrael-skog naroda. Meutim, naËelo o suboti nije se ticalo samo jednog danau tjednu. ObuhvaÊalo je i poseban odmor svake sedme godine, dostiæuÊivrhunac u jubilejskoj godini nakon sedam puta po sedam godina, πtoznaËi svake pedesete godine.

ProËitajte Levitski zakonik 25,1-7. ©to je posebno u ovoj uputi?Na koje naËine moæete utkati ovo naËelo u svoj æivot i rad?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Subotnja godina pruæala je moguÊnost da njive jedne godine ostanuneobraene. To je izvanredan Ëin upravljanja zemljom, a mudrost overatarske prakse πiroko je priznata.

Sedma godina bila je znaËajna i za robove (vidi Izlazak 21,1-11).Ako bi se bilo koji Izraelac toliko zaduæio da je morao prodati sebe uropstvo, bivao je osloboen sedme godine. SliËno tome, na kraju sedmegodine bili su otpisivani i neotplaÊeni dugovi (vidi Ponovljeni zakon15,1-11).

Poput mane koju je Bog davao Izraelcima u pustinji, izostavljanjesjetve jedne godine bilo je djelo povjerenja da Êe im Bog dati dovoljnou godini koja prethodi i od onoga πto Êe zemlja sama roditi u subotnjojgodini. SliËno tome, oslobaanje robova ili opraπtanje dugova bilo je Ëinmilosti, ali i povjerenja u Boæju silu da Êe zadovoljiti njihove potrebe.U odreenom smislu Izraelci su trebali nauËiti da ne moraju tlaËitidruge da bi imali dovoljno za svoj æivot.

Subotnja naËela trebala su biti usko povezana sa strukturom izra-elskog druπtva kao cjeline. SliËno tome, svetkovanje subote u naπe vri-jeme treba biti duhovna disciplina koja Êe vrπiti utjecaj na sve ostalenaπe dane. U praktiËnom smislu subota je jedan od naËina da u svojemæivotu primijenimo Isusove upute da prvo traæimo Boæje kraljevstvo:“Jer zna Otac vaπ nebeski da vam je to sve potrebno. ... A to Êe vam sesve nadodati.” (Matej 6,32.33)

Kako svetkovanje subote treba utjecati na ostalih πest dana utjednu? Jer ako ste pohlepni, sebiËni i nemarni od nedjelje dopetka, je li vaæno ako niste takvi subotom? (Niste li takvi subotomako se ponaπate na taj naËin Ëitav tjedan?)

27

PETAK 19. srpnja


ProËitajte: Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, “Od Crvenog mora doSinaja”, 237—239; Isusov æivot, “Subota”, 220—227.

“Isus im je objasnio da je djelo izljeËenja bolesnih u skladu sazakonom o suboti. Ono je bilo u skladu s radom Boæjih anela kojineprekidno silaze i penju se izmeu Neba i Zemlje sluæeÊi ËovjeËanstvukoje pati. ... Tog dana i Ëovjek mora raditi. Æivotnim se potrebama moraodgovoriti, bolesni se moraju njegovati, oskudica se siromaπnih moraublaæiti. NeÊe ostati bez krivice onaj tko u subotu zanemari pomoÊi unevolji. Boæji sveti odmor naËinjen je za Ëovjeka i djela milosra su usavrπenom skladu s njezinim ciljem. Bog ne æeli da Njegova stvorenjaijedan Ëas podnose bol koju se moæe otkloniti subotom ili u bilo kojidrugi dan.” (Ellen G. White, Isusov æivot, 155,156; u izvorniku 206,207)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Na koje ste naËine subotu doæivjeli kao izraz vaπeg povjere-nja u Boga? Jeste li u svojem æivotu doæivjeli iskustvo koje vas jepodsjetilo na iskustvo s manom, kada se Bog pobrinuo za vaπepotrebe kao odgovor na vaπe povjerenje u Njega? Ako jeste, ispri-Ëajte ga u razredu i recite πto ste nauËili.

2. Kao πto smo vidjeli u Ëetvrtoj zapovijedi zabiljeæenoj u Izla-sku 20,8-11 i Ponovljenom zakonu 5,12-15, Bog je naglasio razli-Ëite aspekte subote. Koji aspekt subote najviπe cijenite?

3. U razredu ili pojedinaËno, razmislite kako moæete podijelitiblagoslove i koristi subote u svojoj zajednici.

4. Na koje je naËine subota promijenila vaπ æivot? Postoje lipodruËja u vaπem æivotu u kojima subotnja naËela trebaju imatisnaæniji utjecaj?

Saæetak: Bog je dao subotu da se sjeÊamo stvaranja i otkupljenja,ali ona donosi i mnoge praktiËne koristi. UËi nas da se oslanjamo naBoæju brigu o nama; uËi nas da njegujemo jednakost; daje nam duhovnudisciplinu koja moæe promijeniti sve naπe odnose. Isus je pokazao idealza subotu lijeËeÊi bolesne i istiËuÊi subotu kao dan koji treba biti nakorist onima kojima je potrebna pomoÊ.

28

Ugriz zmije je promijenio selo

Sundar Rao, 27-godiπnji radnik na seoskom imanju, bio je zainteresiran zabijelog Ëovjeka koji se pojavio u njegovom indijskom selu i Ëitao o Bogu Stvori-telju iz crne Knjige subotom. Sundara je privukao misionar Theodor R. Flaiz izSjedinjenih AmeriËkih Dræava, koji je Ëitao biblijske dogaaje i odluËio slijedititog Boga.

Sundarov je poslodavac bio bijesan na njega, jer nije otiπao na polje raditiprve subote. Njegov je gnjev porastao kad je shvatio da Sundar odbija raditisubotom.

Kod kuÊe je Sundar naljutio svoje roake time πto viπe nije sudjelovao uobiteljskim vjerskim sveËanostima, ukljuËujuÊi i oboæavanje Nage, boæice zmija.

Nakon nekog vremena Sundar je traæio mir gradeÊi kuÊu odmah iza potokakoji je oznaËavao granicu sela. Uskoro se oæenio i rodila im se kÊi. Jednog dana,kad je Sundar imao dvadeset i devet godina, njegov poslodavac ga je zamolio daradi u subotu.

“Nakon πto se tvoje bogosluæje zavrπi u subotu, doi i pomozi prevozitibale sijena”, zahtijevao je.

Sundar je nevoljko posluπao. Stigao je na polje nakon zalaska sunca, aliprije tame. Uz pomoÊ drugih radnika prevezao je bale. Primijetio je zmiju krajjedne male bale i πutnuo je prema veÊoj bali. U djeliÊu sekunde mlada kobra sepodigla, ugrizla ga za nogu i pobjegla.

Nije bilo zdravstvene pomoÊi, a Sundar je znao da Êe uskoro umrijeti.Seljani su smatrali da ga to boæica Naga kaænjava.“Naga je jako ljuta na tebe”, rekao je jedan od seljana.“To je zato πto nisi sluπao sve bogove sela”, rekao je drugi.Sundar se poËeo znojiti. Okupili su se nekada otueni Ëlanovi obitelji oko

njega i plakali. Selo je Ëekalo da sklopi oËi i umre.Ali niπta se nije dogodilo. Za provjeru su pozvali struËnjaka za zmije. Bio

je zapanjen onim πto je pronaπao. On je izjavio da je kobra, koju je Sundarudario, zahvatila svojim ustima njegovu nogu, ali ne i s otrovnim oËnjacima, ipobjegla u strahu ne pokuπavajuÊi ugristi drugi put.

Sutradan su seljani bili zaprepaπteni kad su vidjeli da je Sundar zdrav isretan.

“Zaπtita Boga bijelog Ëovjeka spasila ga je od ugriza kobre”, rekli su selja-ni.

Od tog trenutka, 1957. godine, mnogi seljani su se pridruæili Sundaru usvetkovanju subote. Pet godina nakon ugriza zmije roen sam ja u Sundaru.Danas je Gudem Madhavaram adventistiËko selo. To je rezultat djelovanja Ëetr-deset pastora i biblijskih radnika i mnogih nastavnika i zdravstvenih djelatnika.Subotom cijelo selo oboæava Boga Stvoritelja. To je moÊ Boga koji je ugriz zmijepretvorio u blagoslov.

Wilson Measapogu je izvrπni tajnik Juænoazijske divizijeAdventistiËke crkve, Ëije podruËje ukljuËuje Indiju;

otac mu je umro 2017., u dobi od 77 godina.

29


Pouka 4 20.—27. srpnja 2019.

Milost i pravda u Psalmima i Izrekama“©titite slaba i sirotu, vratite pravicu jadniku i siromahu!

Izbavite potlaËenog i ubogog: istrgnite ga iz ruku bezboænih!”(Psalam 82,3.4)

Biblijski tekstovi: Psalam 9,8-10.14-21; Psalam 82; Psalam 101;Psalam 146; Izreke 10,4; Izreke 13,23.25; Izreke 30,7-9.

Psalmi i Izreke opisuju æivot s Bogom u obiËnim æivotnim prilika-ma, ne samo u trenucima bogosluæja ili vjerskih aktivnosti. Dok Izrekepruæaju Ëitavu lepezu praktiËne mudrosti — od odnosa i obitelji doposla i vlasti — Psalmi su zbirka pjesama koje obuhvaÊaju raznolikeosjeÊaje i duhovna iskustva, od jadikovanja do oduπevljenog veliËanja.Lako je zapaziti da naπa vjera treba utjecati na svako æivotno iskustvojer se Bog brine o svakom podruËju naπeg æivota.

Meutim, bilo kakvo razmiπljanje o æivotu u ovom palom svijetuteπko moæe prijeÊi preko nepravde koja toliko proæima Ëovjekovu sva-kodnevicu. Nepravda se stalno prikazuje kao neπto o Ëemu se Bog brinei πto nastoji ublaæiti. Upravo je On nada onima koji su bez nade. Iakose samo letimiËno moæemo osvrnuti na ono πto ove knjige govore o ovojtemi, moæda nas ova pouka moæe nadahnuti da budemo aktivniji u slu-æenju siromaπnima, potlaËenima i zaboravljenima koji æive oko nas ikojima smo duæni pomoÊi.

30

NEDJELJA 21. srpnja

PSALMI: PJESME NADE ZA POTLA»ENE

Kao πto smo veÊ spomenuli, Bog vidi i Ëuje ljude koji doæivljavajumuku i nevolju. U Psalmima najËeπÊe Ëujemo vapaje onih ljudi koji seoslanjaju na Boga, ali joπ uvijek nisu doæivjeli da pravda bude izvrπena.Moæe se Ëiniti da Boæju dobrotu, pravednost i silu nadvladava nepravdai tlaËenje koje osobe u ovim pjesmama doæivljavaju ili promatraju.

Ipak, to su pjesme onih koji joπ uvijek pjevaju. Ni njihov æivot nivjera nisu uguπeni. Nada joπ uvijek postoji; i potrebno je da Bog djelujedok nije prekasno, prije nego πto zlo pobijedi, prije nego πto su nevoljniuniπteni teæinom zla koje se obruπava na njih. Pisci Psalama na ovajnaËin pokuπavaju premostiti jaz izmeu potvrda njihove vjere i kuπnji itragedija æivota.

ProËitajte Psalam 9,8-10.14-21. Moæete li zamisliti prilike ukojima se David, pisac Psalama, nalazio? Moæete li osjetiti nape-tost izmeu njegove vjere u Boæju dobrotu i njegovog trenutaËnogiskustva? Kako se vi borite s vjerom u Boga u trenucima velikihpoteπkoÊa?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Odgovor koji se u Psalmima ponavlja u vezi s ovom napetoπÊuodnosi se na nadu i obeÊanje o Boæjem dobrom i pravednom sudu. Moæese Ëiniti da zlo i nepravda zasad pobjeuju, ali Êe Bog suditi zloËincimai nepravednima. Oni Êe biti kaænjeni, dok Êe ljudi koje su povrijedili itlaËili biti obnovljeni i ponovno podignuti.

U knjizi Reflections on the Psalms (Razmiπljanja o Psalmima), C. S.Lewis opisuje svoje iznenaenje kada je zapazio uzbuenje i Ëeænju zaBoæjim sudom koja je viπe puta izraæena u Psalmima. S obzirom na toda mnogi biblijski Ëitatelji danas smatraju sud neËim Ëega se trebaplaπiti, on komentira hebrejsko glediπte i piπe: “TisuÊe ljudi kojima jebilo oduzeto sve πto su posjedovali i na Ëijoj je strani bila pravda, napo-kon Êe biti sasluπani. Naravno, oni se ne plaπe suda. Znaju da je njihovsluËaj neosporan kad bi ih netko mogao sasluπati. Kada Bog doe dasudi, to Êe se napokon ostvariti.”

U Psalmima zapaæamo nadu za potlaËene, Ëak i sada, Ëak i usrednjihovih trenutaËnih patnji i razoËaranja.

Zaπto na sud moæemo gledati kao na neπto pozitivno, a neneπto Ëega bismo se trebali plaπiti?

31


“USTANI, BOÆE, I SUDI”

ProËitajte Psalam 82. Koju poruku pronalazimo u njemu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Usprkos naredbama i druπtvenim propisima koje je Bog dao Izra-elcima, oni u pojedinim razdobljima svoje povijesti nisu ispunili ovajplan. Previπe su lako postajali sliËni narodima iz svojeg okruæenja nje-gujuÊi nepravdu i tlaËenje. Voe i suci vodili su brigu samo o sebi, anjihova naklonost mogla je biti kupljena mitom. Bez sudova koji bi ihπtitili, obiËni ljudi, pogotovo siromaπni, bili su predmet iskoriπtavanja.

Psalam 82 daje odgovor na takve prilike. On prikazuje Boæju ulogukao Vrhovnog suca i opisuje prizor u kojem Bog sudi voama i narod-nim sucima. Ovaj psalam naglaπava da su oni koji ispunjavaju takveuloge u druπtvu “postavljeni da djeluju kao suci pod Njegovom upra-vom”. (Ellen G. White, Proroci i kraljevi, 125; u izvorniku 198) Onizauzimaju poloæaj i obavljaju posao kao Boæji predstavnici koji su pod-reeni Bogu. Prema glediπtu psalmista, Boæja pravda je primjer kakozemaljska pravda treba djelovati. To je takoer mjerilo prema kojem Êepravdi ili nepravdi — i onima koji je dijele — biti sueno.

Psalam zavrπava pozivom Bogu da djeluje (Psalam 82,8), da se umi-jeπa i zaustavi nepravdu koja je toliko rasprostranjena u narodu. Poputmnogih psalama, ovaj daje glas onima koji su nijemi i potlaËeni, onimaËiji su glasovi uπutkani nepravednim sustavom u kojem æive i rade.

Psalam 82 upuÊuje poziv Bogu kao Vrhovnom sucu i Vladaru svemi-ra i svih naroda. Ne postoji viπi sud ili vlast kojoj bi takav poziv bioupuÊen. Imamo sigurnost da joπ uvijek moæemo uputiti poziv za pomoÊkada zemaljski sudovi ne Ëuju ili ne podupiru vapaj siromaπnih i potla-Ëenih, πto se Ëesto dogaa.

U razliËitim trenucima u æivotu i mi moæemo postati ærtve nepravde,a s druge strane moæemo Ëiniti nepravdu ili imati koristi od nje. Utekstovima kao πto je Psalam 82, pronalazimo razumne i mudre rijeËi,bilo da smo tlaËeni ili tlaËitelji. Bog se brine i o nepravednim sucima,opisujuÊi ih kao svoju djecu i izraæavajuÊi æelju da izaberu bolji æivot(vidi Psalam 82,6). Prema tome, nada postoji Ëak i za one koji su napogreπnoj strani kad je u pitanju tlaËenje, ako dopuste da budu promi-jenjeni.

32

UTORAK 23. srpnja

KRALJEVA OBE∆ANJA

ProËitajte Psalam 101. Iako je napisan za voe, koji vaæansavjet moæemo usvojiti bez obzira na poloæaj u kojem se nalazimo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Psalam 101 namijenjen je voama. Smatra se da je ove stihovenapisao David kao izraelski kralj u ranim danima svoje vladavine. Moædasu prilagoeni iz zavjeta koji je dao u trenutku kada je stupao na pri-jestolje. U svojim iskustvima kao ©aulov ratnik, a zatim i kao bjegunackoji se skrivao od ©aula, bio je svjedok kako kralj koji gubi smjer moæenanijeti πtetu narodu i svojoj obitelji. David je odluËio biti drugaËijivoa.

Malo nas moæe biti politiËki ili narodni voa, ali svi mi imamoodreene uloge u æivotu zahvaljujuÊi kojima moæemo utjecati na drugei ohrabriti ih. Taj utjecaj moæemo vrπiti na svojem radnom mjestu, ususjedstvu, obitelji ili crkvi. Ellen G. White objaπnjava jednu od tihstrana vodstva na sljedeÊi naËin: “Davidov zavjet zapisan u Psalmu 101treba biti zavjet svih onih na kojima poËivaju odgovornosti utjecaja udomu.” (Counsels to Parents, Teachers, and Students, 119)

Kada imamo priliku, trebamo poduprijeti ova naËela i ukazati nanjih onima koji zauzimaju poloæaje voa. Kada smo u ulozi voe iliobnaπamo neku drugu odgovornu duænost, i mi moæemo primijenitiDavidova naËela vodstva da bismo postali blagoslov drugima.

Davidova je polazna toËka ukazivanje Ëasti Bogu zbog Njegove mi-losti i pravednosti (Psalam 101,1), πto je postalo temelj svekolikog Da-vidovog vodstva. Nastojao je primijeniti ove iste osobine u svojem æivotui radu. Da bi to ostvario, morao se oduprijeti kuπnji da postupa nepra-vedno, da podlegne podmiÊivanju i nepoπtenju, posebnim zamkama zaone koji su na vlasti i vodeÊim poloæajima.

ImajuÊi na umu koliko su vaænu ulogu imali dobri savjetnici koji sumu pomogli da uËini ono πto je ispravno, David traæi povjerljive savjet-nike i imenuje poπtene sluæbenike. Pravednost i milost trebale su obi-ljeæiti njegovo vodstvo, Ëak i meu onima koji su radili s njim i za njega.

Mi moæda nemamo savjetnike i sluæbenike, ali kako u svojemæivotu i vodstvu moæemo pokazati pravednost i milost prema onimakojima je to potrebno?

..................................................................................................................................

33

SRIJEDA 24. srpnja

HOD S GOSPODINOM

Kako se bliæimo kraju Psalama, usklici hvale bivaju sve glasniji.Posljednjih pet psalama poËinju jednostavnim i neposrednim pozivom:“Hvalite Jahvu!”, ali prvi od tih psalama — Psalam 146 — posebnonaglaπava Boæju brigu prema siromaπnima i potlaËenima kao glavni ra-zlog takve hvale.

ProËitajte Psalam 146. Koju nam poruku upuÊuje? ©to Boggovori, pogotovo u Psalmu 146,5-9?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BuduÊi da je Bog Stvoritelj ovoga svijeta (vidi Psalam 146,6), ovajpsalam opisuje Boæji neprestani rad u svijetu kao Suca, Darovatelja,Osloboditelja, Iscjelitelja, PomoÊnika i Branitelja — i sav taj rad usredo-toËen je na ljude kojima je potrebna ova vrsta pomoÊi. To je nadahnju-juÊe vienje o tome πto Bog ostvaruje i πto æeli ostvariti u naπem æivotu,druπtvu i svijetu.

Katkad o brizi o nevoljnima razmiπljamo kao o neËemu πto moramoËiniti zato πto je to Bog naredio. Meutim, u Psalmu 146 reËeno je daBog to veÊ Ëini — a mi smo pozvani da Mu se pridruæimo. Kada seborimo protiv siromaπtva, tlaËenja i bolesti, mi suraujemo s Bogom uskladu s Njegovim namjerama. Kakvu veÊu prednost moæemo imati negoda suraujemo s Bogom u ispunjavanju onoga πto je isto tako nadah-njujuÊe kao i Psalam 146?

Meutim, u tome se kriju prednosti i za nas. KrπÊani Ëesto govoreo svojoj potrazi za Bogom i æeljom da uspostave blisku zajednicu sNjim. Ipak, tekstovi poput Psalam 146,7-9, i mnogi drugi u Bibliji, uka-zuju nam da Boga moæemo pronaÊi i tako πto Êemo Mu se pridruæiti uonome πto On Ëini. Dakle, ako On podiæe siromaπne, bolesne i potlaËene,kao πto je zabiljeæeno u Psalmu146, mi trebamo suraivati s Njim. “Kristje doπao na Zemlju, hodio je i radio meu siromaπnima i patnicima.Njima je posveÊivao najveÊi dio svojeg vremena. I danas, u licu svojedjece, Krist posjeÊuje siromahe i bijednike ublaæavajuÊi jad i otklanja-juÊi patnje.

Kad bi nestalo patnje i bijede, mi ne bismo mogli shvatiti Boæjumilost i ljubav, ne bismo mogli upoznati saæaljivog, milosrdnog nebes-kog Oca. Evaneoski rad nikad ne otkriva toliku ljubav kao kad se vrπimeu najsiromaπnijima i najjadnijima.” (Ellen G. White, Testimonies forthe Church, sv. 7, 226)

Kako ste se vi pribliæili Bogu sluæeÊi drugima?

34


MUDRE IZREKE: MILOST NEVOLJNIMA

Kao zbirka mudrih izreka, ova knjiga iznosi πiroku lepezu tema iæivotnih iskustava. Meu njima su razmiπljanja o siromaπtvu, bogatstvu,zadovoljstvu, pravdi i nepravdi — katkad iz razliËitih kutova. Æivot nijeuvijek jednostavan i lak, a Izreke nas upuÊuju na razliËite okolnosti iizbore koji utjeËu na naËin æivota, Ëak i meu onima koji su vjerniBogu.

ProËitajte i usporedite sljedeÊe tekstove: Izreke 10,4; 13,23.25;14,31; 15,15.16; 19,15.17; 30,7-9. ©to ovi tekstovi govore o bogat-stvu, siromaπtvu i pomaganju nevoljnima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izreke naglaπavaju Boæju brigu i paænju prema siromaπnima i ra-njivima. Katkad su ljudi siromaπni zbog okolnosti, loπih odluka i isko-riπtavanja, ali koji god bio uzrok njihovih neprilika, Bog se i dalje opi-suje kao njihov Stvoritelj (vidi Izreke 22,2) i Branitelj (vidi Izreke22,22.23). Ove ljude ne treba tlaËiti ili iskoriπtavati bez obzira na pogre-πke koje su poËinili.

Iako se u Izrekama nudi bolji æivot ako izaberemo mudrost i po-sluπnost Bogu, bogatstvo nije uvijek rezultat Boæjih blagoslova. Vjer-nost Bogu uvijek se smatra vaænijom i u krajnjem smislu vrednijom odmaterijalne dobiti: “Bolje je malo s pravednoπÊu nego veliki dohoci snepravdom.” (Izreke 16,8)

U Izrekama se govori i o Ëestitosti, poπtenom upravljanju, voenjuposlova i primjenjivanje pravde (Izreke 14,5.25; 16,11-13; 17,15; 20,23;21,28; 28,14-16). Izreke se ne bave samo æivotom pojedinaca, veÊ govorei o tome kako se druπtvo kao cjelina treba brinuti za sve ljude, pogotovoone kojima je potrebna zaπtita. Ponovno se podsjeÊamo da oni kojivladaju i koji se nalaze u ulozi voa uz Boæju pomoÊ trebaju upravo takopostupati (vidi Izreke 8,15.16), kao orua Njegove milosti i suosjeÊanjaprema onima kojima je potrebna pomoÊ.

Svakom je lako osjetiti saæaljenje prema onima koji se nalazeu teπkom stanju. Meutim, kako moæemo iskoristiti taj osjeÊaj tugei neπto poduzeti?

..................................................................................................................................

35

PETAK 26. srpnja


U knjizi Ellen G. White Patrijarsi i proroci proËitajte poglavlje “Da-vidove posljednje godine”, 631—639.

“U Davidovim psalmima ogleda se Ëitav niz iskustava, od najdubljesvijesti o krivnji i osuivanja samog sebe do najplemenitije vjere i naj-uzviπenijeg odnosa s Bogom. Zapis o njegovom æivotu govori da grijehmoæe donijeti samo sramotu i jad, da Boæja ljubav i milost moæe doseg-nuti do najveÊih dubina, da vjera moæe podignuti pokajanu duπu dabude usvojena meu Boæje sinove. Od svih obeÊanja koja Njegova RijeËsadræi, to je jedno od najsnaænijih svjedoËanstava o Boæjoj vjernosti,pravednosti i zavjetnoj milosti.” (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci,638; u izvorniku 754)

“Na tim naËelima [mudrosti u Izrekama] poËiva blagostanje druπtva,bilo da je rijeË o svjetovnim ili vjerskim zajednicama, jer daju sigurnostimovini i æivotu. Na svemu πto omoguÊuje meusobno povjerenje isuradnju, svijet moæe zahvaliti Boæjem zakonu koji je zapisan u Njego-voj RijeËi, i joπ postoji u ljudskom srcu, upisan Ëesto nejasnim i gotovoizbrisanim slovima.” (Ellen G. White, Odgoj, 116; u izvorniku 137)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. U kojem smislu sebe moæete smatrati voom ili osobom nautjecajnom poloæaju? Kako moæete biti orue pravednosti u tompodruËju svojeg æivota?

2. Razmiπljajte o kulturi i druπtvenoj strukturi mjesta u kojemæivite. Na koji naËin unutar postojeÊeg sustava moæete poboljπatiæivot nevoljnih?

3. Zaπto su naËela pravde i pravednosti toliko vaæna za izgrad-nju snaænog druπtva?

4. Knjiga Izreke sadræi mudre savjete kako da æivimo boljimæivotom. ©to nam to govori o Boæjem karakteru?

Saæetak: Psalmi i Izreke posebno se bave izazovima vjernog æivotausred uobiËajenih æivotnih iskustava i kuπnji. Obje knjige pruæaju uvidu Boæje vienje druπtva i Njegovu posebnu brigu o siromaπnima i potla-Ëenima. Vapaj u Psalmima i mudrost u Izrekama snaæno svjedoËe daBog sve vidi i da Êe se umijeπati i zaπtititi one koji se Ëesto zanemarujui iskoriπtavaju. Ako se Bog time bavi, trebamo i mi.

36

Misijski automobil

Na parkiraliπtu ispred kuÊe u ameriËkoj saveznoj dræavi Maryland, JoeMarcellino je uoËio trag nafte koja je curjela ulicom iz njegovog automobilaisuzu trooper SUV.

“Uh-oh”, rekao je svojoj supruzi, Susan: “Neπto nije dobro.”Joe, 33-godiπnji IT menadæer u svjetskom srediπtu Crkve adventista sedmog

dana u Silver Springu, Maryland, pozvao je prijatelja u pomoÊ. Prijatelj EricArmer pronaπao je kvar: motor je izbacivao naftu iz filtera za ulje, i upozorio gada taj popravak vjerojatno stoji viπe od 3.000 dolara.

Nedavno oæenjeni Joe i Susan imali su toËno 3.000 dolara u banci. Ali Joenije htio potroπiti novac na SUV, jer je par æelio sa zakaπnjenjem darovati Bogudesetinu od svojih prihoda. U posljednja tri mjeseca dugovali su 1.500 dolara.

Susan nije vidjela razloga za raspravu. “Moramo dati prve plodove!” reklaje.

Joe i Susan su se molili i odluËili vratiti desetinu umjesto popraviti SUV.Nakon te odluke, Eric je savjetovao Joeu da nazove benzinsku postaju koja jeizmijenila ulje neposredno prije izlijevanja. Benzinska postaja je poslala me-haniËara Joeovoj kuÊi i, nakon pregleda, ponudio im je popravak motora bes-platno.

Ali Joe nije bio siguran da ima povjerenja u benzinsku crpku, pa je prihva-tio 3.000 dolara umjesto popravka. Joe je pitao drugog prijatelja, Billa Brodyja,automehaniËara za cijenu popravka motora. Kad su popravci zavrπili, Joe jeprimio raËun na 1.500 dolara. Na njegovo iznenaenje, 3000 dolara s benzinskepostaje bilo je dovoljno pokriti popravak i desetinu.

Bill je upozorio Joea kao prijatelja da proda SUV, rekavπi da bi se u bilokoje vrijeme moglo dogoditi opet neπto nepredvieno. Nekoliko dana kasnijeWayne Calbi, direktor nabave u AdventistiËkoj crkvi, upitao je Joea je li spremanprodati SUV.

“Misionar u Africi zatraæio je posebno kupiti isuzu ‘policajca’”, rekao je.Joe je odmah ispriËao povijest SUV-a, ali Wayne je rekao da je voljan

riskirati. Dao je Joeu poπtenu cijenu i poslao vozilo u Afriku. SUV je imao oko40.000 prijeenih kilometara.

Nakon osamnaest mjeseci Wayne je rekao Joeu: “SjeÊaπ se onog SUV-a?Sada ima viπe od 160.000 kilometara.”

“Hvala Gospodinu!” rekao je Joe. “Nisam mislio da Êe trajati tako dugo.”Nekoliko godina kasnije Wayne je objavio da je proπao 320.000 kilometara.

A onda 480.000 kilometara. Joe je bio zapanjen!“Sâm Gospodin ga dræi u voznom stanju za tog misionara!” zakljuËuje on.Joe, koji danas ima πezdeset i jednu godinu, kaæe kako ga je iskustvo

nauËilo pouku o misiji i desetini.“Gospodin je zadovoljio naπe potrebe kad smo mi kao muæ i æena sjeli i

odluËili dati naπe prvine Njemu”, kaæe on. “Bog nije zadovoljio samo naπe potre-be, nego je odgovorio i na potrebe misionara u Africi. SUV je postao izvorblagoslova koji su se redali iz godine u godinu.”

37

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Djela apostolska, Znaci vremena, 2011., poglavlja 47 do 49

Pouka 5 27. srpnja—3. kolovoza 2019.

PlaË proroka“Objavljeno ti je, ËovjeËe, πto Jahve traæi od tebe: samo

Ëiniti pravicu, milosre ljubiti i smjerno sa svojim Bogom ho-diti.” (Mihej 6,8)

Biblijski tekstovi: 1. Samuelova 8,10-18; Amos 5,10-15; Mihej6,8; Postanak 19,1-13; Ezekiel 16,49; Izaija 1,15-23.

Starozavjetni proroci su meu najzanimljivijim osobama u Bibliji.Neizbjeæni su njihovi gromki glasovi, odvaæne poruke, bol, gnjev, ozloje-enost i povremeno slikovito prikazivanje poruka koje su objavljivali,iako moæda nije uvijek bilo ugodno biti u njihovoj blizini.

Poslani prvenstveno Izraelu i Judi, pozivali su izabrani narod da sevrati duænosti koju im je Bog povjerio. Narod i njihovi voe prihvaÊali suidole i naËin æivota okolnih naroda. Nezahvalan zadatak proroka bio jeda ih pozovu na obraÊenje. Katkad su to Ëinili podsjeÊajuÊi ih na Boæjuljubav prema njima i na sve πto je uËinio za njih u proπlosti, ili su ihupozoravali na posljedice ako se i dalje budu udaljavali od Boga.

Kao πto Êemo vidjeti, meu grijesima i zlim djelima na koja suupozoravali narod i voe, jedno od najveÊih bilo je tlaËenje siromaπnih,nevoljnih i bespomoÊnih. Oboæavanje idola bilo je pogreπno kao i laænivjerski obredi; ali iskoriπtavanje slabih i siromaπnih bilo je takoervrijedno osude.

38

NEDJELJA 28. srpnja

POZIV NA PRAVEDNOST

Usprkos Boæjem jasno razraenom planu za izraelski narod, Izra-elci su rijetko æivjeli u skladu s tim pozivom. Nije proπlo mnogo nara-πtaja otkako su se nastanili u svojoj zemlji kada su od Samuela, pro-roka i suca, zatraæili da im postavi kralja koji Êe ih voditi, “kao πto jeto kod svih naroda”.

ProËitajte 1 Samuelova 8,10-18. Kako je glasila Samuelovaopomena upuÊena narodu kao odgovor na njihov zahtjev da dobijukralja?

..................................................................................................................................

Samuel je prepoznao da narod time æeli postati kao i drugi narodi.Iako je Samuel nastojao savjetovati prvog kralja ©aula, nije proπlo mno-go i njegovo se proroËanstvo poËelo ostvarivati. »ak i kada je izraelskokraljevstvo dostiglo svoj vrhunac, David i Salomon nisu izbjegli kuπnje,iskvarenost i prekomjernu upotrebu svoje moÊi.

U vrijeme vladavine izraelskih i Judinih kraljeva, Bog je odgovaraotako πto je slao proroke da objave Njegovu volju i podsjete izraelskevoe i narod na odgovornosti prema zaboravljenim Ëlanovima njihovezajednice.

U spisima hebrejskih proroka uoËavamo poziv upuÊen narodu, kojise neprestano ponavlja, da æive pravedno i Ëine pravdu u druπtvu. Suo-ËavajuÊi se s nevjernoπÊu Izraelaca i njihovih voa, proroci su redovnoi uporno podizali glas za one koji nemaju pravo glasa, a pogotovo onekoji su bili pogoeni nepoπtovanjem Boæje volje.

RazmiπljajuÊi o æaru starozavjetnih proroka, Abraham Joshua He-schel usporeuje naπe samozadovoljstvo s njihovim upornim pozivimana pravedno postupanje: “Prilike koje su uæasavale proroke Ëak su idanas svakidaπnja pojava πirom svijeta. ... Njihovo nestrpljenje od koje-ga zastaje dah kad je nepravda u pitanju, moæe nas snaæno pogoditi. Mismo stalno svjedoci nepravednih djela, licemjerja, laæi, gnjeva i jada, alirijetko kad se zbog toga ozlojedimo ili uzbudimo. Za proroke su Ëak imanje nepravde poprimale kozmiËke razmjere.” (The Prophets, 3,4)

Ovi proroci pruæaju nam uvid u Boæje srce i um. GovoreÊi u Boæjeime, pomaæu nam da zapazimo nepravdu i patnju u svijetu kroz BoæjeoËi ispunjene suzama. Meutim, ovaj æar je i poziv na djelovanje, pozivda suraujemo s Bogom u pomaganju potlaËenima i æalosnima koji suoko nas.

Kako mi katkad æelimo da bude “kao πto je to kod svih naroda”na naËine koji mogu biti πtetni i za nas i za druge?

39


AMOS

“Nisam bio prorok ni proroËki sin — odgovori Amos Amasji —bio sam stoËar i gajio sam divlje smokve: ali me Jahve uze od stadai Jahve mi reËe: ‘Idi, prorokuj mojemu narodu Izraelu.’” (Amos7,14,15)

Amos je bio sasvim iskren priznajuÊi da mu nedostaju vjeπtineproroka, ali kada je iznosio poruku izraelskom narodu, pokazao je spo-sobnost privlaËenja pozornosti svojih sluπatelja na ono πto im æeli reÊi.Na poËetku svojeg izvjeπtaja on navodi okolne narode — Sirce, Filistejce,FeniËane, Edomce, Amonce i Moapce — i detaljno opisuje njihove zloËine,nasilje i zvjerstva za koja Êe ih Bog kazniti (vidi Amos 1,3—2,3). Lakoje zamisliti Izraelce kako pozdravljaju ove optuæbe na raËun njihovihneprijatelja, posebno zato πto su mnogi zloËini ovih naroda bili usmje-reni baπ protiv Izraelaca.

Amos se zatim osvrÊe na prilike koje vladaju bliæe njegovom domuobjavljujuÊi Boæje sudove protiv Jude, izraelskog susjeda na jugu, sadaveÊ odvojenog kraljevstva. GovoreÊi u Boæje ime, Amos navodi njihovoodbacivanje Boga, njihovu neposluπnost Njegovim zapovijedima i kaznekoje Êe ih snaÊi (vidi Amos 2,4.5). Ponovno moæemo zamisliti zadovoljstvonaroda sjevernog kraljevstva kada Amos ukazuje na zlodjela susjeda.

Meutim, Amos se tada okreÊe svojim sluπateljima. Ostatak knjigebavi se izraelskim zlodjelima, idolopoklonstvom, nepravdom i stalnimpadovima u Boæjim oËima.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Amos 3,9-11; 4,1.2; 5,10-15; 8,4-6. Na koje grijehe Amos upozorava?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako Amosove rijeËi nisu taktiËne i iako njegove opomene ukazujuna propast, njegova je poruka proæeta molbama da se vrate svojem Bogu.To je obuhvaÊalo obnavljanje njihovog osjeÊaja za pravdu i brigu o si-romaπnima koji su meu njima: “Pravda nek’ poteËe kao voda, i pravicak’o bujica silna.” (Amos 5,24) Nekoliko posljednjih redaka AmosovogproroËanstva upuÊuje na buduÊu obnovu Boæjeg naroda (vidi Amos 9,11-15). “U vrijeme njihova najdubljeg otpada i najveÊe potrebe, Bog im jeposlao poruku o oprostu i nadi.” (Ellen G. White, Proroci i kraljevi, 180;u izvorniku 283)

Postoje li trenuci kada trebamo oπtro progovoriti da bismoispravili ono πto je pogreπno? Kako znamo kada takav jezik moæebiti prikladan?

40

UTORAK 30. srpnja

MIHEJ

“Objavljeno ti je, ËovjeËe, πto je dobro, πto Jahve traæi od tebe:samo Ëiniti pravicu, milosre ljubiti i smjerno sa svojim Bogomhoditi.” (Mihej 6,8) Na koje naËine upravo sada moæete primijenitiove rijeËi u svojem æivotu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Tekst u Miheju 6,8 moæda je jedan od najpoznatijih u Pismu. Ipak,poput mnogih redaka koje pretvorimo u slogane ili “proglase”, vjerojat-no smo manje upoznati s okvirom ovog teksta nego πto mislimo.

ProËitajte Mihej 2,8-11; 3,8-12. Kakve je postupke Mihej osu-dio?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Boæji narod je za vrijeme Ahazove vladavine u Judi doæivio noviduhovni pad u svojoj povijesti. Idolopoklonstvo sa svojim brojnim izo-paËenim obiËajima sve viπe su se πirili. U isto vrijeme, kao πto su drugiproroci tog vremena zabiljeæili, siromaπni su i dalje bili izrabljivani ipljaËkani.

Prorok Mihej najavljivao je propast kao i drugi njegovi suvremenici.Njegova prva tri poglavlja velikim dijelom izraæavaju Boæji gnjev i tuguzbog zala koja je Njegov narod Ëinio, kao i zbog uniπtenja koje im sebliæilo. Meutim, Bog nije odbacio svoj narod. »ak i gromki glasovi ioπtre poruke proroka bili su pokazatelj Boæjeg neprestanog zanimanjaza narod. UpuÊivao im je opomene iz ljubavi i brige prema njima. Æelioim je oprostiti i obnoviti ih. Nije se æelio zauvijek gnjeviti na njih (vidiMihej 7,18-20).

Takav je okvir poznatog “pravila” — Ëini pravicu, ljubi milosre,budi ponizan. Ovo pravilo moæe zvuËati jednostavno, ali pokazati takvuvjeru na praktiËne naËine mnogo je veÊi izazov, pogotovo kada je takvopostupanje u raskoraku s druπtvom koje nas okruæuje. Kada drugi ima-ju koristi od nepravde, ismijavaju milost i hodaju ponosito, pravednopostupanje, ljubav prema milosti i poniznost zahtijevaju hrabrost i us-trajnost. Ipak, to ne Ëinimo sami; kada tako Ëinimo, hodamo s Bogom.

Kakva veza postoji izmeu Ëinjenja pravde, ljubavi prema mi-losru i poniznosti pred Bogom?

41

SRIJEDA 31. srpnja

EZEKIEL

Ako bismo upitali krπÊane koji su to “grijesi Sodome”, velika jevjerojatnost da bi mnogi zapoËeli opis razliËitih putenih grijeha i drugihoblika nemorala. Uostalom, u Postanku 19,1-13 doista se pokazuje daje pokvareno i izopaËeno druπtvo bilo viπe nego sazrelo za uniπtenje.Zanimljivo je da je odgovor ipak sloæeniji. ProËitajte Ezekielov opis:“Evo opaËina sestre tvoje Sodome: gizdavo, u izobilju kruha i bezbriænoæivljaπe ona i kÊeri njezine, a sirotinju i bijednike ne pomagahu.” (Eze-kiel 16,49) Iako je jasno da Bog nije previdio druge oblike izopaËenostiu gradu, Ezekiel se u ovom tekstu usredotoËuje na ekonomsku neprav-du i nebrigu o ubogima.

Je li moguÊe da su u Boæjim oËima ovi grijesi, vezani uz uskraÊiva-nje materijalnih dobara, bili isto toliko veliki kao i spolni?

Objavljena nakon proroka Amosa, Miheja i Izaije, Ezekielova ranaproroËanstva sadræe sliËnu opomenu o nadolazeÊem uniπtenju. Meu-tim, nakon πto je Jeruzalem pao Babiloncima u ruke, a Boæji narododveden u suæanjstvo, Ezekielova pozornost viπe se usmjerava na BoæjaobeÊanja o obnovi.

ProËitajte Ezekiel 34,2-4.7-16. Usporedite Boæji prikaz pokva-renih izraelskih voa s Njegovom ulogom pastira. Kako se njihovoophoenje prema najslabijim “ovcama” razlikuje od Njegovih meto-da?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako su bili toliko zli da su bili usporeivani sa Sodomom, Bog imse i dalje pribliæavao æeleÊi ih vratiti sa zlog puta. Prema Boæjem obnov-ljenom planu, narod se trebao vratiti u svoju zemlju, Jeruzalem bitiobnovljen, a hram ponovno izgraen. Blagdani koje im je Bog dao ponov-no bi se slavili, a zemlja bi opet bila podjednako podijeljena meunarodom kao njihova baπtina (vidi Ezekiel 47,13-48,29). OËito je Bogæelio da se Njegov plan za narod, koji je prvi put objavljen Mojsiju iizraelskom narodu nakon osloboenja iz Egipta, ponovno poËne os-tvarivati nakon povratka naroda iz suæanjstva. To je obuhvaÊalo brigu onajslabijim Ëlanovima druπtva, kao i onima koji su smatrani tuincima.

Koliko vam je vaæno da nam naπ Bog daje drugu priliku — iviπe od toga — Ëak i svojem narodu koji je skrenuo s pravog putanakon πto je donio loπe odluke?

42

»ETVRTAK 1. kolovoza

IZAIJA

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Izaija 1,15-23; 3,13-15; 5,7.8.Kako biste opisali prorokovu reakciju na ono πto zapaæa u druπtvuoko sebe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izaijina uvodna propovijed — prvih pet poglavlja — mjeπavina jeoπtre kritike druπtva u kakvo se Boæji narod pretvorio, upozorenja nasud koji se bliæi kao odgovor na njihovo odbacivanje Boga i obnovenjihovog æivota i druπtva. Meutim, moæda je najsnaæniji osjeÊaj bolkoja proæima njegove rijeËi. ShvaÊajuÊi kakav je Bog i πto æeli za svojnarod, prorok æali za onim πto je izgubljeno, zbog mnoπtva zaboravljenihi povrijeenih ljudi i suda koji se bliæi na narod. Izaija nastavlja na-glaπavati ove Ëinjenice u svojoj proroËkoj sluæbi. On poziva narod da sesjeti πto je Bog uËinio za njih. Takoer im ukazuje na ono πto Bog æeliuËiniti za njih u buduÊnosti. Prema tome, trebaju potraæiti Gospodinasada jer Êe taj obnovljeni odnos s Njim ukljuËivati pokajanje zbog tre-nutaËnih zlih djela i promjenu ponaπanja prema drugima.

U 58. i 59. poglavlju, Izaija se posebno osvrÊe na pitanje pravde. Onponovno opisuje druπtvo u kojem “je potisnuto pravo, i pravda morastajati daleko. Jer na trgu posrnu istina, i poπtenju nema viπe pristupa”(Izaija 59,14). Meutim, on takoer potvruje da je Bog toga svjestan ida Êe spasiti svoj narod — “doÊi Êe Otkupitelj” (Izaija 59,20).

U knjizi je znatan dio prorokove pozornosti posveÊen objavljivanjuMesijinog dolaska, koji Êe konaËno ponovno uspostaviti Boæju vladavinuna Zemlji i donijeti pravdu, milost, iscjeljenje i obnovljenje.

ProËitajte Izaija 9,6.7; 11,1-5; 42,1-7; 53,4-6. Kako se ovaproroËanstva slaæu s vaπim razumijevanjem Isusovog æivota, sluæbei smrti? ©to ona govore o svrsi Njegovog dolaska na ovaj svijet?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

43

PETAK 2. kolovoza


U knjizi Ellen G. White Proroci i kraljevi proËitajte poglavlja “Iz-gnanstvo u Asiriju”, 178—185, i “Pozivanje Izaije”, 193—197.

“Protiv sveopÊeg izrabljivanja, oËitih nepravdi, nevienih nastrano-sti, besramnog æderanja i pijanstva, neograniËene raskalaπenosti i po-kvarenosti svoga vremena, proroci su podizali svoj glas; ali uzaludni subili njihovi prosvjedi, uzaludno njihovo ukazivanje na grijeh.” (Ellen G.White, Proroci i kraljevi, 180; u izvorniku 282)

“Izgledi bi [za Izaiju] bili posebno porazni ako bi se uzimali u obzirmeuljudski odnosi u narodu. U æelji za dobitkom, ljudi su stjecalikuÊu za kuÊom i polje za poljem. ... Pravda se izopaËila, a prema siro-maπnima nije bilo samilosti. ... »ak su i sudovi, Ëija je duænost bila daπtite bespomoÊne, bili gluhi za vapaje siromaπnih i napaÊenih, udovicai siroËadi. ...

Nije nikakvo Ëudo πto se Izaija, suoËen s takvim okolnostima ipozvan posljednjih godina Uzijina kraljevanja da odnese Judi Boæju po-ruku opomene i ukora, ustruËavao prihvatiti tu odgovornost. Dobro jeznao da Êe naiÊi na tvrdoglavi otpor.” (Isto, 195; u izvorniku 306,307)

“Ove jasne izjave proroka ... trebamo primiti kao Boæji glas koji seobraÊa svakoj duπi. Mi ne smijemo propustiti nijednu priliku da Ëinimodjela milosra, njeæne skrbi i krπÊanske ljubaznosti onima koji su umornii optereÊeni.” (Isto, 207; u izvorniku 327)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ObiËno smatramo da je uloga proroka pretkazivanje buduÊ-nosti. Kako je usredotoËenost starozavjetnih proroka na svijet ukojem su æivjeli promijenila vaπe razumijevanje uloge proroka?

2. Æivot i poruke proroka pokazuju koliko je teπko i opasnostajati na strani istine. ©to mislite, zaπto su Ëinili to πto su Ëinilii govorili na naËin na koji su govorili?

3. U proroËkim spisima Bog naizmjeniËno pokazuje gnjev iduboku brigu za svoj narod. Kako se uklapaju ova dva aspektaBoæjeg karaktera?

Saæetak: Starozavjetni proroci bili su gorljivi i Ëesto gnjevni i za-brinuti branitelji Gospodnjeg puta i Gospodnje volje za njihov narod.OdraæavajuÊi Boæju brigu, ova gorljivost obuhvaÊala je snaæno zalaganjeza pravdu za siromaπne i potlaËene. Poziv proroka sunarodnjacima dase vrate Bogu ukljuËivao je odbacivanje nepravednog postupanja.

44

Osveta i oprost

Duga oπtrica maËete zasvjetlucala je kad je 21-godiπnji Wilder zamahnuonjom pokraj svoje glave. OËi su mu bljesnule od bijesa. Usmjerio se premaoËuhu.

U tom trenutku je njegov oËuh, Alberto Rui Quaresma, podigao ruku ioπtrica se urezala duboko u njegovu podlakticu.

Alberto je proveo sljedeÊa dvadeset i Ëetiri dana u bolnici u São Toméu,glavnom gradu otoka São Tomé i Príncipe na zapadnoafriËkoj obali. Otiπao je naoperaciju, a lijeËnici su mu ugradili metalnu ploËicu u ruku. Ljutito je kovaoosvetu. Uzet Êe maËetu i odsjeÊi Wilderu ruku.

Nakon πto je njegov bioloπki otac povukao neke veze, Wilder nije uhiÊen.On je napao svojeg oËuha zbog ruganja.

LeæeÊi u bolniËkom krevetu, Alberto je primijetio da svakoga dana u istovrijeme u posjet bratu ozlijeenom u nesreÊi s motociklom dolazi æena, MariaRita.

Divio se njezinoj ljubaznosti prema bratu i jednog dana izjavio:“Zaljubljen sam u tebe.”“Ne”, odgovorila je Maria Rita. “Ne æelim imati muæa. Svi muπkarci bi tre-

bali biti baËeni u vatru.”Njezina reakcija iznenadila je Alberta, koji je shvatio da ona nosi bolnu

ranu iz nekog proπlog odnosa. Mogao ju je razumjeti. U dobi od Ëetrdeset i Ëetirigodine promijenio je veÊ tri supruge, a sin njegove najnovije æene pokuπao gaje ubiti.

Maria Rita nije htjela raspravljati o braku. Promijenila je temu i govorila oBogu.

“Bog je ljubav, i Bog moæe promijeniti vaπ æivot i uËiniti vas novim stvo-renjem,” rekla je. “Bog Êe vam pomoÊi da zaboravite πto se dogodilo i da opro-stite tom mladiÊu.”

Nakon πto je puπten iz bolnice, Alberto je povremeno vidio Mariu Ritu naulici. Jednoga dana pozvala ga je da prisustvuje Ëetrdesetodnevnim sastancimaduhovne obnove u AdventistiËkoj crkvi.

Alberto je bio oduπevljen onim πto je vidio i Ëuo, i krπten je pet mjesecikasnije. Predloæio je Mariji Riti brak i ona je to prihvatila.

Danas Alberto ima pedeset godina i radi kao nadzornik u skladiπtu ce-menta.

On je takoer blagajnik u crkvi, voa subotnje πkole i uËitelj u svojojmjesnoj crkvi.

Moli se za priliku da pojasni Wilderu kako je Bog promijenio njegov æivot.U meuvremenu su se dvaput sreli na ulici i razmijenili pozdrave.

Nasmijao se kad se podsjetio da ga je, kad su imali ozbiljan i teæak razgo-vor, Wilder pokuπao ubiti.

“Ne bojim se jer je Bog sa mnom,” kaæe on.

45


Pouka 6 3.—10. kolovoza 2019.

Klanjanje Stvoritelju“Ovo je post koji mi je po volji, rijeË je Jahve Gospoda:

Kidati okove nepravedne, razvezivat spone jarmene, puπtati naslobodu potlaËene, slomiti sve jarmove; podijeliti kruh svoj sgladnima, uvesti pod krov svoj beskuÊnike, odjenuti onog kogavidiπ gola, i ne kriti se od onog tko je tvoje krvi.” (Izaija 58,6.7)

Biblijski tekstovi: Psalam 115,1-8; Ponovljeni zakon 10,17-22;Psalam 101,1; Izaija 1,10-17; Izaija 58; Marko 12,38-40.

»ak i letimiËnim Ëitanjem knjiga starozavjetnih proroka uoËavamonjihovu zabrinutost zbog loπeg postupanja prema siromaπnima i po-tlaËenima. Proroci i Bog, u Ëije su ime govorili, bili su ispunjeni gnje-vom zbog onoga πto se Ëinilo u svim okolnim narodima (vidi Amos 1; 2).Meutim, takoer su osjeÊali posebnu ljutnju i æalost zbog nepravdekoju je Ëinio Boæji narod, ljudi koji su primili toliko mnogo boæanskihblagoslova. S obzirom na njihovu povijest i zakone koje im je Bog dao,trebali su bolje postupati. Naæalost, nije uvijek bilo tako pa su prorocimnogo govorili o tim turobnim dogaajima.

Zanimljivo je zapaziti da su mnoge od najpoznatijih izjava o pravdii nepravdi od strane starozavjetnih proroka zapravo vezane uz upute obogoπtovlju. Kao πto Êemo vidjeti, pravo bogosluæje ne odnosi se samona vjerski obred. Pravo bogosluæje odnosi se i na zanimanje za dobrodrugih i nastojanje da uzdignemo one koji su potlaËeni i zaboravljeni.

46

NEDJELJA 4. kolovoza

IDOLOPOKLONSTVO I TLA»ENJE

Nedugo nakon πto je Bog izveo izraelski narod iz Egipta, objavio imse na gori Sinaju gdje im je dao Deset zapovijedi u pisanom obliku,ukljuËujuÊi i prve dvije zapovijedi koje nalaæu da se ne treba klanjatidrugim bogovima i praviti idole (vidi Izlazak 20,2-6). Kao odgovor, narodje obeÊao da Êe uËiniti sve πto im je zapovjeeno i da Êe æivjeti kaoNjegov narod (vidi Izlazak 24,1-13).

Meutim, Mojsije tada odlazi na goru i narod se nakon skoro πesttjedana poËeo pitati πto mu se dogodilo. Pod pritiskom mnoπtva, Aronje napravio zlatno tele i poveo narod da mu prinesu ærtve, nakon Ëega“sjede puk jesti i piti pa ustadoπe zabavljati se” (Izlazak 32,6 — Vara-ædinska Biblija). I Bog i Mojsije su se razgnjevili jer je narod brzo napu-stio Boga i okrenuo se idolopoklonstvu — i Ëinilo se da je jedino Mojsi-jevo posredovanje spasilo Izrael od zasluæene kazne (vidi Izlazak 32,30-34).

Idolopoklonstvo je bilo kuπnja u kojoj je Boæji narod Ëesto padao.Povijest izraelskih i Judinih kraljeva obiljeæena je razdobljima idolopo-klonstva u kojima su se Ëinila neËuvena djela na koja su pojedini kra-ljevi naveli svoj narod. Njihova nevjernost stalno je bila u srediπtu po-zornosti proroka koje je Bog slao upuÊujuÊi im pozive da Mu se vrate.»esto su se meu pozivima na obnovu i reformu nalazili pozivi da sebolje ophode prema siromaπnima, nevoljnima i bespomoÊnima koji suæivjeli meu njima.

ProËitajte Psalam 115,1-8. Koju kljuËnu pojedinost pisac ovdjenaglaπava?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

»ovjek je sklon da postane poput stvari ili osobe koju oboæava ilikoju promatra. Prema tome, moglo se oËekivati da Êe briga o drugimai teænja za pravdom oslabjeti kada se Boæji narod prestao klanjati pra-vednom Bogu i okrenuo se klanjanju laænim bogovima susjednih naro-da, bogovima rata i plodnosti. Kada je izabrao druge bogove, narod jepromijenio stav u mnogim pitanjima, ukljuËujuÊi i svoje ponaπanje pre-ma bliænjima. Da su ostali vjerni Gospodinu, oni bi dijelili Njegovu briguo nevoljnima koji su æivjeli meu njima.

Razmislite o Ëinjenici da postajemo sliËni onome πto oboæava-mo. Kako se ovo naËelo oËituje u naπe vrijeme?

47

PONEDJELJAK 5. kolovoza

RAZLOG OBOÆAVANJA

Boæji se narod u cijeloj Bibliji poziva da se klanja Bogu, ali nam sestalno navode razlozi za to. ReËeno nam je da Mu se klanjamo zbogonoga πto je On uËinio i zbog mnogih Njegovih osobina. Meu njima sudobrota, pravednost i milost. Kada se podsjetimo kakav je Bog, πto jeuËinio za nas (posebno Krist na kriæu) i πto obeÊava, nitko od nas nebi se trebao klanjati Bogu i slaviti Ga a da ne zna zaπto to Ëini.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Ponovljeni zakon 10,17-22; Psa-lam 101,1; 146,5-10; Izaija 5,16; 61,11. S kojim se pobudama uovim redcima oboæava i slavi Bog?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Boæjem narodu ovakvi razlozi za oboæavanje Boga nisu bili novi.Jedan od trenutaka kada su se osloboeni Izraelci s najveÊim oduπev-ljenjem klanjali Bogu bio je odgovor na Boæje djelovanje u njihovu korist.Na primjer, nakon πto su iziπli iz Egipta i preπli preko Crvenog mora,Mojsije i Marija poveli su narod u pjesmi hvale Bogu zbog onoga πto suupravo vidjeli i od Ëega su bili spaπeni (vidi Izlazak 15).

Boæju pravednost i milost, otkrivene u takvim dogaajima, nije tre-balo zaboraviti. Narod je ove izvjeπtaje zadræavao u sjeÊanju redovno ihpripovijedajuÊi; godinama poslije Boæja djela i pravednost i dalje su bilinadahnuÊe sljedeÊim naraπtajima u njihovom bogosluæju. Jedan primjertakvog pripovijedanja i bogosluæja zabiljeæen je u Ponovljenom zakonu10,17-22.

Boæja pravednost je, prvo, dio Njegove Osobe, bitan element Njegovogkaraktera. “Odista, Bog zla nikada ne Ëini, niti Svesilni kad izvrÊe pravo.”(Job 34,12) Bog je pravedan i postupa pravedno — to je razlog da Musluæimo i da Ga slavimo.

Drugo, Boæju pravednost zapaæamo u Njegovim pravednim djelimau korist naroda i u korist siromaπnih i potlaËenih. Njegova pravednostnikada nije samo opis Njegovog karaktera. Biblija prikazuje Boga koji je“Ëuo vapaj potlaËenih” (Job 34,28 — Varaædinska Biblija) i koji je spre-man ispraviti nepravde koje su toliko oËite u svijetu. KonaËno, to Êe bitiu potpunosti shvaÊeno prigodom Boæjeg konaËnog suda i ponovnog stva-ranja svijeta.

Ako je stari Izrael imao razloga za slavljenje Gospodina, kolikoih imamo viπe mi nakon kriæa?

48

UTORAK 6. kolovoza

VJERSKI TLA»ITELJI

U boljim vremenima izraelskog i Judinog kraljevstva, narod se vra-Êao u Hram i oboæavanju Boga, mada je Ëak i tada njihovo bogosluæjebilo pomijeπano s elementima idolopoklonstva i religija susjednih naro-da. Meutim, prema rijeËima proroka, Ëak i njihovi najbolji vjerski po-kuπaji nisu bili dovoljni da ih odvrate od zala koja su se Ëinila u zemljiu svakidaπnjem æivotu. I koliko god se trudili da budu poboæni u bogo-sluænim obredima, glazba njihovih hvalospjeva nije mogla uguπiti plaËsiromaπnih i potlaËenih.

Amos je za svoje suvremenike rekao da “gaze potrebnika i satiruuboge u zemlji” (Amos 8,4). Vidio je njihovu æelju da okonËaju obredekako bi mogli nastaviti sa svojim nepoπtenim poslovima, da “kupe siro-maha za novac, potrebita za sandale” (Amos 8,6).

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Izaija 1,10-17; Amos 5,21-24; Mi-hej 6,6-8. ©to je Bog rekao ovim poboænim ljudima o njihovimobredima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog preko svojih proroka snaænim jezikom izlaæe podsmjehu vjerui bogosluæje koji nemaju nikakvih dodirnih toËaka s napaÊenima i potla-Ëenima i u suprotnosti su s njima. U Amosu 5,21-24 Ëitamo da Bog“mrzi”, “odbacuje” njihovo bogosluæje i zgroæen je njime. OpisujuÊinjihove sveËanosti, kaæe da ih “ne voli mirisati”, a njihove ærtve i glazbuodbacuje kao bezvrijedne.

U Miheju 6 vidimo niz pretjeranih, Ëak i podsmjeπljivih prijedlogakako na najprikladniji naËin mogu sluæiti Bogu. Prorok na podsmjeπljivnaËin daje prijedloge u vezi sa ærtvama paljenicama, zatim uveÊava ærtvuna “tisuÊe ovnova, tisuÊe tisuÊa potoka ulja” (Mihej 6,7) prije nego πtoprijee na zastraπujuÊu — ali ne i nepoznatu — krajnost ærtvovanjaprvoroenog djeteta kako bi zadobili Boæju naklonost i oprost.

Na kraju, jedino πto je Gospodin æelio od njih bilo je “samo Ëinitipravicu, milosre ljubiti i smjerno sa svojim Bogom hoditi” (Mihej 6,8).

Jeste li ikada osjetili krivnju zbog toga πto ste bili viπe zao-kupljeni vjerskom formom i obredima nego pomaganjem nevoljnimaoko sebe? ©to ste nauËili iz tog iskustva?

..................................................................................................................................

49

SRIJEDA 7. kolovoza

NA»IN BOGOSLUÆJA

ObjaπnjavajuÊi odnos izmeu bogosluæja i pravde, proroci su poti-cali na joπ jedan korak: na aktivno zanimanje da se siromaπnima ipotlaËenima olakπaju prilike i da se pomogne nevoljnima, πto trebapostati vaæan dio samog bogosluæja. Taj se odnos posebno naglaπava uIzaiji 58.

ProËitajte Izaija 58. ©to je krenulo naopako u odnosu izmeuBoga i Njegovog naroda prema izvjeπtaju u prvom dijelu poglavlja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao πto smo vidjeli, kritika je upuÊena ljudima koji se smatrajupoboænima. »ini se da iskreno traæe Boga, ali im to oËito ne uspijeva.Dakle, Bog kaæe da trebaju promijeniti naËin bogosluæja, sluæiti Mu nadrugaËiji naËin. To znaËi “kidati okove nepravedne, razvezivat sponejarmene, puπtati na slobodu potlaËene, slomiti sve jarmove” (Izaija 58,6).Trebaju nahraniti gladne, pruæiti utoËiπte onima koji nemaju svoj domi pomoÊi onima kojima je potrebna pomoÊ.

Ovakva djela nisu jedini naËin sluæbe Bogu, ali ih Bog potiËe kaonaËin bogosluæja — i oblik bogosluæja koji ima prvenstvo u odnosu napojedine tradicionalne bogosluæne obrede. Takvo bogosluæje nije samookrenuto prema unutra, veÊ donosi blagoslov svima koji su u blizinionih koji se klanjaju Bogu. “Prava je svrha vjere da ljude oslobodi odtereta grijeha, da ukloni nesnoπljivost i tlaËenje i da πiri pravdu, slobo-du i mir.” (The SDA Bible Commentary, sv. 4, 306)

U Izaiji 58,8-12 Bog obeÊava blagoslove kao odgovor na ovakav ob-lik bogosluæja. Kad bi ljudi bili manje usredotoËeni na sebe, Bog biradio s njima i preko njih bi donio ozdravljenje i obnovu.

Zanimljivo je da ovo poglavlje povezuje ovakav naËin bogosluæja sobnovom svetkovanja subote i nazivanjem subote milinom. VeÊ smorazmotrili neke snaæne veze izmeu subote i sluæbe, ali u ovim redcimaobje su aktivnosti ukljuËene u poziv da narod oæivi svoje bogosluæje idoæivi Boæje blagoslove. RazmiπljajuÊi o ovim redcima, Ellen G. Whiteizjavljuje: “Na one koji dræe Gospodnju subotu poloæena je odgovornostda Ëine djela milosra i velikoduπnosti.” (Welfare Ministry, 121)

50


MILOSR–E I VJERNOST

Kada se Isus suoËio s pojedinim vjerskim voama svojeg vremenakoji su Ga kritizirali πto jede s “greπnicima”, naveo je rijeËi prorokaHoπee pozvavπi ih da pogledaju u svoje knjige i otkriju πto je Bog stvarnomislio kada je rekao: “Milosti hoÊu, a ne priloga.” (Matej 9,13; Hoπea6,6)

Kao πto Êemo vidjeti, Isus se u svojem æivotu brinuo za druge isluæio im. Svojim odnosom prema drugima, Ëudima izljeËenja i mnogimusporedbama koje je kazivao, na najbolji je naËin izraæavao posveÊenostBogu. Vjerski voe bili su Njegovi najveÊi kritiËari, ali su bili i metaNjegovih najoπtrijih kritika. Poput religioznih ljudi Izaijinog vremena,vjerovali su da su zahvaljujuÊi svojim vjerskim obredima osigurali po-seban odnos s Bogom, dok su u isto vrijeme izrabljivali siromaπne izanemarivali nevoljne. Njihovo bogosluæje nije bilo u skladu s njihovimdjelima i Isus se nije suzdræavao osuditi takvo licemjerje.

ProËitajte Marko 12,38-40. »ini li se da Isusov komentar daoni “izjedaju dobra udoviËka” tu ne pripada, ili je to bît koju Isusæeli naglasiti? Kako biste vi objasnili zaπto Êe oni biti “stroæesueni”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moæda je Isusova propovijed koja najviπe straπi — pogotovo religi-ozne ljude — ona koju nalazimo u Mateju 23. Ne samo da je Isus rekaoda njihova vjera ne pomaæe ubogim ljudima, veÊ je smatrao da takvareligija stvara dodatni teret. Svojim djelima, ili svojom pasivnoπÊu inebrigom, oni prema Isusovim rijeËima “pred ljudima zatvaraju vratakraljevstva nebeskoga” (Matej 23,13).

Meutim, ponavljajuÊi rijeËi proroka koji su æivjeli prije viπe stolje-Êa, Isus je neposredno ukazivao na jaz izmeu njihove sveËane vjerskeprakse i nepravde koju su Ëinili i od koje su stjecali korist. “Jao vama,knjiæevnici i farizeji, licemjeri jedni, koji dajete desetinu od metvice,komoraËa i kima, dok zanemarujete najvaænije u Zakonu: pravednost,milosre i vjernost.” (Matej 23,23) Isus je brzo dodao da vjerski obiËajii obredi nisu loπi sami po sebi, ali da ne smiju zamijeniti poπtenoophoenje prema drugima.

Kako moæemo izbjeÊi zamku da pomislimo kako je dovoljnosamo imati istinu i poznavati je?

51

PETAK 9. kolovoza


U knjizi Ellen G. White Isusov æivot proËitajte poglavlje “Isus korifarizeje”, 502—512.

“UzdiæuÊi vrijednost praktiËne poboænosti, prorok je samo ponoviosavjet koji je Izrael dobio prije mnogo stoljeÊa. ... Iz stoljeÊa u stoljeÊeove su savjete Gospodnji sluge ponavljali onima koji su bili u opasnostida prihvate izvanjske obiËaje i da zaborave biti milosrdni.” (Ellen G.White, Proroci i kraljevi, 206,207; u izvorniku 326)

“Bila sam pouËena da pozornost naπeg naroda trebam usmjeriti napedeset osmo poglavlje Izaije. »itajte pozorno ovo poglavlje u kojem jeopisana vrsta sluæbe koja Êe doprinijeti æivotu Crkve. Djelo Evaneljazahtijeva naπu velikoduπnost kao i naπ rad. Kad vidite duπu koja pati,koja oËekuje pomoÊ, pomozite joj. Kad naete gladne, nahranite ih.Tako Êete raditi u Kristovim redovima. UËiteljev sveti rad bio je ispunjenmilosrem. Pozivajmo ljude gdje god se nalaze da sudjeluju u tom ra-du.” (Ellen G. White, Welfare Ministry, 29)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Jeste li o djelima pravde i ljubavi ikada razmiπljali kao oËinu bogosluæja? Kako ovakvo razmiπljanje moæe promijeniti vaπpristup brizi za druge? Kako moæe promijeniti vaπ stav premabogosluæju?

2. Kako se u krπÊanskom æivotu, osobnom æivotu i æivotu crk-vene zajednice, moæemo saËuvati od zanemarivanja onoga “πto jenajvaænije u Zakonu” (Matej 23,23)? Moæete li se prisjetiti nekihprimjera kada ste moæda “cijedili komarca, a devu proædirali” (Matej23,24)?

3. Zaπto se licemjerje smatra tolikim grijehom? Zar nije boljeda makar pokuπamo izgledati kao da Ëinimo dobro?

4. Kako Boæje vienje siromaπnih i nevoljnih i Njegova briga zanjih, izraæeni preko proroka, mijenjaju vaπ pogled na svijet? Bisteli drugaËije razumjeli dnevne vijesti i izvjeπtaje da ih Ëitate i slu-πate oËima i uπima proroka?

Saæetak: Dok su proroci bili zabrinuti zbog zla u zemlji, posebnosu bili usredotoËeni na zla koja je Ëinio narod koji je tvrdio da sluæiBogu. I proroci i Isus smatrali su da njihovo bogosluæje nije u skladus pravdom i da je takva religija licemjerna. Pravo bogosluæje kakvo Bogtraæi ukljuËuje borbu protiv tlaËenja i brigu o siromaπnima i nevoljnima.

52

Snovi o Isusu

Susumu Kanai je imao svoje prvo vienje Isusa dok je leæao u krevetu upet sati ujutro, u Osaki, u Japanu. Proveo je neko vrijeme razmiπljajuÊi o æivotu,kako je to bilo svakog jutra, i tako dvanaest godina, u svojem rodnom gradu kojiima dva milijuna i πesto tisuÊa stanovnika, a nalazi se petsto kilometara ju-gozapadno od Tokija. Ali ovaj se put iznenadio jakoj svjetlosti. Na svjetlu jeugledao figuru osvijetljenu sa straænje strane, s ispruæenim rukama.

Zanimljivo bi bilo znati viπe o tome, pomislio je Susumu, i pretraæio na tutemu neπto na internetu. Pronaπao je fotografiju na kojoj je bio kip KristaOtkupitelja s raπirenim rukama u Rio de Janeirou, u Brazilu. ZakljuËio je da jemoæda vidio Isusa. Nemojmo zaboraviti da je u Japanu krπÊanstvo nedovoljnopoznata religija i da skoro niπta ne znaju o Isusu.

Nedugo zatim Susumu je imao san u kojem je sjedio nasuprot muπkarcaza stolom. »ovjek je imao ruke na stolu i bile su obavijene jarkim duginimbojama. Kad je posjetio brijaËnicu nekoliko dana kasnije, Susumu je shvatio daje Ëovjek kojega je vidio u snu Isus.

Dok je pregledavao knjigu s poznatim slikama, ËekajuÊi na red za πiπanje,vidio je Posljednju veËeru Leonarda da Vincija i na slici prepoznao Isusa, ka-kvog je vidio u snu. Snovi i vienja su se nastavili.

Susumu je imao san kako su on i sedmero drugih ljudi zarobljeni u stranojzemlji. Gledao je kako je sedmero muπkaraca ubijeno, i to jedan po jedan. Kadje doπao red na njega, netko ga je zgrabio s lea i πapnuo: “Ja sam koptskekrπÊanske vjere. Doi sa mnom.”

Susumu se u tom trenutku probudio. Potraæio je pojam “Kopti” na inter-netu, i bio je zapanjen kad je pronaπao Koptsku crkvu udaljenu samo pedesetpet kilometara od njegovog grada. Prvi put se pitao bi li trebao iÊi u crkvu.

Nekoliko dana kasnije, ujutro je Susumu imao joπ jedno vienje. Vidio jerijeËi “Evanelje po Mateju”, koje su mu prolazile kroz um, poput digitalnogoglasa. Nije znao πto te rijeËi znaËe. Pogledao je na internetu online i saznaoda je to knjiga Biblije. Preuzeo je s interneta Bibliju u audio obliku, potraæioEvanelje po Mateju i poËeo ga sluπati u automobilu dok se vozio.

Istodobno, pitao je svoju stanodavku, za koju je znao da je krπÊanka, gdjepohaa bogosluæja. Ona ga je odvela u Crkvu adventista sedmog dana u Adven-tistiËki centar u Osaki.

Susumu se nalazi meu desetinama netraæenih gostiju koji su se pojavilina jedinstvenom evangelizacijskom nizu na 161 sajtu (evangelizacija preko in-terneta) diljem Japana 2018. godine.

Oni nikada nisu vidjeli niπta sliËno u zemlji gdje krπÊani Ëine samo 0,7posto stanovniπtva. “Sveti Duh Ëini neπto izvanredno u Japanu, dovodeÊi ljudeu crkvu i osvjedoËava ih u istinu”, kaæe predsjednik AdventistiËke crkve usvijetu Ted N. C. Wilson, koji se sreo sa Susumom. “Moramo se moliti za kasnukiπu Svetog Duha, da zemlje poput Japana, i mnoge druge, budu potpuno pre-plavljene adventnom porukom.”

53



Isus i potrebiti“Na meni je duh Gospodnji, jer me pomazao. Poslao me da

donesem Radosnu vijest siromasima, da navijestim osloboenjezarobljenicima i vraÊanje vida slijepcima, da oslobodim potla-Ëene, da proglasim godinu milosti Gospodnje.” (Luka 4,18.19)

Biblijski tekstovi: Luka 1,46-55; Luka 4,16-21; Luka 7,18-23;Matej 12,15-21; Matej 21,12-16; Marko 11,15-19; Izaija 53,3-6.

Izmeu ostalih razloga, Isus se utjelovio kako bi nam pokazao ka-kav je Bog. To je Ëinio svojim pouËavanjem, ærtvom i æivotom, odnosnonaËinom na koji se ophodio prema obiËnim ljudima. Mnoga Njegovadjela izvrπila su trenutaËne, stvarne promjene u æivotu ljudi.

Ovu stranu Mesijine sluæbe prorekli su starozavjetni proroci, Isuso-va majka Marija, Ëak i Isus osobno kada je u prvoj zabiljeæenoj propovi-jedi objavio svoje poslanje (Luka 4). Osim toga, govoreÊi o Isusovomæivotu, u nastojanju da objasne Njegova djela, pisci evanelja Ëesto suupotrebljavali jezik starozavjetnih proroka. Tako se Isusov æivot jasnovidio u proroËanstvima ovih proroka, kao i njihovo suosjeÊanje premasiromaπnima i potlaËenima.

Vjerski voe, meutim, smatrali su Isusa prijetnjom. Straπnu ne-pravdu i okrutnost pokazuje trenutak kada su uhitili Isusa, nepravednoMu sudili i razapeli Ga. Bog je preko Isusa upoznao πto znaËi nepravda,a u Njegovoj smrti razotkrio je uæas zla. U Njegovom uskrsnuÊu izvoje-vao je pobjedu za æivot, dobrotu i spasenje.

54


MARIJINA PJESMA

Zamislite ovaj prizor: Marija je primila vijest od anela Gabrielaprije samo nekoliko dana. Rekao joj je da Êe postati Isusova majka,majka Sina Viπnjega. Ona to joπ nikome nije priznala, ali se sprema uposjet Elizabeti, starijoj roakinji, koja takoer oËekuje posebno dijete.Duhovnim oËima Elizabeta uvia Marijinu vijest i prije nego πto je Mari-ja imala priliku bilo πto reÊi. One zajedno slave Boæja obeÊanja i dobrotu.

ProËitajte Luka 1,46-55. Zapazite da hvalu zapoËinje onim πtoje njoj znaËio ovaj dogaaj — “jer mi velike stvari uËini Silni, Ëijeje ime sveto” (Luka 1,49) — ali da poslije poprima opÊe odlike.Zaπto naπa hvala Bogu treba imati osobni i opÊi naglasak?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovo je iznimna pjesma koja bi se mogla dobro uklopiti u psalme ilispise hebrejskih proroka. Marija je preplavljena Ëuenjem i osjeÊajemzahvalnosti prema Bogu. OËito je primijetila da Bog djeluje u njezinomæivotu, ali je takoer svjesna πireg znaËenja Boæjeg plana za njezinnarod i ljudski rod.

Meutim, prema Marijinom razumijevanju, Bog nije samo silan idostojan hvale, veÊ je i milostiv i pokazuje posebnu brigu prema poniz-nima, potlaËenima i siromaπnima. Tek πto je aneo otiπao objavivπi “ra-dosnu vijest” o roenju djeteta, Marija je zapjevala: “Zbaci s prijestoljavladare, a uzvisi neznatne; gladne zasiti dobrima, a bogataπe otpustipraznih ruku.” (Luka 1,52.53)

Na samom poËetku izvjeπtaja o Isusovom æivotu na Zemlji, On jepredstavljen kao vladar (vidi Luka 1,43) — ali kao vladar drugaËijegkraljevstva. Kao πto su opisali mnogi tumaËi, Boæje kraljevstvo koje jeIsus doπao uspostaviti i utvrditi trebalo je biti u suprotnosti s uobiËaje-nim druπtvenim poretkom kraljevstava ovoga svijeta. U opisima Isuso-vog kraljevstva moÊni i bogati ovoga svijeta su najmanji, a siromaπni ipotlaËeni su slobodni, “ispunjeni” i uzdignuti.

Ako Crkva treba biti izraz Boæjeg kraljevstva, koliko je dobrau kraljevstvu koje je Marija opisala? Kako se ovakvo kraljevstvomoæe osnovati a da se pritom ne bude nepoπten prema bogatima imoÊnima koji takoer primaju Kristovu ljubav?

55


SVRHA ISUSOVOG POSLANJA

Bilo da je taj tekst bio odreen za Ëitanje toga dana ili je Isusnamjerno pronaπao odgovarajuÊe retke (Izaija 61,1.2) u svitku koji Muje uruËen, nije bilo sluËajno πto su upravo ovi redci bili dio Njegove prvejavne propovijedi. Nije sluËajno niti πto zapisom o Isusovoj kratkoj pro-povijedi u Luki 4,16-21 — “danas se ovo Pismo, koje ste Ëuli svojimuπima, ispunilo” (Luka 4,21) — zapoËinje Lukin izvjeπtaj o Isusovojjavnoj sluæbi.

»inilo se da je Isus preuzeo melodiju Marijine pjesme o drugaËijemkraljevstvu i poËeo ga ostvarivati u svojoj sluæbi. Isus je upotrijebioIzaijino proroËanstvo koje objaπnjava πto On Ëini i πto Êe uËiniti. Takoje na drugi naËin izrazio ono πto je Marija opisala prije trideset godina.Siromaπni, ranjeni i potlaËeni poseban su predmet Boæje pozornosti iprimatelji radosne vijesti koju Isus donosi.

Isus je usvojio ove retke iz 61. poglavlja Knjige proroka Izaije kaosvrhu svojeg poslanja. Njegova sluæba i poslanje trebali su biti i duhov-ne i praktiËne naravi i On je pokazao da duhovno i praktiËno nije tolikoudaljeno jedno od drugoga kao πto mi katkad mislimo. Za Isusa i Nje-gove uËenike, briga o ljudima u tjelesnom i praktiËnom smislu bila jeu najmanju ruku dio duhovne skrbi.

ProËitajte i usporedite sljedeÊe tekstove: Luka 4,16-21; 7,18-23. ©to mislite, zaπto je Isus odgovorio na ovaj naËin? Kako bisteodgovorili na sliËna pitanja o Isusovoj boæanskoj naravi i uloziMesije?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada je Isus poslao svoje uËenike, nalog koji im je dao bio jetakoer u skladu s Njegovim poslanjem. Iako su trebali objaviti: “Blizuje kraljevstvo nebesko!” (Matej 10,7), Isusove daljnje upute uËenicimaglasile su: “LijeËite bolesnike, uskrisujte mrtvace, Ëistite gubavce, izgo-nite zle duhove! Badava ste primili, badava i dajite!” (Matej 10,8) Sluæbakoju su obavljali u Njegovo ime trebala je odraæavati i provoditi u djelovrijednosti i naËela Isusove sluæbe i kraljevstva u koje je pozivao narod.UËenici su se trebali pridruæiti Isusu u Njegovom poslanju da uzdigneodbaËene, najmanje i izgubljene.

Kako ovaj rad moæemo uskladiti s kljuËnom porukom propo-vijedanja Trostruke aneoske vesti izgubljenom svijetu? Zaπto sveπto Ëinimo mora biti povezano, na ovaj ili onaj naËin, s objavljiva-njem “sadaπnje istine”?

56

UTORAK 13. kolovoza

ISUS LIJE»I

Evanelja su puna izvjeπtaja o Isusovim Ëudima, posebno ËudimaizljeËenja. Kao πto je prorekao Izaija, On je iscjeljivao slijepe i osloba-ao one koji su bili pogoeni boleπÊu, katkad nakon mnogo godinapatnje (vidi Marko 5,24-34; Ivan 5,1-15). Meutim, Ëinio je i viπe od toga:hromom je pomogao da prohoda; lijeËio je gubavce — ne samo rijeËju,veÊ i dodirom, iako su bili “neËisti”; suoËavao se sa zlodusima koji suzaposjedali Ëovjekov um i tijelo; podizao je Ëak i mrtve.

Moæemo pomisliti da su ova Ëuda trebala privuÊi mnoπtvo i dokazatiNjegovu silu mnogima koji su sumnjali u Njega i upuÊivali Mu kritike.Meutim, nije uvijek bilo tako. Umjesto toga, Isus je Ëesto davao uputeizlijeËenoj osobi da nikome ne govori πto se dogodilo. Iako je malovjerojatno da su iscijeljeni ljudi slijedili ove naloge i zadræavali divnevijesti za sebe, Isus je æelio pokazati da Njegova Ëuda ukazuju na neπtoznaËajnije od samih Ëudesnih prizora. KonaËni cilj, naravno, bio je danarod primi spasenje u Njemu.

Ipak, Isusova Ëuda iscjeljenja bila su izraz Njegovog suosjeÊanja.Na primjer, prije nego πto je nahranio pet tisuÊa ljudi, Matej biljeæi: “AIsus, izaπavπi, ugleda veliko mnoπtvo te se saæali nad njima i ozdravi imbolesnike.” (Matej 14,14 — Varaædinska Biblija) Isus je osjeÊao bol ra-njenih i Ëinio je πto je mogao da ljudima s kojima je dolazio u dodirpomogne i da ih uzdigne.

ProËitajte Izaijino proroËanstvo u Mateju 12,15-21. Na kojenaËine Izaija i Matej prepoznaju da je ono πto Isus Ëini uzviπenijeod obiËnog izljeËenja nekolicine — ili Ëak i nekoliko stotina —bolesnih ljudi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Svako Ëudo πto ga je Krist uËinio bilo je znak Njegova boæanstva.On je vrπio upravo onaj rad koji je navijeπten kao Mesijin; ali za farizejeova djela milosra bila su izriËita sablazan. Hebrejski su voe gledali sbezduπnom ravnoduπnoπÊu na ljudske patnje. U mnogim sluËajevimanjihova sebiËnost i ugnjetavanje prouzroËili su patnje πto ih je Kristotklonio. Tako su Njegova Ëuda bila za njih prijekor.” (Ellen G. White,Isusov æivot, 331; u izvorniku 406)

Isusova Ëuda izljeËenja bila su djela suosjeÊanja i pravde. Meutim,u svakom sluËaju nisu bila cilj sama po sebi. KonaËna svrha svega πtoje Krist Ëinio bila je da povede ljude u vjeËni æivot (vidi Ivan 17,3).

57

SRIJEDA 14. kolovoza

»I©∆ENJE HRAMA

Kada u evaneljima Ëitamo izvjeπtaje o Isusu, Ëesto smo privuËeninjeænim slikama — Njegovoj brizi prema bolesnima i djeci, Njegovimusporedbama o traæenju izgubljenih i Njegovim rijeËima o Boæjem kra-ljevstvu. To moæe biti razlog zaπto nas drugi izvjeπtaji u kojima Gavidimo kako djeluje snaæno i oπtro — pogotovo protiv vjerskih voaNjegovog vremena i pojedinih njihovih obiËaja — mogu iznenaditi.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Matej 21,12-16; Marko 11,15-19;Luka 19,45-48; Ivan 2,13-17. Zaπto je znaËajna Ëinjenica da su usvim evaneljima zabiljeæeni sliËni izvjeπtaji?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ne iznenauje πto je ovaj dogaaj spomenut u svim evaneljima. Upitanju je izvjeπtaj ispunjen dramom, akcijom i æarom. Isus je oËitozabrinut zbog upotrebe hrama na ovakav naËin i zamjenom pravogbogosluæja s prodajom ærtvenih æivotinja. Kakvo oskvrnuÊe svega πto sute ærtve trebale prikazivati, Njegovu smrt za grijehe svijeta!

Takvo neposredno djelovanje odgovaralo je tradiciji hebrejskihproroka. Ovaj trenutak spomenut je u svim evaneljima i o njemu govoriIsus ili pisci evanelja koji su navodili tekst iz Izaije, Jeremije ili Psala-ma u namjeri da objasne πto se dogaa u izvjeπtaju. Ljudi su prepoznaliIsusa kao proroka (vidi Matej 21,11). Priπli su Mu kada je lijeËio i pou-Ëavao u dvoriπtu hrama nakon πto je istjerao trgovce i mjenjaËe novca.Dok su sluπali Njegove pouke, ljudi su u Njegovom dodiru pronalaziliizljeËenje, a u srcu su njegovali nadu.

Vjerski voe takoer su prepoznali Isusa kao proroka koji bi mogaougroziti njihovu moÊ i stabilnost druπtvenog poretka. Skovali su urotuda Ga ubiju, na isti naËin kao πto su njihovi preci u prethodnim vjekovi-ma kovali planove protiv proroka (pronaite ovaj kontrast u Luki19,47.48).

©to kao vjernici moæemo uËiniti s naπe strane da naπe mjesnecrkve nikada ne postanu mjesta kojima Êe biti potrebno ono πto jehramu bilo potrebno u Isusovo vrijeme? Kako moæemo izbjeÊi oveduhovne opasnosti? ©to neke od njih zapravo mogu biti?

58


KRISTOV KRIÆ

Utjeπno je πto Bog vidi i Ëuje vapaj siromaπnih i nevoljnih. Za-divljujuÊe je πto je Bog u Isusu doæivio i podnio najgori oblik ovoze-maljske neËovjeËnosti, tlaËenja i nepravde. Usprkos suosjeÊanju i do-broti koju je Isus pokazao u svojem æivotu i sluæbi, Njegova smrt doπlaje kao posljedica mrænje, zavisti i nepravde.

Od trenutka kada je Isus izgovorio molitve u Getsemanskom vrtu,u kojima se ogledala Njegova velika patnja, do trenutka Njegovog uhi-Êenja, “suenja”, muËenja, ismijavanja, raspeÊa i smrti, podnio je teπkukuπnju boli, okrutnosti, zla i tlaËiteljske sile. Sve ovo bilo je joπ ruænijezbog nevinosti, ËistoÊe i dobrote Onoga koji je sve to podnio: “Negosama sebe obezvrijedi uzevπi obliËje sluge i postavπi ljudima sliËan. Inaπavπi se u obliËju poput Ëovjeka, ponizi sam sebe postavπi posluπando smrti, smrti na kriæu.” (Filipljanima 2,7.8 — Varaædinska Biblija)GledajuÊi kroz prizmu izvjeπtaja o spasenju, zapaæamo ljepotu Isusoveærtve koju je podnio radi nas, ali ne trebamo zaboraviti strahotu patnjei nepravde koje je doæivio.

ProËitajte Izaija 53,3-6. ©to se prema ovom tekstu dogodiloIsusu, Nevinome, koji je stradao zbog greπnika? Kako nam pomaæeda shvatimo πto je proæivio radi nas?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog u Isusu zna πto znaËi biti ærtva zla i nepravde. Pogubljenjenevinog Ëovjeka je zloËin; ubojstvo Boga joπ je veÊi zloËin. Bog se tolikopoistovjetio s nama u naπem slabom i palom stanju da ne moæemosumnjati u Njegovo suosjeÊanje i vjernost: “Nemamo, naime, nekogavelikog sveÊenika koji ne bi mogao suosjeÊati s naπim slabostima, negojednoga koji je iskusan u svemu (kao i mi), samo πto nije sagrijeπio.”(Hebrejima 4,15) Kakvo je to otkrivenje Boæjeg karaktera! Kako zaoku-pljamo svoje misli radosnom vijeπÊu o Bogu na kriæu?

Zaπto u srediπtu svoje misije i u svemu πto Ëinimo za Gospo-dina, pogotovo u pribliæavanju nevoljnima, moramo uvijek imati naumu smrt Isusa kao naπe Zamjene — ne samo zbog sebe, veÊ i zbogonih kojima pomaæemo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

59

PETAK 16. kolovoza


ProËitajte u knjizi Ellen G. White Sluæba lijeËenja poglavlje “Danisluæbe”, 13—23; u knjizi Isusov æivot poglavlje “Ponovno oËiπÊenje hra-ma”, 482—493, i poglavlje “U Pilatovoj sudnici”, 598—614.

“Bog je u svojoj RijeËi jasno otkrio da Êe kazniti prekrπitelje svogZakona. Oni koji se tjeπe da je Bog i previπe milosrdan da bi izvrπiopravdu nad greπnikom, trebaju samo pogledati na golgotski kriæ. Smrtbezgreπnog Boæjeg Sina svjedoËi da je ‘plaÊa grijeha smrt’, da svakokrπenje Boæjeg zakona mora biti pravedno naplaÊeno. Bezgreπni Kristpostao je grijehom za Ëovjeka. On je ponio krivnju za prijestup i skrivanjeOËeva lica dok se Njegovo srce nije slomilo i æivot ugasio. Cijela ovaærtva prinesena je da bi greπnici mogli biti otkupljeni. Nije bilo drugognaËina da se Ëovjek oslobodi od kazne grijeha. A svaka duπa koja ne æelisudjelovati u tako skupo plaÊenom pomirenju mora osobno ponijetikrivnju i kaznu za prekrπaj.” (Ellen G. White, Velika borba, 425,426; uizvorniku 540)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ProËitajte prethodnu izjavu Ellen G. White. Razgovarajte ostvarnosti nepravde: Krist, Nevini, podnio je kaznu umjesto greπni-ka. Zaπto je vaæno da ovu kljuËnu istinu imamo na umu?

2. Isus se nikada nije zalagao za politiËku reformu da bi us-postavio “kraljevstvo” na koje je ukazivao. Uostalom, povijest jepuna æalosnih izvjeπtaja o ljudima koji su u ime pomaganja po-tlaËenima pribjegavali nasilju i vrπili pritisak. Sve πto je bilo posti-gnuto Ëesto je bila promjena jednog tlaËitelja drugim. Iako krπÊanimogu i trebaju suraivati s vlastima da bi pomogli nevoljnima,zaπto uvijek moraju biti obazrivi kad je u pitanju primjena politikeradi postizanja ovih ciljeva?

3. Razmislite πto obuhvaÊa plan spasenja. Isus, Pravednik, stra-dao je radi nepravednih, πto znaËi za svakoga od nas. Zaπto nasova uzviπena ærtva treba uËiniti novim ljudima u Kristu?

Saæetak: Isusova je sluæba u evaneljima prikazana i objaπnjena uodnosu na rad starozavjetnih proroka. Radosna vijest za siromaπne,sloboda za potlaËene i iscjeljenje slabih objavljivani su kao obiljeæjaMesije — i neπto πto je Isus pokazao u svojoj sluæbi. Ipak, kada je umro,podnio je udarac nepravde, ali je na kraju pobijedio ono najgore u palomljudskom rodu i neËovjeËnosti. ZahvaljujuÊi Njegovoj nepravednoj smrtiumjesto nas, grijesi nam mogu biti oproπteni, a mi imamo obeÊanje ovjeËnom æivotu.

60

Otpuπtena zbog svetkovanja subote

Odrasla sam u Nampuli, treÊem po veliËini gradu u Mozambiku, gdje osam-deset posto stanovniπtva pripada muslimanskoj vjeroispovijedi. Nisam se osje-Êala ugodno u vjeri svoje majke, koja se razvela kad sam bila mala. Neπto umojoj glavi mi je govorilo da trebam ispitati krπÊanstvo kako bih naπla mir usvojem srcu.

Jednog dana sam majci rekla za moju æelju. “Mama, æelim biti krπÊanka.”Moja majka je rekla: “Ako æeliπ biti krπÊanka, nemoj me viπe zvati ‘mama’.

Viπe neÊeπ biti moja kÊi.”Njezine su me rijeËi uplaπile. Prestala sam iÊi na njezino mjesto bogoslu-

æja. Nisam iπla ni na koje bogosluæje. Htjela sam vidjeti kako Êe majka reagirati.Kad je majka vidjela da uopÊe ne pohaam bogosluæja, rekla je: “Dobro, moæeπiÊi pogledati kako je u krπÊanskoj crkvi.”

Bila sam tako sretna! Ali nisam odmah poËela traæiti crkvu, jer sam pila iodlazila na zabave.

Jednog dana priπao mi je mladiÊ na ulici.“Znaπ li da te Bog voli?”“Da”, rekla sam.“Moraπ ostaviti sve svoje grijehe!” rekao je.Te su me rijeËi uznemirile. »ovjek se predstavio kao Armando i pozvao me

u svoju crkvu u blizini.Meutim, nakon πto smo se raziπli, nisam se mogla sjetiti imena crkve

koju je spomenuo. Mjesec dana kasnije potraæila sam po susjedstvu i shvatilada je jedina mjesna crkva u tom okruæenju adventistiËka. Pastor u crkvi, Eleu-terio Marage, nije poznavao Armanda, ali mi je ponudio prouËavanje Biblije.

Tri mjeseca kasnije bila sam krπtena.Æivot je odmah postao teæak. U restoranu u kojem sam radila htjeli su me

natjerati da radim subotom. Pomislila sam: Ako ne radim subotom, onda neÊuimati posao. Ako nemam posao, kako Êe moja majka i mlaa sestra preæivjeti?Ja sam bila jedina koja se brinula o njima.

Nakon πto sam provela mjesec dana pitajuÊi se πto uËiniti, proËitala samIsusovo obeÊanje u Matej 6,33: “Traæite najprije kraljevstvo Boæje i njegovupravednost, a ostalo Êe vam se dodati.”

Dala sam otkaz. Moja je majka u poËetku bila uznemirena, ali Bog je sveprovidio. Jedan od moje trojice starije braÊe zauzeo se kako bi se brinuo zamoju majku i sestru.

Ali ono πto me je najviπe zadivilo jest kako se moje razmiπljanje promije-nilo. Imam mir kakvog nikad dosad nisam imala. Zahvaljujem Gospodinu πto semoj æivot promijenio. Sada imam dvadeset i dvije godine i joπ nisam uspjelapronaÊi posao s punim radnim vremenom. Ali, po Boæjoj milosti, dovela samËetiri osobe do krπtenja tijekom proπle godine.

Aurora Carlos Justino

61



“Jednomu od ove mojenajmanje braÊe”

“Kralj Êe im odgovoriti: ‘Zaista, kaæem vam, meni ste uËinilikoliko ste uËinili jednomu od ove moje najmanje braÊe’.” (Matej25,40)

Biblijski tekstovi: Matej 5,2-16.38-48; Rimljanima 12,20.21;Luka 16,19-31; Luka 12,13-21; Matej 25,31-46.

Nakon πto smo vidjeli da je Isusov æivot bio posveÊen brizi za druge,pogotovo za napaÊene i izgubljene, oËekujemo da je Isus imao mnogotoga za reÊi o brizi za druge ljude. I rekao je.

Isusove pouke su praktiËne i odgovaraju na pitanje πto znaËi æivjetikao Boæji sljedbenik. Zapaæamo da nas Isus upuÊuje na djela pravde,ljubaznosti i milosra, koja je i On Ëinio dok je bio ovdje na Zemlji. Akoslijedimo Njegov primjer, sluæit Êemo drugima kao πto je i On sluæio.

Isus je govorio i o nebeskom kraljevstvu. Prema Isusovom opisu,nebesko kraljevstvo je stvarnost koju moæemo doæivjeti veÊ sada. To jenaËin æivota u kojem vladaju drugaËiji prioriteti, vrijednosti i vrline uodnosu na one koje nalazimo u zemaljskim kraljevstvima. Isus je usvojem nauku objasnio ureenje ovog kraljevstva, koje je snaæno usre-dotoËeno na sluæenje Bogu i odnos prema drugima. Takoer otkrivamoda sluæenjem drugima — brinuÊi se o njihovim potrebama i pruæajuÊi impomoÊ — neposredno sluæimo Bogu.

62


GOVOR NA GORI

Govor na Gori Isusova je najduæa propovijed ili zbirka uËenja. Nje-gov opis æivota u Boæjem kraljevstvu, zabiljeæen u tri poglavlja, zapoËinjenabrajanjem vrijednosti poznatih kao Blaæenstva.

ProËitajte Matej 5,2-16. Koje su zajedniËke odlike ovih devetvrijednosti ili ljudi koje je Isus opisao kao “blagoslovljene”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Osim duboke duhovne primjene ovih rijeËi, ne smijemo zanemaritinjihovo praktiËno znaËenje. Isus je govorio o prepoznavanju siromaπtvau nama osobno i u naπem svijetu. Takoer je govorio o pravednosti,poniznosti, milosti, mirotvorstvu i ËistoÊi srca. Trebamo zapaziti kakvuÊe praktiËnu razliku ove osobine unijeti u naπ æivot i svijet kada æivimopo njima. Takvo praktiËno znaËenje naglaπeno je u sljedeÊim Isusovimizjavama u kojima potiËe svoje uËenike da budu sol i svjetlo svijetu(Matej 5,13-16).

Kada se upotrijebe na odgovarajuÊi naËin, sol i svjetlo unose pro-mjenu u odreenim okvirima. Sol doprinosi ukusu i Ëuva hranu u kojuje dodana; simboliËki prikazuje dobro koje trebamo Ëiniti ljudima okosebe. SliËno tome, svjetlo razgoni tamu, otkriva prepreke i opasnosti,Ëini dom ili grad sigurnijim i toËka je prema kojoj se moæemo upravljatiËak i ako smo udaljeni od njega. Isus je rekao: “Vaπe svjetlo neka takozasja pred ljudima da vide vaπa djela ljubavi te slave vaπeg Oca nebes-kog.” (Matej 5,16)

Oba ova simbola, sol i svjetlo, ukazuju na odgovornost uËenika dapozitivno utjeËu na æivot ljudi oko sebe. Mi smo sol i svjetlo kada usvojem æivotu iskazujemo æalost na odgovarajuÊi naËin, imamo Ëistosrce, pokazujemo poniznost, Ëinimo djela milosra, gradimo mir i pod-nosimo zlo. Dakle, Isus poËinje ovu propovijed pozivom da utjelovimoove katkad podcijenjene vrijednosti Njegovog kraljevstva.

Na koji naËin vaπa mjesna crkva djeluje kao sol i svjetlo udruπtvu? U kojem je smislu vaπa druπtvena zajednica bolje mjestozato πto u njoj djeluje Crkva? S druge strane, kad nje ne bi bilo,kako bi to utjecalo na vaπu druπtvenu zajednicu?

63


POBJEDA NAD ZLOM S BOGOM

Kada razmiπljamo o Isusovom nauku, trebamo imati na umu ljudekojima se obraÊao i okolnosti u kojima su æivjeli. Isus je privlaËio velikomnoπtvo ljudi u podruËjima u kojima je sluæio (vidi Matej 4,25; 5,1).Uglavnom su to bili obiËni ljudi koji su æivjeli pod vlaπÊu RimskogCarstva, ali bilo je meu njima i æidovskih starjeπina i vjerskih voa.Æivot obiËnog naroda bio je teæak. Natovareni teπkim nametima i op-tereÊeni vjerskim obiËajima, imali su malo izbora kad je u pitanju bionjihov æivot.

PouËavajuÊi ove ljude, Isus je nastojao da æive ispravno, dostojan-stveno i hrabro bez obzira na okolnosti u kojima se nalaze. Jedan takavprimjer nalazimo u Mateju 5,38-48. Nalozi “okreni mu i drugi” obraz,“podaj mu i ogrtaË”, “poi dvije” milje s njim, toliko su poznati da supostali posloviËni. Meutim, samo poznavanje ovih naloga ne ispunjavadjela i stavove o kojima Isus ovdje pouËava.

Prizori koje je Isus opisao bili su uobiËajeno iskustvo mnogih Nje-govih sluπatelja. Njihovi “nadreeni” ili gospodari Ëesto su se premanjima ophodili osorno. »esto su bili u dugovima ili su gubili svojuimovinu koja bi pripala gospodarima i zajmodavcima. »esto su ih oku-patorski rimski vojnici prisiljavali na rad. Isus je uËio narod da saËuvasvoje dostojanstvo, da se ophodi prema tlaËiteljima bolje nego πto suzasluæili i tako se odupre gubitku ËovjeËnosti. Iako su tlaËitelji primje-njivali silu, ljudi su uvijek imali slobodu da biraju kako Êe odgovoriti.OdupiruÊi se bez nasilja i velikoduπno, razotkrivali su tlaËiteljsku silui nepravdu.

Usporedite sljedeÊe tekstove: Matej 5,38-48; Rimljanima 12,20.21. Kako moæemo primijeniti ova radikalna naËela u svojem æivotu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus je saæeo sav “Zakon i Proroke” — sve svete spise kojenazivamo Starim zavjetom — u jednostavno naËelo poznato kaoZlatno pravilo: “Sve πto æelite da ljudi Ëine vama, Ëinite i vi njima!U tome je sav Zakon i Proroci.” (Matej 7,12) Kako upravo sadamoæete uloæiti napor da uËinite ono πto On nalaæe u ovom tekstu,bez obzira na cijenu?

64

UTORAK 20. kolovoza

MILOSRDNI SAMARIJANAC

ProËitajte Luka 10,25-27. UËitelj Zakona koji je uputio pitanjeIsusu dao je uobiËajeni saæetak starozavjetnih zapovijedi o æivotupo Boæjoj volji. Kako su ove dvije zapovijedi povezane?

..................................................................................................................................

Kada je Isusu bilo upuÊeno pitanje, Njegovi odgovori Ëesto su bilipotpuno drugaËiji od pitanja koje Mu je neka osoba postavila. »ini se dasu zbog zapovijedi “ljubi bliænjega svoga kao samoga sebe” iz Levitskogzakonika 19,18 mnogi tadaπnji vjerski voe proveli mnogo vremena iutroπili dosta energije raspravljajuÊi o opsegu i granicama ovog naËelao bliænjima. Isus je nastojao proπiriti razumijevanje ovog izraza kodsvojih uËenika napominjuÊi da trebaju ljubiti ne samo svoje bliænje, veÊsvakome Ëiniti dobro: “A ja vam kaæem: Ljubite svoje neprijatelje i moliteza one koji vas progone, kako biste postali sinovi svoga Oca nebeskog,koji Ëini da njegovo sunce izlazi nad zlima i dobrima, i da kiπa padapravednima i nepravednima.” (Matej 5,44.45)

Meutim, kada zakonoznanac æeli iskuπati Isusa, on se vraÊa napitanje o kojem se mnogo raspravljalo: “Tko je onda moj bliænji?” (Luka10,29) DajuÊi odgovor, Isus je ispriËao usporedbu o milosrdnom Sama-rijancu, ali konaËan odgovor na zakonoznanËevo pitanje nije trebao od-rediti znaËenje izraza “bliænji”. Umjesto toga, Isus je zapravo rekao: “Idii budi bliænji svakome kome je potrebna tvoja pomoÊ.” (vidi Luka10,36.37)

ProËitajte Luka 10,30-37. Kakvo je znaËenje Isusove uspored-be triju osoba koje nalaze Ëovjeka pokraj puta kojem je potrebnanjihova pomoÊ?

..................................................................................................................................

Kao πto je bilo uobiËajeno kada je Isus pouËavao, Njegove najoπtrijekritike bile su usmjerene protiv onih koji su tvrdili da su poboæni, alisu pokazivali slabo zanimanje prema patnjama drugih. “U usporedbi omilosrdnom Samarijancu Krist je prikazao narav prave vjere. Pokazao jeda se ona ne sastoji od sustava, vjerskih simbola ili obreda, veÊ uvrπenju djela ljubavi, u donoπenju najveÊeg dobra drugima, u pravojdobroti.” (Ellen G. White, Isusov æivot, 408; u izvorniku 497)

Isus je u svojem nauku ukazivao na odbaËene, one koji su smatraninevjernima Bogu, æeleÊi pokazati svima koji tvrde da su Njegovi sljedbe-nici kakav je Boæji poziv. Kada doemo k Isusu pitajuÊi Ga πto trebamoËiniti da bismo baπtinili vjeËni æivot, On nam, kao i svojim prvim sluπa-teljima, nalaæe da idemo i budemo bliænji svima kojima je potrebna pomoÊ.

65


BOGATA© I LAZAR

U usporedbi o bogataπu i Lazaru (vidi Luka 16,19-31), Isus uspore-uje æivote dvojice ljudi — jednog bogatog i jednog izuzetno siroma-πnog. BuduÊi da nije bilo socijalne zaπtite, dræavnih bolnica ili puËkihkuhinja, bio je obiËaj da nevoljni, invalidi ili ubogi iz nekog drugograzloga, prose ispred domova bogatih ljudi. OËekivalo se da Êe bogatibiti velikoduπni dajuÊi mali dio svojeg bogatstva da bi ublaæili tuupatnju. Meutim, u ovoj usporedbi bogatog Ëovjeka “njegova sebiËnostuËinila je ravnoduπnim prema potrebama svojega napaÊenog brata”. (El-len G. White, Isusove usporedbe, 173; u izvorniku 261) U æivotu sunjihove prilike ostale nepromijenjene; ali nakon smrti, kada im je Bogsudio, prilike su se dramatiËno preokrenule.

Usporedite sljedeÊe tekstove: Luka 16,19-31; 12,13-21. Kakvesu sliËnosti i razlike izmeu ove dvije usporedbe i Ëemu nas zaje-dno uËe?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ni u jednoj od ovih usporedbi nema dokaza da su se ljudi obogatilina nepoπten naËin. Moæda su obojica naporno radila, savjesno upravlja-la poslovima i primila Boæje blagoslove. Meutim, neπto je poπlo nao-pako u njihovom stavu prema æivotu, Bogu, novcu i drugim ljudima, i toih je znatno stajalo za svu vjeËnost.

Utemeljena na opÊeprihvaÊenoj slici æivota nakon smrti u Isusovovrijeme, usporedba o bogataπu i Lazaru uËi da odluke koje donosimo uovom æivotu utjeËu na buduÊi æivot. Naπ odnos prema onima kojima jepomoÊ potrebna jedan je od pokazatelja naπih odluka i najviπih vrijed-nosti. Kao πto je “Abraham” ukazao bogatom Ëovjeku koji je patio,Biblija nam pruæa viπe nego odgovarajuÊe smjernice za donoπenje boljihodluka: “Imaju Mojsija i Poroke. Neka njih sluπaju!” (Luka 16,29)

Isus je uËio da nas kuπnja bogatstva — bilo da ga posjedujemo ilimu teæimo — moæe odvojiti od Njegovog kraljevstva i drugih ljudi, iokrenuti sebiËnosti i oslanjanju na samog sebe. Isus nas je pozvao daprvo traæimo Njegovo kraljevstvo i da s ljudima oko sebe, pogotovonevoljnima, dijelimo blagoslove koje smo primili.

Bez obzira na vaπe novËane prilike, πto moæete uËiniti da nedopustite da novac i ljubav prema novcu izopaËi vaπe krπÊanskogledanje na æivot?

66


NAJMANJIMA OD MOJE BRA∆E

Joπ jedan dogaaj kada je Isusu postavljeno pitanje na koje je daopriliËno drugaËiji odgovor nego πto se oËekivalo nalazimo u propovijedizabiljeæenoj u 24. i 25. poglavlju Evanelja po Mateju. UËenici su doπliIsusu i upitali Ga o uniπtenju jeruzalemskog Hrama i vremenu Njegovogpovratka (vidi Matej 24,1-3). ZakljuËak Isusovog proπirenog odgovora naovo pitanje odnosio se na hranjenje gladnih, pojenje æednih, ukazivanjedobrodoπlice strancima, oblaËenje golih, brigu o bolesnima i posjeÊivanjeutamniËenih. Rekao im je: “Kad uËiniste — ili ne uËiniste — jednomeod ove moje najmanje braÊe i sestara, meni uËiniste.” (vidi Matej 25,40.45)

Ovo je povezano sa slikom konaËnog suda. U Mateju 24, Isus je daoviπe neposrednih odgovora na uËenikova pitanja nabrajajuÊi znakove idajuÊi upozorenja o uniπtenju Jeruzalema i svrπetku vremena, ali jenaglasio potrebu za bdjenjem i æivotom u svjetlu obeÊanja o Njegovomdrugom dolasku. U prvom dijelu 25. poglavlja usporedba o mudrim iludim djevicama ukazuje na potrebu za pripremom za neoËekivani iliodgoeni dolazak; usporedba o trojici slugu govori o potrebi da æivimodobrim i korisnim æivotom dok Ëekamo, dok usporedba o ovcama ijarcima mnogo odreenije govori o onome πto Boæji narod treba Ëiniti.

ProËitajte Matej 25,31-46. ©to Isus ovdje govori? Zaπto nijerijeË o spasenju djelima? Meutim, πto prema Njegovim rijeËima uovom tekstu znaËi imati spasonosnu vjeru?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isusova tvrdnja da sluæimo Njemu kada sluæimo drugima, treba pre-obraziti sve naπe odnose i stavove. Zamislite da moæete pozvati Isusa naobjed ili Ga posjetiti u bolnici ili zatvoru. Isus je rekao da mi to Ëinimokada sluæimo ljudima u svojoj zajednici. Kakva nevjerojatna prilika kojunam nudi na ovaj naËin!

Uz molitvu proËitajte πto je Isus rekao u ovim redcima. Kakorazumijemo misao da je On poistovjetio sebe s gladnima, golima,onima koji su u tamnici? Na πto nas to obvezuje i kako u skladus tim trebamo æivjeti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

67

PETAK 23. kolovoza


ProËitajte u knjizi Ellen G. White Isusov æivot poglavlje “MilosrdniSamarijanac”, 408—413, i poglavlje “Jednomu od ove moje najmanjebraÊe”, 528—532; u knjizi Isusove usporedbe poglavlje “Nepremostivaprovalija premoπÊena”, 171—181, i poglavlje “Tko je moj bliænji?”, 257—267.

“Krist ruπi zid razdvajanja, samoljublja i nacionalnih predrasudapropovijedajuÊi ljubav prema svim pripadnicima ljudske obitelji. On uzdiæeljude iz uskog kruga u koji ih je zatvorila njihova sebiËnost, uklanjajuÊisve zemaljske granice i umjetno stvorene razlike u druπtvu. Ne pravinikakvu razliku izmeu susjeda i stranaca, prijatelja i neprijatelja. Kristnas uËi da svaku duπu kojoj je potrebna pomoÊ gledamo kao svojegbliænjeg, a cijeli svijet kao svoje podruËje rada.” (Ellen G. White, Mislis Gore blaæenstava, 41; u izvorniku 42)

“Mjerilo zlatnog pravila mjerilo je krπÊanstva. Sve πto je manje odtoga, zapravo je prijevara. Laæna religija navodi ljude da malo cijeneljudska biÊa — a Krist ih je toliko cijenio da je dao æivot za njih — i dabudu nemarni prema ljudskim potrebama, patnjama ili pravima. Oma-lovaæavajuÊi prava siromaπnih, patnika i greπnika, pokazujemo da smoizdali Krista. KrπÊanstvo u svijetu ima tako malo sile zato πto ljudisamo nose Kristovo ime, a æivotom se odriËu Njegova karaktera.” (EllenG. White, Misli s Gore blaæenstava, 115,116; u izvorniku 137)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Koji je vaπ omiljeni tekst koji smo prouËavali ovoga tjedna?Zaπto?

2. Pogledajte πto je Ellen G. White napisala o tome kako je vjerakoja navodi “da budemo nemarni prema ljudskim potrebama, pat-njama ili pravima” laæna. Zaπto moramo paziti da ne pomislimokako niπta drugo nije vaæno zato πto imamo “istinu” (πto je toËno)?

3. Kako redci u odsjeku od Ëetvrtka pokazuju πto obuhvaÊaposjedovanje “istine”?

Saæetak: Isusov nauk prikazuje drugaËiji naËin æivota stanovnikai pripadnika Boæjeg kraljevstva. GradeÊi na temelju Starog zavjeta, On jeponovio i proπirio pouke o brizi o siromaπnima i potlaËenima naglaπa-vajuÊi da Êe Njegovi sljedbenici æivjeti kao osjeÊajni i milosrdni ljudidok Ëekaju Njegov povratak.

68

LijeËnik je zahtijevao pobaËaj

©ezdesetgodiπnja baka Dina, koja je æivjela u Sovjetskom Savezu, molila sesvaki put ujutro: “Gospodine, poπalji mi nekoga komu mogu svjedoËiti o Tebi.”

Jednoga dana Dina je primijetila trudnicu koja je Ëekala na autobusnojpostaji Petropavlovsk—KamËatski.

“OËekujete li dijete?” — upitala je.Æena, Ljuda Savostina, poËela je plakati. OËekivala je sina, ali lijeËnik ju

je nagovarao da pobaci.“LijeËnik je rekao da Êe, ako pokuπam roditi, dijete biti mrtvoroeno, a ja

Êu umrijeti”, tuæila se.Dina je utjeπila tu æenu i pozvala je da posjeti kuÊnu crkvu u subotu. Ljuda

nikada nije bila u crkvi, ali je pristala doÊi.U subotu je Dina i Ljudu upoznala s dvanaest drugih Ëlanova crkve.Pastor Jakov Kulakov propovijedao je o Boæjoj vjernosti. Nakon toga je

Ljuda iznijela svoju dvojbu pastoru. Pastor ju je ohrabrio da vjeruje Bogu imolio se za nju.

U ponedjeljak je Ljuda rekla lijeËniku da Êe zadræati dijete.“Jeste li poludjeli?” — rekao je lijeËnik.Kad je nije mogao pokolebati, pozvao je njezinog supruga Vladimira. Kod

kuÊe se Vladimir obruπio na Ljudu: “Jesi li tako sebiËna da si spremna umrijetii ostaviti svoju kÊer bez majke?” govorio je.

“Zadræat Êu ovo dijete”, odgovorila je Ljuda. “Vjerujem u Boga.”“Tko je taj Bog o kojem govoriπ?” — upitao je on. “Nema Boga!”SljedeÊe subote Ljuda se vratila u crkvu. I sljedeÊe subote. Uskoro je bila

krπtena.Pokazalo se da je lijeËnik u krivu. Dijete je roeno æivo, a Ljuda nije umrla.

Ali mali Sergej je bio bolestan i trpio je napadaje.Jednog dana Sergej je pretrpio teπki napad. Prestao je disati za deset

sekundi. Dvadeset sekundi. Usne su mu postale plave. Ljuda je pala na koljenai plakala,

“Gospodine, dao si æivot ovom djeËaku; molim Te, nemoj ga uzeti!”Njezin je suprug uletio u sobu. “Doi ovamo i moli se!” — rekla mu je

Ljuda. “Trebamo i tvoju vjeru!”Vladimir je pao na koljena. “Gospodine, vjerujem!”U tom trenutku dijete je poËelo disati.Cijela obitelj pristupila je AdventistiËkoj crkvi, a Sergej, koji je sada u

svojim Ëetrdesetima, ostao je vjerni Ëlan crkve sve do danas, svjedoËi pastorKulakov, koji danas ima πezdeset i πest godina, i umirovljen je nakon Ëetrdeseti jedne godine sluæbe, a æivi u Podolsku, juæno od Moskve.

Zaπto je ta obitelj pristupila adventistima? Jedna starija æena se molilasvakog jutra: “Gospodine, poπalji nekoga koga Êu ja dovesti do Tebe danas”,svjedoËi pastor Kulakov. “Postoji moÊ u takvoj molitvi”, uvjeren je on.

69

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Djela apostolska, Znaci vremena, 2011., poglavlje 56


Sluæba u novozavjetnoj Crkvi“»isto i neokaljano bogosluæje pred Bogom i Ocem sastoji

se u ovomu: pohaati sirote i udovice u njihovoj nevolji i Ëuvatisamoga sebe Ëistim od ovog svijeta.” (Jakov 1,27)

Biblijski tekstovi: Djela 2,42-47; Djela 4,32-37; Matej 25,38.40;Djela 9,36; 2. KorinÊanima 8,7-15; Rimljanima 12; Jakov 2,1-9.

Veliki nalog (Matej 28,18-20) spada meu najpoznatije tekstove uBibliji, makar meu krπÊanima. »esto se prikazuje kao izjava o naπojmisiji i nadahnuÊe je u razliËitim misijskim i evaneoskim projektima.Nadahnuti ovim redcima, krπÊani su doista otiπli u cijeli svijet, katkadpo cijenu velikih osobnih poteπkoÊa, kako bi navjeπÊivali Evanelje.

©to je Isus rekao u Velikom nalogu? Pozvao je svoje uËenike dastvaraju nove uËenike, da krπtavaju, da pouËavaju ljude “da vrπe sve πtosam vam zapovjedio” (Matej 28,20). Kao πto smo vidjeli, velik dio onogaπto nam je Isus naloæio odnosi se na brigu o onima kojima je potrebnapomoÊ, koji se ne mogu sami brinuti o sebi. Ne trebamo zaboraviti daovi nalozi koje je Isus uputio prvim uËenicima nisu bili novina, neπtoπto prije nisu Ëuli ili vidjeli, veÊ nastavak Isusovog poslanja meu njima.Zato se ova strana Isusovih pouka jasno moæe zapaziti u æivotu novecrkvene zajednice kao dio ispunjavanja Velikog naloga.

70


NOVA VRSTA ZAJEDNICE

Nakon Isusovog uzaπaπÊa i izlijevanja Duha Svetoga na blagdanPedesetnice, skupina vjernika, Ëiji je broj brzo rastao, osnovala je prvuCrkvu, novu vrstu zajednice meu Isusovim sljedbenicima, koju su upoËetku vodili Isusovi prvi uËenici. Meutim, ova nova zajednica nijebila njihova tvorevina; ona je utemeljena na Isusovom nauku i sluæbi idugoj povijesti hebrejskog Pisma i njihovih proroka.

ProËitajte Djela 2,42-47; 4,32-37. Koji su kljuËni elementi uovim opisima prve Crkve?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Dok Izraelci nikada nisu u potpunosti uspjeli uspostaviti pravednoi velikoduπno druπtvo, rana crkvena zajednica ozbiljno je shvatila nalog„da ne bude siromaha kod tebe“ (Ponovljeni zakon 15,4). Jedan odpraktiËnih izraza njihove vjere bio je dijeljenje materijalnih dobara —prodavali su Ëak i svoja imanja i tako doprinosili rastu novËanih sred-stava (vidi Djela 4,34-5,2) — da bi zadovoljili potrebe drugih vjernika,kao i da bi postali blagoslov onima koji nisu pripadali mladoj zajednici,pogotovo preko sluæbe izljeËenja (vidi Djela 3,1-11; 5,12-16).

Ova zajednica ni na koji naËin nije bila utopijsko druπtvo. Kako sebroj vjernika poveÊavao, rasla je napetost oko upravljanja ovim sredstvi-ma, posebno oko svakidaπnjeg dijeljenja hrane udovicama (vidi Djela6,1). UËenici, koji su prirodno bili voe zajednice, æeljeli su se usredoto-Ëiti na propovijedanje Evanelja. Da bi rijeπili nastalu situaciju, bilo jepotrebno izvrπiti reorganizaciju. Stoga je bilo izabrano sedam ljudi kojiÊe se baviti praktiËnim pitanjima crkvene zajednice. Ovo je moæda biloprvo prepoznavanje razliËitih sluæbi i sposobnosti potrebnih u Crkvi; uisto vrijeme, to je bio pokazatelj koliko je vaæna praktiËna sluæba ucrkvenom æivotu i svjedoËenju. “Ovo isto naËelo poboænosti i pravedno-sti koje je u vrijeme Mojsija i Davida trebalo voditi voe u Boæjemnarodu, trebali su slijediti oni kojima je bio povjeren nadzor nad orga-niziranom Boæjom crkvom u krπÊansko doba.” (Ellen G. White, Djelaapostolska, 59; u izvorniku 95)

Pokuπajte zamisliti kakve su prilike vladale u toj prvoj zajedni-ci. Kako mi danas moæemo njegovati ta ista naËela?

..................................................................................................................................

71


SRNINA SLUÆBA I SVJEDO»ENJE

Kada se Crkva poËela πiriti — kako je Isus pretkazao — “u Jeruza-lemu, u svoj Judeji, u Samariji i sve do kraja zemlje” (Djela 1,8), novivjernici prihvaÊali su Isusovu vjeru i sluæbu. Meu njima je bila i Srna— poznata i kao Tabita — iz grada Jope. Ona je ozbiljno shvatila Isusovnalog da odijeva gole, jer to Ëini Isusu osobno (vidi Matej 25,38.40).

ProËitajte izvjeπtaj o Srni i njezinoj sluæbi u Djelima 9,36.Kako vaπ æivot i sluæba mogu biti opisani na sliËan naËin? Kakobiste voljeli da budu opisani?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

»ini se da je Srnina sluæba bila takva da je njezina uloga “uËenice”(vidi Djela 9,36), njezina vjernost, energija i usmjerenost na druge bilapoznata Ëak i izvan njezinog rodnog grada.

Kada je Petar posjetio grad nedaleko od Jope, stanovnici Jope za-molili su ga da doe jer je Srna iznenada umrla (vidi Djela 9,37-41).Kada je stigao u Jopu, pred Petra su iziπli mnogi kojima je Srna pomo-gla svojim zalaganjem za siromaπne. Pokazali su mu odjeÊu koju jesaπila i rekli kako je mnogima pruæila pomoÊ.

Naravno, to πto se Petar tada pomolio za Srnu i πto ju je Bog vratiou æivot, nije jamstvo da Êe onima koji posvete svoj æivot sluæbi drugimabiti sve dobro u æivotu. Uostalom, Srna je podnijela bolest i smrt, dokje Stjepan, jedan od prvih akona, odreenih da sluæi udovicama u cr-kvi, postao prvi muËenik (vidi Djela 7,54-60). Æivot posveÊen sluæbi nijeput na kojem se sve odvija glatko; katkad to moæe biti put brojnimpoteπkoÊama.

Meutim, u ovom izvjeπtaju Bog je, upotrijebivπi Ëinjenicu da jenarod u Srninom æivotu i smrti prepoznao Njegovu ljubav i silu, izvrπiosnaæan utjecaj na stanovnike Jope: “Vijest o tom raπiri se po svoj Jopite mnogi prigrliπe vjeru u Gospodina.” (Djela 9,42)

Kad biste vi umrli, bi li ljudi æalili za onim πto ste Ëinili, bili im vaπ rad nedostajao, kao πto su se stanovnici Jope sjeÊaliSrnine sluæbe i æalili za njom? Kako u baπtinu moæemo ostavitibolju sluæbu? Koje praktiËne sposobnosti i vjeπtine posjedujete —poput Srnine vjeπtine πivanja odjeÊe — koje moæete upotrijebiti usluæbi drugima?

72

UTORAK 27. kolovoza

DAVANJE KAO NA»IN OBJAVLJIVANJA EVAN–ELJA

Apostol Pavao je nakon obraÊenja prihvatio zadaÊu da odnese Evan-elje u poganski svijet. Uspjeh koji mu je Bog podario, pokrenuo jeznaËajna pitanja o odnosu izmeu æidovskih korijena nastale krπÊanskevjere i novih Isusovih sljedbenika iz poganstva. Na saboru u Jeruzalemususreli su se krπÊanski voe iz judaizma i poganstva, razgovarali o tomei traæili Boæje vodstvo u vezi s ovim sloæenim pitanjima. Izvjeπtaj o tomsastanku i njegovi zakljuËci zabiljeæeni su u Djelima 15.

Meutim, u izvjeπtaju o ovom sastanku u GalaÊanima 2, Pavao dodajejoπ jednu vaænu pojedinost uputama koje je primio nakon sabora uJeruzalemu za svoju daljnju sluæbu meu poganima: “Jedino su htjelida se i dalje sjeÊamo siromaha; to je baπ ono πto sam briæno i Ëinio.”(GalaÊanima 2,10)

Pavao je teæio ovom cilju osobno (vidi Djela 20,35) i u svojoj sluæbi.Poput prve Crkve u Jeruzalemu, Pavao je proπirio vienje krπÊanskezajednice o prihvaÊanju svih vjernika.

ProËitajte 2. KorinÊanima 8,7-15. Kako Pavao povezuje Evan-elje i velikoduπno davanje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao spominje i dva starozavjetna teksta ne bi li potaknuo vjerni-ke na velikoduπnost i brigu o drugim vjernicima u teπkim okolnostima.Naveo je izvjeπtaj o Boæjem velikoduπnom davanju mane izraelskomnarodu u pustinji kao model davanja i dijeljenja meu πirom crkvenomzajednicom (vidi 2. KorinÊanima 8,15). Takoer je naveo Psalam 112,9:“Razdijeli, dade siromasima; njegova dobrotvornost ostaje zauvijek.” (2.KorinÊanima 9,9)

Pavao je poticao svoje Ëitatelje da voljno daju, da redovno odvajajudio svojih prihoda, jer Êe im to olakπati prikupljanje kada on ili Titposjete njihovu crkvu kako bi skupljene darove odnijeli potrebitim krπ-Êanima u Jeruzalem. On je upotrijebio primjer jedne crkve da bi ohra-brio druge crkve da pokaæu sliËnu velikoduπnost. “Oni Êe, zahvaljujuÊivaπoj prokuπanosti u ovoj sluæbi milosra, hvaliti Boga zbog vaπegapokornog priznavanja Kristove Radosne vijesti i zbog dareæljiva dijelje-nja dobroËinstva njima i svima.” (2. KorinÊanima 9,13)

Kako treba postaviti prioritete u davanju kada nismo u mo-guÊnosti dati za svaki izloæeni cilj ili potrebu?

73


PAVLOV VODI» ZA DOBRO ÆIVLJENJE I LJUBAV

Pavlova Poslanica Rimljanima najpoznatija je po opπirnom objaπ-njenju vaænog nauka o spasenju vjerom zahvaljujuÊi Kristovoj smrti.Pavao nudi praktiËne smjernice o æivotu na temelju Boæje milosti iljubavi otkrivene u Isusu i Evanelju: “Zaklinjem vas, braÊo, milosremBoæjim da prinesete sebe kao ærtvu æivu, svetu i ugodnu Bogu — kaosvoje duhovno bogoπtovlje.” (Rimljanima 12,1) Pavao kaæe da tako tre-bamo æivjeti zbog onoga πto je Bog uËinio za nas u Isusu.

ProËitajte i ukratko iznesite svojim rijeËima 12. poglavlje Po-slanice Rimljanima, posebno obraÊajuÊi pozornost na poziv da vo-limo druge i brinemo se o njima, posebno o nevoljnima.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Rimljanima 12 u odreenom smislu iznosi se saæetak mnogihtema kojima Pavao posveÊuje viπe pozornosti u drugim svojim poslani-cama. On govori o razliËitim ulogama i darovima unutar crkvenog tijela,meu kojima su sluæenje, pruæanje ohrabrenja i velikoduπno davanje(vidi retke 3-8). Meutim, to ne samo da treba Ëiniti, veÊ treba Ëiniti nanajbolji moguÊi naËin — s oduπevljenjem i iznad svega s ljubavlju (vidiretke 9-11).

Pavao praktiËno opisuje ovakav naËin æivota. On potiËe vjernike dabudu strpljivi u poteπkoÊama i progonstvu, da se brinu o nevoljnima, dagrade mir uvijek i svugdje, i — kao πto smo prethodno vidjeli — daljubazno podnose zlo i nepravdu pobjeujuÊi zlo Ëinjenjem dobra (vidiRimljanima 12,20.21).

Ovo poglavlje istiËe πto znaËi æivjeti kao novo stvorenje, sluæeÊiBogu kao pojedinac i kao dio zajednice vjernih. Pavao je rekao novimIsusovim sljedbenicima da se njihov æivot, vrijednosti i djela trebajupromijeniti kao odgovor na ono πto je Isus uËinio za njih svojom smrÊuna kriæu i na nadu u vjeËni æivot. BuduÊi da su æivjeli u okrutnomdruπtvu sklonom tlaËenju, u srcu Rimskog Carstva, Pavao ih pouËava daæive drugaËije. “Nemojte se prilagoivati ovomu svijetu! Naprotiv, preo-bliËavajte se obnovom svoga uma da mognete uoËavati πto je volja Boæja:πto je dobro, ugodno i savrπeno!” (Rimljanima 12,2)

Kojim se stavovima i obiËajima trebate oduprijeti u svojoj dru-πtvenoj zajednici kako biste kao Isusov sljedbenik pokazivali ljubavi æivjeli promijenjenim æivotom?

74


JAKOV PRAVEDNIK

Prema krπÊanskoj predaji Jakov, Isusov brat ili polubrat, postao jevoa prve Crkve u Jeruzalemu i upravo je on predsjedao saborom uJeruzalemu (vidi Djela 15; GalaÊanima1; 2). Ako je tako, onda je vjeroja-tno on pisac poslanice saËuvane u Bibliji kao Jakovljeva poslanica.

Ime Jakov bilo je uobiËajeno ime u to vrijeme, ali ako je u pitanjuista osoba, on je mogao biti i crkveni voa poznat kao Jakov Pravednik,πto ukazuje na mudrog vou koji je na pravi naËin postavio prioritetekad je u pitanju ophoenje prema drugima i briga o zaboravljenima ipotlaËenima. Knjiga koja nosi njegovo ime opisana je kao “novozavjetnaknjiga izreka”, jer je usredotoËena na praktiËnu poboænost i mudroæivljenje Boæjih sljedbenika. Pisac Jakovljeve poslanice podsjeÊa svojekrπÊanske Ëitatelje da budu “izvrπioci rijeËi, a ne samo sluπaoci kojizavaravaju sami sebe” (Jakov 1,22), i da se prava vjera — Ëista i bezmane pred Bogom — brine o nevoljnima i potlaËenima i odupire utjecajudruπtva (vidi Jakov 1,27).

ProËitajte Jakov 2,1-9; 5,1-5. Kako se Jakovljev stav premabogatima razlikuje od uobiËajenog stava u veÊini druπtava? ©tosavjetuje o tome kako se treba odnositi prema bogatima i siroma-πnima u crkvenoj zajednici?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jakov tvrdi da nekome neÊemo pruæiti utjehu ako mu poæelimo svenajbolje — Ëak i Boæji blagoslov — dok on podnosi hladnoÊu i glad.Pruæanje hrane i odjeÊe bit Êe mnogo korisnije u izraæavanju i pokaziva-nju brige prema njima od svih plemenitih osjeÊaja i lijepih æelja (vidiJakov 2,14-16). Jakov ovo koristi kao primjer uzajamnog utjecaja vjerei djela u okviru naπeg odnosa s Bogom. On takoer ponavlja (Jakov 2,8)da je Isus uËio da ljubimo bliænje kao sebe, pokazujuÊi kako ovu zapo-vijed treba izvrπavati u svakidaπnjem æivotu. Bogu i ljudima sluæimo nezato da bismo zaradili spasenje, veÊ zato πto tako pokazujemo pravuvjeru.

Zaπto Ëak i podsvjesno veÊu pozornost posveÊujemo bogatima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

75

PETAK 30. kolovoza


ProËitajte u knjizi Ellen G. White Djela apostolska poglavlje 32,“Dareæljiva crkva”, 211—217.

“Spasitelj je dao svoj dragocjeni æivot da bi osnovao Crkvu koja Êebiti sposobna voditi brigu o æalosnim duπama koje su u kuπnji. Zajedni-ca vjernih moæe biti siromaπna, neobrazovana i nepoznata, ali u Kristuoni mogu obavljati rad u domu, u susjedstvu, u crkvi, pa Ëak i u ‘drugimkrajevima’, Ëiji Êe rezultat biti tako dalekoseæan kao vjeËnost.” (Ellen G.White, Isusov æivot, 531; u izvorniku 640)

“NesebiËna dareæljivost izazvala je u prvoj Crkvi mnogo radosti jersu vjernici znali da njihov trud pomaæe slanju evaneoske vijesti onimakoji se nalaze u tami. Njihova dragovoljnost svjedoËila je o tome da nisuuzalud primili Boæju milost. ©to je osim posveÊenja Duhom moglo pro-izvesti takvu dareæljivost? U oËima vjernika i nevjernika bilo je to Ëudomilosti.” (Ellen G. White, Djela apostolska, 216; u izvorniku 344)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kako vaπa mjesna crkva moæe postati sliËnija crkvi opisanoju prvih nekoliko poglavlja Djela apostolskih? Koje praktiËne korakevodstvo vaπe crkve moæe poduzeti da bi ohrabrilo crkvu u tomsmjeru?

2. Crkva adventista sedmoga dana πirom svijeta koristi nekaod naËela o kojima smo razgovarali u pouci za ovaj tjedan u raspo-djeli desetina i darova u razliËitim dijelovima svijeta. Koje su pred-nosti ovakve raspodjele sredstava πirom svijeta?

3. Jesu li upute za æivot, poput onih saæetih u Rimljanima 12,primjenjive u stvarnom svijetu, ili nas viπe podsjeÊaju na idealizira-ne slike “svetaca” na vitraju?

4. U Jakovu 5,1-5 upotrijebljen je snaæan jezik kojim se po-navljaju oπtra upozorenja starozavjetnih proroka. Zaπto je takavsnaæan izraz prikladan i nuæan?

Saæetak: Potaknuti Isusovim nalogom i silom Duha Svetoga, uËenicii prvi vjernici πirili su Isusovu poruku πto su dalje mogli. OslanjajuÊi sena Isusov nauk i hebrejske spise, prva Crkva bila je nova vrsta zajednicekoja je dijelila sve πto je imala s nevoljnima, i unutar zajednice i izvannje. Svojim primjerom i naukom zabiljeæenim u njihovim poslanicamaupuÊenim ovim crkvama, prvi krπÊanski voe poticali su vjernike naæivot vjernosti i sluæbe, pogotovo onima kojima je bila potrebna pomoÊ.

76

Oprost finskog oca

Finska je bila zaglavljena u krvavom graanskom ratu 1918. godine. Borcisastavljeni od radniËke klase zvani crveni, bili su u sukobu s ljudima koje suzvali bijelima, uglavnom iz srednje i viπe druπtvene zajednice.

Moj pradjed Viktor Ståhlberg molio je svojeg sina, mojeg ujaka VäinöaStåhlberga, da se ne pridruæuje redovima bijelih. Viktor, koji se prije tri godinepridruæio Crkvi adventista sedmog dana, naveo je Isusove rijeËi iz Mateja 26,52:“Jer svi koji uzmu maË, od maËa Êe poginuti.”

“Molim te, sine moj, ne idi s prijateljima u vojsku”, rekao je.No, Väinö je osjetio snaæan poticaj da se bori za ono u πto je vjerovao i

napustio je dom pod okriljem noÊi. Susreo se s prijateljima u jednom zaljevurano u nedjelju ujutro.

Gotovo odmah, vojnici crvenih uhvatili su Väinöa i ostale. Kasnije se po-kazalo da je kuÊna pomoÊnica, koja se zaljubila u Väinöa, otkrila njegove pla-nove simpatizeru crvenih, koji je obavijestio njihovu vojsku.

Te noÊi mladiÊe su stavili na sanjke s konjskom vuËom i dva naoruæanavojnika crvenih odvezla su ih na zaleeni zaljev.

Vojnici su izrezali rupu u ledu i naredili zatvorenicima da stoje u redu.Väinö je to odbio i ubili su ga na licu mjesta. Tada su ubili joπ tri mladiÊa.Dvojica su pokuπala pobjeÊi, ali i oni su ubijeni.

Nakon toga je druga skupina zatvorenika pobjegla. Dok su dva vojnikajurnula za njima, jedan od zatvorenika, koji su se pretvarali da su mrtvi blizuledene rupe, pobjegao je u slobodu. IspriËao je drugima πto se dogodilo.

Crveni gonitelji su se vratili natrag u zaljev i bacili tijela mrtvih u ledenurupu.

Väinov otac Viktor i ostatak obitelji tugovali su danima.Nakon nekog vremena bijeli su nadvladali i graanski rat je zavrπen 1918.—

1920. Zarobili su desetero vojnika crvenih i odluËili ih pogubiti da osvete smrtVäinöa i njegovih prijatelja.

Viktor je zgrabio svoju Bibliju i poæurio do mjesta gdje su namjeravaliizvrπiti smaknuÊe. Stajao je na vrhu breæuljka.

“Dosta je ubijanja!” viknuo je. “Ne moæete ubiti viπe niti jednog pripadnikacrvenih za izgubljeni æivot mojega sina; niti jednog!”

Kako je propovijedao na brdu, slomio se krug osvete i æivoti zatvorenikacrvenih bili su poπteeni. Meu tih deset crvenih bila su i dva sina mjesnogkovaËa. Vidjevπi da su njegovi sinovi spaπeni, radosni kovaË je poËeo ËitatiBibliju i pridruæio se AdventistiËkoj crkvi.

Bog je takoer blagoslovio Viktorovu obitelj. Osam Ëlanova te obitelji slu-æilo je kao adventistiËki pastori, ukljuËujuÊi i mene i Vainovog brata ToivoaSeljavaara, koji je javni evangelizator i koji je krstio viπe od tisuÊu i pet stotinaljudi.

Akari Vehkavuori

77


Pouka 10 31. kolovoza—7. rujna 2019.

Æivjeti u skladu s Evaneljem“Da, miloπÊu ste spaπeni — po vjeri. To ne dolazi od vas; to

je dar Boæji! To ne dolazi od djela da se tko ne bi hvalisao.Njegovo smo, naime, stvorenje, stvoreni u Kristu Isusu radi dje-la ljubavi koja Bog unaprijed pripremi da u njima æivimo.”(Efeæanima 2,8-10)

Biblijski tekstovi: Rimljanima 8,20-23; Ivan 3,16.17; Matej9,36; Efeæanima 2,8-10; 1. Ivanova 3,16.17; Otkrivenje 14,6.7.

»im poËnemo govoriti o Boæjim zapovijedima, zahtjevima ili uputa-ma, suoËavamo se s kuπnjom da pomislimo kako na neki naËin onimπto Ëinimo moæemo zaraditi spasenje ili steÊi Boæju naklonost. Meu-tim, u Bibliji se ponavlja da smo greπnici spaπeni Boæjom miloπÊu za-hvaljujuÊi Isusu i Njegovoj smrti na kriæu. ©to tome moæemo dodati? Ilikao πto je Ellen G. White zapisala: “Kad biste spojili sve πto je dobro,sveto, plemenito i lijepo u Ëovjeku, a zatim to predstavili Boæjim ane-lima kao doprinos spasenju ljudske duπe ili kao zasluge, prijedlog bi bioodbaËen kao izdajniËki Ëin.” (Faith and Works, 24)

Naπa djela milosra i suosjeÊanja prema nevoljnima ne trebaju bitishvaÊena kao legalistiËka. Kada rastemo u spoznaji i razumijevanju spa-senja, odnos izmeu Boæje ljubavi i Njegove brige o siromaπnima i potla-Ëenima bit Êe prenesen na nas, primatelje Njegove ljubavi. Poπto smo jeprimili, moÊi Êemo je i dati. Kada vidimo koliko Bog voli nas, uviamoda voli i druge i da nas poziva da i mi pokaæemo ljubav prema njima.

78

NEDJELJA 1. rujna

“DA, BOG JE TAKO LJUBIO...”

Tekst u Ivanu 3,16 glasi: “Da, Bog je tako ljubio svijet...” IzvornagrËka rijeË kosmos znaËi “svijet kao stvorena, ureena jedinica”. (TheSDA Bible Commentary, sv. 5, 929) Ovaj redak govori o spasenju Ëo-vjeËanstva, ali plan spasenja ima utjecaja na sva djela stvaranja.

ProËitajte Rimljanima 8,20-23. ©to ovi redci uËe o opÊim pita-njima u planu spasenja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Naravno, spasenje se s jedne strane tiËe svakoga od nas u naπemosobnom odnosu s Bogom. Meutim, to nije sve. Opravdanje nije samooprost grijeha. U idealnom smislu odnosi se i na to kako preko Isusai sile Duha Svetoga Gospodin stvara Boæju obitelj koja slavi oprost isigurnost spasenja time πto, izmeu ostalog, svjedoËi svijetu svojimdobrim djelima.

ProËitajte Ivan 3,16.17. Kako 17. redak doprinosi πirem razu-mijevanju 16. retka?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jasno nam je da Bog voli i druge ljude, a ne samo nas. On voli onekoje mi volimo, i tome se radujemo. On voli i one koji Ga joπ nisuupoznali, i prepoznavanje ove istine potiËe nas da im se pribliæimo.Meutim, On takoer voli one u Ëijem nam druπtvu nije ugodno ili onekojih se plaπimo. Bog voli sve ljude, svuda, Ëak i one koje moæda mi nevolimo.

Ta je ljubav prigodom stvaranja pokazana na djelu. Biblija nepresta-no upuÊuje na svijet oko nas kao na dokaz Boæje dobrote: “Koji Ëini danjegovo sunce izlazi nad zlima i dobrima, i da kiπa pada pravednima inepravednima.” (Matej 5,45) »ak je i sam æivot dar od Boga i bez obzirana odgovor pojedinca ili njegov stav prema Bogu, svaka je osoba prima-telj tog dara.

Kako se naπ stav prema drugima i njihovim prilikama trebapromijeniti kada prepoznamo da su oni biÊa koja je Bog stvorio ikoja voli?

79

PONEDJELJAK 2. rujna

SAÆALJENJE I POKAJANJE

Isprepleteni izvjeπtaji o spasenju i velikoj borbi pozivaju nas dapriznamo istinu o æivotu koja je bitna za naπe razumijevanje svijeta isebe, a koja glasi: mi i naπ svijet smo pali, slabi i greπni. Naπ svijet nijeonakav kakav je stvoren pa iako joπ uvijek nosimo obliËje Boga koji nasje stvorio, mi smo dio oslabljenog svijeta. Grijeh u naπem æivotu je zlokoje uzrokuje toliku bol, tlaËenje i izrabljivanje πirom svijeta.

Prema tome, u redu je da osjetimo bol, nelagodu, tugu i nesreÊuovoga svijeta i æivota ljudi koji nas okruæuju. Trebali bismo biti robotida ne bismo osjetili muku æivota. Jadikovanje u Psalmima, Jeremijinaæalost i tuga drugih proroka, Isusove suze i saæaljenje pokazuju da jeovakva reakcija na svijet i njegovo zlo normalna, pogotovo kad se radio onima koji su Ëesto pogoeni tim zlom.

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Matej 9,36; 14,14; Luka 19,41.42;Ivan 11,35. ©to je u svakom od ovih tekstova pokrenulo Isusovosaæaljenje? Kako naπe srce moæe smekπati prema boli koja nasokruæuje?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ne trebamo zaboraviti da grijeh i zlo nisu samo “negdje tamo”,posljedica pada nekoga drugog: “Ako tvrdimo da grijeha nemamo, samisebe varamo, i u nama nema istine.” (1. Ivanova 1,8) Prema razumijeva-nju biblijskih proroka, grijeh nije postao koban prvenstveno zato πto jenetko prekrπio “pravila”, veÊ zato πto je naruπio odnos izmeu Boga iNjegovog naroda, i zato πto naπ grijeh povreuje druge ljude. Ovo semoæe dogoditi u uæem ili πirem opsegu, ali je u pitanju isto zlo.

SebiËnost, pohlepa, zloba, predrasude, neznanje i nemar korijen susvih zala, nepravde, siromaπtva i tlaËenja u svijetu. Priznanje vlastitegreπnosti prvi je korak u suoËavanju s ovim zlom, kao i prvi korak dadopustimo da Boæja ljubav zauzme svoje mjesto u naπem srcu: “Akopriznajemo svoje grijehe, vjeran je on i pravedan: oprostit Êe nam grije-he i oËisti nas od svake nepravednosti.” (1. Ivanova 1,9)

Pogledajte sebe. U kojem ste smislu i vi slabi i dio veÊeg pro-blema? ©to je jedini odgovor i gdje ga jedino moæemo potraæiti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

80

UTORAK 3. rujna

MILOSR–E I DOBRA DJELA

Svojim rijeËima ukratko izloæite tekst u Efeæanima 2,8-10. ©toovi redci govore o odnosu izmeu milosra i dobrih djela?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Biblija kaæe da smo, izmeu ostalog, stvoreni da se klanjamo Bogui sluæimo drugima. Samo u maπti moæemo pokuπati shvatiti kako bi tipostupci izgledali u bezgreπnom okruæenju.

Mi sada zbog grijeha poznajemo samo slabi i pali svijet. Na naπusreÊu, Boæja milost, izraæena i ostvarena u Isusovoj ærtvi prinesenoj zagrijehe svijeta, otvara put oprostu i iscjeljenju. Dakle, Ëak i usred ovenaruπene stvarnosti naπ æivot potpunije postaje Boæje djelo, a Bog naskoristi kao svoje suradnike u iscjeljivanju i obnovi æivota drugih ljudi(vidi Efeæanima 2,10). “Onaj tko prima, treba dalje davati. Pozivi za pomoÊdolaze sa svih strana. Bog poziva ljude da radosno sluæe svojimbliænjima.” (Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, 54; u izvorniku 103)

Ponovimo joπ jednom, mi ne Ëinimo dobra djela — ne brinemo seo siromaπnima, ne podiæemo potlaËene, ne hranimo gladne — da bismozaradili spasenje ili poloæaj pred Bogom. U Kristu vjerom zauzimamopoloæaj pred Bogom koji vrijedi. Bolje reËeno, mi prepoznajemo sebekao greπnike i kao ærtve grijeha koje Bog usprkos svemu voli i koje jeotkupio. Iako se joπ borimo sa sebiËnoπÊu i pohlepom, samopoærtvovnaBoæja milost nudi nam novi æivot i ljubav koja Êe preobraziti naπ æivot.

Kada pogledamo na kriæ, vidimo uzviπenu i potpunu ærtvu prinesenuza nas, i uviamo da ne moæemo dodati niπta onome πto nam se nudiu Kristu. Meutim, to ne znaËi da ne trebamo uËiniti neπto kao odgovorna ono πto nam je dano u Kristu. Naprotiv, moramo odgovoriti, a koji jebolji naËin da odgovorimo na ljubav koja nam je pokazana nego da je imi pokaæemo drugima?

ProËitajte 1. Ivanova 3,16.17. ©to ovi redci tako snaæno govoreo tome kakav treba biti naπ odgovor na kriæ?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

81

SRIJEDA 4. rujna

NA©A ZAJEDNI»KA »OVJE»NOST

Isus je svojom sluæbom i naukom poticao potpunu ukljuËenost. Svekoji su s iskrenim pobudama traæili Njegovu pomoÊ — bilo æene naloπem glasu, bilo carinici, gubavci, Samarijanci, rimski stotnici, vjerskivoe ili djeca — On je primao s istinskom toplinom i briæljivoπÊu. To jetrebala Ëiniti i prva Crkva.

Kada su prvi vjernici polako prepoznali sveobuhvatnu narav Evan-elja, oni nisu samo svojoj vjeri dodavali dobra djela kao neπto “lijepo”πto treba Ëiniti. Takvo postupanje Ëinilo je sræ njihovog razumijevanjaEvanelja, kako su ga doæivjeli u Isusovom æivotu, sluæbi i smrti. Doksu se suoËavali s teπkoÊama i problemima, prvo pojedinaËno, kao usluËaju voa Pavla i Petra (vidi Djela 10,9-20), zatim kao crkveno tijelona saboru u Jeruzalemu (vidi Djela 15), poËeli su shvaÊati dramatiËnupromjenu koju je ova Radosna vijest unijela u njihovo razumijevanjeBoæje ljubavi i kako to treba biti ostvareno u æivotu onih koji tvrde daGa slijede.

©to sljedeÊi tekstovi uËe o naπoj zajedniËkoj ËovjeËnosti? Kakosvaka misao treba utjecati na naπ stav prema drugima?

Malahija 2,10 ......................................................................................................

Djela 17,26 ..........................................................................................................

Rimljanima 3,23 ................................................................................................

GalaÊanima 3,28 ................................................................................................

GalaÊanima 3,28 teoloπki je saæetak praktiËne usporedbe koju jeIsus ispriËao o milosrdnom Samarijancu. Umjesto da se prepiremo okotoga kome smo duæni sluæiti, jednostavno idite i sluæite, i moæda Ëakbudite spremni da vam sluæe oni od kojih to moæda ne biste oËekivali.ZajedniËki element svjetske ljudske obitelji ostvaruje se na viπem stup-nju u zajedniËkoj obitelji onih koji su meusobno povezani Evaneljem,spasonosnom Boæjom ljubavlju koja nas poziva na jedinstvo u Njemu:“Uistinu, mi smo svi — bilo Æidovi bilo Grci, bilo robovi bilo slobodnjaci— krπteni jednim Duhom u jedno tijelo. I svi smo napojeni jednimDuhom.” (1. KorinÊanima 12,13)

82

»ETVRTAK 5. rujna

VJE»NO EVAN–ELJE

NavjeπÊivanje Evanelja “svakom narodu i plemenu, jeziku i puku”(Otkrivenje 14,6) nastavilo se kroz krπÊansku povijest. Meutim, Otkri-venje opisuje da Êe se objavljivanje ove Radosne vijesti o Isusu i svemuπto ona obuhvaÊa obnoviti na svrπetku vremena.

ProËitajte Otkrivenje 14,6.7. Kako je Evanelje — najËeπÊe sa-æeto retkom u Ivanu 3,16 — ukljuËeno u aneosku poruku u 7.retku?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Tekst u Otkrivenju 14,7 spaja tri kljuËna elementa koja smo veÊzapazili u ovom prouËavanju o Boæjem postupanju prema zlu, siroma-πtvu i tlaËenju u biblijskom izvjeπtaju:

Sud. Poziv na sud — na izvrπenje pravde — poziv je koji ponavljajuoni koji su podnosili tlaËenje tijekom povijesti. Na sreÊu, Biblija prika-zuje Boga kao Onoga koji Ëuje plaË oæaloπÊenih. Kao πto je Ëesto izra-æeno u Psalmima, oni prema kojima se nepoπteno postupalo, sud sma-traju radosnom vijeπÊu.

Bogosluæje. Spisi hebrejskih proroka Ëesto povezuju bogosluæje idobra djela, pogotovo kada usporeuju bogosluæje onih koji tvrde da suBoæji narod s nepravdama koje su poËinili i Ëine. U Izaiji 58, na primjer,Bog je jasno rekao da se bogosluæje kakvo najviπe æeli sastoji od djelaljubaznosti i brige prema siromaπnima i nevoljnima (vidi Izaija 58,6.7).

Stvaranje. Kao πto smo vidjeli, Boæji poziv da Ëinimo pravicu zasni-va se na Ëinjenici da smo svi stvoreni na Njegovu sliku i da nas voli, dasmo svi vrijedni u Njegovim oËima i da nitko ne treba biti izrabljivan ilitlaËen radi nepravednog dobitka ili tue pohlepe. Ovakvo objavljivanjeEvanelja na svrπetku vremena πirok je i dalekoseæan poziv da prihva-timo izbavljenje, otkupljenje i obnovljenje koje Bog æeli podariti palomËovjeËanstvu. Stoga Ëak i usred pitanja u vezi s pravim i laænim bogo-sluæjem i progonstvima (vidi Otkrivenje 14,8-12), Bog Êe imati ljude kojiÊe se Ëak i usred najveÊeg zla zalagati za ono πto je pravo, za Boæjezapovijedi i vjeru Isusovu.

Na koje sve naËine moæemo sluæiti onima kojima je potrebnapomoÊ, dijeleÊi s njima istodobno i nadu i opomenu koje pronala-zimo u trostrukoj aneoskoj vijesti?

83

PETAK 6. rujna


ProËitajte u knjizi Ellen G. White Isusov æivot poglavlje “Bog je snama”, 7—13; u Sluæbi lijeËenja poglavlje “Spaπen da sluæi”, 49—57.

“Bog polaæe pravo na cijelu Zemlju kao na svoj vinograd. Iako jesada u rukama uzurpatora, ona pripada Bogu. Ona je Njegova ne samostvaranjem, veÊ i otkupljenjem. Kristova ærtva bila je prinesena za svijet.‘Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroenog Sina.’ (Ivan3,16) Upravo preko tog jednog dara, ljudima su bili dani svi ostali darovi.Iz dana u dan cijeli svijet prima blagoslove od Boga. Svaka kap kiπe,svaka zraka svjetla koja obasjava ovaj naπ nezahvalni rod, svaki list,cvijet i plod svjedoËe o Boæjoj velikoj strpljivosti i ljubavi.” (Ellen G.White, Isusove usporedbe, 204; u izvorniku 301,302)

“Bez obzira na razlike u vjerovanjima koje nas dijele, mi moramoËuti svaki poziv napaÊenih ljudi, na svaki se moramo odazvati. ...

Svugdje oko nas su jadne, napaÊene duπe kojima su potrebne su-osjeÊajne rijeËi i ruka pomoÊnica. Ima udovica kojima je potrebno naπesuosjeÊanje i naπa pomoÊ. Ima siroËiÊa koje je Krist preporuËio svojimsljedbenicima kao svoje πtiÊenike. Mi ih vrlo Ëesto zanemarujemo. Onimogu biti poderani, neuredni, na svaki naËin neprivlaËni, ali ipak suBoæje vlasniπtvo. I oni su kupljeni skupo i isto su toliko dragocjeni uNjegovim oËima kao i mi. Oni su pripadnici Boæje velike obitelji, i krπ-Êani su kao Boæji upravitelji odgovorni za njih.” (Ellen G. White, Isusoveusporedbe, 264,265; u izvorniku 386,387)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. U nastojanju da Ëinimo dobra djela i pomaæemo drugima,kako se moæemo oduprijeti kuπnji da pomislimo kako nas to naodreeni naËin Ëini boljima i da time stjeËemo zasluge koje namBog treba priznati?

2. Postoje li u vaπoj mjesnoj crkvi razlike, ili su svi jedno uKristu? Koliko je vaπa crkva spremna prihvatiti druge ljude?

3. Kako pronalazimo pravu ravnoteæu u Ëinjenju dobra onimakojima je pomoÊ potrebna, dok im se istodobno pribliæavamo isti-nom Evanelja? Kako moæemo Ëiniti oboje, i zaπto je to najbolje?

Saæetak: Boæja ljubav izraæena u planu spasenja i ostvarena u Isu-sovom æivotu i ærtvi nudi nam oprost, æivot i nadu. Kao primatelji ovemilosti, nastojmo je dijeliti s drugima, ne da bismo zaradili spasenje,veÊ zato πto smo stvoreni da to Ëinimo. Evanelje preobraæava odnosei pokreÊe nas da sluæimo, pogotovo onima kojima je pomoÊ najviπepotrebna.

84

Polovica kruha

Maja je obiπla Valentinu sa πtrucom bijelog kruha nakon bogosluæja.“Valja, molim te uzmi ovo”, rekla je ispruæivπi kruh.Valentina, koja je imala Ëetrdeset godina, gladno je pogledala kruh. Nije

pojela mrvicu kruha viπe od πest mjeseci. Bilo je nemoguÊe pronaÊi kruh utrgovini Sukhumi, glavnom gradu odcijepljene Gruzije Abhazije. To je bilo 1993.godine, za vrijeme viπemjeseËnog oruæanog sukoba izmeu gruzijskih iabhazijskih snaga, πto je rezultiralo velikim nedostatkom hrane.

“Uzmi ovo, molim te.” ponovno je rekla 45-godiπnja Maja, joπ uvijek nudeÊikruh. “Ovo je od mene za tebe.”

Valentina je polako odmahnula glavom. “Ne mogu ovo uzeti od tebe”, reklaje.

“Trebaπ kruh; jednako si u krizi kao i ja.”Maja je poËela plakati. “Molim te, uzmi ovo”, rekla je. “Hodala si tako

daleko da pomogneπ nama. To je dar koji ti æelim dati, ali ti ga odbijaπ prihvatiti.”“U redu”, rekla je Valentina, napokon popustivπi. “Ali razreæimo kruh na

pola. Ti uzmi pola, a ja Êu uzeti pola.”Æene su podijelile kruh noæem iz kuhinje kuÊne crkve, gdje se Ëetrdesetero

ljudi redovito okupljalo kako bi molili i Ëitali Bibliju pod vodstvom Valentininogsupruga, adventistiËkog pastora Pavla Dmitrienkoa.

Nekoliko trenutaka kasnije Valentina i Pavel napustili su kuÊu i zapoËeoje put od petnaest kilometara do njihove kuÊe.

Valentina se nasmijeπila dok je razmiπljala o kruhu u torbici. Razmiπljalaje unaprijed kako Êe uæivati uz jednostavnu juhu od jeËma i vode te veËeri. IkonaËno, malo kruha.

“Napravit Êu juhu i pojest Êemo je s pravim kruhom”, rekla je.Pavel je uzvratio njezinom osmijehu sreÊe. Takoer je æelio jesti kruh.Negdje na pola puta je par susreo staru æenu na mostu. Bila je mrπava i

prljave odjeÊe. Pogledala je Valentinu.“KÊeri”, rekla je drhtavim glasom, “imate li sluËajno komad kruha?”Valentina je odmah izvadila polovicu kruha iz torbice i pokazala je æeni.

“Da, imam, draga bako”, rekla je. “Molim vas, uzmite ovo.”Starija je æena plakala dok je prihvaÊala kruh. “Hvala”, rekla je, suze su joj

oblivale prljave i naborane obraze. “Nisam jela tri dana. Spasila si me od smrti.”Valentina i Pavel nastavili su svojim putom kuÊi. Bili su sretni πto su

uspjeli ærtvovati svoj dragocjeni kruh. “Dali smo neπto πto smo æeljeli najviπeod svega, i spasili joj æivot.” rekla je Valentina, koja danas ima πezdeset i petgodina, u intervjuu u svojem domu u Belgorodu, u Rusiji. “To je bila prava ærtva,i to nas je uËinilo sretnijima nego ikada prije.”

Andrew Mc Chesney, Adventist Mission

85


Pouka 11 7.—14. rujna 2019.

Æivjeti prema adventnoj nadi“Prema tome, braÊo moja ljubljena, budite Ëvrsti, nepokole-

bljivi, uvijek napredujte u djelu Gospodnjem, svjesni da vaπtrud u Gospodinu nije uzaludan!” (1. KorinÊanima 15,58)

Biblijski tekstovi: Luka 18,1-8; Matej 24; Matej 25; 1. Korin-Êanima 15,12-19; Propovjednik 8,14; Propovjednik 12,13.14; Ot-krivenje 21,1-5; Otkrivenje 22,1-5.

Isus je objavio da je Boæje kraljevstvo sadaπnja stvarnost Ëiji diomoæemo biti veÊ danas. On je poslao uËenike da objave ovu vijest iuspostave Njegovo kraljevstvo propovijedanjem Evanelja i sluæenjemdrugima; odnosno, besplatnim davanjem jer su besplatno i primili (vidiMatej 10,5-8).

Meutim, Isus je jasno istaknuo da je Njegovo kraljevstvo drugaËije— “moje kraljevstvo nije odavde” (Ivan 18,36) — i da Êe tek doÊi upunini. Njegovim je utjelovljenjem, sluæbom, smrÊu i uskrsnuÊem Boæjekraljevstvo uspostavljeno, ali se Isus radovao trenutku kada Êe Njegovokraljevstvo u potpunosti zamijeniti kraljevstva ovoga svijeta, a Boæjavladavina postati potpuna.

Nesumnjivo je da su adventistiËki krπÊani koji Ëekaju Isusov dolazaki Njegovo kraljevstvo ljudi nade. Meutim, ta se nada ne odnosi samo nabuduÊi novi svijet. Iako nada gleda u buduÊnost, ona preobraæava isadaπnjost. S tom nadom æivimo u sadaπnjosti onako kako oËekujemoda Êemo æivjeti u buduÊnosti, i poËinjemo unositi promjene koje odgo-varaju naπim oËekivanjima svijeta koji dolazi.

86

NEDJELJA 8. rujna

“DOKLE, GOSPODARU?”

Kroz cijeli biblijski izvjeπtaj pripadnici Boæjeg naroda — pogotovooni koji su doæivjeli ropstvo, izgnanstvo, tlaËenje, siromaπtvo i drugenepravde i nesreÊe — iznova upuÊuju poziv Bogu da djeluje. Robovi uEgiptu, suænjevi u Babilonu i mnogi drugi pozivaju Boga da vidi i Ëujenjihovu patnju i ispravi nepravde. U Bibliji su zabiljeæeni mnogi primjeriBoæjeg djelovanja s ciljem da izbavi i obnovi svoj narod, katkad se ËakosveÊujuÊi njihovim tlaËiteljima i neprijateljima.

Meutim, ova izbavljenja obiËno su bila kratkoroËna pa su mnogiproroci i dalje ukazivali na konaËno djelovanje, kada Êe Bog uniπtiti zloi podiÊi klonule. Ovi proroci su vapili: “Dokle, Gospodaru?” Na primjer,aneo Gospodnji upitao je o progonu Izraelaca: “Jahve nad Vojskama,kada Êeπ se veÊ jednom smilovati?” (Zaharija 1,12)

U Psalmima zapaæamo mnogo tuæbalica zbog napretka i sreÊe zlih,dok pravedni podnose tlaËenje, izrabljivanje i siromaπtvo. Psalmist ne-prestano poziva Boga da se umijeπa, vjerujuÊi da u svijetu trenutaËno nevlada poredak kakav je Bog stvorio i kakav æeli da vlada, prenoseÊi vapajproroka i potlaËenih. “Dokle, Gospodaru?” (vidi Psalam 94,3-7)

U odreenom smislu nepravdu teæe podnose oni koji vjeruju u pra-vednog Boga koji æeli pravdu za sve pripadnike svojeg naroda. Boæjinarod uvijek Êe njegovati osjeÊaj nestrpljenja kad je u pitanju zlo usvijetu — a Boæje prividno nedjelovanje joπ je jedan izvor nestrpljenja.Otuda katkad oπtra pitanja proroka: “Dokle Êu, Jahve, zapomagati, a dati ne Ëujeπ? Vikati k tebi ‘Nasilje!’ a da ti ne spasiπ?” (Habakuk 1,2)

SliËan vapaj zapaæamo u Novom zavjetu, u kojem je prikazano daËak i djela stvaranja uzdiπu za Boæjim izbavljenjem i obnovom (vidiRimljanima 8,19-22). U Otkrivenju 6,10 (Varaædinska Biblija) ovaj vapaj— “Dokle, Gospodaru?” — upuÊen je od strane onih koji su bili muËenizbog svoje vjere u Boga. Ali to je isti vapaj kojim se poziva Bog da sezauzme za svoj potlaËeni i progonjeni narod.

ProËitajte Luka 18,1-8. ©to Isus govori o Boæjem odgovoru nastalne vapaje i molitve Njegovog naroda da djeluje? Kako je topovezano s potrebom za vjerom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

87


ODRE–ENA NADA

Religiji se Ëesto upuÊuje kritika da vjernike odvraÊa od sadaπnjegovozemaljskog æivota i usmjerava njihove misli prema boljem æivotu ubuduÊnosti. Kritizira se upuÊivanje na drugo kraljevstvo kao oblik po-sveÊenog bijega od stvarnosti (eskapizam) i Ëini da vjernik manje dopri-nosi svijetu i druπtvu. Katkad vjernici prime i sasluπaju ovakve kritike,a katkad njeguju, propovijedaju i primjenjuju takve stavove.

Imamo takoer straπne primjere ljudi na vlasti koji pozivaju siro-maπne i potlaËene da jednostavno prihvate svoju æalosnu sudbinu jer Êesve biti u redu kada se Isus vrati. Da, naπ svijet je palo, slabo i tragiËnomjesto — i nije niπta pogreπno ili neumjesno ako Ëeznemo za vremenomkada Êe Bog obnoviti ovaj svijet, kada Êe uniπtiti nepravdu, bol i tugu ikada Êe zamijeniti sadaπnji kaos svojim slavnim i pravednim kraljev-stvom. Uostalom, bez te nade, bez tog obeÊanja ne bismo imali nikakvunadu.

GovoreÊi o svrπetku svijeta (vidi Matej 24; 25), Isus je prvu polovinusvoje propovijedi posvetio obrazlaganju potrebe za bijegom, doπavπi dotoËke kad je rekao: “I kad se ne bi skratili ti dani, nitko se ne bi spasio.”(Matej 24,22) Meutim, ove rijeËi Ëine uvod u Njegovo objaπnjenje BoæjihobeÊanja. Ako se jedino — ili prvenstveno — usredotoËimo na aspekt“bijega” u okviru krπÊanske nade za buduÊnost, znaËi da Êemo propu-stiti neke od dubljih zakljuËaka koje je Isus iznio.

ProËitajte Matej 24 i 25 poglavlje. Prema onome πto ste proËi-tali, koje su najvaænije pojedinosti Isusove propovijedi? Kako bistesaæeli Isusove upute o tome kako trebamo æivjeti dok Ëekamo Nje-gov povratak?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ono πto vjerujemo u vezi s buduÊnoπÊu bitno utjeËe na naπ sadaπnjiæivot. Zdravo oslanjanje na Boæja obeÊanja o buduÊnosti naπeg svijetatreba biti poticaj za energiËno djelovanje, iskru plodonosnog i silnogæivota koji vrπi utjecaj na druge.

Kako nada i obeÊanje o Isusovom povratku moæe i treba utje-cati na naπ sadaπnji æivot, pogotovo u okviru pomaganja onimakojima je potrebna pomoÊ?

88

UTORAK 10. rujna

USKRSLA NADA

KrπÊanska nada u Isusov drugi dolazak ne odnosi se samo na ra-dosno oËekivanje svijetle buduÊnosti. Tjelesno Isusovo uskrsnuÊe pru-æilo je prvim krπÊanima Ëvrstu sigurnost u Njegov povratak. Ako semoæe vratiti iz mrtvih — Ëega su i sami bili svjedoci — On Êe se sigurnovratiti i ispuniti svoj plan, ukloniti grijeh i njegove posljedice i obnovitisvijet (vidi 1. KorinÊanima 15,22.23).

Za apostola Pavla uskrsnuÊe je bilo kljuËni element adventne nade.Bio je spreman temeljiti vjerodostojnost svega πto je propovijedao natom najuzviπenijem Ëudu u izvjeπtaju o Isusu: “A ako Krist nije uskrs-nuo … neosnovana je i vaπa vjera.” (1. KorinÊanima 15,17) Razmislite onjegovim rijeËima i o tome koliko je Kristovo uskrsnuÊe vaæno za sveËemu se nadamo.

ProËitajte 1. KorinÊanima 15,12-19. Kako biste zainteresira-nom nevjerniku objasnili zaπto je istina o uskrsnuÊu temelj krπÊan-ske nade?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prisutnost uskrslog Isusa preobrazila je prve uËenike. Kao πto smovidjeli, Isus ih je prethodno poslao da objave i uspostave Boæje kraljev-stvo (vidi Matej 10,5-8), ali Njegova smrt ih je u tome pokolebala. Kadih je Isus nakon svojega uskrsnuÊa ponovno poslao (Matej 28,18-20), inakon πto se na njih izlio Duh Sveti (vidi Djela 2,1-4), oni su krenulimijenjati svijet i ostvarivati kraljevstvo koje je Isus osnovao.

Osloboeni sile smrti i straha od nje, prvi su vjernici hrabro æivjelii objavljivali vijest u Isusovo ime (vidi, na primjer, 1. KorinÊanima15,30.31). Zlo koje donosi smrt isto je zlo koje donosi patnju, nepravdu,siromaπtvo i tlaËenje u svim oblicima. Ipak, zahvaljujuÊi Isusu i Njego-voj pobjedi nad smrÊu, sve Êe se to jednoga dana zavrπiti. “Neprijateljkoji Êe posljednji biti uniπten jest smrt.” (1. KorinÊanima 15,26)

Bez obzira na to πto sada pomaæemo ljudima, oni Êe ipak nakraju umrijeti. »emu nas ova okrutna istina uËi o tome koliko jevaæno da drugima govorimo o nadi koju mogu pronaÊi u Isusovojsmrti i uskrsnuÊu?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

89

SRIJEDA 11. rujna

NADA U SUD

ProËitajte Propovjednik 8,14. Na koje naËine zapaæate jasnu isnaænu stvarnost onoga πto je u ovom retku zapisano?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako je samo po sebi teπko podnositi patnju, tlaËenje i nesreÊu, joπje teæe podnositi povredu ili uvredu ako se Ëini da je besmislena ilineopaæena. MoguÊa besmislenost tuge teæa je od prvobitnog tereta. Svi-jet bez konaËne pravde odlikuje krajnja okrutna apsurdnost. Nije Ëudoπto su ateistiËki pisci u dvadesetom stoljeÊu jadikovali zbog “apsurdno-sti” ljudskog stanja. Bez nade u pravdu, bez nade u sud, bez nade da Êese prilike popraviti, naπ svijet doista bi bio besmislen.

Meutim, vapaj u Propovjedniku 8,14 nije kraj izvjeπtaja. Na krajusvojih prigovora, Salomon Ëini iznenadni zaokret. Usred jadikovanja obesmislu, on u osnovi kaæe: PriËekaj malo, Bog Êe suditi, tako da nijesve besmisleno; sve i svatko je vaæan.

ProËitajte Propovjednik 12,13.14. Koliko je prema ovom tekstuvaæno sve πto Ëinimo?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nada u sud svodi se na vjerovanje u Boæju narav, æivot i svijet ukojem æivimo. Kao πto smo vidjeli, Biblija uporno tvrdi da æivimo usvijetu koji je Bog stvorio i koji voli, ali svijetu koji je pogrijeπio i ukojem Bog zahvaljujuÊi Isusovom æivotu i smrti ostvaruje svoj plan oponovnom stvaranju. Boæji sud je kljuËna pojedinost u Njegovom is-pravljanju svijeta. Za one koji su doæivjeli toliko mnogo nepravdi usvijetu — koji su odbaËeni, prema kojima se okrutno postupa, koji supotlaËeni i izrabljivani — obeÊanje o sudu sigurno je radosna vijest.

©to za vas znaËi da Êe jednoga dana, na naËine koje ne moæemozamisliti, pravda za kojom smo toliko mnogo Ëeznuli konaËno bitiostvarena? Kako moæemo crpsti nadu iz ovog obeÊanja?

90

»ETVRTAK 12. rujna

NEMA VI©E SUZA NI BOLI

ProËitajte sljedeÊe tekstove: Otkrivenje 21,1-5; 22,1-5. Provediteodreeno vrijeme zamiπljajuÊi æivot opisan u ovim tekstovima. Za-πto je teπko zamisliti æivot bez grijeha, smrti, boli i suza?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Biblijski opisi naπeg æivota nakon grijeha neprijeporno su uzviπenii slavni, i ni pribliæno ne prikazuju ono πto nas Ëeka. »ak i u ovimredcima opisi skoro da viπe govore o tome Ëega tamo neÊe biti, negoËega hoÊe. BuduÊi da je ovaj svijet sve πto poznajemo, teπko je zamislitiæivot bez boli, patnje, smrti, straha, nepravde i siromaπtva.

Ne samo da prethodno navedenog tamo viπe nema, veÊ je u ovomopisu dodana reËenica: “I otrt Êe Bog svaku suzu s oËiju njihovih.”(Otkrivenje 21,4 — Varaædinska Biblija) Kad govorimo o spaπenima, Bo-æje suosjeÊanje prema onima koji su patili kroz ljudsku povijest dostiæenajviπu toËku u ovoj jednoj reËenici. Bog ne samo da okonËava njihovupatnju, veÊ osobno briπe njihove suze.

Iako πibani i ranjeni od strane æivota grijeha, svijeta nepravde itragedije, u Otkrivenju moæemo zapaziti nagovjeπtaje procesa izljeËenjasvih nas koji smo na razliËite naËine ærtve grijeha. OpisujuÊi stabloæivota, Ivan objaπnjava da je “liπÊe od stabala za ozdravljenje narodima”(Otkrivenje 22,2 — Varaædinska Biblija). Uz to, Bog pokazuje razumije-vanje i suosjeÊanje prema tome πto znaËi biti Ëovjek, πto znaËi osjetiti,iskusiti, svjedoËiti, Ëak i sudjelovati u zlu ovoga svijeta. Njegov planponovnog stvaranja svijeta obuhvaÊa obnovu i iscjeljenje svakoga odnas.

Do tog trenutka budimo u Kristu ËineÊi svoj dio, nesiguran i mali,kakav naπ dio moæe biti, i sluæimo ljudima oko sebe kojima je potrebnoono πto im imamo ponuditi. ©to god bilo u pitanju — ljubazne rijeËi,topao obrok, medicinska pomoÊ, stomatoloπke usluge, odijevanje, sa-vjetovanje — sve trebamo Ëiniti ljubazno, s ljubavlju proæetim samood-ricanjem i samopoærtvovnoπÊu kakvu je Isus pokazao kada je bio ovdjena Zemlji. Naravno, svijet postaje sve gori, usprkos naπim najveÊimnaporima. Isus je to znao, pa ipak Ga ta istina nije sprijeËila da sluæidrugima i ne bi trebala ni nas zaustaviti.

91

PETAK 13. rujna


ProËitajte sljedeÊe tekstove: Ellen G. White, Djela apostolska, 30.poglavlje, “Pozvani na postizanje viπeg mjerila”; Velika borba, 41. po-glavlje, “Zemlja pretvorena u pustoπ”.

“Kada Boæji glas izmijeni udes Njegova naroda, dolazi do velikogotreænjenja meu onima koji su u velikom æivotnom sukobu izgubilisve. Za trajanja vremena milosti bili su zaslijepljeni Sotoninim obma-nama i opravdavali svoj greπni put. Bogati su se ponosili svojom nadmoÊ-nosti nad onima koji nisu imali takve prilike, a svoje su bogatstvo steklikrπenjem Boæjeg zakona. Zanemarili su nahraniti gladne, odjenuti gole,postupati praviËno i ljubiti milosre. … Prodali su svoje duπe za zemalj-ska bogatstva i uæivanja, i nisu se trudili bogatiti u Bogu. Posljedica jepromaπen æivot; njihova su uæivanja pretvorena u gorËinu, a njihovoblago u truleæ.” (Ellen G. White, Velika borba, 561,562; u izvorniku 654)

“Veliki je sukob zavrπen. Grijeha i greπnika viπe nema. Cijeli jesvemir Ëist. Bilo neizmjerna svemira kuca istim otkucajem sklada iradosti. Od Njega koji je sve stvorio teËe æivot, svjetlost i radost krozprostranstva beskrajnog svemira. Od najmanjeg atoma do najveÊeg svije-ta, sve, æivo i neæivo, u svojoj nepomuÊenoj ljepoti i savrπenoj radostiobjavljuje da je Bog ljubav.” (Ellen G. White, Velika borba, 583; u izvor-niku 678)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Objasnite kako ono o Ëemu ste prouËavali ovaj tjedan poka-zuje da je æivot ovdje i sada vaæan. Usporedite to s vjerovanjempojedinih ljudi da se ne trebamo brinuti o ovom æivotu i ovomsvijetu zato πto Êe ga Bog uniπtiti i ponovno stvoriti. Kako moæemopaziti da zbog ove istine, obeÊanja o novom æivotu, ne zanemarimonevoljne (uostalom, Bog Êe na kraju sve srediti)? ©to je joπ gore,kako moæemo biti sigurni da nismo meu onima koji su iskoristiliovu istinu da izrabljuju druge?

2. Prema adventistiËkom razumijevanju biblijskog proroËan-stva, zlo, nevolje i patnja uveÊavat Êe se kako se bude bliæio Isusovdrugi dolazak. Kada se takve stvari dogaaju, obiËno ukazujemo na24. poglavlje Evanelja po Mateju. Kako trebamo sagledati ove ne-sreÊe u svjetlu 25. poglavlja?

Saæetak: Naπ Bog neÊe dopustiti da zlo vjeËno traje. Uzviπena nadau Bibliji glasi da Êe Isus uniπtiti zlo kada se vrati, ispraviti nepravdu istvoriti nov svijet kakav je trebao biti. Na temelju Isusovog uskrsnuÊa,ova nada preobraæava nas danas i pruæa nam hrabrost da sluæimo Bogui bliænjima dok Ëekamo Njegov povratak.

92

Televizija privlaËi ljude

Kao djevojËici na Novom Zelandu, Coralie Schofield su upozorili na mo-guÊe opasnosti od gledanja televizije i savjetovali su je da se dræi podalje od nje.

Ali danas je iznenaena i presretna πto ljudi hrle u AdventistiËku crkvuπirom zemlje zbog televizije. “To je samo najskromnije iskustvo za vidjeti. To jesamo televizija”, kaæe Coralie, supruga pastora Nealea Schofielda, upraviteljaHope Channel New Zealand, mjesne podruænice AdventistiËke crkve na tommeunarodnom kanalu.

“Kad sam odrastala u AdventistiËkoj crkvi, gledala sam televiziju s opre-zom”, rekla je Coralie, koja nadgleda korespondenciju gledatelja Hope Chan-nela. “Ali sada su se izbori za gledanje proπirili. Dobili smo AdventistiËki kanalkoji svjedoËi dvadeset i Ëetiri sata i tako sedam dana u tjednu.”

Gledatelji prilaze Coralie i njezinom suprugu na bogosluæju u subotu naNovom Zelandu. U jednoj crkvi stariji par je rekao kako je njihova kÊi, kaoodrasla osoba, pregledavala kanale i zaustavila se na Hope Channelu. Uskoro jeredovito gledala, a onda je rekla i svojim roditeljima i sestri o tom kanalu. Cijelaobitelj poËela ga je redovito gledati.

“Sada je Ëetvero njih krπteno!” kaæe Coralie.U drugoj mjesnoj crkvi Coralie je Ëula za æenu koja je doπla jedne subote

i zatraæila prouËavanje Biblije. Kad je pastor stigao u njezin dom, zatekao jejedanaest æena koje su Ëekale na prouËavanje Biblije. Æena je pozvala desetprijateljica. Polovica njih sada je krπtena.

Hope Channel poËeo je besplatne emisije diljem Novog Zelanda 2016. go-dine, uz pomoÊ dara trinaeste subote. Danas ima oko dvije stotine tisuÊa gleda-telja mjeseËno, ili pet posto stanovniπtva, prema istraæivaËu træiπta Nielsenu.AdventistiËka crkva ima oko dvanaest tisuÊa Ëlanova u Novom Zelandu, zemljis vrlo posvjetovljenim druπtvom u kojem se crkva muËila da se probije.

Gledatelji se pojavljuju na neoËekivanim mjestima. Dok leti na domaÊimlinijama, pastor Neale Schofield je jednom radio na svojem prijenosnom raËu-nalu, a suputnik je vidio logotip Hope Channela na zaslonu njegovog raËunala.

“Jeste li povezani s Hope Channelom?” pitao je stranac.»ovjek se predstavio kao pastor jedne krπÊanske denominacije u Aucklan-

du i rekao kako on i njegove kÊeri od petnaest i osamnaest godina gledaju samoHope Channel.

“Smatram prednoπÊu biti dio tog posla, da se sretnemo s tim ljudima ividimo potpunu radost na njihovim licima.” kaæe Coralie. “To je kao da su doπlikuÊi.”

93

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Velika borba, Znaci vremena, 2010., poglavlje 1

Pouka 12 14.—21. rujna 2019.

Ljubiti milost“»estitima sviÊe ko svjetlost u tami: blag, milosrdan i pra-

vedan Jahve. Dobro je Ëovjeku koji je milostiv i daje u zajam,koji poslove svoje obavlja pravedno.” (Psalam 112, 4.5)

Biblijski tekstovi: Matej 6,25-33; Jakov 1,5-8; Jakov 2,15.16;Izaija 52,7; 1. Ivanova 3,16-18; Izaija 58,1-10.

Kao πto smo vidjeli, u Bibliji nalazimo mnogo snaænih prikaza Bo-æje brige o siromaπnima i potlaËenima, kao i pozive upuÊene Njegovomnarodu da im pomogne. Usprkos pozornosti posveÊenoj ovim pitanjima,ovaj biblijski nalog samo je djelomiËno ispunjen, a u potpunosti Êe bitiizvrπen tek prigodom Kristovog dolaska i natprirodnih dogaaja koji Êeuslijediti.

Dotada Êe zlo postojati u mnogim oblicima, potaknuto mraËnimduhovnim utjecajima avola i njegovih anela. Ovo zlo Ëesto je najvidlji-vije u siromaπtvu, nasilju, tlaËenju, ropstvu, izrabljivanju, sebiËnosti ipohlepi. Naπe zajednice, naπe crkve i naπe obitelji u takvom svijetutrebaju se suprotstaviti ovom zlu, koliko god to bilo teπko. Kao odgovorna Boæju ljubav i zapovijedi, æiveÊi u svjetlu Isusove sluæbe i ærtve, iosnaæeni i voeni Duhom Svetim, moramo biti suosjeÊajni i hrabri i“samo Ëiniti pravicu, milosre ljubiti i smjerno sa svojim Bogom hoditi”(Mihej 6,8).

94

NEDJELJA 15. rujna

NAJVI©E VRIJEDNOSTI KRALJEVSTVA

Kao πto je jasno reËeno u Isusovom nauku i spisima novozavjetnihpisaca, Ëlanovi Boæjeg kraljevstva æive prema drugaËijim vrijednostima iprioritetima u odnosu na svijet.

ProËitajte Matej 6,25-33. Kakvo nam ohrabrenje pruæaju oviredci i kako ono treba utjecati na naπe najviπe vrijednosti?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Isus je pouËavao da je “æivot vredniji od hrane, a tijelo od odijela”(Matej 6,25). Hrana i odjeÊa su, naravno, vaæni, ali ih moramo promatratiu svjetlu Boæjeg kraljevstva, πto znaËi da na stvarne i praktiËne naËinemoramo postaviti prioritete u svojem æivotu. Kada u Bibliji prepoznamopoziv da podupiremo druge i brinemo se o njima, ovaj poziv postajejedan od naπih prioriteta dok nastojimo slijediti Isusov primjer. Idealnobi bilo kada bi nam ovaj poziv pomogao da budemo manje usredotoËenina sebe, a viπe na druge.

Ovako promijenjeni prioriteti mijenjaju i naπ odnos prema onimakoji imaju vlast nad nama i prema potlaËenima. Iako Biblija nalaæekrπÊanima da poπtuju vlasti i da im budu posluπni koliko god je tomoguÊe (vidi Rimljanima 13,1-7), ima i trenutaka kada trebamo reÊizajedno s Petrom: “Treba se viπe pokoravati Bogu nego ljudima.” (Djela5,29) Isus je uskladio ova dva naËela u svojem odgovoru upuÊenomonima koji su Ga pokuπali prevariti u vezi s ovim pitanjem: “Podajtecaru carevo, a Bogu Boæje!” (Matej 22,21)

Oni koji imaju vlast, bilo dræavnu ili neku drugu, Ëesto je provodei Ëuvaju prijetnjama ili primjenom sile. Kao πto smo vidjeli u Isusovomæivotu, æivot vjere ne iziskuje uvijek i u svakoj prilici da budemo pasivnikada se suoËimo sa zlom. Na primjer, u vezi s ropstvom u Americi EllenG. White je napisala: “Kad se ljudski zakoni sukobe s Boæjom rijeËju izakonom, mi trebamo posluπati ove posljednje bez obzira na posljedice.Zakon naπe zemlje koji zahtijeva da roba predamo njegovom gospodarune trebamo posluπati, ali moramo snositi posljedice zbog krπenja togzakona. Rob nije vlasniπtvo nijednog Ëovjeka. Bog je njegov pravi gospo-dar i Ëovjek nema pravo uzeti djelo Boæjih ruku u svoje ruke i tvrditi dapripada njemu.” (SvjedoËanstva za Crkvu, sv. 1, 182; u izvorniku 201,202)

Gdje je granica izmeu posluπnosti vlastima i zalaganja za onekoji su moæda ærtve tlaËiteljske vlasti?

95


UMOR OD SUOSJE∆ANJA

Dok se odupiremo moguÊnosti da naπe dobre namjere budu nad-vladane nevoljama u svijetu, mnogi od nas rado bi uËinili viπe i unijelipromjenu u æivot napaÊenih. Brojni stavovi i postupci mogu nam pomo-Êi da se postavimo pozitivno prema oni kojima je potrebna pomoÊ.

SuosjeÊanje: Kao πto smo vidjeli, prepoznavanje tue boli i empa-tija prema onima koji pate prvi su koraci koje moæemo poduzeti. Treba-mo njegovati i Ëuvati osjetljivost prema napaÊenima. Danas se govori o“umoru od suosjeÊanja”, πto znaËi da smo toliko izloæeni æalosti i ne-sreÊama da mnoge od nas umara mnoπtvo razloga koji zahtijevaju naπuemocionalnu snagu i novËanu pomoÊ. Isus je bio potpuno svjestan zlai boli u svojem okruæenju, pa ipak je i dalje bio suosjeÊajan. Tako i mimoramo Ëiniti.

UËenje: BuduÊi da su mnoge okolnosti u kojima vlada nepravda isiromaπtvo sloæene, vaæno je sluπati i uËiti. Ima mnogo primjera da sudobronamjerni ljudi nanijeli πtetu drugim ljudima pokuπavajuÊi im po-moÊi. To nije izgovor za nedjelovanje, ali se trebamo ukljuËiti na promi-πljen naËin, tek nakon πto smo se o svemu obavijestili.

Molitva: Kada uoËimo problem, naπa je prva misao da poduzmemo“praktiËne” korake. Meutim, Biblija nas podsjeÊa da je molitva praktiË-na. Na æivot siromaπnih i potlaËenih moæemo utjecati svojim molitvamaza njih i za one koji imaju vlast nad njima (vidi 1. Timoteju 2,1.2), kaoi traæiti od Boga da nam pokaæe kako im na najbolji naËin moæemopomoÊi (vidi Izreke 2,7.8).

OËekivanja: Joπ jedan vaæan Ëimbenik u nastojanju da ublaæimopatnje jesu odgovarajuÊa oËekivanja s obzirom na sloæenost druπtvenih,politiËkih i osobnih okolnosti. Nada koju mi nudimo treba se sastojatiu tome da ljudima pruæimo moguÊnosti i prilike koje drugaËije moædane bi imali. Katkad Êemo biti razoËarani time kako ljudi koriste oveprilike, ali moramo poπtovati njihove odluke. Na kakav god naËin pokuπaliraditi u korist napaÊenih, naπe vodeÊe naËelo mora glasiti: “Sve πtoæelite da ljudi Ëine vama, Ëinite i vi njima!” (Matej 7,12)

ProËitajte Jakov 1,5-8. Kakvu ulogu molitva treba imati u krπ-Êanskom radu? ©to se u Jakovu 2,15.16 govori o tome kako moæemodoprinijeti usliπenju naπih molitava za druge?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

96

UTORAK 17. rujna

VELIKODU©NOST

“Bog ljubi vesela darivaoca” (2. KorinÊanima 9,7), a velikoduπnodavanje vaæna je strana krπÊanskog æivota. Iako moramo dopustiti Bib-liji da usmjerava naπa davanja i prioritete u financijskom smislu, veli-koduπnost je viπe od ulaganja novca za odreeni cilj, koliko god biovrijedan. ToËnije, velikoduπnost je jedan od najuzviπenijih æivotnih sta-vova i kljuËna osobina onih koji se boje Boga, kao πto je mnogo putazabiljeæeno u Psalmu 112: “Dobro je Ëovjeku koji je milostiv i daje uzajam, koji poslove svoje obavlja pravedno.” (Psalam 112,5)

©to sljedeÊi tekstovi uËe o velikoduπnosti prema nevoljnima?Levitski zakonik 25,35-37; Psalam 119,36; 2. KorinÊanima 8,12-15; 1. Ivanova 3,16-18; 1. Timoteju 6,17-19.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao je u svojim poslanicama Ëesto navodio da je Boæja velikodu-πnost — najpotpunije izraæena u Isusovom polaganju æivota za nas —izvor krπÊanske nade. Zauzvrat, Njegova smrt umjesto nas poticaj je daæivimo velikoduπnim æivotom u odnosu na druge: “Da ona zajednicakoja potjeËe od tvoje vjere bude djelotvorna u iskazivanju svakog dobrakoje se Ëini i mora Ëiniti meu vama radi Krista.” (Filemonu 6)

Velikoduπnost je plemenit, odvaæan i sveobuhvatan stav prema æi-votu. Mnogo toga u osobnom æivotu, druπtvu i kulturi nagoni nas da seusredotoËimo na sebe, da se Ëuvamo za sebe koliko god je moguÊe. ZaveÊinu od nas podrazumijevani obrazac ionako uvijek glasi ja, ja, ja.

Ako je naπa vjera stvarna, odbacit Êemo svoje “ja” i æivjeti za druge.Vjera nam pomaæe da zamislimo svijet i ljude onako kako ih Bog vidi,i u njihovoj dobroti i u njihovoj slabosti, i potiËe nas da, koliko god jeto moguÊe, pomognemo onima kojima je pomoÊ potrebna. Kao osobina,velikoduπnost se oËekuje od strane dobrotvornih druπtava i onih kojiprikupljaju novËane priloge. Takva velikoduπnost je mjerljiva i neposre-dno praktiËna. Meutim, velike donacije ne ukazuju nuæno na velikodu-πan naËin æivota (vidi Marko 12,41-44). Velikoduπan æivot plemenitiji jei vredniji od bilo kakvog priloga. Mi trebamo viπe cijeniti i njegovativelikoduπni duh u svemu πto Ëinimo. Za veÊinu ljudi, velikoduπnost nedolazi prirodno; to je blagodat koju trebamo izraziti u svojem æivotuaktivno i svjesno, bez obzira na utjecaj greπne, sebiËne ljudske naravi.

Osim davanja novËanih sredstava, Ëak i velikoduπno, na kakvejoπ naËine trebamo pokazati duh velikoduπnosti?

97

SRIJEDA 18. rujna

GRADITELJI MIRA

ProËitajte Matej 5,9. Kako u svijetu u kojem æivimo Ëinimo onoπto Isus kaæe u ovom retku? Koliko na kraju moæemo biti uspjeπni?Vidi Marko 13,7.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ratni sukob izrazit je uzrok patnje. U cijenu rata ukljuËene suneposredne ærtve i uniπteni æivoti; sredstva se ulaæu u vojnu maπinerijuumjesto za olakπavanje ljudskih potreba i patnje veterana i preæivjelihu ratu, Ëak i meu “pobjednicima”. Zatim, tu su mnogi manji sukobikoji nanose πtetu nebrojenim æivotima u obiteljima i zajednicama. Pre-ma tome, æar prema pravdi ne smije zanemariti nalog za graenje mira.

U srcu Isusovog Evanelja nalazi se poziv na graenja mira, napomirenje greπnih ljudskih biÊa sa svojim Stvoriteljem (vidi 2. Korin-Êanima 5,18-21). Pomirenje koje primamo uzor je na koji se trebamougledati kako bismo postali predstavnici ovog pomirenja meu drugimljudima.

ProËitajte Izaija 52,7. Kako u svojem æivotu moæemo primije-niti ovaj redak?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Evanelje mira postaje poticaj, primjer i izvor zalaganja za mir unasilnom svijetu: “Srce koje je u skladu s Bogom ispunjeno je nebeskimmirom i πiri njegov blagoslovljeni utjecaj na sve oko sebe. Duh miraspuπtat Êe se kao rosa na srca koja su umorna i izmuËena od svjetovnihsukoba.” (Ellen G. White, Misli s Gore Blaæenstava, 30; u izvorniku 28)

U Govoru na gori Isus je rekao: “Blago mirotvorcima, jer Êe se zvatisinovi Boæji.” (Matej 5,9) Dalje u tekstu ne samo da je potvrdio zapovijedkoja nalaæe da ne ubijamo, veÊ je rekao da se ne trebamo gnjeviti ili bitizavidni (vidi Matej 5,21-26), da trebamo ljubiti svoje neprijatelje i molitise za one koji nas progone (vidi Matej 5,43-48), πto znaËi da trebamopoduzimati odluËne korake teæeÊi dobru drugih. Ima mnogo nadahnutihizvjeπtaja o ljudima koji su posvetili svoj æivot graenju mira u podruËji-ma u kojima vladaju neprilike, omoguÊujuÊi letimiËan uvid u pomirenjei izljeËenje, Ëesto ublaæavajuÊi nepravdu i patnju koje ovi sukobi izazivaju.

Kako vaπa mjesna crkva moæe vrπiti ulogu graditelja mira?

98

»ETVRTAK 19. rujna

GLAS ZA ONE KOJI GA NEMAJU

Salomon je zapisao da postoji “vrijeme πutnje i vrijeme govorenja”(Propovjednik 3,7). Bio je u pravu, ali pronaÊi takvu ravnoteæu nikomenije jednostavno. Meutim, kad je rijeË o tome da se trebamo zalagatiza potlaËene, biti glas nijemih i pobijediti zlo dobrim, je li moguÊe dasmo kao Crkva grijeπili u smislu da smo previπe πutjeli kada se naπ glastrebao Ëuti?

KrπÊani Ëesto govore da su oni Isusove ruke i noge, ukazujuÊi napoziv na praktiËnu sluæbu drugima kao πto bi Isus æelio da Ëinimo.Meutim, u okviru proroËke uloge, kako je prikazano u Bibliji, Boæjiprvi poziv upuÊen ljudima jest da budu Njegov glas govoreÊi u Njegovoime, kao i u ime onih koje Bog æeli obraniti (vidi Psalam 146,6-10).

ProËitajte Izaija 58,1-10. ©to ova poruka, dana u odreenovrijeme, na odreenom mjestu i u odreenom okviru, poruËuje namadanas koji æivimo u drugaËijem vremenu, mjestu i okviru? U kojojsu se mjeri prilike promijenile od trenutka kada je Izaija zabiljeæioove rijeËi do danaπnjeg vremena?

..................................................................................................................................

Poziv na pravdu koji su proroci upuÊivali nikada nije bio prihvaÊen.Meutim, nadahnuti nalogom koji su primili od Boga, shvaÊajuÊi Boæjiæar prema pravdi, suosjeÊajuÊi sa siromaπnima i potlaËenima, teæeÊiboljem druπtvu, ovi proroci su bili glas nijemih u svojem vremenu imjestu usprkos protivljenjima, neugodnostima i opasnostima (vidi 1.Petrova 3,17).

Na temelju svojeg shvaÊanja Evanelja i poziva da odsjajuju Isusau svijetu, adventistiËki krπÊani mogu mnogo toga ponuditi u vezi sasuoËavanjem sa zlom u svijetu.

Na primjer: “AdventistiËki krπÊani vjeruju da su djela kojima sesmanjuje siromaπtvo i nepravda vaæan dio krπÊanske druπtvene odgo-vornosti. Biblija jasno otkriva Boæje posebno zanimanje za siromaπne iNjegova oËekivanja od Njegovih sljedbenika u vezi s postupanjem premaonima koji se ne mogu sami brinuti o sebi. Sva ljudska biÊa nose BoæjeobliËje i primaju Boæje blagoslove (Luka 6,20). RadeÊi sa siromaπnima,mi slijedimo Isusov primjer i pouke (Matej 25,35.36). Kao duhovna za-jednica, adventistiËki krπÊani zalaæu se za pravdu za siromaπne i ‘otva-raju usta svoja za nijemoga’ (Izreke 31,8) i ustaju protiv onih koji ‘otim-lju pravo sirotinji’ (Izaija 10,2). Mi suraujemo s Bogom koji Êe ‘datipravo ubogu’ (Psalam 140,13).” (Seventh-day Adventist Official State-ment on Global Poverty, 24. lipnja 2010.)

99

PETAK 20. rujna


ProËitajte u knjizi Ellen G. White Sluæba lijeËenja 43. poglavlje:“Uzviπenije iskustvo”, 323—332.

“Pretraæite Nebo i Zemlju, ali neÊete naÊi da se ijedna istina otkrilatako silno kao istina objavljena djelima milosra prema onima kojimaje potrebno suosjeÊanje i pomoÊ. To je istina kakva je u Isusu. Kadnositelji Kristovog imena ostvare naËela zlatnoga pravila, otkrit Êe seista sila koja je pratila djelo Evanelja u doba apostola.” (Ellen G. White,Misli s Gore blaæenstava, 116; u izvorniku 137)

“Vrhunska ljubav prema Bogu i nesebiËna ljubav jednih prema dru-gima — to je najbolji dar πto ga naπ nebeski Otac moæe dati. Ova ljubavnije trenutaËna pobuda, veÊ boæansko naËelo, trajna snaga. Ona ne mo-æe poteÊi iz neposveÊenog srca niti je ono moæe proizvesti. Ona senalazi samo u srcu u kojem vlada Isus. … Ova ljubav, njegovana u duπi,sladi æivot i πiri profinjeni utjecaj na sve oko sebe.” (Ellen G. White,Djela apostolska, 347; u izvorniku 551)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Kao πto smo vidjeli u pouci za ovaj tjedan, Evanelje je idalje uzor i nadahnuÊe za djelovanje u ime drugih, kao πto je Isusdjelovao u naπe ime. Kako je to proπirilo vaπe razumijevanje i vred-novanje Radosne vijesti, onoga πto je Bog uËinio za nas i naËinakako pokazuje svoju ljubav prema nama?

2. Podizanje glasa za nijeme, zalaganje za mir i sliËne aktivnostimogu nas uvesti u javne i politiËke krugove. Meutim, Crkva adven-tista sedmoga dana pobornik je razdvajanja crkve i dræave. Koja jerazlika izmeu neprikladne politiËke ukljuËenosti i javnog zalaga-nja za gradnju mira?

3. Koji biste korak ili djelo o kojima smo razgovarali u pouciza ovaj tjedan æeljeli poduzeti u svojem æivotu i zajednici? Kako tomoæete ostvariti?

4. Protiv kakvog ste se oblika zla ili tlaËenja odluËili moliti usvojoj zajednici ili πire?

Saæetak: Kada postanemo Isusovi sljedbenici, naπ Êe se æivot um-nogome promijeniti. Izmeu ostaloga, u nama Êe se javiti æelja da sepridruæimo Bogu u Njegovoj brizi o siromaπnima i ubogima. To nikadanije laka zadaÊa i rijetko kad je opÊeprihvaÊena. To Êe promijeniti naπeprioritete i potaknuti nas da poduzmemo odreene korake i iscijelimoranjene u svijetu oko nas.

100

AmeriËki bajker prihvaÊa subotu

Poziv je zaprepastio Richarda Smitha dok se zaustavio u centru za starijeosobe, i dok je preuzimao obroke kako bi ih razvezao umirovljenicima nasvojem motociklu Harley-Davidson u ameriËkoj saveznoj dræavi West Virginia.

“Æelite li sa mnom iÊi u Crkvu adventista sedmog dana?” — pitala je Ruth,koja je takoer radila u tom centru za starije osobe.

“Ne znam,” odgovorio je Richard. “Ne znam niπta o AdventistiËkoj crkvi.”Richard, koji ima sedamdeset i dvije godine, posjetio je razne crkve koje

svetkuju nedjelju. Dosad je imao dva braka i promijenio dva radna mjesta. Alinikada nije bio krπten. Nije znao zaπto bi se pridruæio nekoj crkvi, i Ëesto jemislio: “Ako me Bog jednog dana probudi i kaæe: Idi! — idem u drugu crkvu.Æelim biti u moguÊnosti spakirati stvari i premjestiti se.”

Kad ga je Ruth pozvala u crkvu, odgovorio je: “Pokuπajmo najprije s mojomcrkvom.”

Upitao je Ruth, inaËe svoju razvedenu sestru, koja je πest godina mlaa odnjega, za njezino miπljenje nakon posjeta crkvi zajedno u nedjelju.

“Ako sam samo htjela doruËak, bilo je dobro”, rekla je Ruth o crkvi. “Ikrafne i voÊni sok.”

Kao odgovor na svoje pitanje nakon posjeta dugoj crkvi, Ruth je primijetilada je æupnik proveo mnogo viπe vremena u najavama od same propovijedi.

Ruthina zapaæanja pruæila su Richardu novu perspektivu, i on je konaËnopristao otiÊi s njom u AdventistiËku crkvu. Uskoro je poËeo salijetati pastoraBilla Hunta s pitanjima o Bibliji i bio zadivljen odgovorima.

“Kao da sam imao neki zastor preko oËiju.” — kaæe Richard. “Mogao samvidjeti kroz njega, ali sve je bilo nekako mutno. Bill je maknuo taj zastor smojih oËiju, i rekao sam: “To! Stvari su jasne kao dan!”

Richard je takoer imao neπto zajedniËko s pastorom; obojica su ljubiteljimotora.

Zatim je pastor pozvao Richarda da prisustvuje evangelizacijskom nizu, najedan od trideset i pet evangelizacijskih nizova u Virdæiniji, koji su financiranido 2015. godine darom trinaeste subote. Richard je prisustvovao s Ruth i bili sukrπteni.

Ukupno je osmero ljudi krπteno nakon niza predavanja 2016. godine ucrkvi Huntington.

Danas Richard ima sedamdeset i dvije godine i objavljuje svoju ljubav pre-ma Isusu svima koji hoÊe sluπati.

“Gospodin se tako dobro brine o meni, a ja mislim: Zaπto?” kaæe Richard.“Znam da se brine o svima, ali zaπto? To je kao da sjedim za stolom, gledamsvoj tanjur, i sve na njemu volim jesti. ©to joπ mogu traæiti?”

101

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Velika borba, Znaci vremena, 2010., poglavlje 2

Pouka 13 21.—28. rujna

Zajednica slugu“Dræimo nepokolebljivim ispovijedanje naπe nade — vjeran

je, naime, onaj koji je obeÊao — i pazimo jedan na drugoga dase potiËemo na ljubav i dobra djela!” (Hebrejima 10,23.24)

Biblijski tekstovi: 2. KorinÊanima 2,14-16; Izlazak 32,1-14;1. Petrova 2,12; Filipljanima 2,15; Efeæanima 2,19; Hebrejima10,23-25.

U teænji da ispunimo krπÊansko poslanje, ne trebamo podcijenitipotencijal crkve kao organizirane zajednice vjernika. VeÊ smo zapaziliizazove s kojima se moæemo suoËiti kada naiemo na nepravdu i siro-maπtvo. Meutim, radeÊi s drugim vjernicima u zajednici vjernih, moæe-mo postati blagoslov ljudima oko sebe.

Nama prijeti kuπnja da se u crkvi sve odvija nesmetano na naπimokupljanjima, zaboravljajuÊi da ona postoji zato da sluæi svijetu u kojiju je Bog postavio. Kao crkveno tijelo, ne smijemo zanemarivati patnjui zlo koji vladaju oko nas. Ako ih Krist nije zanemarivao, ne smijemo nimi. Moramo biti vjerni nalogu da propovijedamo Evanelje, a osim pro-povijedanja trebamo pomagati potlaËenima, gladnima, golima i bespo-moÊnima.

Kao crkvena zajednica i organizacija, mi smo Kristovo tijelo (vidi 1.KorinÊanima 12,12-20). Kao takvi, trebamo hoditi kao πto je Isus hodio,raditi s drugima kao πto je Isusu radio i sluæiti u danaπnjem svijetu kaoIsusove ruke, noge, glas i srce.

102

NEDJELJA 22. rujna

PREDSTAVNICI PROMJENA

U prvim poglavljima Djela apostolskih vidimo da su prvi krπÊaniosnovali drugaËiji oblik zajednice, da su se brinuli o nevoljnima koji subili meu njima, zajedno se pribliæavajuÊi ljudima izvan zajednice, nu-deÊi im pomoÊ kakva im je potrebna i pozivajuÊi ih da se pridruæeonome πto je Bog Ëinio meu njima.

NadovezujuÊi se na Isusove usporedbe o soli i svjetlu, Pavao sekoristi brojnim metaforama kojima prikazuje djelovanje Crkve u svijetu.Izmeu ostaloga, opisuje Boæji narod kao ærtvu (vidi Rimljanima 12,1),Kristovo tijelo (vidi 1. KorinÊanima 12,12-20), poslanike (vidi 2. KorinÊa-nima 5,18-20) i miris (vidi 2. KorinÊanima 2,14-16). Svaka od ovih slikagovori o ulozi predstavnika i zastupnika Boæjeg kraljevstva Ëak i sada usvijetu razorenom velikom borbom.

Razmotrite svaki od ovih opisa predstavnika. Koji najbolje pri-kazuje kako biste vi æeljeli predstavljati Boga i Njegove putove usvojoj zajednici, i zaπto?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Sa svakom od ovih slika povezana su odreena djela, koja nisusredstva zahvaljujuÊi kojima bi nas Bog prihvatio, veÊ su djela ljudi kojeje Bog veÊ prihvatio na osnovi Kristove ærtve, ljudi koji su odgovorili naBoæju ljubav i milost time πto su Njegovi predstavnici u napaÊenom iumiruÊem svijetu.

Meutim, ove slike mogu biti razmotrene na joπ viπem stupnju:buduÊi da se Boæje kraljevstvo zasniva na Boæjoj ljubavi i milosru,kada se ophodimo prema drugima s ljubavlju i milosrem, mi veÊ sadauspostavljamo vjeËno kraljevstvo i uzimamo udjela u njemu.

Veleposlanstvo se prema meunarodnom pravu smatra dijelom dr-æave koju predstavlja, Ëak i kada je smjeπtena u stranoj zemlji, moædavrlo daleko od svoje matiËne zemlje. Na sliËan naËin, uspostavljanjeputova Boæjeg kraljevstva nudi letimiËan uvid u vjeËnu stvarnost ovdjei sada, i ukazuje na konaËnu propast zla. Tako mi kao Kristovi poslanicii predstavnici moæemo iskusiti stvarnost Njegove ljubavi i pravde u svo-jem osobnom æivotu, u crkvi i u æivotu onih kojima sluæimo.

ProËitajte 2. KorinÊanima 2,16. Kakva je razlika izmeu ovadva mirisa i kako moæemo znati koji miris mi predstavljamo?

103


OSTATAK KOJI SLUÆI

UobiËajenu definiciju naroda ostatka u biblijskom proroËanstvu pro-nalazimo u Otkrivenju 12,17: “… koji vrπe Boæje zapovijedi i ËuvajuIsusovo svjedoËanstvo.” (vidi Otkrivenje 14,12) Prema biblijskom izvje-πtaju, ove odlike njeguje Boæji narod u posljednjem razdoblju zemaljskepovijesti. U biblijskim izvjeπtajima moæemo pronaÊi i primjere kako ta-kav ostatak djeluje, a posebno kako sluæi drugima.

Poznat nam je Mojsijev primjer posredovanja. ProËitajte Izla-zak 32,1-14. Kakva je sliËnost izmeu Mojsija u ovom izvjeπtaju iostatka opisanog u Otkrivenju 12,17?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Razgnjevivπi se na izraelski narod, Bog je zaprijetio da Êe ih uniπtitii da Êe obeÊanja dana Abrahamu — da Êe njegovi potomci postati veliknarod — prenijeti na Mojsija i njegovu obitelj (vidi Izlazak 32,10). AliMojsije to nije æelio. Umjesto toga, smogao je hrabrosti i upustio se uraspravu s Bogom, ukazujuÊi da Êe o Njemu biti stvorena loπa slika akopostupi onako kako je zaprijetio (Izlazak 32,11-13). Mojsije tada idekorak dalje i izlaæe se opasnosti zalaæuÊi se za ovaj sluËaj pred Bogom.Mojsije je vodio svoj narod kroz pustinju. Narod se æalio i gunao gotovood trenutka kada ih je poveo u slobodu. Pa ipak, Mojsije kaæe Bogu: Akoim neÊeπ oprostiti, “onda i mene izbriπi iz svoje knjige koju si napisao”(Izlazak 32,32). Mojsije se odriËe vjeËnosti da bi spasio one s kojima jebio na tom putovanju. Kakav je to snaæan primjer samopoærtvovnosti izauzimanja za one koji to ne zasluæuju! To je simbol plana spasenja!

“Dok je Mojsije posredovao za Izrael, njegova bojaæljivost je ustupilamjesto njegovoj predanosti i ljubavi prema onima koji su, u Boæjimrukama, bili orue preko kojeg je tako mnogo uËinjeno. Bog je posluπaonjegovu molbu i udovoljio njegovoj nesebiËnoj molitvi. Kuπao je svojegaslugu, provjeravao je njegovu vjernost i ljubav prema tom greπnom,nezahvalnom narodu i Mojsije je plemenito izdræao kuπnju. SebiËni motivinisu bili izvor njegovog zanimanja za Izrael. Njemu je napredak Boæjegizabranog naroda bio draæi nego osobna Ëast, draæi nego prednost dapostane otac velikog naroda. Bog je bio zadovoljan njegovom vjernoπÊu,jednostavnoπÊu njegova srca, njegovim poπtenjem, i On mu je kao vjernompastiru predao veliku odgovornost da Izrael vodi u obeÊanu zemlju.”(Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, 260; u izvorniku 319)

©to nam ovaj tekst govori o tome kako se, do mjere u kojoj jeto moguÊe, trebamo ophoditi prema zalutalima?

104

UTORAK 24. rujna

DOSEZANJE DU©A

Katkad se vode crkvene rasprave o tome treba li veÊu pozornostposveÊivati druπtvenom ili evaneoskom radu, dobrotvornim prilozimaili svjedoËenju, zalaganju za pravdu ili evangelizmu. Kada bolje shvati-mo svaki od ovih pojmova i kada promatramo Isusovu sluæbu, razlike segube. Propovijedanje Evanelja i pomaganje drugima su usko povezani.

U jednoj od svojih najpoznatijih izjava, Ellen G. White je to objasnilana sljedeÊi naËin: “Jedino Êe Kristov naËin rada donijeti pravi uspjeh udosezanju ljudi. Spasitelj je stupao u dodir s ljudima kao Onaj kome jena srcu bilo njihovo dobro. On im je pokazao svoju naklonost, sluæio imu njihovim potrebama i zadobivao njihovo povjerenje. Zatim ih je pozvao:‘Hajdete za mnom.’ … Treba pomoÊi siromaπnima, treba njegovati bo-lesnike, treba tjeπiti one koji su optereÊeni brigama ili gubitkom nekogaiz obitelji, pouËavati neuke i neiskusne. Trebamo plakati s onima kojiplaËu, radovati se s onima koji se raduju.” (Ellen G. White, SluæbalijeËenja, 79,80; u izvorniku 143)

Kao πto smo vidjeli, pravda i evangelizam, elementi Kraljevstva, bilisu usko isprepleteni ne samo u Isusovoj sluæbi, veÊ i u Isusovom prvomnalogu Njegovim uËenicima: “Na svom putu navjeπÊujte: Blizu je kra-ljevstvo nebesko! LijeËite bolesnike, uskrisujte mrtvace, Ëistite gubavce,izgonite zle duhove! Badava ste primili, badava i dajite!” (Matej 10,7.8)Ukratko reËeno, jedan od najboljih naËina da drugima navijestimo evan-eosku poruku jest da sluæimo njihovim potrebama.

ProËitajte 1. Petrova 2,12; Filipljanima 2,15. ©to Petar i Pavaokaæu o sili koju dobra djela Boæjeg naroda imaju u svjedoËenju?

..................................................................................................................................

Kada steknemo πire razumijevanje Boæje radosne vijesti, shvaÊamoda evangelizam nema smisla ako se ne njeguje ljubav prema ljudima.Tekstovi kao πto su 1. Ivanova 3,16-18 i Jakov 2,16 naglaπavaju protu-rjeËnost ako propovijedamo Evanelje a ne æivimo u skladu s njim. Unajboljem sluËaju, evangelizam — koji donosi radosnu vijest nade, izba-vljenje, pokajanje, promjenu i Boæju sveobuhvatnu ljubav — izraz jepravde. I evangelizam i æelja za pravdom proistjeËu iz prepoznavanjaBoæje ljubavi prema izgubljenima, slabima i ranjenima — ljubavi kojaraste u srcu pod Boæjim utjecajem u naπem æivotu. Mi ne biramo jednoili drugo; umjesto toga, mi suraujemo s Bogom u radu za druge ljudeispunjavajuÊi njihove stvarne potrebe i koristeÊi se svim moguÊim sred-stvima koja nam je Bog povjerio.

Zaπto moramo paziti da dok Ëinimo dobra djela drugima nezapostavljamo propovijedanje Radosne vijesti o spasenju?

105

SRIJEDA 25. rujna

MILOSR–E U CRKVI

Na poËetku Knjige o Jobu, Bog ukazuje na Joba i njegovu vjernostkao dokaz da su Boæji putovi dobri, kao i Njegovo postupanje premapalom ljudskom rodu (vidi Job 1,8). Nevjerojatno je da Bog dopuπta daNjegov ugled ovisi o tome kako ljudi æive na Zemlji. Meutim, Pavao jeovo povjerenje koju je Bog imao u neke od svojih “svetih” proπirio naËitavu crkvenu zajednicu: “Da se sada po Crkvi saopÊi mnogolika Boæjamudrost poglavarstvima i vlastima na nebesima.” (Efeæanima 3,10)

ProËitajte Efeæanima 2,19. ©to znaËi da smo “Boæji ukuÊani”?©to ovaj opis govori o naËinu na koji djeluje organizirana crkva?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U bilo kojoj zajednici ili organizaciji, naËin ophoenja tog tijelaprema svojim Ëlanovima odraæava osnovne vrijednosti skupine. Kao Bo-æje kuÊanstvo, Kristovo tijelo i zajednica Duha, Crkva ima najuzviπenijipoziv da u svojem æivotu ostvari i ispuni rijeËi: “Jer Bog nije Bog nere-da, nego mira, kao πto je u svim crkvama svetih.” (1. KorinÊanima 14,33— Varaædinska Biblija)

Pravda, milosre i ljubav — prikazani u Boæjoj pravdi, milosru iljubavi — trebaju upravljati svime πto se dogaa u Crkvi. Od mjesnihcrkava do svjetske crkvene organizacije, ovim naËelima trebaju seupravljati crkveni voe u voenju Crkve, donoπenju odluka i brizi o“najmanjima” u crkvenoj zajednici. Oni se takoer trebaju baviti rjeπa-vanjem sukoba koji se s vremena na vrijeme javljaju meu Ëlanovima.Ako se prema onima koji su meu nama ne moæemo ophoditi poπtenoi dostojanstveno, kako Êemo to Ëiniti prema drugima?

Kada crkvena organizacija zapoπljava ljude, ona treba biti velikodu-πni poslodavac, koji iznad svega cijeni ljude i bori se protiv nepoπtenogophoenja prema svojim Ëlanovima. Crkve trebaju biti sigurno mjestona kojem svi vjernici Ëine πto je u njihovoj moÊi da zaπtite ranjive.»lanovi crkvene zajednice, kao πto vidimo u prvoj Crkvi, trebaju bitiposebno pripremljeni za pruæanje pomoÊi onim pripadnicima svoje cr-kvene “obitelji” koji stradaju ili im je potrebna pomoÊ.

Isus je to dao kao zapovijed, govoreÊi da takvo postupanje ne samoda Êe preobraziti zajednicu vjernih, veÊ Êe pokazati stvarnost njihovevjere onima koji ih promatraju: “Novu vam zapovijed dajem: Ljubitejedan drugoga; kao πto sam ja ljubio vas, ljubite i vi jedan drugoga. Akoimadnete ljubavi jedan prema drugome, po tom Êe svi upoznati da stemoji uËenici.” (Ivan 13,34.35)

106

»ETVRTAK 26. rujna

POTI»ITE JEDNI DRUGE NA DOBRA DJELA

»ak i kada imamo najbolje pobude i namjere, i kada vjerujemo dasmo na strani Boga i dobrote, raditi za Gospodina moæe biti teπko iobeshrabrujuÊe. Tuga i bol naπega svijeta su stvarnost. To je jedan odrazloga zaπto nam je potrebna crkvena zajednica. Isus je oblikovao ova-kvu vrstu potpore u zajednici sa svojim uËenicima. On je rijetko kadaslao ljude same, a Ëak i tada bi se ubrzo okupili da podijele svojaiskustva i obnove snagu i hrabrost.

ProËitajte Hebrejima 10,23-25. Redak 25 najpoznatiji je u ovomtekstu. Kako nam prethodna dva retka pomaæu da bolje shvatimoovaj poznati redak? Kako moæemo poticati jedni druge “na ljubavi dobra djela”?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U gotovo svakom zadatku, cilju ili projektu, ljudi koji rade zajednomogu postiÊi viπe od onih koji rade pojedinaËno. To nas ponovno podsjeÊana sliku Crkve kao Kristovog tijela (vidi Rimljanima 12,3-6), u kojem sviimamo razliËite uloge koje se nadopunjuju. Kada svatko od nas Ëini onoπto najbolje zna, ali tako da svoje snage udruæuje s drugima, moæemovjerovati da Êe naπ æivot i rad izvrπiti utjecaj za vjeËnost.

Kada æelimo Ëiniti ono πto je ispravno, vaæan je ishod jer se tiËeljudi i njihovog æivota; stoga to moramo prepustiti Bogu. U naπim na-stojanjima da ublaæimo siromaπtvo, da zaπtitimo ranjive, da oslobodimopotlaËene i da govorimo u ime nijemih, katkad Êemo vidjeti mali napredak.Meutim, imamo nadu da radimo zbog mnogo uzviπenijeg i pobjedonos-nog cilja: “Neka nam ne dodija Ëiniti dobro, jer Êemo u svoje vrijeme æetiako sad ne malakπemo. Prema tome, dok imamo povoljnu priliku, Ëini-mo dobro svima, posebno onima koji po ovoj vjeri pripadaju istoj obite-lji.” (GalaÊanima 6,9.10; vidi takoer Hebrejima 13,16)

To je razlog zaπto smo pozvani da hrabrimo — u doslovnom smisluda nadahnemo hrabroπÊu — jedni druge. Æivjeti vjerno radosno je iteπko iskustvo. Naπ Bog pravde i naπa zajednica pravde naπe su najveÊepotpore i razlog zaπto pozivamo i druge da nam se pridruæe.

Koga poznajete tko redovno nastoji ublaæiti patnje drugih?Kako moæete ohrabriti tu osobu ili skupinu u obavljanju tog veli-koduπnog zadatka?

107

OIKOS: U sljedeÊem tjednu Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Velika borba, Znaci vremena, 2010., poglavlje 3

PETAK 27. rujna


U knjizi Ellen G. White Djela apostolska proËitajte 54. poglavlje“Vjerni svjedok”, 344—350; u izvorniku 546—556.

“I mi trebamo vrπiti zadaÊu koju su uËenici obavljali. Svaki krπÊanintreba biti misionar. S razumijevanjem i suÊuti sluæimo onima kojima jepotrebna pomoÊ, zalaæimo se s nesebiËnom ozbiljnoπÊu da bismo olak-πali bolove napaÊenom ËovjeËanstvu. …

Kristova ljubav u nesebiËnoj sluæbi uËinit Êe viπe za promjenu jed-nog zlikovca negoli maË ili ruka pravde, koji imaju samo jednu svrhu —prestraπiti prekrπitelja zakona. »esto Êe srce koje otvrdne pod prijeko-rom omekπati ako se s njim postupa s ljubavlju kao πto je to KristËinio.” (Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, 54,56; u izvorniku 104,106)

“Ropstvo, klasni sustav, nepravedne rasne predrasude, tlaËenje siro-maπnih, zanemarivanje nesretnih — sve ovo prikazano je kao nekrπÊan-sko, kao ozbiljna prijetnja dobru ljudskog roda, i kao zlo koje Kristovacrkva, koju je Gospodin ustanovio, treba odbaciti.” (Iz govora koji je A.G. Daniels, predsjednik Generalne konferencije, odræao na sahrani EllenG. White, Life Sketches of Ellen G. White, 473)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Mnogi ljudi, udruge i organizacije nastoje olakπati potrebeu svijetu. Kakvom jedinstvenom snagom, shvaÊanjima i sredstvimaCrkva adventista sedmoga dana moæe doprinijeti ovom zadatku?

2. Moæete li se sjetiti trenutka kada vas je crkvena zajednicaohrabrila i pomogla vam? Kako na osnovi tog iskustva moæetepruæiti isto ohrabrenje drugima?

3. Osim potpore crkvene zajednice, πto vam joπ moæe pomoÊida se ne “umorite od Ëinjenja dobra”?

4. Je li vam poznato koje projekte i inicijative Crkva adventistasedmoga provodi πirom svijeta u vezi sa siromaπtvom i zalaganjemza pravdu? Kako moæete doprinijeti ovom aspektu crkvenog rada?

Saæetak: Da, kao krπÊani pozvani smo da sluæimo potrebama drugih,pogotovo onima koji pate, stradaju ili su tlaËeni. Iako u tome imamoodgovornost kao pojedinci, moæemo biti mnogo uspjeπniji ako radimozajedno kao crkvena obitelj.

108

Taksist vodi putnike Kristu

Byungeun Oh, vozaË taksija u seoskom podruËju Juæne Koreje, nikoga nijedoveo Kristu nakon viπe godina boravka u crkvi, i on je to odluËio promijeniti.

Byungeun je imao mnogo stalnih putnika i poËeo je s njima graditi odnose.Prikupio je brojeve mobitela svojih stalnih putnika i, zajedno sa svojomsuprugom, odveo bi ih na veËeru ili posjetio kod kuÊe.

Jedno subotnje poslijepodne Byungeun i njegova supruga, Mihyun Yun,posjetili su dom putnika kojemu je ime Choi. »avrljali su neko vrijeme i Byun-geun je tog Ëovjeka pozvao na veËeru. Dok su izlazili iz kuÊe, gospodin Choi jepokazao na malu crkvu u blizini i rekao da je ondje jednom bio na bogosluæju.

Byungeun je vidio priliku pojasniti svoju vjeru.“Imamo vrlo lijepu crkvu”, rekao je. “Æelite li je posjetiti?”Gospodin Choi je pristao posjetiti crkvu u gradu Chuncheonu.Byungeun se odvezao do mjesnog restorana. Vlasnik restorana bio je

adventist. Izrazio je svoje zadovoljstvo πto je gospodin Choi odluËio posjetiticrkvu i izjavio je da kuÊa Ëasti obrokom heljdinih rezanaca. Ljubaznost jeiznenadila gospodina Choia i on je ojaËao svoju odluËnost da posjeti crkvu.

Nakon te prve subote, gospodin Choi se vratio u crkvu i nastavio je poha-ati svaki tjedan, te je na kraju bio krπten.

Byungeun je osvojio svoju prvu duπu za Krista, i nije namjeravao stati.Jednog je dana vidio kako jedan starac izlazi iz kuÊe, dok je on prolazio

tom ulicom. Vidio je tog Ëovjeka negdje prije i zaustavio se kako bi ga pozdravio.“Namjeravao sam pozvati taksi.” — rekao je Ëovjek.Byungeun je brzo ponudio da ga odveze do odrediπta. Dok su se vozili,

saznao je da je Ëovjeku ime Park i odluËio je posjetiti ga te veËeri kod kuÊe.Byungeun i njegova æena pojavili su se s nekoliko malih darova. Gospodin

Park ih je uveo u dnevnu sobu i predstavio svoju æenu Chunja An. Byungeun jesaznao da æena ima problem. Nije mogla pohaati nedjeljne sluæbe u svojoj crkvijer je radila πest dana u tjednu, a subotama je bila slobodna.

“Mi idemo u crkvu subotom”, rekao je Byungeun. “Zaπto ne biste poπli snama?” Uskoro je æena krπtena.

U dvije godine Byungeun je doveo Kristu tri osobe. On je uvjeren da, akoon, 58-godiπnji taksist, moæe to uËiniti, moæe i svatko.

“Smanjite svoju koliËinu rada kako biste mogli obavljati Boæje djelo”,savjetuje on. “Pojednostavite svoj æivot, a zatim ga ispunite radoπÊu susreta sduπama.”

Andrew Mc Chesney, Adventist Mission

Misijska iskustva preveo Ivan –idara

109

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade onoπto nam ne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba,str. 415) “Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka sevaπe srce uvijek diæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, zamudrost. Neka svaki vaπ dah bude molitva.” (Ellen G. White, SluæbalijeËenja, str. 328)

Dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

110

01 P Psalam 119,97 Stajati uz naËelo02 U Rimljanima 12,2 Stalno se penjite03 S 1. Ivanova 1,5 Svjetlo svijeta04 » Daniel 8,14 Naπ nauk o Svetiπtu05 P 1. Petrova 5,8 Stalna budnost06 S Matej 6,30 Mjera boæanske skrbi

07 N 1. Ivanova 2,15 Jeste li svjesni svojeg stanja?08 P Propovjednik 12,13 Otkrivenja o sudu09 U 2. Petrova 1,10 Razvijanje karaktera za Nebo10 S Matej 13,52 Budite vjerni domaÊin11 » Psalam 37,6 Uravnoteæen krπÊanski razvoj12 P Otkrivenje 2,1.2 Bog je na svakom mjestu13 S Jakov 3,17 Traæite mudrost odozgo

14 N GalaÊanima 3,1 »udesna razmjena15 P Matej 12,37 Posvetite Bogu dar govora16 U Psalam 55,22 Stavi svoje breme na Gospodina17 S Psalam 103,1.2 Naπ milostivi Bog18 » Ivan 6,53 Unesi Boæju rijeË u svoj æivot19 P Matej 16,24 Kristove posebne snage20 S Izaija 2,3 Tvoja je RijeË svjetiljka

21 N Matej 7,2 Ne sudite22 P 1. Timoteju 6,12 Krist je naπ Uzor23 U Juda 24 KrπÊansko savrπenstvo24 S Psalam 130,4.5 Potpuni i besplatni oprost25 » Matej 10,34 Mir, ali ne po svaku cijenu26 P Luka 10,27 Posluπnost je cijena27 S Psalam 42,6 Uzdaj se u Boga

28 N 1. Ivanova 4,10 Kristova smrt donosi æivot29 P Otkrivenje 22,2 Jesti liπÊe sa stabla æivota30 U 1. Solunjanima 4,9 Ljubite se kao braÊa31 S Psalam 121,1 Uzdiæem oËi svoje

JUTARNJI REDCI — SRPANJ 2019.

Krist je naπ Uzor

111

01 » GalaÊanima 5,22.23 Neka Duh Sveti upravlja02 P Postanak 5,24 Henok je ugodio Bogu03 S 1. Ivanova 2,6 Veliki zdravstveni Misionar

04 N Jakov 1,22 Kristovi pravi vojnici05 P 2. KorinÊanima 6,14 Laæno posveÊenje06 U Matej 21,33 Napisano za opomenu nama07 S Izreke 4,18 Jedino svjetlo koje Êe obasjati put08 » Jeremija 7,23 Ono πto Bog osuuje nije sigurno09 P Matej 11,29 Slijedite Kristov primjer ærtvovanja10 S Luka 4,22 Potrebne su milosne rijeËi

11 N Efeæanima 4,29 Svakidaπnje posveÊenje12 P Koloπanima 2,10 Krist ima silu za nas13 U 1. KorinÊanima 2,2 Uklonite smeÊe kritiziranja14 S Zaharija 3,7 Potreba za obnovom15 » Izaija 58,9 ObeÊanje o boæanskoj pomoÊi16 P 1. Petrova 4,12 Mi smo Kristovi predstavnici17 S Rimljanima 14,7 Upotrijebi svoj talent utjecaja

18 N Malahija 3,18 Vjera koja Ëini razliku19 P Otkrivenje 21,7 Budimo pobjednici veÊ ovdje20 U Otkrivenje 21,27 Slijedite velikog UËitelja21 S 1. KorinÊanima 3,11 Zidajte na Stijeni22 » Job 22,21 Upoznajte Boga23 P Efeæanima 6,4 Imajte u vidu Boæju slavu24 S Luka 19,17 Vjernost u malom

25 N Efeæanima 6,13 Klonite se magle skepticizma26 P Ivan 15,1.2 Krist orezuje s razlogom27 U Daniel 1,8 Budite kao Daniel28 S Otkrivenje 14,9.10 Vijest treÊeg anela je pouzdana29 » Ivan 3,16 Nebo je dalo svoje najskupocjenije blago30 P Psalam 94,21.22 Krist kao ljestve31 S Ivan 17,2 Krist visoko uzdiæe mjerila

JUTARNJI REDCI — KOLOVOZ 2019.

Krist ima silu za nas

112

01 N 2. KorinÊanima 3,2 ©to bi Isus uËinio?02 P Izaija 61,3 Korist od nepovoljnih okolnosti03 U 1. Timoteju 3,16 Tajna utjelovljenja04 S Ponovljeni zakon 32,22 Prizori Isusovog drugog dolaska05 » Psalam 111,7.8 Bitka oko Boæjeg zakona06 P Matej 28,11 ShvaÊanje Uskrsa07 S Izaija 58,6.7 SvjedoËenje drugima

08 N Izaija 43,1 ObeÊana pomoÊ za borbu09 P 2. Timoteju 1,7 Hrabrost u Gospodinu10 U 2. Petrova 1,11 Æivot stalne pobjede11 S Hebrejima 12,1 Stalno gledajte gore12 » 2. Solunjanima 2,10 Naπe “ja” mora umrijeti13 P Titu 3,9 Izbjegavajte rasprave i oπtre napade14 S Efeæanima 4,11-13 Jedinstvo kakvo Krist traæi

15 N Matej 25,45.46 Ozbiljnost konaËnog suda16 P Matej 25,14 Svakom Ëovjeku njegov posao17 U Otkrivenje 14,8 Gradove treba opomenuti18 S Ivan 14,23 Aktivan vjernik19 » Psalam 118,6 Vjeruj u Boga20 P Otkrivenje 1,19 Poruka svijetu21 S 1. KorinÊanima 1,17 Bog znanosti i otkrivenja

22 N Ezekiel 3,11 Stojte Ëvrsto u Bogu23 P Matej 18,10 Isus sluπa pokajnike24 U 1. Petrova 2,5 Boæja crkva je Hram25 S Jakov 1,2 Kako se suoËiti s kuπnjom26 » Zaharija 10,1 Priprema za kasnu kiπu27 P Matej 5,6 Svetiji, joπ svetiji28 S Ivan 15,20 Dva duha u svijetu

29 N Rimljanima 6,13 Neka nas Boæji Duh oblikuje30 P Joel 2,23 Pripremi se za kasnu kiπu

JUTARNJI REDCI — RUJAN 2019.

Jedinstvo kakvo Krist traæi

113

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

NOVO!NaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!

114

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

SRPANJ

01. Psalam 3.02. Psalam 4.03. Psalam 5.04. Psalam 6.05. Psalam 7.06. Psalam 8.

07. Psalam 9.08. Psalam 10.09. Psalam 11.10. Psalam 12.11. Psalam 13.12. Psalam 14.13. Psalam 15.

14. Psalam 16.15. Psalam 17.16. Psalam 18,1-25.17. Psalam 18,26-50.18. Psalam 19.19. Psalam 20.20. Psalam 21.

21. Psalam 22,1-16.22. Psalam 22,17-31.23. Psalam 23.24. Psalam 24.25. Psalam 25.26. Psalam 26.27. Psalam 27.

28. Psalam 28.29. Psalam 29.30. Psalam 30.31. Psalam 31.

KOLOVOZ

01. Psalam 32.02. Psalam 33.03. Psalam 34.

04. Psalam 35,1-12.05. Psalam 35,13-28.06. Psalam 36.07. Psalam 37,1-19.08. Psalam 37,20-40.09. Psalam 38.10. Psalam 39.

11. Psalam 40.12. Psalam 41.13. Psalam 42.14. Psalam 43.15. Psalam 44,1-12.16. Psalam 44,13-27.17. Psalam 45.



RUJAN


08. Psalam 67.09. Psalam 68,1-19.10. Psalam 68,20-36.11. Psalam 69,1-13.12. Psalam 69,14-37.13. Psalam 70.14. Psalam 71,1-13.

15. Psalam 71,14-24.16. Psalam 72.17. Psalam 73,1-17.18. Psalam 73,18-28.19. Psalam 74.20. Psalam 75.21. Psalam 76.

22. Psalam 77.23. Psalam 78,1-20.24. Psalam 78,21-55.25. Psalam 78,56-72.26. Psalam 79.27. Psalam 80.28. Psalam 81.

29. Psalam 82.30. Psalam 83.

115

»ITANJE BIBLIJE REDOM

SRPANJ

01. Psalam 102-10402. Psalam 105-10703. Psalam 108-11104. Psalam 112-11405. Psalam 115-11806. Psalam 119-120

07. Psalam 121-12308. Psalam 124-12609. Psalam 127-13310. Psalam 134-13711. Psalam 138-14112. Psalam 142-14613. Psalam 147-150

14. Izreke 1-315. Izreke 4-616. Izreke 7-1017. Izreke 11-1318. Izreke 14-1619. Izreke 17-2020. Izreke 21-24

21. Izreke 25-2722. Izreke 28-3123. Propovjednik 1-524. Propovjednik 6-925. Propovjednik 10-1226. Pjesma 1-427. Pjesma 5-8

28. Izaija 1-429. Izaija 5-730. Izaija 8-1031. Izaija 11-13

RUJAN

01. Jeremija 50-5202. Tuæaljke 1-303. Tuæaljke 4-504. Ezekiel 1-305. Ezekiel 4-606. Ezekiel 7-1007. Ezekiel 11-13

08. Ezekiel 14-1609. Ezekiel 17-1910. Ezekiel 20-2211. Ezekiel 23-2512. Ezekiel 26-2813. Ezekiel 29-3214. Ezekiel 33-35

15. Ezekiel 36-3816. Ezekiel 39-4217. Ezekiel 43-4518. Ezekiel 46-4819. Daniel 1-420. Daniel 5-921. Daniel 10-12

22. Hoπea 1-323. Hoπea 4-624. Hoπea 7-1125. Hoπea 12-1426. Joel 1-327. Amos 1-328. Amos 4-6

29. Amos 7-930. Obadija i Jona

KOLOVOZ

01. Izaija 14-1602. Izaija 17-2103. Izaija 22-25

04. Izaija 26-2805. Izaija 29-3106. Izaija 32-3407. Izaija 35-3708. Izaija 38-4009. Izaija 41-4410. Izaija 45-47

11. Izaija 48-5012. Izaija 51-5413. Izaija 55-5714. Izaija 58-6015. Izaija 61-6316. Izaija 64-6617. Jeremija 1-4

18. Jeremija 5-719. Jeremija 8-1020. Jeremija 11-1421. Jeremija 15-1722. Jeremija 18-2023. Jeremija 21-2424. Jeremija 25-27

25. Jeremija 28-3026. Jeremija 31-3327. Jeremija 34-3728. Jeremija 38-4029. Jeremija 41-4330. Jeremija 44-4631. Jeremija 47-49

116

»ITANJE BIBLIJE REDOM — JEDNO POGLAVLJE DNEVNO

SRPANJ

01. 1. Samuelova 2302. 1. Samuelova 2403. 1. Samuelova 2504. 1. Samuelova 2605. 1. Samuelova 2706. 1. Samuelova 28

07. 1. Samuelova 2908. 1. Samuelova 3009. 1. Samuelova 3110. 2. Samuelova 111. 2. Samuelova 212. 2. Samuelova 313. 2. Samuelova 4



28. 2. Samuelova 1929. 2. Samuelova 2030. 2. Samuelova 2131. 2. Samuelova 22

KOLOVOZ

01. 2. Samuelova 2302. 2. Samuelova 2403. 1. o Kraljevima 1

04. 1. o Kraljevima 205. 1. o Kraljevima 306. 1. o Kraljevima 407. 1. o Kraljevima 508. 1. o Kraljevima 609. 1. o Kraljevima 710. 1. o Kraljevima 8




RUJAN



15. 2. o Kraljevima 2216. 2. o Kraljevima 2317. 2. o Kraljevima 2418. 2. o Kraljevima 2519. 1. Ljetopisa 120. 1. Ljetopisa 221. 1. Ljetopisa 3

22. 1. Ljetopisa 423. 1. Ljetopisa 524. 1. Ljetopisa 625. 1. Ljetopisa 726. 1. Ljetopisa 827. 1. Ljetopisa 928. 1. Ljetopisa 10

29. 1. Ljetopisa 1130. 1. Ljetopisa 12

117

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pjesnike, pisce...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavannaËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma —

najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajteovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem,

besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovarate naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:www.http://biblija-govori.hr/otkrijmo/ • www.biblija.hr

118

PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZU I RUJNU 2019.

SRPANJ KOLOVOZ RUJANMJESTO 5.7. 12.7. 19.7. 26.7. 2.8. 9.8. 16.8. 23.8. 30.8. 6.9. 13.9. 20.9. 27.9.

Beli Manastir 20.38 20.34 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.41 19.28 19.16 19.03 18.49 18.36Biograd 20.43 20.40 20.35 20.28 20.20 20.11 20.01 19.50 19.38 19.27 19.14 19.01 18.49Bjelovar 20.46 20.42 20.36 20.29 20.21 20.11 20.01 19.49 19.36 19.24 19.10 18.57 18.43Borovo 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.27 19.16 19.02 18.49 18.35BraË 20.37 20.34 20.29 20.23 20.15 20.06 19.56 19.45 19.33 19.22 19.10 18.57 18.44Cres 20.50 20.47 20.42 20.35 20.28 20.18 20.07 19.56 19.44 19.32 19.19 19.06 18.53Crikvenica 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52»akovec 20.49 20.45 20.40 20.32 20.24 20.14 20.03 19.50 19.38 19.26 19.12 18.58 18.44Dalj 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.27 19.16 19.02 18.49 18.35Daruvar 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Delnice 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52Dubrovnik 20.28 20.25 20.20 20.14 20.07 19.58 19.48 19.37 19.26 19.14 19.02 18.50 18.38Dugi Otok 20.46 20.42 20.37 20.31 20.23 20.14 20.03 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.50Djakovo 20.37 20.34 20.28 20.21 20.13 20.04 19.53 19.41 19.28 19.17 19.04 18.50 18.37Gareπnica 20.44 20.41 20.35 20.28 20.20 20.11 19.59 19.48 19.35 19.23 19.10 18.56 18.43GospiÊ 20.46 20.43 20.37 20.31 20.23 20.13 20.03 19.52 19.40 19.28 19.15 19.02 18.49Grubiπno Polje 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Hvar 20.37 20.34 20.29 20.23 20.16 20.07 19.56 19.45 19.34 19.22 19.10 18.58 18.44Ilok 20.33 20.29 20.24 20.17 20.09 19.59 19.49 19.37 19.25 19.13 18.59 18.46 18.32Karlovac 20.49 20.46 20.40 20.33 20.25 20.16 20.04 19.53 19.40 19.28 19.15 19.02 18.48Knin 20.41 20.38 20.32 20.26 20.18 20.09 19.58 19.47 19.35 19.23 19.11 18.58 18.45Koprivnica 20.47 20.44 20.38 20.31 20.23 20.13 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.57 18.43KorËula 20.32 20.29 20.24 20.18 20.11 20.02 19.52 19.41 19.30 19.19 19.07 18.54 18.41Kornat 20.43 20.40 20.35 20.28 20.21 20.11 20.01 19.50 19.38 19.27 19.14 19.02 18.49Krapina 20.52 20.47 20.42 20.35 20.26 20.17 20.05 19.53 19.41 19.28 19.15 19.01 18.47Kriæevci 20.48 20.44 20.38 20.31 20.23 20.13 20.02 19.50 19.37 19.25 19.11 18.58 18.44Krk 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52Kutina 20.44 20.41 20.35 20.28 20.20 20.11 20.00 19.48 19.35 19.24 19.10 18.57 18.44Lastovo 20.34 20.31 20.26 20.20 20.13 20.04 19.54 19.43 19.32 19.21 19.08 18.56 18.44Lipik 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Loπinj 20.50 20.46 20.41 20.34 20.26 20.17 20.07 19.55 19.43 19.32 19.19 19.05 18.52Makarska 20.35 20.31 20.26 20.20 20.13 20.04 19.53 19.43 19.31 19.20 19.07 18.55 18.41Maruπevec 20.49 20.46 20.40 20.32 20.25 20.14 20.03 19.51 19.38 19.26 19.13 18.59 18.45MetkoviÊ 20.32 20.29 20.25 20.18 20.11 20.02 19.52 19.41 19.29 19.18 19.05 18.53 18.40

119

PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZU I RUJNU 2019.

SRPANJ KOLOVOZ RUJANMJESTO 5.7. 12.7. 19.7. 26.7. 2.8. 9.8. 16.8. 23.8. 30.8. 6.9. 13.9. 20.9. 27.9.

Mljet 20.31 20.28 20.23 20.17 20.10 20.01 19.51 19.40 19.29 19.17 19.05 18.53 18.41Naπice 20.38 20.35 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.42 19.29 19.17 19.04 18.50 18.37Nova Gradiπka 20.41 20.37 20.32 20.25 20.17 20.07 19.56 19.45 19.32 19.20 19.07 18.54 18.41Novska 20.44 20.40 20.35 20.28 20.20 20.10 19.59 19.47 19.35 19.23 19.10 18.56 18.43Opatija 20.53 20.50 20.44 20.37 20.29 20.20 20.09 19.57 19.44 19.33 19.20 19.06 18.53Osijek 20.37 20.34 20.28 20.21 20.13 20.03 19.52 19.40 19.28 19.16 19.03 18.49 18.36OtoËac 20.47 20.43 20.38 20.31 20.24 20.14 20.04 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49Pag 20.46 20.43 20.38 20.31 20.23 20.14 20.04 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49Pakrac 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.57 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Peljeπac 20.31 20.28 20.23 20.17 20.10 20.01 19.51 19.40 19.29 19.18 19.06 18.53 18.41Petrinja 20.46 20.42 20.37 20.29 20.22 20.12 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.58 18.45PloËe 20.33 20.30 20.25 20.19 20.11 20.02 19.52 19.41 19.29 19.19 19.06 18.53 18.41PoreË 20.56 20.53 20.47 20.40 20.32 20.23 20.12 20.00 19.48 19.36 19.23 19.10 18.56Poæega 20.40 20.37 20.31 20.25 20.17 20.07 19.56 19.44 19.32 19.20 19.07 18.53 18.40Pula 20.53 20.50 20.45 20.38 20.30 20.21 20.10 19.59 19.46 19.35 19.22 19.08 18.56Rab 20.50 20.46 20.41 20.34 20.26 20.17 20.07 19.55 19.43 19.31 19.18 19.05 18.52Rijeka 20.53 20.49 20.44 20.37 20.29 20.19 20.08 19.57 19.44 19.32 19.19 19.06 18.52Rovinj 20.56 20.52 20.47 20.40 20.32 20.23 20.12 20.00 19.47 19.36 19.23 19.09 18.56Sinj 20.38 20.35 20.29 20.23 20.16 20.07 19.56 19.46 19.34 19.22 19.10 18.57 18.44Sisak 20.46 20.42 20.37 20.29 20.22 20.12 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.58 18.44Slatina 20.41 20.38 20.32 20.25 20.17 20.07 19.56 19.44 19.32 19.20 19.07 18.53 18.40Slavonski Brod 20.38 20.34 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.41 19.29 19.17 19.04 18.51 18.37Slunj 20.48 20.44 20.39 20.32 20.25 20.15 20.04 19.52 19.40 19.28 19.15 19.01 18.48Split 20.38 20.35 20.30 20.23 20.16 20.07 19.56 19.46 19.34 19.23 19.10 18.58 18.44©ibenik 20.42 20.39 20.34 20.28 20.20 20.11 20.01 19.50 19.38 19.26 19.14 19.01 18.49Varaædin 20.49 20.46 20.40 20.32 20.24 20.14 20.03 19.51 19.38 19.26 19.12 18.58 18.44Vinkovci 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.35Virovitica 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.54 18.40Vis 20.38 20.35 20.30 20.23 20.16 20.07 19.57 19.46 19.34 19.23 19.11 18.58 18.46Vukovar 20.35 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.51 19.40 19.27 19.15 19.02 18.49 18.35Zadar 20.45 20.42 20.37 20.30 20.22 20.13 20.02 19.52 19.40 19.28 19.15 19.02 18.49Zagreb 20.49 20.45 20.40 20.32 20.25 20.15 20.04 19.52 19.40 19.28 19.14 19.01 18.47Æupanja 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.36

(Vremena u ovoj tablici navedena su po ljetnom raËunanju.)

120

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

Knjiga za

svaku obitelj

NaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!

Documents

Jonathan Duffy - adventisti.hr · primjer Matej 6,26.28-30), pohvaljujuÊi naπe oslanjanje na Boga i πto s divljenjem cijenimo jednostavne darove koji nas okruæuju. Ako otvori-mo