Jusuf Žiga - Ibn Sina50 ZNAKOVI VREMENA • SARAjEVO, PROLjEĆE-LjETO 2007. • VOL.10 • DVObROJ 35/36 Jusuf Žiga ODNOS PREMA RElIGIJI U SAVREMENOM BOSANSKO- -HERCEGOVAČKOM DRUŠTVU

ZNAKOVI VREMENA • SARAjEVO, PROLjEĆE-LjETO 2007. • VOL.10 • DVObROJ 35/3650

Jusuf Žiga

ODNOS PREMA RElIGIJI U SAVREMENOM BOSANSKO- -HERCEGOVAČKOM DRUŠTVU

Rezime Religija je, bez sumnje, jedan od ključnih oblika ljudske svijesti koji utječe ne samo na oblikovanje sistema duhovnih i društvenih vrijednosti, nego i načina življenja općenito. Poznato je, također, da je religija u nekim zemljama, u koje spada i Bosna i Hercegovina, odlučujuće utjecala i na nacionalnu profilaciju etničkih skupina. Posebna zanimljivost je da danas dolazi do svojevrsnog manifestnog “narastanja” religijske svijesti, pogotovo kod mladih ljudi, u bivšim komunističkim društvima koja su, nakon ideološke implozije 90-ih godina prošlog stoljeća, ušla u radikalne tranzicijske reforme. Uvažavajući rečeno, odlučili smo se za istraživanje na temu: “Religija u savremenom bosanskohercegovačkom društvu”, koje je realizirano pod pokroviteljstvom Naučnoistraživačkog instituta “Ibn Sina” u Sarajevu. Kao rezu ltat tog istraživanja, u kome su još sudjelovali asistenti sa FPN-a Univerziteta u Sarajevu A. Džafić i S. Turčalo, nastao je i ovaj rad. Iz prezentiranih podataka vidljiva je korespondentnost stavova ispitanika, koji su, sistemom slučajnog uzorka, obuhvaćeni anketiranjem, sa stavovima eksperata za problematiku religije (teolozi, filozofi, profesori sociologije) koji su ciljano intervjuirani u okviru ovog istraživanja.

New Znakovi vremena 35i36 final u CS3.indd 50 6.8.2007 9:23:28

ZNAKOVI VREMENA • SARAjEVO, PROLjEĆE-LjETO 2007. • VOL.10 • DVObROJ 35/36 51

Uvodne napomene

Religija je, bez sumnje, jedan od ključnih oblika ljudske svijesti koji utječe ne samo na oblikovanje sistema duhovnih i društvenih vrijednosti, nego i načina življenja općenito. To je logično ako imamo

u vidu činjenicu da je apsolutna većina ljudi na ovaj ili onaj način religiozna, što potvrđuju i sva znanstvena istraživanja na tu temu.

Poznato je, također, da je religija u nekim zemljama, u koje spada i Bosna i Hercegovina, odlučujuće utjecala i na nacionalnu profilaciju etničkih skupina. U bosanskohercegovačkom slučaju to se desilo na način da se pravoslavno stanovništvo u nacionalnom smislu profiliralo kao srpska nacija, katoličko kao hrvatska nacija, a muslimansko, u svojoj konačnici, u bošnjačku naciju (pri čemu imamo u vidu i višedecenijsko nastojanje velikoaspirativnih susjeda prema Bosni i Hercegovini da se tom narodu ospori pravo na nacionalnu posebnost).

Posebna zanimljivost je da danas dolazi do svojevrsnog manifestnog “nara-stanja” religijske svijesti, pogotovo kod mladih ljudi, u bivšim komunističkim društvima koja su, nakon ideološke implozije 90-ih godina prošlog stoljeća, ušla u radikalne tranzicijske reforme. Bosanskohercegovačko društvo je, također, pola stoljeća živjelo u socijalizmu u kome je komunistička ideologija odlučujuće utjecala na njegovu svekoliku profilaciju.

Bosna i Hercegovina danas pripada krugu tranzicijskih zemalja koje nastoje afirmirati posve drugačiju filozofiju života u odnosu na prethodnu koju su imale, počevši od pluralne demokratije i tržišne ekonomije pa do garantiranja punine sloboda i prava, u koje spada i religijsko osjećanje ljudi. Nažalost, zbog nedavnih ratnih događanja i postratnih turbulencija to se u ovoj zemlji odvija veoma teško i usporeno.

Budući da se religija nerijetko zloupotrebljava, bilo na način njenog neprimjerenog involviranja u druge oblasti, pa čak i kao “alibi” za najgnusnije zločine, ili se, pak, u društveno značenjskom smislu potpuno marginalizira, što je također neprihvatljivo, odnos društva prema religiji je veoma važan za svaku ljudsku zajednicu, a pogotovo za one koje su multireligijskog karaktera, kakva je Bosna i Hercegovina.

Uvažavajući rečeno, odlučili smo se za istraživanje na temu: “Religija u savremenom bosanskohercegovačkom društvu”, koje je realizirano pod pokroviteljstvom Naučnoistraživačkog instituta “Ibn Sina” u Sarajevu. Kao

ODNOS PREMA RELIGIJI U SAVREMENOM BH DRUŠTVU



rezultat tog istraživanja, u kome su još sudjelovali asistenti sa FPN-a Univer-ziteta u Sarajevu A. Džafić i S. Turčalo, nastao je i ovaj rad.

CIlJ IStRAŽIVANJA

Cilj ovog istraživanja je bio da se ostvari uvid u karakter društvenog odnosa prema religiji, s jedne, te koliko postojeće religije, odnosno vjerske zajednice, u bosanskohercegovačkom društvu mogu doprinijeti harmoniji i prosperitetnijem razvoju ove zemlje, s druge strane.

Istraživanje je obavljeno na slučajno odabranom uzorku od 503 osobe, uključujući i kontrolnu grupu ispitanika, i to iz različitih područja Bosne i Hercegovine.

Anketnim upitnikom obuhvaćeni su svi bitni aspekti stanja religijske svijesti u bosanskohercegovačkom društvu.

U okviru istraživanja obavljeno je i šest ciljanih intervjua sa osobama koje su kompetentne za problematiku religije (ugledni teolozi, filozofi, univerzitetski profesori).

MEtODE I tEHNIKE IStRAŽIVANJA

Tokom istraživanja korištene su: statistička metoda i metoda analize sadržaja te anketa i intervju kao tehnike za prikupljanje podataka.

VRIJEME IStRAŽIVANJA

Istraživanje je realizirano od februara do aprila 2007. godine na području Bosne i Hercegovine.

ANAlIZA ANKEtIRANJA

Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 503 osobe i to iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine u dobnom rasponu od 15 godina pa naviše, pri čemu se vodilo računa da budu zastupljene različite kategorije ljudi: učenici, studenti, zaposleni, nezaposleni, penzioneri, muškarci, žene, koje su anketirane, te šest osoba koje su ciljano intervjuirane. Riječ je o kompetentnim poznavaocima religije, među kojima se nalaze i ugledni univerzitetski profesori, teolozi, filozofi.

JUSUF ŽIGA



Anketnim upitnikom obuhvaćeno je 13 relevantnih područja religijske tematike koja smo željeli ispitati.

PRVO anketno pitanje je glasilo: Da li ste religiozna osoba ili ne?Od ukupno 503 anketiranih, 435 (86%) je odgovorilo pozitivno, a svega

68 (14%) negativno. Zanimljivo je ukazati da su odgovori na ovo pitanje bili vrlo korespon-

dentni kod svih ispitivanih skupina. Tako, naprimjer, 88% učenika se izjasnilo da su religiozni, a 12% da nisu, studenata 87% vjeruje u Boga, 13% ne vjeruje.

Slično je i u pogledu dobnih skupina. Osobe u rasponu od 15 do 25 godina starosti religiozne su u omjeru od 90%, dok je nereligioznih 10%. Nešto manji procent religioznih je u dobnoj skupini od 25 do 35 godina i to 86%, a nereligioznih 14% ispitanika. Slično je i sa starijim dobnim skupinama od 35 godina. Možda je zanimljiv podatak da su se među učenicima muškarci pokazali nešto religioznijim (90%) od učenica (84%), dok je kod studentske populacije ta razlika manja i to: 87% studenata se izjasnilo religioznim, 13% nereligioznim, a kod studentica je 85% religioznih, a 15% nereligioznih.

Evidentno je da se i u ovom istraživanju potvrdila činjenica da živimo u vremenu u kome je apsolutna većina ljudi religiozna, što nam, opet, dovoljno govori o društvenoj relevantnosti religije kao oblika društvene svijesti.

14%NE

86%DA




DRUGO anketno pitanje je glasilo: Kako doživljavate religiju?Najveći broj ispitanika (47%) odgovorio je kao duhovnu potrebu čovjeka,

36% kao cjelovitu uputu za život, 8% kao oblik društvene svijesti, 5% ne smatra je društveno važnim faktorom, 4% nije se željelo izraziti.

TREĆE anketno pitanje je glasilo: Koliko poznajete vlastitu religiju?Najveći broj ispitanika: 302 (60%) je odgovorio djelimično, 173 (34%)

potpuno, 22 (4%) vrlo slabo 8 (2%) nije se izjasnilo.Iako bez sveobuhvatnih istraživanja nije uputno kvalificirati karakter

vjerovanja kod teista, ovi pokazatelji nas upućuju na ocjenu da se ovdje radi o preovlađujućem tipu djelimičnih poznavatelja vlastite religije (čak 60%), dok 34% smatra da vlastitu religiju poznaju potpuno.

36%Cjelovita uputa za život

47%Duhovna potreba čovjeka

8%Oblik društvenesvijesti

5%Nije važna

4%Ostalo

0

50

100

150

200

250

300

350

302 (60%)Djelimično

173 (34%)Potpuno

22 (4%)Vrlo slabo

8 (2%)Nije se izjasnilo

JUSUF ŽIGA



ČETVRTO anketno pitanje je glasilo: Koliko poznajete druge religi-je?

Struktura odgovora ispitanika na ovo pitanje je vrlo zanimljiva. Naime, čak 249 anketiranih (50%) je izjavilo da ih poznaje dovoljno, 237 (47%) da ih poznaje malo, a svega tri procenta ispitanika nije se izjasnilo o ovom pitanju.

Pokazatelj da čak 50% ispitanika poznaje druge religije rezultat je, prije

svega, činjenice da se radi o pripadnicima bosanskohercegovačkog društva koje se višestoljetno sedimentira kao multireligijsko, a ne neko monoreligijsko. Ovdje, ne samo u gradovima i selima, nego i u istim stambenim blokovima, žive pripadnici različitih religija, nerijetko čak i u istim bračnim zajednicama.

PETO anketno pitanje je glasilo: Koliko prakticirate vjerske obrede?

0

50

100

150

200

250

249 (50%)Dovoljno

237 (47%)Malo



0

50

100

150

200

250

300

292 (58%)Povremeno

139 (28%)Blagdanima

35 (7%)Redovno

28 (6%)Nikako




Najveći broj ispitanika: 292 ili 58% izjavilo je da povremeno izvršava vjerske obrede, 139 ili 28% ih to čini samo vjerskim praznicima (blagdanima), 35 ili 7% redovno izvršava vjerske dužnosti, 28 ili 6% to ne čini nikako, dok 9 ih se nije htjelo izjasniti.

ŠESTO anketno pitanje je glasilo: Odlazite li u džamiju/crkvu/sina-gogu?

Najveći broj ispitanika: 276 ili 55% odgovorilo je da to čini povremeno, 116 ili 23% to radi samo blagdanima, 47 ili 9% posjećuje bogomolje redovno, 67 ili 13% to ne čini nikako, a 7 ispitanika nije željelo odgovoriti na ovo pitanje.

Ako usporedimo strukturu odgovora na ovo i prethodno pitanje, vidljiva je njihova korespondentnost, što može ići u prilog vjerodostojnosti istih. Naime, većina ispitanika pripadaju kategoriji povremenih izvršitelja vjerskih dužnosti, odnosno ispod 10% je onih koji to čine redovito.

276 (55%)Povremeno

116 (23%)Blagdanima

47 (9%)Redovno

67 (13%)Nikako

7 (>1%)Nije se izjasnilo

0

50

100

150

200

250

300

JUSUF ŽIGA



SEDMO anketno pitanje je glasilo: Kakvo je vaše mišljenje o vjerskoj pouci u školama?

Odgovor na ovo pitanje je glasio: 310 anketiranih ili 62% misli da je ona dobra, 117 ili 23% misli da je loša, a 76 ili 15% se nije željelo izjasniti.

OSMO anketno pitanje je glasilo: Kakav je vaš stav o odnosu religije i politike u savremenom bosanskohercegovačkom društvu?

Čak 447 ispitanika (89%) se izjasnilo da religiju treba odvojiti od politike, a svega 41 (8%) da bi ona trebala biti uključena u politiku. Preostalih tri procenta ispitanika nije željelo odgovoriti na ovo pitanje.

Ono što ovdje posebno upada u oči je podatak da čak devet desetina ispitanika insistira na odvajanju vjere od politike, a svega osam posto smatra da ona treba biti uključena u politiku.

0

50

100

150

200

250

300

350

310 (62%)Dobra

117 (23%)Loša


0

100

200

300

400

500

447 (89%)Odvojiti religiju od politike

41 (8%)Uključiti religiju u politiku





DEVETO anketno pitanje je glasilo: Kakvo je vaše mišljenje o posto-janju više religija u Bosni i Hercegovini?

Gotovo tri četvrtine ispitanika ili 372 (74%) misli da je to njena kompa-rativna prednost, a 117 (23%) je suprotnog stajališta, odnosno smatra da je to njen hendikep. Preostalih tri posto nije željelo odgovoriti na pitanje.

Možda bi za one koji ne poznaju specifičnost bosanskohercegovačkog društva ovi pokazatelji mogli izgledati iznenađujućim, pogotovo ako imamo u vidu nedavna ratna događanja i počinjene zločine na ovim prostorima. Među-tim, višestoljetna tradicija multilateralnog života, uključujući i dugovremenu prisutnost različitih religija, o čemu je prethodno bilo govora, rezultirali su sigurno ovakvim stavovima ispitanika.

DESETO anketno pitanje je glasilo: Smatrate li da su religije utjecale na formiranje nacija u Bosni i Hercegovini?

0

50

100

150

200

250

300

350

400

372 (74%)Prednost

117 (23%)Hendikep

14 (3%)Ostalo

449 (89%)DA

43 (9%)NE

>2%Nije se izjasnilo

JUSUF ŽIGA



Čak 445 ispitanika (89%) odgovorilo je pozitivno, a svega 43 (9%) ima suprotno mišljenje. Preostalih dva posto se nije izjasnilo.

JEDANAESTO anketno pitanje je glasilo: Postoji li, po vašem mišljenju, danas sukob religija u svijetu?

Na ovo pitanje čak 449 ispitanika ili 89% odgovorilo je DA, a svega 43 ili 9% NE. Preostalih dva posto se nije željelo izjasniti.

DVANAESTO anketno pitanje je glasilo: Kakvo je vaše mišljenje o ekstremistima na religijskoj osnovi?

Najveći broj ispitanika: 380 (76%) smatra da im zakonski treba onemogućiti da se tako ponašaju, 80 (16%) misli da im treba omogućiti bezuvjetno ispoljavanje

0

100

200

300

400

500

449 (89%)DA

43 (9%)NE

11 (2%)Ostalo


380 (76%)Onemogućiti zakonski

80 (16%)Omogućiti zakonski

43 (8%)Ostalo

0

50

100

150

200

250

300

350

400



vjerskih osjećanja, dok je 8% ispitanika iznijelo neko drugo stajalište ili naprosto nije željelo odgovoriti na pitanje.

TRINAESTO anketno pitanje je glasilo: Šta biste predložili da se unaprijedi u vjerskom životu u Bosni i Hercegovini?

Većina ispitanika, 250 ili 50%, je izjavila da bi trebalo osavremeniti vjersku pouku u školama, 225 ili 45% insistira na reafirmiranju duhovnih vrijednosti čovjeka, dok je 5 procenata navelo neke druge prijedloge koje bi bilo teško objediniti u neki korespondentan stav.

ANAlIZA INtERVJUA

U sklopu ovog istraživanja obavljeno je šest ciljanih intervjua sa poznava-ocima religijske problematike (prof. dr. Adnan Silajdžić, prof. Mehmedalija Hadžić, prof. dr. Adib Đozić, fra luka Markešić, fra Franjo Ninić, mr. Osman Kozlić). Svi intervjui su obavljeni prema istom klišeu kako bi bilo moguće komparirati stajališta o određenim pitanjima.

U prilogu ovog istraživanja, intervjui su prezentirani u cijelosti. Ovdje naglašavamo ono što im je zajedničko:

Prvo, apostrofiranje značaja religije u moralnom preporodu ovovremenog, duhovno evidentno ispražnjenog, čovjeka;

Drugo, nedopustivost politizacije, odnosno instrumentalizacije vjere, bilo od političko-državnog establišmenta ili, pak, od predstavnika vjerskih zajednica;

250 (50%)Osavremenitivjersku poukuu školama

225 (45%)Rea�rmiranju duhovnih vrijednosti

28 (5%)Ostalo

0

50

100

150

200

250

JUSUF ŽIGA



Treće, svetost religija ne dopušta njihovo sukobljavanje;Četvrto, svaki radikalizam i rigidno tumačenje vjere, pogotovo opterećeno

stereotipima, su neprihvatljivi;Peto, u Bosni i Hercegovini je brutalno zloupotrijebljena religija, uključu-

jući i činjenje zločina u ime vjere, odnosno “paktiranje sa nacionalistima”;Šesto, obavezno je odvojiti religiju od politike, što ne znači da je ona

apolitična. Bitno je da se religijske zajednice ne smiju boriti za vlast, odnosno biti uporištem političkih i ekonomskih centara moći;

Sedmo, naizgled povećano manifestiranje religioznosti u bosanskoherce-govačkom društvu rezultat je nestanka ideološkog totalitarizma, a ne nekog stvarnog jačanja religijskih osjećanja kod ljudi;

Osmo, prisutnost više religija u Bosni i Hercegovini može biti njena komparativna prednost, ali i hendikep ako se one zloupotrebljavaju.

DISKUSIJA

Iz prezentiranih podataka vidljiva je korespondentnost stavova ispitanika, koji su, sistemom slučajnog uzorka, obuhvaćeni anketiranjem, sa stavovima eksperata za problematiku religije (teolozi, filozofi, profesori sociologije) koji su ciljano intervjuirani u okviru ovog istraživanja.

Osim toga, ovim istraživanjem je pokazano da je i u bosanskohercegova-čkom društvu veoma visok procent religioznih osoba (86%), ali i to da najveći postotak teista pripada kategoriji povremenih izvršitelja vjerskih obreda (58%), dok ih samo 7% to čini redovno, a 28% isključivo blagdanima.

Slična je situacija i kod posjećivanja vjerskih objekata radi obavljanja obreda: 55% to čini povremeno, 9% redovno, a 23% samo blagdanima.

Ono što posebno treba naglasiti je to da čak 89% ispitanika insistira na odvajanju religije od politike, dok je suprotnog mišljenja samo 8% anketira-nih.

Treba također podvući da 74% ispitanika smatra komparativnom prednosti bosanskohercegovačkog društva to što u njemu postoje različite religije, dok 23% anketiranih u tome vide njegov hendikep.

Prema mišljenju 88% ispitanika, religije su u Bosni i Hercegovini odigrale odlučujuću ulogu u konstituiranju nacija koje žive u ovoj zemlji. Gotovo isti broj anketiranih (89%) vjeruje da u svijetu postoji sukob religija. Isto tako, tri četvrtine ispitanika (76%) insistira da se zakonski onemogući zloupotreba religije.




Kad je riječ o idejama za unapređenje vjerskog života u Bosni i Herce-govini, 50% ispitanika je predložilo “da treba unaprijediti vjersku pouku u školama”, a 45% anketiranih da treba “reafirmirati duhovne vrijednosti čovjeka općenito”.

ZAKLJUČAK

Na osnovu svega izloženog, mogu se izvući sljedeći zaključci: U1. savremenom bosanskohercegovačkom društvu evidentno je visok

postotak religioznih osoba (86%). Nisu uočena značajnija odstupanja religio-znosti kod različitih skupina ljudi (dobnim, spolnim, profesionalnim...);

Većina2. ispitanika religiju doživljava kao duhovnu potrebu čovjeka (47%), odnosno kao “cjelovitu uputu za život” (36%);

Najveći3. broj religioznih osoba spada u kategoriju “povremenih izvršitelja vjerskih obreda” (58%), odnosno “povremenih posjetilaca vjerskih objekata” (55%), a svega 7% izvršavaju vjerske dužnosti redovno te 9% redovno posjećuju vjerske objekte. Preostali to rade samo blagdanima 23%, odnosno 28% ili to ne čine nikako;

Čak4. 50% ispitanika je izjavilo da “dovoljno” poznaje druge religije, što je, sigurno, rezultat multireligijskog karaktera bosanskohercegovačkog društva koje se, kao takvo, višestoljetno sedimentira;

Tri5. četvrtine ispitanika vidi u multireligioznosti bosanskohercegova-čkog društva njegovu komparativnu prednost, a jedna četvrtina smatra da je to njegov hendikep;

Prema6. mišljenju 88% ispitanika, religija je odigrala odlučujuću ulogu u artikuliranju nacija u Bosni i Hercegovini;

Apsolutna7. većina ispitanika (89%) insistira na odvajanju religije od politike;

Devet8. desetina ispitanika vjeruje da “danas postoji sukob religija” u svijetu;

Tri9. četvrtine ispitanika smatra da zakonski treba onemogućiti zloupo-trebu religije, pogotovo od ekstremista;

JUSUF ŽIGA



U10. pogledu unapređenja vjerskog života u Bosni i Hercegovini, polovica ispitanika su predložili da se osavremeni vjerska pouka u školama te 45% da se reafirmiraju duhovne vrijednosti u društvu općenito;

Mišljenja11. eksperata za religijsku problematiku su se pokazala veoma korespondentnim sa stavovima anketiranih osoba, što nas dodatno uvjerava u vjerodostojnost istih.

Abstract There can be no doubt that religion is one of the key forms of human con-sciousness, affecting not only the way the system of spiritual and social values is shaped, but also our very way of life.It is also a well-known fact that in some countries, including Bosnia and Herzegovina, religion has a decisive impact on the national profiling of eth-nic groups. It is of particular interest that there is nowadays a manifest rise in religious consciousness, particularly among the young, in former communist societies that, following the ideological implosion of the 1990s, embarked on radical transition and reform. With this in mind, we resolved to conduct research on the subject of “Religion in the Contemporary Society of Bosnia and Herzegovina” under the auspices of the Ibn Sina Institute in Sarajevo. This paper is the outcome of this research, conducted along with A. Džafić and S. Turčalo, assistant lecturers at the Faculty of Political Sciences of the University of Sarajevo. The data presented reveals a correspondence between the views of those questioned (by random sampling) and those of the specialists on religious matters (theologians, philosophers and proffesors of sociology).



Documents

Jusuf Žiga - Ibn Sina50 ZNAKOVI VREMENA • SARAjEVO, PROLjEĆE-LjETO 2007. • VOL.10 • DVObROJ 35/36 Jusuf Žiga ODNOS PREMA RElIGIJI U SAVREMENOM BOSANSKO- -HERCEGOVAČKOM DRUŠTVU