Upload
drew
View
239
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Kako potaknuti samoregulirano učenje. Elementi dobre samoregulacije. Razvoj dobre samoregulacije uključuje sljedeće elemente: 1. Samoopažanje — sustavno praćenje vlastitog rada - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
Kako potaknuti samoregulirano učenje
Elementi dobre samoregulacije
Razvoj dobre samoregulacije uključuje sljedeće elemente:
1. Samoopažanje — sustavno praćenje vlastitog rada
2. Samoprocjena — sustavno procjenjivanje vlastitog učinka i uspoređivanje s nekim standardom i (npr. provjera odgovora, provjera postupaka, provjera vlastitog rada prema radu drugih i sl.)
3. Samousmjeravanje ponašanja:
Planiranje, postavljanje ciljeva i sl. Korištenje samopohvala ili
samokritika Postavljanje dostižnih ciljeva Strukturiranje okoline – uvjeta za
učenje Traženje pomoći
Uobičajene strategije samoregulacije
Skup strategija samoregulacije koje koriste uspješni učenici mogu se grupirati u tri kategorije:
1. Kognitivne i motivacijske 2. Strategije odabira prikladnih ponašanja3. Strategije prilagodbe okoline
Uobičajene strategije samoregulacije
1. Kognitivne i motivacijske Strategije kojima učenici organiziraju i tumače
informacije a. Organiziranje informacija
Pregled informacija – Što sve sadrži zadatak? Sažimanje Reorganiziranje sadržaja Razjašnjavanje Sažeti prikazi Slike, dijagrami, grafovi Web stranice – mapiranje sadržaja
Uobičajene strategije samoregulacije
b. Postavljanje ciljeva i planiranje/određivanje standarda
Raščlanjivanje zadatka – Od čega se zadatak sastoji?
Određivanje slijeda postupaka – Što sve trebam učiniti da bih to naučila/ riješila problem?
Određivanje potrebnog vremena i tempa rada – Koliko će mi vremena trebati? Koliko dnevno moram raditi?
Uobičajene strategije samoregulacije
c. Vođenje bilješki i praćenje Vođenje bilješki – Kako i koliko radim, radim li
sporije nego što je planirano? Bilježenje učinjenih pogrešaka – U čemu sam
pogriješila? Praćenje vlastitih ocjena/dobivenih povratnih
informacija Dokumentiranje rada (portfolio), čuvanje svih
bilješki nastalih tijekom rada
Uobičajene strategije samoregulacije
d. Uvježbavanje i upamćivanje (pisano ili usmeno: vidljivo ili “u sebi”)
Mnemotehnike Poučavanje drugih učenika Postavljanje pitanja Korištenje mentalnih predodžbi Ponavljanje
Uobičajene strategije samoregulacije
2. Strategije odabira ponašanja: uključuju ono što učenik poduzima rješavajući zadatak
a. Samovrednovanje (provjera kvalitete rada i napretka) Analiza zadatka i očekivanja (Što nastavnik očekuje od
mene? Što ja želim?) Davanje uputa sebi; povratne informacije Usmjerenost na zadatak
b. Samopoticanje samomotiviranje samonagrađivanje za napredak
Uobičajene strategije samoregulacije
3. Strategije prilagodbe okoline: traženje pomoći i strukturiranje fizičke okoline za učenje
Traženje informacija (knjižnica, internet) Knjige Izvori na internetu Sažeti pregledi sadržaja Ponovno čitanje zabilješki, udžbenika i sl.
Uobičajene strategije samoregulacije
a. Strukturiranje okoline Organiziranje fizičke okoline za učenje Izdvajanje/uklanjanje ili umanjivanje
smetnji iz okoline Odrediti razdoblja učenja i rasporediti ih u
vremenu
b. Traženje pomoći od drugih Vršnjaka Nastavnika i drugih odraslih
Kako razviti sposobnost samoregulacije
Strategije poučavanja kojima učenicima pomažemo da razviju sposobnost samoregulacije:
Djelovati na njihova vjerovanja o sebi, očekivanja i postavljanje ciljeva
Pomoći učenicima da povratne informacije i zahtjeve dožive na pozitivan način (npr. “radite li redovito zadaće, puno lakše će vam biti spremiti se za test," umjesto “ne budete li radili zadaću, sigurno nećete proći test”)
Dati konkretne upute za korištenje strategija samoregulacije
Kako razviti sposobnost samoregulacije
Poticati osvrtanje na vlastiti učinak
Nastavnik služi kao model koji pokazuje učenicima kako mogu sami sa sobom razgovarati o vlastitom učinku (“misliti naglas”)
Učenici uvježbavaju razgovor (refleksivni dijalog)
Potiču se grupne rasprave o problemima/zadacima (suradničko učenje)
Kako razviti sposobnost samoregulacije
Koraci u uvježbavanju učenika da sami sebe usmjeravaju:
1. nastavnica služi kao model – naglas daje upute dok izvodi zadatak
2. učenik glasno ponavlja upute dok izvodi zadatak3. učenik vrlo tiho ponavlja upute dok izvodi zadatak4. učenik u sebi ponavlja upute dok izvodi aktivnost
Kako razviti sposobnost samoregulacije
Učenicima pomoći da povežu apstraktne pojmove
Koristite konkretne zadatke i primjere koje učenici sami navedu
Pomozite učenicima da razlikuju bitno od nebitnog (npr. reći im na što da posebno usmjere pažnju)
Učenicima pomoći da povežu nove informacije s prethodnim iskustvom
Koristiti aktivnosti učenja koje se temelje na vlastitom iskustvu
Usmjeriti se na primjenu znanja u širem kontekstu Povezati primjere iz stvarnog života sa informacijama
koje se uče u školi
Kako razviti sposobnost samoregulacije
Dati jasnu povratnu informaciju
Standardi učinka moraju biti jasno postavljeni i dostižni
Povratnu informaciju (pozitivnu ili negativnu) usmjeriti na zadatak, a ne na učenika
Npr. “dobro si riješio prvi dio testa, ali još moraš uvježbati razlomke “ umjesto “mogao si i bolje”
Određivanje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva
Ciljevi nam pomažu da odaberemo aktivnosti i strategije učenja
Kratkoročni cilj je cilj koji se dostiže za nekoliko dana ili nekoliko tjedana
Npr. kratkoročni cilj može biti: Redovno raditi zadaće Nadoknaditi zaostatak iz prošlog tjedna Postići bolji uspjeh na idućem testu
Dugoročni cilj – za njegovo ostvarivanje potrebno nekoliko tjedana, mjeseci ili čitavo polugodište Npr. poboljšati ocjenu do kraja polugodišta
Učenicima mogu pomoći ova pitanja da postave ciljeve:
U kojem predmetu ili području želim poboljšati svoj školski uspjeh? Cilj mora biti dugoročan i dostižan, formuliran na
pozitivan način: Npr. želim poboljšati rezultate testova iz geometrije,
optike i sl. Želim poboljšati ocjenu iz biologije s 3 na 4
Što moram činiti da bih ostvarila svoj kratkoročni cilj?
Učenici tu određuju kratkoročne ciljeve
Kratkoročni ciljevi moraju biti razumni i dostižni Npr. učiti svaki dan geometriju pola sata Svaki dan riješiti dva zadatka iz mehanike Ovaj tjedan zatražiti pomoć vršnjaka ili nastavnika
Ciljevi moraju uključivati načine praćenja vlastitog napretka
Kako se ovaj kratkoročni cilj može “razbiti” u niz koraka koji čine plan?
Učenici mogu napraviti popis potrebnih koraka i označiti jesu li ostvarili svaki od njih Npr. svaki dan ovog tjedna uspješno riješiti dva
zadatka Svaki drugi dan uspješno riješiti zadatke koji su malo
teži od prethodnih Dva puta tjedno raditi uz pomoć grupe vršnjaka Svaki dan pogledati bilješke nakon škole
Koju korist imam od ovakvog načina rada?
Ako učenici određuju ciljeve i rade plan samo zato što se to od njih traži – neuspjeh!
Ako uvide korist – osjećaj kontrole, samoefikasnost, pozitivne emocije - bolji uspjeh!
Na koje prepreke mogu naići u ostvarivanju ciljeva?
ako učenici znaju što ih može ugroziti, mogu planirati načine suočavanja s poteškoćama
Npr. znaju da im brzo padne koncentracija i “odlutaju” sa zadatka
Rješenje – svakih 15 min. bilježiti rade li na zadatku ili ne – osjećaj kontrole nad svojim učenjem!
Npr. hvata ih strah od testa – mogu tražiti podršku od roditelja, prijatelja ili nastavnika
Mogu koristiti strategije samoohrabrivanja
Koji su mi materijali potrebni, i čija pomoć da bih ostvarila svoj cilj?
popis knjiga popis web izvora imena drugih koji mogu pomoći
Kako ću se nagraditi za postizanje cilja?
Za nagrade najbolje odabrati aktivnosti u kojima učenik uživa
Npr. igrica nakon pola sata rješavanja zadataka
Odlazak u kino nakon što se ispuni tjedni plan
Novac ili materijalne nagrade izbjegavati!
Kako ću pratiti svoj napredak i znati da moj plan uspijeva?
Npr. provjeriti kako napredujem barem jednom tjedno
Provjera će se sastojati od…. Raspraviti svoj tjedni napredak s nastavnicom
ili s roditeljem, prijateljicom…
Kako ću se podsjećati na svoje ciljeve?
Napisati svoj cilj i staviti ga na vidljivo mjesto Npr. iznad radnog stola, na zidu u sobi,
ulaznim vratima…
Pisati dnevne poruke s ciljevima
Kako se moj plan ostvaruje? Napredujem li prema planu? Ako ne, zašto?
Ako ne ostvarujemo ciljeve – npr. Nismo poboljšali svoje znanje, postigli bolji uspjeh i sl. – ponovno razmotriti plan
Raspraviti svoj rad s nekim – roditelj, učitelj
Treba li mijenjati plan? Je li cilj još uvijek važan? Treba li prilagoditi ciljeve?
Npr. ako učenik ne uspijeva – prilagodba plana i ciljeva
Moguća prilagodba ciljeva u slučaju uspjeha Npr. ako se prije plana dostignu ciljevi,
mogu se postaviti još viši
I na kraju…
Strategije uspješnog učenja nisu dane talentom ili pameću
Strategije samoreguliranog učenja se mogu i trebaju naučiti
Jedna od glavnih zadaća škole: Učenike naučiti kako uspješno učiti Kako pratiti i regulirati vlastito učenje!