KAKVOĆA MORA ZA KUPANJE NA PLAŽAMA HRVATSKOG JADRANA

U 2008. GODINI

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA

UPRAVA ZA GOSPODARENJE OKOLIŠEMOdjel za zaštitu mora i tla

www.mzopu.hr

ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA (NN 110/07)

• Članak 3 (Pojašnjenje pojmova) Morski okoliš je životni prostor organizama i njegovih zajednica koji

je određen karakterističnim fizičkim,kemijskim i biološkim značajkama a obuhvaća: područja otvorenog mora, riječna ušća (estuarije), te morska obalna područja, uključujući unutarnje morske vode, teritorijalno more, dno i podmorje tih morskih prostora.

Standard kakvoće okoliša je propisana kakvoća okoliša ili pojedine sastavnice okoliša na određenom području.

Stanje morskog okoliša je sveukupno stanje okoliša u morskim vodama uzimajući u obzir strukturu, funkcije i procese sastavnica morskog okoliša zajedno sa prirodnim fiziografskim, geografskim i klimatskim faktorima, kao i fizičkim, kemijskim i biološkim uvjetima uključujući one koje su rezultat ljudske aktivnosti.

ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA (NN 110/07)

• Članak 24 (Zaštita mora i obalnog područja)

(1) Zaštita mora obuhvaća mjere zaštite mora uključujući morski ekosustav i obalno područje kao nedjeljive cjeline, sprječavanje štetnih zahvata na morski ekosustav, sprječavanje onečišćenja mora iz zraka,s kopna,s plovila i drugih onečišćivača uslijed pomorskog prometa uključujući onečišćenje prouzročeno odbacivanjem s brodova ili iz zrakoplova sa svrhom potapanja ili spaljivanja na moru, te prekograničnog onečišćenja, kao i sprječavanje onečišćenja uslijed velikih nesreća i uklanjanje njihovih posljedica.

(2) Zaštita mora od onečišćenja podrazumijeva: upravljanje obalnim područjem, morskim dnom i morskim podzemljem, te morskim okolišem, gospodarenje ribama i drugim morskim organizmima tako da se ne uzrokuje šteta morskom okolišu; osiguravanje održive marikulture trajnim praćenjem stanja i posebnom zaštitom odgovarajućih područja mora, podmorja i obale; te ispunjavanjem obveza iz međunarodnih ugovora.

(3) Zaštita obalnog područja obuhvaća mjere zaštite obalnih ekosustava i održivo upravljanje obalnim resursima.

ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI (NN 76/07)

• Članak 53. Morske plaže(1) U zaštićenom obalnom području mora (ZOP-u) se površina za

plaže određuje kao uređena i prirodna morska plaža.(2) Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i

pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama smanjene pokretljivosti, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.

(3) Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i / ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog, zatečenog prirodnog obilježja.

STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH (NN 30/09)

Uvod: - Deklaracija i Akcijski program za 21. stoljeće (Agenda

21) poziva države da donesu nacionalne strategije održivog razvitka koje bi dopunile i uskladile različite sektorske politike s politikom zaštite okoliša

- Održivi razvitak pretpostavlja ostvarivanje tri opća cilja: stabilnog gospodarskog rasta, pravednu raspodjelu socijalnih mogućnosti i zaštitu ekosfere.

- Strategija održivog razvitka usmjerena je na osam ključnih područja između kojih je i zaštita Jadranskog mora, priobalja i otoka

Aktivnosti i mjere za postizanje cilja zaštite Jadranskog mora, priobalja i otoka:

• Napraviti analizu značajki i identifikaciju glavnih opterećenja i utjecaja na more, njegovo gospodarsko i socijalno korištenje i degradaciju morskog okoliša.

• Do 2030. u svim naseljima s više od 10.000 stanovnika osigurati adekvatno sakupljanje i obradu otpadnih voda.

• Do 2030. u svim značajnijim industrijskim postrojenjima, uključujući i turističke komplekse, osigurati adekvatnu obradu otpadnih voda.

• Nastaviti, proširiti i poboljšati programe stalnog praćenja fizikalno-kemijsko-bioloških parametara Jadranskog mora.

• Utvrditi nulto stanje fizikalno-kemijsko-bioloških parametara mora u lukama Republike Hrvatske .• Razmjenjivati informacije o praćenju fizikalno-kemijsko-bioloških parametara mora između luka

na Jadranu. • Izraditi Strategiju upravljanja balastnim vodama za Jadransko more.

• Izraditi Strategiju zaštite morskog okoliša.• Izraditi Zakon o moru i podmorju. • Izraditi Strategiju integriranog upravljanja obalnim područjem

• Uspostaviti nadzor i upravljanja pomorskim prometom (VTMIS) s ciljem povećanja sigurnosti plovidbe i sprječavanja pomorskih nesreća i onečišćenja mora.

• Do 2015. godine osigurati sustavno rješenje pitanja prijenosa vodenih organizama i patogena različitim vektorima, a naročito poljoprivrednom proizvodnjom, marikulturom i pomorskim prijevozom (balastnim vodama i obraslinama brodskog trupa).

• Uspostaviti održivi sustav prihvata zauljenih voda, fekalnih voda i otpada s brodova te opremiti sve luke za javni promet i luke nautičkog turizma odgovarajućim uređajima i opremom za takav prihvat.

• Unaprijediti provedbu mjera nadzora zabrane ispuštanja zauljenih i fekalnih voda u more.

Geografske karakteristike:• Obala se proteže na ukupno 5835 km dužine

• Kopneni dio obale dugačak je 1778 km

• Otočni dio obale dugačak je 4057 km

• 66 nastanjenih i 652 nenastanjena otoka

• Obalno područje zauzima 22% površine Hrvatske• Na obalnom području živi 25,6% stanovništva Hrvatske

• Na kopnenim i otočnim obalama hrvatskog Jadrana smješteno je 350-400 gradova i ostalih naselja koji zauzimaju 550-600 km obalne linije (10% ukupne obalne linije mora)

PROGRAM PRAĆENJA KAKVOĆE MORA NA PLAŽAMA

• Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96)

• Uredba o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08), stupila na snagu 1. siječnja 2009. godine

• Redefinirana: pravna osnova, financiranje, kriteriji, provedba i inspekcijski nadzor

Ciljevi programa praćenja kakvoće mora na plažama

• Zaštita zdravlja kupača i zdravstveno prosvjećivanje javnosti

• Gospodarenje plažama s ciljem očuvanja njihovih prirodnih datosti i održive uporabe

• Utvrđivanje izvora onečišćenja, određivanje prioriteta, praćenje izgradnje kanalizacijskih sustava

• Kontrola funkcioniranja postojećih sustava u suradnji s nadležnim institucijama različitih sektora

• Izvješćivanje o kakvoći mora za kupanje u skladu s nacionalnim potrebama i zahtjevima EU

• Informiranje javnosti o kakvoći mora za kupanje• Turistička promidžba

Broj točaka ispitivanja- u većini županija prisutan trend rasta

BROJ TOČAKA ISPITIVANJA NA PLAŽAMA HRVATSKOG JADRANA U RAZDOBLJU OD 1997. DO 2008.

0

50

100

150

200

250

Istar

ska

Primor

sko-g

oran

ska

Ličko

-sen

jska

Zadars

ka

Šibens

ko-kn

inska

Splitsk

o-dalm

atins

ka

Dubrov

ačko

-ner

etvan

ska

ŽUPANIJE

BR

OJ

TO

ČA

KA

IS

PIT

IVA

NJA

1997 1998

1999 20002001 2002

2003 20042005 2006

2007 2008

• U 2008. godini 1 % uzoraka prelazilo je granične vrijednosti propisane Uredbom.

• U 2007. godini 1,4 % uzoraka prelazilo je granične vrijednosti iz Uredbe što je za 36 uzoraka, odnosno 39,13 % manje u odnosu na prošlogodišnje rezultate.

• Od uzoraka koji su odgovarali standardima Uredbe: - 80,02% uzoraka bilo je ocjenjeno kao more visoke

kakvoće, - 18,91 % kao more podobno za kupanje - 0,96 % kao umjereno onečišćeno more

• 0,11 % uzoraka nije odgovaralo Uredbi, odnosno ocjenjeno je kao jače onečišćeno more.

• Uzimajući u obzir konačne ocjene plaža može se reći, da je od ukupno 890 točaka ispitivanja:

• 287 (32,25 %) ocjenjeno kao more visoke kakvoće

• 592 (66,52 %) točaka kao more podobno za kupanje

• 11 (1,24 %) točaka kao umjereno onečišćeno more i

• niti jedna točka kao jače onečišćeno more

Broj uzoraka koji prelaze granične vrijednosti

U Primorsko-goranskoj županiji najveći broj točaka ispitivanja, uzoraka i uzoraka koji prelaze granične vrijednosti

UKUPAN BROJ UZORAKA S PRIKAZOM BROJA UZORAKA KOJI PRELAZE GRANIČNE VRIJEDNOSTI PROPISANE UREDBOM U 2008. GODINI

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

ISTARSKA

PRIMORSKO

-GORANSKA

ZADARSKA

ŠIBENSKO

-KNIN

SKA

SPLITSKO-D

ALMATIN

SKA

ŽUPANIJE

UK

UP

AN

BR

OJ

UZ

OR

AK

A

0

5

10

15

20

25

BR

OJ

UZ

OR

AK

A K

OJI

PR

EL

AZ

E

GR

AN

IČN

E V

RIJ

ED

NO

ST

I IZ

UR

ED

BE

UKUPNO UZORAKA 2008

BROJ UZORAKA KOJI PRELAZEGRANIČNE VRIJEDNOSTI U 2008.GODINI

Geografske karakteristikepokazatelj zastupljenosti uzoraka koji prelaze propisane

granične vrijednosti

KOPNOOTOCI

/naseljeniKOPNO OTOCI

ISTARSKA 2.813 539 0 206.343 1 2169 14 6,45459

PRIMORSKO-GORANSKA 3.588 356,8 708,2 266.365 39.140 2427 22 9,06469

LIČKO-SENJSKA 5.353 65,4 134,6 45.279 8.398 464 0 0

ZADARSKA 3.646 641,1 658,9 147.878 14.167 945 7 7,40741ŠIBENSKO-

KNINSKA 2.984 619,1 186,9 107.044 5.847 819 17 20,757

SPLITSKO-DALMATINSKA 4.540 255,1 645,9 428.750 34.926 1441 13 9,02151

DUBROVAČKO-NERETVANSKA 1.781 636,5 387,5 103.743 19.127 955 19 19,8953

UKUPNO 24.705 3113 2722 1.305.402 121.606 9220 92 9,97831

B/A*1000

A) UKUPNI BROJ

UZORAKA U 2008.g.

B) BROJ UZORAKA

KOJE NE UDOVOLJAVAJU STARNDARDIMA KAKVOĆE MORA

U 2008. g.

ŽUPANIJAPOVRŠINA ŽUPANIJE/

km2

DULJINA OBALE/kmBROJ STANOVNIKA

(prema popisu iz 2001.)

Pokazatelj zastupljenosti uzoraka koji ne

udovoljavaju Uredbi broj uzoraka koji ne udovoljavaju / ukupan broj uzoraka u županiji

Uzorci koji prelaze granične vrijednosti propisane Uredbom

ISTARSKA

PRIMORSKO-GORANSKA

LIČKO-SENJSKA

ZADARSKA

ŠIBENSKO-KNINSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA

DUBROVAČKO-NERETVANSKA

Odnos broja uzoraka i broja uzoraka koji prelaze granične vrijednosti tijekom sezone ispitivanja

2008.

ODNOS BROJA TOČAKA ISPITIVANJA (UZORAKA) TIJEKOM SEZONE 2008. I BROJA UZORAKA KOJI PRELAZE GRANIČNE VRIJEDNOSTI

874

876

878

880

882

884

886

888

890

BR

OJ T

OČ

AK

A I

SP

ITIV

AN

JA

/

UZ

OR

AK

A T

IJE

KO

M S

EZ

ON

E

0

2

4

6

8

10

12

14

16

BR

OJ U

ZO

RA

KA

KO

JI

PR

EL

AZ

E

GR

AN

IČN

E V

RIJ

ED

NO

ST

I P

RO

PIS

AN

E

UR

ED

BO

M

ukupan broj uzoraka

broj uzoraka koji prelazegranične vrijednosti

• Najveće opterećenje indikatorima fekalnog onečišćenja zabilježeno je u lipnju i u rujnu 2008. zbog stabilnih meteoroloških uvjeta i dugih sušnih razdoblja.

• Veće opterećenje u srpnju i kolovozu, može se obrazložiti povećanim brojem turista u ovom dijelu sezone, kada posljedično dolazi do obimnijeg ispuštanja komunalnih otpadnih voda u more, uglavnom neprimjerenog postojećim kapacitetima i uvjetima (uređaji za sakupljanje, obradu i dispoziciju otpadnih voda) te povećanog broja plovila (putnički brodovi, putničke brodice, jahte, i dr.).

Raspodjela uzoraka koji prelaze propisane granične vrijednosti tijekom sezone 2008.

BROJ UZORAKA KOJI PRELAZE GRANIČNE VRIJEDNOSTI IZ UREDBE TIJEKOM DESET ISPITIVANJA U SEZONI 2008.

1. ispitivanje (28.4.-16.5.2008.)

2. ispitivanje (12.5.-30.5.2008.)

3. ispitivanje (26.5.-19.6.2008.)

4. ispitivanje (7.6.-4.7. 2008.)

5. ispitivanje (21.6..-18.7.2008.)

6. ispitivanje (4.7.-31.7.2008.)

7. ispitivanje (18.7.-18.8.2008.)

8. ispitivanje (29.7.-29.8.2008.)

9. ispitivanje (14.8.-13.9.2008.)

10. ispitivanje (28.8.-6.10.2008)

Pojedinačni broj uzoraka i uzoraka koji prelaze granične vrijednosti tijekom sezone 2008.

ODNOS BROJA UZORAKA KOJI NE PRELAZE / PRELAZE GRANIČNE VRIJEDNOSTI PROPISANE UREDBOM U 2008.

0

50

100

150

200

250

Ista

rska

Prim

orsk

o-go

rans

kaLi

čko-

senj

ska

Zad

arsk

aŠ

iben

sko-

knin

ska

Spl

itsko

-dal

mat

insk

aD

ubro

vačk

o-ne

retv

ansk

aIs

tars

kaP

rimor

sko-

gora

nska

Ličk

o-se

njsk

aZ

adar

ska

Šib

ensk

o-kn

insk

aS

plits

ko-d

alm

atin

ska

Dub

rova

čko-

nere

tvan

ska

Ista

rska

Prim

orsk

o-go

rans

kaLi

čko-

senj

ska

Zad

arsk

aŠ

iben

sko-

knin

ska

Spl

itsko

-dal

mat

insk

aD

ubro

vačk

o-ne

retv

ansk

aIs

tars

kaP

rimor

sko-

gora

nska

Ličk

o-se

njsk

aZ

adar

ska

Šib

ensk

o-kn

insk

aS

plits

ko-d

alm

atin

ska

Dub

rova

čko-

nere

tvan

ska

Ista

rska

Prim

orsk

o-go

rans

kaLi

čko-

senj

ska

Zad

arsk

aŠ

iben

sko-

knin

ska

Spl

itsko

-dal

mat

insk

aD

ubro

vačk

o-ne

retv

ansk

aIs

tars

kaP

rimor

sko-

gora

nska

Ličk

o-se

njsk

aZ

adar

ska

Šib

ensk

o-kn

insk

aS

plits

ko-d

alm

atin

ska

Dub

rova

čko-

nere

tvan

ska

Ista

rska

Prim

orsk

o-go

rans

kaLi

čko-

senj

ska

Zad

arsk

aŠ

iben

sko-

knin

ska

Spl

itsko

-dal

mat

insk

aD

ubro

vačk

o-ne

retv

ansk

aIs

tars

kaP

rimor

sko-

gora

nska

Ličk

o-se

njsk

aZ

adar

ska

Šib

ensk

o-kn

insk

aS

plits

ko-d

alm

atin

ska

Dub

rova

čko-

nere

tvan

ska

Ista

rska

Prim

orsk

o-go

rans

kaLi

čko-

senj

ska

Zad

arsk

aŠ

iben

sko-

knin

ska

Spl

itsko

-dal

mat

insk

aD

ubro

vačk

o-ne

retv

ansk

aIs

tars

kaP

rimor

sko-

gora

nska

Ličk

o-se

njsk

aZ

adar

ska

Šib

ensk

o-kn

insk

aS

plits

ko-d

alm

atin

ska

Dub

rova

čko-

nere

tvan

ska

1. ispitivanje 2. ispitivanje 3. ispitivanje 4.ispitivanje 5. ispitivanje 6. ispitivanje 7. ispitivanje 8. ispitivanje 9. ispitivanje 10. ispitivanje

BR

OJ

UZ

OR

AK

A

BROJ UZORAKA KOJI PRELAZE GRANIČNE VRIJEDNOSTI

BROJ UZORAKA KOJI NE PRELAZE GRANIČNE VRIJEDNOSTI

Udio pojedinačno ocjenjenih uzoraka tijekom sezone 2008.

0%

20%

40%

60%

80%

100%

1. ispitivanje

2. ispitivanje

3. ispitivanje

4. ispitivanje

5. ispitivanje

6. ispitivanje

7. ispitivanje

8. ispitivanje

9. ispitivanje

10. ispitivanje

POJEDINAČNE OCJENE UZORAKA / TOČAKA TIJEKOM SEZONE 2008.

IV

III

II

I

Konačne ocjene kakvoće mora na plažama tijekom 2008. godine

0

20

40

60

80

100

120

140

BR

OJ

OC

IJE

NJE

NIH

TO

ČA

KA

ISTARSKA

PRIMORSKO-GO

RANSKA

LIČKO-SENJSKA

ZADARSKA

ŠIBENSKO-KNINSKA

SPLITSKO-DALM

ATINSKA

DUBROVAČKO-NERETVANSKA

ŽUPANIJE

KONAČNE OCJENE KAKVOĆE MORA NA PLAŽAMA ZA 2008. GODINU

MORE VISOKE KAKVOĆE

MORE PODOBNO ZA KUPANJE

UMJERENO ONEČIŠĆENO MORE

JAČE ONEČIŠĆENO MORE

Kalendar ispitivanja u 2008. godini

1. ispitivanje2. ispitivanje3. ispitivanje4. ispitivanje5. ispitivanje6. ispitivanje7. ispitivanje8. ispitivanje9. ispitivanje10. ispitivanje

Kolovoz Rujan ListopadTrav Svibanj Lipanj Srpanj

Kalendar ispitivanja u 2008. godini

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Istarska 28.4.-7.5. 12.5.-22.5. 26.5.-2.6. 7.6.-16.6. 21.6.-30.6. 4.7.-12.7. 18.7.-26.7. 29.7.-11.8. 14.8.-25.8. 28.8.-8.9.

Primorsko-goranska

6.5.-16.5. 19.5.-28.5. 2.6.-11.6. 16.6.-26.6. 30.6.-10.7. 14.7.-24.7. 28.7.-7.8. 11.8.-20.8. 25.8.-3.9. 8.9.-18.9.

Ličko-senjska

8.5.-14.5. 26.5.-27.5. 3.6.-9.6. 23.6.-26.6. 9.7.-14.7. 24.7.-30.7. 7.8.-13.8. 22.8.-26.8. 3.9.-10.9. 29.9.-30.9.

Zadarska 6.5.-14.5. 15.5.-28.5. 30.5.-13.6. 16.16.-26.6. 2.7.-16.7. 17.7.-31.7. 6.8.-18.8. 18.8.-29.8. 2.9.-10.9. 19.9.-6.10.

Šibensko-kninska

6.5.-14.5. 23.5.-30.5. 11.6.-19.6. 30.6.-4.7. 14.7.-18.7. 28.7.-30.7. 11.8.-12.8. 25.8.-27.8. 8.9.-10.9. 22.9.-24.9.

Splitsko-dalmatinska

5.5.-13.5. 19.5.-29.5. 2.6.-10.6. 16.6.-23.6. 30.6.-8.7. 14.7.-23.7. 28.7.-7.8. 11.8.-22.8. 25.8.-2.9. 8.9.-18.9.

Dubrovačko-neretvanska

2.5.-13.5. 19.5.-29.5. 9.6.-11.6. 20.6.-26.6. 6.7.-10.7. 21.7.-29.7. 5.8.-11.8. 20.8.-26.8. 5.9.-13.9. 19.9.-26.9.

ŽUPANIJEISPITIVANJA

Kalendar ispitivanja u 2009. godini

1. ispitivanje

2. ispitivanje

3. ispitivanje

4. ispitivanje

5. ispitivanje

6. ispitivanje

7. ispitivanje

8. ispitivanje

9. ispitivanje

10. ispitivanje

RujanSvibanj Lipanj Srpanj Kolovoz

Razvoj turizma / pritisak na kakvoću mora-turizam-glavni pokretač na obalnom području i otocima sa stalnim

rastom od približno 3% godišnje

• Ostvarivanje dodatnih prihoda za lokalno stanovništvo

• Veća mogućnost zapošljavanja

• Opći porast standarda• Smanjivanje iseljavanja• Revitalizacija djelatnosti

specifičnih za pojedini kraj

• Gradnja sidrišta na neprikladnim lokacijama

• Onečišćivanje mora otpadom, kaljužnim i fekalnim vodama s brodova

• Pritisak na kanalizacijsku i komunalnu infrastrukturu obalnih naselja koja je najčešće nedostatna i/ili dotrajala

TURISTI I NOĆENJE PO VRSTAMA OBJEKTA

2007. 2008. 2007. 2008. 2007. 2008.

HOTELI, VILE I APARTHOTELI 2.906.866 2.978.136 102,45 32,27 32,43 11.339.311 11.442.231 100,91

TURISTIČKA NASELJA 523.162 475.282 90,85 5,81 5,18 3.454.141 3.109.353 90,02

MOTELI 1.153 1.140 98,87 0,01 0,01 2.150 1.851 86,09APARTMANI 132.973 458.738 344,99 1,48 5 952.955 2.986.133 313,36KAMPOVI I

KAMPIRALIŠTA

1.764.510 1.765.376 100,05 19,59 19,22 11.793.173 12.099.971 102,6

ODMARALIŠTA 79.777 72.589 90,99 0,89 0,79 520.786 490.031 94,09

HOSTELI 87.970 90.048 102,36 0,98 0,98 309.500 301.339 97,36LJEČILIŠTA 27.922 26.814 96,03 0,31 0,29 199.284 193.750 97,22KUĆANSTVA 2.326.080 2.379.018 102,28 25,82 25,91 16.148.514 16.944.770 104,93

LUKE NAUTIČKOG TURIZMA

630.883 645.066 102,25 7 7,02 1.067.255 1.129.126 105,8

76.775

OSTALI OBJEKTI ZA SMJEŠTAJ

4.057.564 3.883.412 95,71 45,05 42,29 19.735.583 18.937.739 95,96

INDEKS 2008/07

UDJEL TURISTA NOĆENJA INDEKS 2008/07

NEKATEGORIZIRANI OBJEKTI

56.754 135,28 0,63 0,84 247.949 287.259 115,85

TURISTI

TURISTI I NOĆENJE PO ŽUPANIJAMA

0

2.000.000

4.000.000

6.000.000

8.000.000

10.000.000

12.000.000

14.000.000

16.000.000

UK

UP

NI B

RO

J N

OĆ

EN

JA

U

RH

ŽUPANIJE

UKUPAN BROJ NOĆENJA U RH U PROTEKLE TRI GODINE 2006, 2007 I 2008

2006.

2007.

2008.

Postupanje inspekcije zaštite okoliša po pitanju Uredbe u 2008. godini

• Dojave o onečišćenju i prekoračenju graničnih vrijednosti definiranih za mikrobiološke parametre

• Kratkotrajna onečišćenja, poznati izvor, sanacije obavljene u najkraćem roku

• Ploče zabrane kupanja postavljene su na području Novigrada, Velog Lošinja i Lopara, uklonjene odmah po prestanku onečišćenja

• Trajna zabrana kupanja na Gradskoj plaži Ploče (koja je izbačena iz županijskog programa ispitivanja, ali nije onemogućen pristup kupačima) i na dijelu plaže kod Ht. Park u Rijeci (na kojem, bez obzira na prethodni dogovor nije postavljena fizička barijera)

Zaključci• Rezultati ispitivanja kakvoće mora na plažama tijekom 2008. godine

pokazuju da je more namijenjeno za kupanje u RH visoke kakvoće, jer 99,01% uzoraka ispunjavaju stroge kriterije propisane Uredbom

• Utvrđivanje kakvoće mora za kupanje i objavljivanje rezultata i informiranje javnosti imaju za cilj zaštitu zdravlja kupača

• Problemu gospodarenja plažama i morem za kupanje i treba pristupiti cjelovito, obraćajući pozornost na gospodarsku i ekonomsku važnost s jedne i zaštitu mora i morskog okoliša s druge strane.

• Uz izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, važno je sve privatne i javne subjekte priključiti na isti. Uz širenje mreže priključaka, pažnju treba posvetiti održavanju izgrađenih kanalizacijskih sustava, a u slučaju kvara, komunalna su društva dužna odmah obavijestiti nadležne službe.

• Uz pozitivne gospodarske učinke, turizam nosi veliko opterećenje za morski i obalni okoliš, a u pogledu pogoršanja kakvoće mora predstavlja glavni faktor rizika. U tom kontekstu za RH osobito je važan razvoj održivog turizma.

• Rezultati ispitivanja koriste se u turističkoj promidžbi