1Kamenjak, br. 2/2004.

KAMENJAK�UPNI LIST

�UPE PROROKA ILIJE U KRU�EVUMOSTARSKO-DUVANJSKA BISKUPIJA Godi�te III., br. 2(10)/2004.

KAMENJAK

Prorok Ilija

Pojavio se ni od kuda,nenadano

Jedina nada,zavedenom narodu,

bi�e Ilija.

Prije nastupa,Neustra�iv,

jasani precizan.

Poslije,bje�at mora.

Nema hvaleni zahvale,ni od kuda.

Pustinja i samoæa,bijahu njemu�tit i obrana.

Svim �upljanima Kru�eva, iseljenim Kru�evljanima, puku susjednih �upakoji hodoèaste u Kru�evo povodom Ilindana �elim obilje Bo�jeg

blagoslova, i zagovor proroka Ilije

2 Kamenjak, br. 2/2004.

1 Rijeè Ilija znaèi �Jahve je moj Bog�, ili �Jahve je jedini pravi i �ivi Bog�.2 Bog atmosferskih prilika i plodnosti, slika se u liku bika.

�IVOT I DJELOVANJEPROROKA ILIJE

Predgovor

Crkvenim dekretom odreðen sam za �upnika u Kru�evu, kamo sam do�ao 14. listopada1989. Od tada sam pobli�e poèeo pratiti i �ivlje moliti za�titnika ove �upe i �upne crkvestarozavjetnoga proroka Iliju.1

O proroku Iliji u Kru�evo donio sam ono �kolsko znanje i ono �to sam skupio kao dijete.U bogoslovskim studijama o Iliji sam uèio opæenito, posebne lekcije o njemu nismo imali.

Dolaskom u Kru�evo prisjetio sam se �to mi je od ispita ostalo a bilo je vezano opæenitouz proroke. Ne�to se bilo smetnulo u stranu, ne�to se u svijesti i zadr�alo. Sigurno sesvakomu od nas usijeèe u sjeæanje prizor na brdu Karmelu izmeðu Ilije i Baalovih sveæenika.2

Po tomu se dogaðaju Ilija odmah zapamti.Prisjeæao sam se i onih drugih, narodnih prièa, koje sam nosio iz djetinjstva o proroku

Iliji. Prorok Ilija �ivio je u narodu moga rodnog kraja. Ilija je i u vrijeme dok bijah dijete poprièi starijih kotrljao baève po nebu. Bila je to prièa koju su mi prenosili stariji kad bi grmjelo.Stariji su nama djeci grmljavinu obja�njavali prepadanjem da to sv. Ilija gonja kola po nebupa mu baève s kola poispadale, voda se u ki�u prolila, a baève se kotrljaju po nebu i stvarajugrmljavinu. Nije tu bio kraj prièi. Slijedila su mnoga pitanja djece, do u sitnice: odakle Iliji kolana nebu, odakle baève itd. Zanimljivo je bilo, dok bi ki�a padala, a gromovi tukli, slu�ati prièuo Iliji, Ilijinim kolima s pretovarenim baèvama.

Nadalje, nosim iz djetinjstva obièaj kojega su stariji ba�tinili i prenosili mladim generacijama,da se o Ilindanu ne radi o sijenu. Inaèe, ako se bude radilo, opalit æe grom iz vedra neba,�to se ka�e, i to ba� u tvoje sijeno, u tvoja kola, u tebe na ledini. I tko bi to onda smio o Ilindanuu sijeno na Mostarsko blato?

Karakteristike koje se prenose o sv. Iliji s koljena na koljeno nisu naklonjene poimanjuIlije kao proroka i sveca. Slu�ajuæi narodne predaje, pa i neke crtice u biblijskim izvje�tajima,uz Iliju se mogu smjestiti pridjevi: strog, ozbiljan, pobio Baalove sveæenike, imao smjelostigovoriti kralju i kraljici ono �to im treba reæi bez dlake na jeziku, sam na sebe navukao bijeskralja i kraljice pa morao bje�ati, svetac komu ne zna� pravo kako bi se molio. Ne mo�e senjemu tepati, udvarati, on je od rijeèi i od groma. Malo je u sv. Ilije onoga �to smo nauèilitra�iti u svetaca popularnih u Hercegovini: Bla�ene Djevice Marije, sv. Petra i Pavla, sv.Frane, sv. Ante, za�titnika na�ih �upa, pa ni onih progla�enih svetaca i bla�enika hrvatskoganaroda. Nauèili smo u proroku Iliji promatrati èvrstu ruku, odluène stavove, nema popu�tanja

3Kamenjak, br. 2/2004.

3 Osim Biblije, glavnoga izvora, pri pisanju ovoga pregleda Ilijina �ivota i djela slu�io sam se i drugomliteraturom:

- Augustin Augustinoviæ, Povijest Isusova svezak I i svezak II, Kr�æanska sada�njost, Zagreb - Sarajevo,1984.

- Adalbert Rebiæ, Prorok èovjek Bo�ji, Kr�æanska sada�njost, Zagreb, 1996.- Celestin Tomiæ, Ilijino vrijeme, Zagreb, 1985.- Bo�o Lujiæ, Starozavjetni proroci, Kr�æanska sada�njost, Zagreb, 2004.- Nikola Hohnjec, Djela Proroèka, Kr�æanska sada�njost, Zagreb, 2001.- W. Harrington, Uvod u Stari zavjet, Kr�æanska sada�njost, Zagreb, 1977.- Vi�e autora, Biblijska teologija Starog i Novog zavjeta, Kr�æanska sada�njost, Zagreb, 1980.- Mato Zovkiæ: Rad s mladima u duhu Ilije Proroka, u: Vrhbosnensia, Sarajevo, 1/2003., str. 169-174.- K. Draganoviæ, Opæi �ematizam Katolièke Crkve u Jugoslaviji 1974., Zagreb, 1975.- Zatim: Biblijski Atlas, Rjeènik biblijske teologije, Biblijski leksikon, Leksikon ikonografije liturgike i

simbolike zapadnog kr�æanstva, i vi�e vjeronauènih katekizama.- �ivotopis o proroku Iliji u ovom broju Kamenjka tiskan je za potrebe �upe Kru�evo. Tekst ne prate

na vi�e mjesta citati. Fusnote i citati bi oduljivali prostor Kamenjka, ali zato nosim ideju da se osnova istogateksta pripremi s fusnotama i objavi u knji�ici s dodatkom u kojem bi se opisale sve �upe u Bosni i Hercegovinikoje su posveæene proroku Iliji.

ni pred kraljem ni pred carem kad je Bo�ja u pitanju, tako isto nema popu�tanja ni predkakvim ljudskim nastranostima. Pred Bo�jim èovjekom Ilijom molitelj se treba naæi jasnihstavova i nakana.

Nosim iz djetinjstva sjeæanje kako se Ilije boje i pripadnici drugih naroda i drugih religija.U strahu se pred njim nalaze i Romi i muslimani. Svi dobro znaju kad je Ilindan, i to ovajkatolièki. To je nepisani neradni dan za mnoge u Bosni i Hercegovini.

Do sada u izla�enju �upnoga lista Kamenjak u broju 2/2002. bilo je rijeèi o proroku Iliji,onako kako ga je narod Kru�eva do�ivljavao u slavljima, slikama, kipovima, imendanima,obièajima, posveæenim crkvama i kapelicama.

Ovaj æemo broj posveti �ivotu i djelu proroka Ilije u Starom zavjetu. Obradit æemospomen proroka Ilije u Novom zavjetu, u povijesti Crkve, u hrvatskom narodu.

Veæ je vi�e godina kako sam odluèio otvoriti dvije Knjige kraljeva u Bibliji i ne�to napisatio Bo�jem vidiocu Iliji.

U Bibliji o Iliji izvje�æuje zavr�etak Prve knjige i poèetak Druge knjige o kraljevima. Tosu zapravo pripovijesti o Proroku svrstane u dvije skupine. Prva obuhvaæa 1 Kr 17 - 19 sèetiri pripovijesti: prvo, o su�i i Ilijinu boravku u dolini potoka Kerita, drugo, o Ilijinu boravkuu Sarfati i o uskri�enju udovièina sina; treæe, o dogaðaju na Karmelu, te, èetvrto, o Bo�jojobjavi na brdu Horebu i o pozivu Elizeja za proroka. Druga skupina èine dvije pripovijesti 1Kr 21 i 2 Kr 2,1-16: prvo, o Nabotovu vinogradu i, drugo, o Ahaziji koji �alje glasnike BaalZebubu Ekronskomu i poku�aj Ilijina uhiæenja. Sve su ove prièe kru�ile u predaji o Iliji dokkonaèno nisu bile zapisane u Bibliji.3

Radovat æu se ako ovi reci budu koristili èitatelju s obzirom na njegovo ispravno poimanjeproroka Ilije kao i s obzirom na molitvu ovomu za�titniku i na�e i drugih brojnih �upa i cijeleBosne i Hercegovine.

4 Kamenjak, br. 2/2004.

Uvod

Izraelsku povijest mo�emo pratiti gotovo 2 tisuæe godina prije Krista preko patrijarha:Abrahama, Izaka i Jakova, preko su�anjstva u Egiptu i povratka iz Egipta u pradomovinu(Obeæanu zemlju), preko sudaca, kraljeva, sve do vremena Isusa Krista. Moguæe je diopovijesti pratiti i preko proroka, koji su djelovali u isto doba kad i kraljevi, ili preko su�anjstava�to su se nemilosrdno redali u pro�losti izabranoga naroda.

Ilija se kao prorok na�ao u 9. stoljeæu prije Krista. Bilo je to vrijeme kraljevanja kraljaAhaba (874.-853.) i kraljice Izabele (Jezabela). Ahab je bio sin kralja Omrija4 (885.-874.),a kraljica Izabela kæerka tirskoga (fenièkoga) kralja i sveæenika poganskoga boga Baala.

Ahab i Izabela u povijesti izraelskog naroda nisu poznati po dobru, zlo su èinili. Ilija jebio onaj koji je dobrom, Bo�jim dobrom, narodu ulijevao utjehu i nadu za boljim vremenima.Ilija je dobrom svladavao Ahabovo i Izabelino zlo.

Djelovanje mnogih proroka usko je vezano uz izraelske kraljeve. Stoga æe biti korisnozapoèeti s prvim kraljem �aulom (1020.-1012.), od druge polovice 11. stoljeæa pa prekopojedinih kraljeva opisno doæi do kralja Ahaba, odnosno do proroka Ilije.

Doba prije Ilije proroka

Vrijeme izraelskih kraljeva

Kraljevska vlast u Izraelu zapoèela je 1020. godine s pomazanjem mladiæa �aula. Su-dac i prorok Samuel izabrao je i pomazao �aula, po rijeèi Gospodnjoj, ali ga je on i svrgnuos vlasti, po rijeèi Gospodnjoj, jer se pokazao neposlu�nim i oholim. �aula je naslijedio mladikralj David (1012.-972.), Davida njegov sin Salomon (972.-932.), Salomona sin Roboam(932.-914.).

Prva èetvorica kraljeva povezivala su svojom vla�æu svih 12 izraelskih plemena u jedannarod i jednu dr�avu.

Za Roboama - ime mu znaèi neka se ra�iri narod ili moj je narod velik - kraljevstvoje podijeljeno u dva dijela. Povod podjeli bio je naèin vladanja kralja Roboama, koji je izazvaopobunu u narodu, pa tako i podjelu u kraljevstvu. Naime, za vrijeme gradnje hrama otacRoboamov kralj Salamon bio je uveo velike poreze u narodu. U �elji da se hram sagradi,narod je poreze podnosio. Ali, nakon zavr�etka gradnje hrama i nakon smrti kralja Salomonanarod je oèekivao da æe se porezi i daæe smanjiti. Roboam, umjesto da daæe smanjuje, onih je jo� dodavao. Zbog toga se narod pobunio. Sazvana je narodna skup�tina u �ekemu oko930. godine prije Krista. Skup�tinu je sazvao Jeroboam, Salomonov slu�benik, i prorok Ahijaiz �ila. Na skup�tinu je bio pozvan i kralj Roboam i nagovaran je da s porezima popusti. On

4 Vjerojatno je bio arapskog podrijetla.

5Kamenjak, br. 2/2004.

nije htio mijenjati stil vladanja, pa je nakon �ekemske skup�tine do�lo do pobune desetsjevernih plemena i kraljevstvo je jednoga naroda razdvojeno u dva dijela: Ju�no, nazvanoJuda, i Sjeverno, nazvano Izrael.

Sjeverno kraljevstvo i njegovi kraljevi

Sjeverno izraelsko kraljevstvo sastojalo se od deset izraelskih plemena. Glavni grad upoèetku bio je �ekem ili Samarija. Za prvoga kralja Sjevernog izraelskog kraljevstva, poslijeskup�tine u �ekemu, postavljen je Jeroboam (932.-910.), koji je bio iz Efraimova plemena.

Jeroboam je poznat iz vremena kralja Salamona. Bio je nadglednik i organizator radovau gradnji hrama u Jeruzalemu. U tijeku gradnje hrama pobunio se protiv kralja Salomona.Poèeo je kao glavni nadglednik opona�ati Mojsija. Za vrijeme gradnje stavio se u za�tituprogonjenih radnika. Zbog toga ga je kralj Salomon protjerao. On je sa svojim prista�amapobjegao u Egipat. Poslije Salomonove smrti Jeroboam se vratio u Palestinu.

Kraljevi Sjevernoga kraljevstva nisu pripadali Davidovoj kraljevskoj lozi. Kako nisu bilikraljevske krvi, te�e su branili kraljevsko prijestolje i u razlièitim skupinama i bunamameðusobno su se ubijali.

Od dvanaest sjeveroizraelskih kraljeva ubijeno ih je osam. Bili su iz devet razlièitihkraljevskih kuæa. Buduæi da nisu pripadali kraljevskoj Davidovoj lozi, nije im bilo u interesuni braniti èistoæu vjere. Radije su èuvali prijestolje vlasti. A isto tako èesto pod utjecajemsvojih �ena gradili su sveti�ta poganskim bogovima, posebno Baalu i bo�ici A�tarti ili A�eri.5

To su èinili da bi se dodvorili susjednim narodima i svojim �enama i da bi se protivili Ju�nomkraljevstvu i Jeruzalemu.

Ju�no kraljevstvo i njegovi kraljevi

Ju�no kraljevstvo nazvano je judejsko. Tvorila su ga dva plemena: Benjaminovo i Judino.Glavni grad Ju�noga kraljevstva bio je Jeruzalem. Kraljem, nakon �ekemske pobune i podjele,ostao je u Ju�nom kraljevstvu Roboam, sin kralja Salomona.

I nakon podjele kraljevi Ju�noga kraljevstva pripadali su Davidovoj kraljevskoj lozi. Biloih je deset. Iako su bili Davidove krvi, u brizi za vla�æu zaboravljali su svoje pravo poslanjei lako postajali nevjerni Savezu s Bogom.

Uloga Jeruzalema u podijeljenu kraljevstvu

Uloga Jeruzalema u vrijeme podjele kraljevstva bila je presudna za cio narod s obziromna oèuvanje Mojsijeva zakona i èa�æenje Boga.

Iako je bilo i u Jeruzalemu sinkretistièkih6 nereda, ipak se osjeæalo nagla�eno �tovanjeBoga.

5 A�tarta je bo�ica plodnosti polja i rodnosti majke.6 Èa�æenje u isto vrijeme Boga Jahve i poganskoga boga Baala.

6 Kamenjak, br. 2/2004.

Za vrijeme Roboama u svim su mjestima Ju�nog kraljevstva uz Boga èa�æena i bo�anstvaplodnosti. Visoka aristokracija, bogati trgovci, visoki èinovnici, vojno plemstvo pokazivali suprema èa�æenju i vjeri u Boga veliku ravnodu�nost ili èak nevjeru. U tome je prednjaèiokraljevski dvor na èelu s kraljem Roboamom. Dvije �ene na Roboamovu dvoru: Roboamovamajka Naama po roðenju pripadnica amonskoga naroda sagradila je hram Amonaca napadinama Maslinske gore, a Roboamova �ena Maaka, kæi i neæakinja Ab�alomova, dvakoraka od hrama u Jeruzalemu sagradila je hram bo�ici A�tarti i javno je svakodnevnoèastila. Hramovi po uzvi�icama za vrijeme Roboama nicali su iz dana u dan. Sve vi�e se �iriokult boga Baala i bo�ice A�tarte.

Kad Biblija govori o A�tarti, naziva ju �sramoto�, a Baala �gadom�. Ove kultove �irilesu osobito dvije spomenute �ene.

Odnosi dvaju kraljevstava podijeljenoga naroda

Dva kraljevstva jednoga naroda �ivjela su u trajnom suparni�tvu i sukobu iako je puèanstvobilo svjesno da pripada jednom narodu.

Razjedinjenost, razlièiti interesi, ljubomora i zavist kraljevstva prema kraljevstvu dovodilisu do slabljenja narodne moæi da se obrani od susjednih neprijatelja koji su ih napadali.7 Odpodjele kraljevstva sjeverni Izrael i ju�ni Juda bili su prisiljeni braniti se jedni od drugih,umjesto da se zajedno brane od onih treæih.

Odnos Sjevernoga kraljevstva prema �tovanju Boga

U odnosu dvaju kraljevstava veæ u trenutku diobe po�lo je nizbrdo. Jeroboam, kraljSjevernoga kraljevstva, isticao se �eljom da sve �to ima u Ju�nom kraljevstvo mora biti i uSjevernom. Ako ima hram u Ju�nom, neka bude hram i u Sjevernom. Neka narod �rtvujegdje god hoæe, samo neka ne ide u Jeruzalem. Savjetovao je narod da je svejedno �rtvovatiBogu i na �rtvenicima u Sjevernom kraljevstvu kao i u Jeruzalemu.

Jeroboam je odmah s poèetka svoje vladavine, da bi sprijeèio hodoèa�æe naroda u hramu Jeruzalemu, sagradio ne jedan nego dva �rtvenika. �rtvenici su bili neki vid hramova. Jedanse �rtvenik nalazio na sjeveru kraljevstva u mjestu Dan, na jednom od izvora rijeke Jordana,a drugi u ju�nom dijelu kraljevstva u Betelu, dvadesetak kilometara od Jeruzalema. Jeroboamo-vo zlo nije zavr�ilo s gradnjom dvaju �rtvenika, nego ih je odmah obilje�io poganskim znakovljem.Bili su oznaèeni zlatnim teletom. Jedno i drugo mjesto, Dan i Betel, odredio je kao sredi�tavjernièkog okupljanja Sjevernoga kraljevstva. Sveti�tima i �rtvenicima �elio je dati snaguAbrahamovu jer su oba mjesta poznata jo� iz Abrahamova vremena. A Jeruzalem je poznat

7 Sjeverno kraljevstvo je propalo 721. godine. Palo je u ruke asirskoga kralja. Asirci, da bi zavladalipodruèjem, rastjerali su u razlièitim smjerovima pripadnike deset izraelskih plemena i doveli stanovnike izunutra�njosti svoga kraljevstva. Mije�anjem stanovni�tva prido�log i preostalog domaæeg nastao je novi narodnazvan Samaritancima ili Samarijancima. Novonastali narod èastio je Boga, ali mu nije bilo strano klanjati se idrugim poganskim bo�anstvima.

7Kamenjak, br. 2/2004.

tek od kralja Davida. Tako je Betel i Dan oznaèio veæom vrijedno�æu od Jeruzalema. Htio jereæi da su oba mjesta sveta jo� od Abrahama, Izaka i Jakova, a Jeruzalem tek odnedavno.Sve je Jeroboam èinio da plemena Sjevernoga kraljevstva nemaju potrebe ni motiva iæi uJeruzalem, u hram s Kovèegom Saveza, u kojem su se èuvale ploèe Deset Bo�jih zapovijedi.

Nadalje, da bi uspio jo� vi�e i dugotrajnije u odvajanju od Jeruzalema, uveo je takozvani�agrarni kalendar�, koji se mjeri prema sjetvi, �etvi i berbi, za razliku od kalendara �sunèevegodine� koji je bio uveden za Davida i Salamona i koji se obdr�avao u Ju�nom kraljevstvu.Pomutnjom kalendara Jeroboam je uspio skrenuti hodoèasnike Sjevernoga kraljevstva, sjever-nih deset plemena, prema novim sveti�tima, novim �rtvenicima, kojima je pridavao snagu hrama.

Daljnji korak razdvajanja Jeroboam je proveo preko postavljanja sveæenika u reèenimsveti�tima, kamo nije vi�e postavljao Levijeve sinove (2 Kr 12,31) za sveæenike, negopriproste ljude i dao im razlièite ovlasti samo da bi mu bili naklonjeni. Sveæenike u timsveti�tima proglasio je kraljevskim èinovnicima, dostojanstvenicima kraljeva dvora.

Odnos Jeroboama prema religijama susjednih naroda

Istina je, da je Jeroboam nakon svega uèinjenoga, u prvom dijelu kraljevanja ostao naliniji èa�æenja Boga. Ali je u drugom dijelu zbog dodvoravanja susjednim poganskim narodima- Kanaancima i u znak sno�ljivosti poèeo podizati poganskim bogovima takozvane �uzvi�ice�,tj. hramove s uzdignutim kamenjem - simbolima Baala i s panjevima ili a�erama - simbolimabo�ice A�tarte. Time je htio dobiti za sebe kanaansko stanovni�tvo preostalo na podruèjusvojega kraljevstva i dobiti naklonost Kanaanaca izvan svojega kraljevstva.

Jeroboamov grijeh

Prvi sjeveroizraelski kralj Jeroboam èinio je zlo i tako je postao pojam �Jeroboamovgrijeh�. Sva kasnija zla koja su èinili kraljevi usporeðivana su s grijehom Jeroboamovim. Uèemu je bio glavni grijeh Jeroboamov? U tome �to je skrenuo s Mojsijeve linije jednogasveti�ta, kao temeljne istine vjere: �Slu�aj, Izraele, Jahve, Bog na�, Jahve je jedan!� (Pnz6,4). Drugo, Jeroboam je zbog dodvoravanja susjednim narodima uvodio u izraelski narodèa�æenje kulta boga Baala i bo�ice A�tarte. On je naveo �na grijeh Izraela i uputio Efraimana put zloæe� (Sir 47,24).

Nakon svega �to je Jeroboam uèinio, prorok Ahija, koji ga je u �ekemu podr�ao i nakon�ekemske skup�tine pomazao za kralja Sjevernoga kraljevstva, prorièe mu bijedan i dramatièansvr�etak, i njega i njegove kuæe (1 Kr 14, 1-16).

Djelovanje proroka

Pojam prorok

Kad u hrvatskom jeziku ka�emo prorok, obièno mislimo na èovjeka koji ne�to prorièe,govori, oznaèava i gleda unaprijed, prokazuje i predviða. Po uskom tumaèenju to bi bio èovjek

8 Kamenjak, br. 2/2004.

koji gleda u neèiju buduænost, prorièe �to æe se dogoditi. Pojam prorok Biblija tako ne prikazuje.Za Bibliju prorok je èovjek kojega Bog bira i postavlja za glasnika; kojega �alje ljudima da biim prenio poruku, da bi uspostavio vjernièke odnose meðu ljudima, da bi za�titio ugnjetene,uspostavio socijalnu pravdu. Bo�ja poruka izreèena preko biblijskoga proroka mo�e se ticatisada�njosti i buduænosti. Ona nije djelo èovjeka koji govori nego je djelo Boga koji nastupa poproroku kazujuæi narodu �to sada treba uraditi. Ako to ne uradi, èeka ga zlo u buduænosti.

Proroèka rijeè takoðer je djelo pro�losti. Prorok iz pro�losti crpe proroèku viziju zabuduænost ili za sada�njost. On iz pro�losti uèi, pouèava ljude �to æe se dogoditi u buduænosti.

Najèe�æe rijeèi koje se koriste za pojam biblijskog proroka jesu hebrejska rijeè nabi igrèka rijeè prophetes. Ove rijeèi govore o èovjeku glasniku Bo�jem koji navije�ta, govori oonome �to jest, razotkriva ono �to je skriveno, govori o tajnim stvarima.

Proroèko poslanje

Nasuprot neposlu�nim kraljevima, Bo�jim pomazanicima, kako sjevera tako juga, Bogpostavlja narodu proroke, borce za Bo�ji zakon i njegov savez, glasnike Bo�je poruke, kojiprekoravaju svjetovne postupke kraljeva, osuðuju njihovu nevjeru.

Najèe�æe kraljevi nisu bili na Bo�joj liniji, pa Bog postavlja proroke da bi narod i kraljevepouèili.

Proroci �estoko spoèitavaju kraljevima kako se brinu samo za svoju slavu, za sebièneinterese, te tako postaju bezvrijedno Bo�je oruðe. Bog ih zato odbacuje.

U narodnom i kraljevskom neredu za vjersko i nacionalno jedinstvo, za èistoæu vjere,najvi�e su se zalagali proroci.

Proroci nisu bili protiv kraljevske ustanove kao takve. Smatrali su je korisnom, ali sunastojali kraljeve usmjeriti snagom Bo�je rijeèi na pravi put, da ispune zadatak koji im je Bognamijenio.

U oèima kraljeva proroci su se èesto pojavljivali kao neugodni osporavatelji njihovihplanova. Zato su mnogi bili progonjeni, zatvarani i ubijani.

Proroci u oèima naroda bili su osobe koje su �titile Bo�je interese. Najèe�æe je narodbio na njihovoj strani. Bilo je i sluèajeva kada se zavedeni narod okrenuo protiv proroka.Najèe�æe je to bila kraljevska manipulacija narodom, ali i o�trina proroèke rijeèi koja jedjelovala na narod, pa narod umjesto da se obrati Bogu, okrenuo bi se protiv proroka.

Snaga proroèke rijeèi i njihovih nastupa oèitovala se jednako na sjeveru i na jugu. Unarodu razjedinjenu na dva kraljevstva proroci su bili jedini koji su mogli povezivati razdvojeninarod. Snaga njihove rijeèi imala je odjeka u svim prostorima gdje je �ivio izraelski vjernik.

Ilijino vrijeme(1 Kr 17-19; 21 i 2. Kr 1,1-16; 2,1-18)

U te�kom vjerskom i narodnom neredu u 9. stoljeæu prije Krista pojavio se prorok Ilija.Snagom svoje rijeèi obilje�io je svoje vrijeme. Poslije njegova zemaljskog �ivota njegovanauka i moæ rijeèi ostale su utjecajne do danas.

9Kamenjak, br. 2/2004.

Èudesan je Ilijin lik, zraèi nadljudskom snagom. On u sebi spaja ne�to �to je povijesno,ali i ne�to �to granièi s legendom. U isto vrijeme on je popularan ali i duboko teolo�ki. Posvojim vrlinama, to je osoba koja jasno koraèa zemljom dr�eæi pred oèima vjeènost.

Zanimljivo je da je u njemu osoba istodobno sna�na i nemoæna. Bjesni pred Ahabompoput munje, a slab je pred Izabelom i bje�i ispred njezina gnjeva.

Dvije Knjige kraljeva prikazuju Iliju kao èovjeka velike vjere èiji primjer ne umire.Dapaèe u pi�èevim oèima ni on sam tjelesno ne umire nego je u ognjenim kolima preneseniz povijesti u vjeènost, sa zemlje u nebo.

Usporeðivanje Ilije s Mojsijem

Ilija i Mojsije dva su stupa starozavjetne objave. Mojsije je tri stojeæa prije Ilije postaopojam izraelskoga naroda i èuvar vjere u Boga Abrahamova, Izakova i Jakovljeva. Zbogdjela koje je uèinio, stekao je u povijesti izabranog naroda pojam nenadma�ivosti. Da biBiblija osna�ila i naglasila znaèenje Ilijino u njegovu vremenu, usporedila je Iliju i Mojsija.Ilijina je uloga po znaèenju poistovjeæivana u biti sa snagom Mojsijevom. Time je Ilija zadobiovisoko znaèenje, odmah uz Mojsija, u povijesti izraelskoga naroda.

Ilija i Mojsije bili su Bo�ji ljudi, proroci, poslanici koji su poèeli djelovati ne po ljudskojslu�bi nego po poslanju koje im je Bog zadao.

Moglo bi se reæi da je Mojsije dao bitnu crtu vjeri izraelskoga naroda, a Ilija joj je daosnagu i duh. Ilija se u svojem vremenu pojavio kao novi Mojsije.

Temelj Ilijine poruke nalazi se u onom Savezu izmeðu Boga i èovjeka na brdu Sinaju- Horebu. To je ono bitno �to povezuje Iliju s Mojsijem.

Okolnosti pred Ilijin nastup

Ilijino djelovanje vezano je uza Sjeverno ili Izraelsko kraljevstvo u 9. stoljeæu prije Krista.To je prostor gdje su se dogaðale, usporeðeno s Ju�nim kraljevstvom, veæe krize vjere uBoga. Ovaj je prostor bio pod veæim utjecajem elohistièke8 predaje, kako to ka�u biblièari,iako nije umanjeno znaèenje ni jahvistièke9 predaje. Elohistièka nam predaja vi�e poma�eshvatiti proroke Sjevernoga kraljevstva: Iliju, Elizeja, Amosa i Ho�eu.

Okolnosti koje su utjecale na Ilijin nastup imale su svoj dublji korijen u podijeljenostinaroda na dva kraljevstva, na njihovu meðusobnu borbu, na udaljavanje od vjere otaca, naklanjanje bogovima susjednih naroda.

Prije Ilijina nastupa okolnosti su bivale sve nepogodnije. Bilo je to vrijeme kralja Omrija(885.-874.) i njegove omrijevske kraljevske loze koja je vladala u Sjevernom kraljevstvu oko40 godina. Omri je bio otac kralja Ahaba koji je bio kraljem za vrijeme Ilijina djelovanja.

8 Elohistièka predaja brigu za izraelski narod i bit nauke temelji na dogaðajima Sinajskoga saveza.9 Jahvistièka predaja gradi svoju nauku na ideji Boga Jahve, koji je izraelski Bog ali i Bog svih drugih

naroda.

10 Kamenjak, br. 2/2004.

Kralj Omri i omrijevska kraljevska loza

Kralj Omri10 do�ao je na vlast kao zapovjednik vojske koja je sru�ila kralja Zimrija kojije vladao samo sedam dana, a koji je prije toga skinuo u vojnom puèu kralja Ba�u. Za kraljaga nije pomazao niti jedan od proroka. O njemu Biblija ima samo osam redaka (1 Kr 16, 21-28). U vanjskom pogledu organiziranosti kraljevstva bio je jedan od poznatijih kraljeva uSjevernom kraljevstvu. Sagradio je Samariju11 kao glavni grad Sjevernoga kraljevstva.

Kao �tovatelj Boga Omri se nije proslavio. Biblija za njega ka�e: �Èinio je zlo u oèimaJahvinim i bio je gori od svojih prethodnika. U svemu je slijedio Jeroboama i njegove grijehekojima je zavodio Izraela i srdio Jahvu, Boga Izraelova, svojim la�nim bogovima� (1 Kr 16,25).Omria zapravo nije zanimao Bog. On je bio èovjek svjetovnih nazora. Zemaljski probici bili sumu na prvom mjestu. U svojem kraljevstvu proglasio je religioznu sno�ljivost izmeðu Izraelai kanaanskih naselja: zajedno prava vjera i kriva vjera, pravo �tovanje i krivo �tovanje!

Vidjev�i opasnost od Filistejaca na jugu i aramejskoga kalja u Damasku na sjeveru,uspostavio je primirje s Judom ili Ju�nim kraljevstvom i povezao se �enidbom s kraljevskomobitelji u Ju�nom kraljevstvu.12 Nadalje, povezao se èvrsto s tirskim kraljem na obali Sredozem-noga mora. Tirski kralj je bio sveæenik bo�ice A�tarte a ime mu je bilo Etbaal (Itto Baal).13

S obzirom na politièku i dr�avotvornu stabilnost biblièari i povjesnièari kralja Omrijausporeðuju s kraljem Salomonom. Bio je èovjek velike energije, spretan politièar i diplomat.U kratko vrijeme ostvario je u zemlji mir i blagostanje. Postavio je dobre temelje kraljevskojvlasti. Dao je u Izraelu sagraditi novu blistavu prijestolnicu,14 Samariju. Razvijao je trgovinu,gradio ceste, otvarao rudnike bakra, sklapao meðunarodne saveze, modernizirao vojsku iuspostavio sklad izmeðu Izraelaca i Kanaanaca. Sin mu i nasljednik Ahab nastavio je oèevupolitiku. Zemlja se bogatila. Biblija ga ne hvali. Arheolo�ka iskapanja i povijest otkrivajuvanjsku velièinu i sjaj njegova kraljevstva, u bogatim iskopinama gradova i spomenika kojeje gradio. Ali materijalno blagostanje nije i�lo u korak s duhovnim i religioznim rastom. Usvojem djelovanju Omri nije pomi�ljao na Boga. Vi�e se brinuo za svjetovne uspjehe. Sve�to je èinio u vjerskom pogledu bilo je na �tetu vjerskog identiteta.

Kralj Ahab

Ahab je poslije oèeve smrti bez borbe naslijedio svoga oca Omrija. Dugo je �ivio odoèeve slave. O�enio se Izabelom,15 kæerkom fenièkoga ili tirskoga kralja i velikoga sveæenikabo�ice A�ere ili A�tarte. Ocu joj je bilo ime Etbaal.

10 Omrijevska loza vladala je u Sjevernom kraljevstvu od 885. do 841. godine.11 U Sjevernom kraljevstvu èesto su mijenjani glavni gradovi i mjesta kraljevskoga prijestolja: �ekem,

Penuel, Tirsa, Samarija. U Ju�nom kraljevstvu uvijek je bio glavni grad Jeruzalem.12 Sin ju�nojudejskoga kralja Jozafata (871.-848.), Joram (848.-841.), o�enio se s Omrijevom unukom,

Ahabovom kæerkom.13 Znaèi: Baal postoji.14 Zimska prijestolnica nalazila se u Jizraelu, glavno politièko sredi�te bila je Samarija.15 Izabela ili Izebela znaèi �gdje je Gospodin�.

11Kamenjak, br. 2/2004.

Religiozno stanje za vrijeme Ahaba

Ahab je religioznu toleranciju provodio jaèe od svoga oca, posebno kad je bila u pitanjupoganska religija njegove �ene Izabele, prema kojoj je bio vrlo popustljiv. Popustio joj je umnogoèemu, a u pitanjima bogo�tovlja bila mu je kao neka vrsta ministrice. Ona je, koristeæinaklonost kralja, silom i milom provodila religijske obièaje koje je donijela s udajom, �tujuæiboga Baala i bo�icu A�tartu. Biblièari Izabelu nazivaju Ahabovom kobnom savjesti.

Ahab je dao da se u kraljevskom dvoru �tuju svi bogovi, i to svih naroda u njegovukraljevstvu. Iz ljubavi prema svojoj �eni Izabeli u samoj je Samariji sagradio hram bogu Baalui u njemu podigao �rtvenik bo�ici A�tarti. Sveti�te Baalu i A�tarti proglasio je slu�benimsveti�tem cijelog Izraela a ne samo njegove �ene Izabele.

Svakomu koji bi javno èastio Baala otvarao se put prema bogatstvu i blagostanju. Uèa�æenju je prednjaèio sam Ahab, za kojega Biblija veli da je uèinio: �Vi�e zla u oèimaJahvinim, vi�e zla od svih svojih prethodnika. I malo mu je bilo �to je hodio u grijesimaJeroboama... nego se jo� o�eni s Izabelom... i poèe slu�iti Baalu i klanjati mu se.�

Kanaanski kult boga Baala i bo�ice A�tarte u Sjevernom izraelskom kraljevstvu zavrijeme kralja Ahaba i kraljice Izabele pro�irio se do te mjere da se u slu�benim kraljevskimprotokolima nije osjeæala vjera u Boga. Kriza prave vjere dosegnula je svoj vrhunac.

Ilija za kralja Ahaba ka�e: �Prodao si se poput roba... Pomest æu i istrijebiti tvojepotomstvo... a psi æe pro�drijeti Izabelu na polju Izraelskom� (1 Kr 21).

Ahab i dru�tvena nepravda (1 Kr 21)

U Jizraelu, zimskoj prijestolnici Sjevernoga kraljevstva, Ahab je gradio svoj rasko�nidvor i za�elio pro�iriti svoj posjed. U neposrednoj blizini Nabot Jizraelac imao je svoj vinograd,Ahab mu reèe: �Ustupi mi svoj vinograd da mi bude za povrtnjak, jer je blizu moje kuæe. Jaæu ti dati za nj bolji vinograd, ili, ako to �eli�, dat æu ti novca koliko vrijedi.�

Ali Nabot uzvrati: �Jahve me saèuvao od toga da ti ustupim ba�tinu svojih otaca.�Ahab pozna Izraelsko pravo na imanje kao dar od Boga i taj se dar ne daje nikomu, stoga ne

navaljuje na Nabota, nego se vraæa kuæi ljut i mrk zbog rijeèi koje mu je Nabot Jizraelac rekao.Uto mu doðe �ena Izabela, i reèe mu: �Za�to si zlovoljan i ne mari� za hranu?� On joj

ispripovjedi sluèaj s Nabotom. Izabela æe kralju: �Jesi li ti onaj koji kraljuje nad Izraelom?Ustani i jedi i budi dobre volje. Ja æu ti pribaviti vinograd Nabota Jizraelca.� Za Izabelu voljaBo�ja ne znaèi ni�ta. Za nju poganku volja kraljeva je sve, a kralj radi kako ona �eli. Stogauze papir i napisa u ime Ahabovo pismo svim starje�inama i glavarima, Nabotovim sugraða-nima. Tu je pisalo: �Proglasite post i postavite Nabota na èelo naroda. Postavite prema njemudva nitkova koji æe ga optu�iti da je proklinjao Boga i kralja.�

Tako ovi uèini�e. Optu�i�e Nabota za te�ku klevetu na Boga i kralja, te ga osudi�e nakaznu kamenovanja. Izvedu ga izvan grada gdje ga kamenovahu i on pogibe. Zatim poruèeIzabeli: �Nabot je kamenovan i umro je.� Po�to je Izabela èula tu vijest, ponosno stupi predkralja: �Ustani i zaposjedni vinograd �to ti Nabot Jizraelac ne htjede ustupiti za novac. Nabotvi�e nije �iv, on je mrtav.� U oèima Izabele ponovo su pobijedili la� i kleveta i k tomuèovjekoubojstvo.

12 Kamenjak, br. 2/2004.

Ahab ustade i siðe u Nabotov vinograd da ga zaposjdne. Ali Bog uputi rijeè proroku Iliji:�Ustani i siði u Samariju, u susret Ahabu, kralju izraelskom. Eno ga u vinogradu Nabotovomu koji je si�ao da ga zaposjedne. Reci mu: �Ovako veli Jahve: Umorio si, oteo si! Zato ovakoveli Jahve: Na mjestu gdje su psi lizali Nabotovu krv, lizat æe psi tvoju�.�

Kada Ahab ugleda Iliju, reèe mu: �Naðe li me...� Ilija odgovori: �Naðoh te, jer si sepredao da èini� �to je zlo u oèima Jahvinim. Evo, tek �to nisam navukao na te nesreæu.Pomest æu tvoje potomstvo, istrijebiti Ahabu... Uèinit æu s tvojom kuæom kao s kuæomJeroboama, sina Nebatova, i s kuæom Ba�e, sina Ahijina, jer si me rasrdio i naveo Izraelana grijeh...�

Prorok je savjest naroda. Njegova rijeè budi savjest i u Ahabu, koji je uvidio zlo �to gaje uèinio. Kad je èuo Bo�je rijeèi, razdrije svoje haljine i stavi kostrijet na tijelo. Postio je iu kostrijeti spavao i naokolo i�ao tiho jecajuæi. I opet doðe rijeè Bo�ja Iliji: �Jesi li vidio kakose Ahab preda mnom ponizio? Buduæi da se tako ponizio preda mnom, neæu zla pustiti zanjegova �ivota. U vrijeme njegova sina pustit æu zlo na kuæu njegovu...� Sve se ispunilo kakoje Ilija prorekao (2 Kr 9,30 - 37).

Zavedenost i opravdavanje zavedenosti

Do sada je Izrael �ivio pod �atorima u prirodi, gdje mu je sve govorilo o Bogu. Sad, zavrijeme Omrija i Ahaba, sve se mijenja, javljaju se nove vrednote, koje su djelo ljudskih ruku.Ljudska djela sada ispunjaju ljudsku ma�tu. Izrael pomi�lja da je Bog nespojiv s novimnaèinom �ivota. U rasko�nim i bogatim palaèama i vilama, koje se grade izgledom Egipæana,slikarskim dostignuæem Asiraca, a slasti i radosti zemaljskoga �ivota u�ivaju se na fenièkinaèin, nema mjesta Bogu. Nastalo je pitanje kako sve to uskladiti s pravom vjerom? Ahabi Izabela uzeli su svoj stil: poubijati sve proroke Boga Jahve, jer im smetaju u provedbi njihovesamovolje i njihova krivoga bogoslu�ja.

Pona�anjem Izabele i Ahaba polako nestaje Izraela i povezanosti s Bogom. Sve sesno�ljivije gleda na Kanaance i na njihov kult bo�anstva plodnosti. Bog Jahve je prezahtjevanBog, Baalov kult je kult slobode pona�anja, nema tu moralnih obveza. Nadalje, bliskiji je bogidol koji je vidljiv i opipljiv, iskustveno do�ivljen, negoli Bog koji je daleki, nadnaravni Bog. Svese vi�e izoblièuje ideja Boga i tako se drmaju i ru�e temelji dru�tvenoga �ivota. Bog Jahve jeizjednaèen s idolom i poganskim bo�anstvom plodnosti. Vjera se napu�ta. Izraelci su postalislijepi, za sve novotarije koje su ih poèele uni�tavati. Smatraju da je u trgovini, bogatstvu,rasko�i, umjetnosti i moæi sve dopu�teno i da oni nemaju nikakve veze s Bogom niti s vjerom.Sve je postalo bolje i ljep�e od vjere. Izraelska vjernièka elita nije znala u vremenu Ahabaugraditi vjeru u novi civilizirani stil �ivota koji je nastajao. Naprotiv, stvorilo se mnijenje danovi naèin �ivota i napretka nije gradio Bog Jahve nego bog idol i razlièita bo�anstva.

Takvo stanje smi�ljeno provodi kraljica Izabela. Izabela je imala smi�ljenu strategijusvoga djelovanja. Najprije je uklanjala proroke Boga Jahve (1 Kr 18,13). Na �alost, dio jenaroda �utio i nije reagirao. Drugi se dio pred najezdom kraljice Izabele povukao u pustinjskapodruèja, a treæi se dio poklonio njezinim hirovima. Izabela je sebi stvorila plodno tlo da radi�to hoæe i da uvede kult bogova plodnosti Baala i A�tarte. Kult je zbog blizine i utjecaja

13Kamenjak, br. 2/2004.

susjednih naroda, koji su se dr�ali toga bogoèa�æa, bio prisutan i u izraelskom narodu, a sadaga je Izabela razvila i uèvrstila. Kao vrhunac njezina uspjeha bila je gradnja hrama u Samarijiposveæenog bogu Baal Melkartu sa �rtvenikom bo�ici A�tarti. U svim radnjama koje jeizvodila za�titila se s 450 sveæenika boga Baala i 400 sveæenika bo�ice A�tarte. Sve su tobile osobe izabrane po Izabelinu prohtjevu. Ona ih je sama �titila i uzdr�avala. U za�titikraljice njezini su sveæenici imali sva prava u kraljevstvu. Zapravo oni nisu bili samo sveæenicinjezinih oltara i �rtvenika nego su joj bili i tjelesni èuvari, �titono�e.

Kralj je Ahab imao takoðer svoje dvorske proroke. Bilo je i njih na broju 400. Sve izreda bili su to proroci koji se nisu zamjerali nikomu, a najmanje kralju i kraljici. Bili su èlanovidvorskoga proroèkog pokreta, proroci kraljevske institucije, savjetnici kraljevi za religioznapitanja. Dvorski su proroci èesto u Bibliji nazivani �la�ni proroci�. Protiv njih su se �estokoborili proroci Boga Jahve.

Stanje u Izraelu postalo je kritièno, u�asno. Izgledalo je da je Baal izraelski bog, a neBog Jahve.

U biti kralj Ahab i dalje �tuje Boga, ali je bilo to vi�e njegovo privatno negoli javnoèa�æenje Boga Jahve. Èak je sinovima svojim dao teoforièna imena: Ahaz-ja (Jahve jezahvatio); Joram (Jahve je uzvi�en); Atali-ja (svoju je uzvi�enost posvjedoèio Jahve). Pokazivaoje vi�e puta, dok ga je Ilija karao, i kajanje zbog uèinjenih zlodjela. Svakako, pokazivao jeveliku nezainteresiranost za ono �to je kraljica Izabela èinila uvodeæi kult boga Baala i bo�iceA�tarte, ali joj nije smetao èiniti ono �to je htjela. Ona je sve vodila, a on je u svemu slijedio.

U takvu stanju duha i krize vjere u Boga pojavljuje se prorok Ilija.

Ilijin lik i proroèki nastup

Prorok je Ilija osamljenik i putnik nadljudskih razmjera. On ne podnosi neodluènost nitikompromis. Pod Ilijinim utjecajem dolazi do velikoga suoèenja izmeðu Boga Jahve i bogaBaala. Jahve je Bog, odjeknut æe na sve strane s brda Karmela. Ilija se otkriva kao velikprorok i branitelj prave vjere i vraæanja Saveza u Izraelu. Otkriva nam se kao velièanstveniizvorni lik èovjeka koji je pun Boga. On je posve zahvaæen revno�æu za Boga. Svjestan jesnage koja je u njemu. Pojavljuje se nenadano i neoèekivano. Isto tako nestaje u vatrenimkolima, ostavljajuæi za sobom neizbrisiv blje�tav trag svjetla i nade. Njegova rijeè plamti kaooganj, kao baklja. Netko je za Iliju rekao: �Nad svojim svijetom, osamljen, di�e se prorok,herojski lik, najdivniji u Bibliji� (Wellhausen). Za njegova �ivota i za vrijeme njegova nasljednikaElizeja obnavljaju se Mojsijeva vremena.

Biblija nam o Iliji donosi niz dogaðaja i zgoda. Pisac knjige o kraljevima umetnuo ih jeu povijesni opis kralja Ahaba. To nije povijest u suvremenom smislu rijeèi, niti novinskareporta�a, niti prorokova puna biografija. Neke od njih naru�avaju lik proroka Ilije, ali popi�èevu mi�ljenju, iako su dugo bile nepisane a prièane zgode, bile su potrebne da se istaknuzbog okolnosti vremena koje doèaravaju. Ilija nije legenda, on je povijesna èinjenica. Izvje�tajo njemu ukorijenjen je u odreðeno vrijeme i odreðen prostor. Rijeè Bo�ja po Iliji pala je naèovjeka, u èovjeka. Ona se raðala i plodila u srcu èovjekovu. Ulazi rijeè Bo�ja u èovjeka kojije srastao u svoje vrijeme, s njegovim dru�tvenim, politièkim i vjerskim problemima.

14 Kamenjak, br. 2/2004.

Ilijina duhovnost

Ilija je èovjek koji je susreo Boga, koji �ivi, djeluje i sve promatra kroz Bo�ji spasiteljskiplan. Dok on govori o buduænosti, zanima ga sada�njost u kojoj �ivi. Sada�njost mu je bilavrlo �arolika. Njegovo je vrijeme bilo puno osoba koje su zlorabile polo�aj. Mnoge osobenjegova vremena bile su zahvaæene bolesnim egoizmom, ludim umi�ljajem o vlastitoj velièini.Ilija napada ljudsku nezasitnu �eð za moæu, postao je savjest svojega vremena. Zbog togaje bio od moænika progonjen.

Odakle Iliji tolika snaga za sve ono �to je èinio? Snagu za svoj uspjeh Ilija je crpio u ti�ini,molitvi, samoæi kod potoka Kerita16 (1 Kr 17), na Sinaju - Horebu (1 Kr 19).

Novi zavjet postavlja Iliju kao primjer i uzor u molitvi (Jak 5,17). Ilija je u svojoj naucipolagao veliku va�nost u osobni dodir s Bogom. Veliku je va�nost polagao na nutrinu, nasavjest, na srce. Formalizam, konformizam i kompromis bili su ne�to �to je Ilija zdu�no ru�io.Njegova sloboda vjere nicala je u sinovskom odnosu prema Bogu. Novi æe zavjet èestosvojim suvremenicima obja�njavati Isusa na liniji Ilijina �ivota. On se ukazuje kod preobra�enjaIsusova na gori (Mk 9,2-8). Takoðer u nevoljama ga se prizivlje kao pomoænika (Mk 15,35i Mt 27,47,49).

Èovjek iz Ti�be Gileadske

Izabela je pomi�ljala da je uspjela satrti vjeru izraelskoga naroda. Bila je uvjerena da jepobila sve proroke Boga Jahve. Vi�e se nigdje u Sjevernom kraljevstvu nije na sveèan naèinslavio Bog. Glavna religija, koju je ona uspostavila, bila je kult boga Baala i bo�ice A�tarte.Izabela se sa svojim uvedenim kultom i sveèanostima, koje je organizirala, ponosila i smatralavelikom. No, nenadano za Izabelu, pojavljuje se prorok Ilija.

Ilijino rodno mjesto jest Ti�ba Gileadska17 (1 Kr 17,1). Ti�ba le�i na istoènoj straniJordana, u pustom, divljem, slabo nastanjenu kraju, nadomak pustinje. To je kraj u koji nijeprodrla civilizacija Omrija i Ahaba. Gileadska je pustinja kraj koji je ljubomorno èuvaoobilje�je nomadskoga �ivota iz Mojsijevih vremena. Za ove krajeve nije imala interesa niIzabela, i smatrala ih je nebitnim. Upravo takva nebitna kraja dolazi onaj koji æe uni�titikraljièin uspostavljeni kult u izraelskom narodu.

Ilija je do�ao u javnost odjeven u dlakavu ko�unu i oko bedara opasan ko�natim pojasom.Dolazi iz siroma�ne zemlje u zemlju obilja, kao glasnik �ivoga Boga. Veæ kao pojava bio jeo�tra osuda razbludnim kultovima bo�anstva Baala i A�tarte. Ilija dolazi i pokreæe veliko pita-nje u Izraelu: Tko je Bog u Izraelu? Je li to Baal ili Jahve? To pitanje je Ilija jasno izrekao Ahabuna brdu Karmelu. Uz ovo pitanje Ilija ve�e buduænost i sudbinu i opstanak cijeloga naroda.

On ne dolazi iz pustinje kao beduin, ili neki pobo�ni samostanac. On je prorok kojinastupa u ime Bo�je ru�eæi kanaanska bo�anstva u svojem narodu. Ilija ne nastupa protiv

16 Kerit ili Herit.17 Ti�ba Gileadska nalazi se na rubu gileadske pustinje.

15Kamenjak, br. 2/2004.

civilizacije koju je izgradio Omri i njegov sin Ahab. On nije tra�io od naroda da napu�tacivilizaciju nego da �ivi svoju vjeru u novim civilizacijskim steèevinama, da obnovi vjeru otacasvojih. Iliju vidimo slikovito opisana u onoj slici koja je kratko djelovala u Mojsiju po silaskusa Sinaja kada je ugledao zlatno tele te se razgnjevio na narod. To djeluje i u Iliji ali u du�emvremenskom razdoblju, jer je bilo zlo zahvatilo narod u veæim razmjerima. I opet, po toj sliciIlija je novi Mojsije.

Najava su�e i gladi (1 Kr 17,1)

Nenadano Ilija nastupa pred kraljem Ahabom i nagovje�tava: ��ivoga mi Jahve, BogaIzraelova, komu slu�im, neæe ovih godina biti ni rose ni ki�e, osim na moju zapovijed� (1 Kr17,1). Ilija nastupa u Bo�je ime, on �ivi od Boga, on se bori protiv mrtvih idola. Nosi Bo�jurijeè. Bo�jom rijeèju on ru�i i podi�e. Ilija dobro pozna znaèenje ki�e u Palestini. Su�a znaèiglad. Ki�a znaèi �ivot. Usporeðeno s bogom Baalom koji je bog plodnosti i �ivota, Ilija �elireæi da je Baal ni�ta. Bo�anska ki�a jest �ivot. Bog je donositelj �ivota i plodnosti. Narod ikralj to moraju uvidjeti u te�kom iskustvu su�noga vremena. Zbog nagovje�taja su�e i gladi,koji su zahvatili kraljevstvo, Ilija mora u progonstvo.

Progonstvo u pustinju

Svako zlo nije za zlo. Ilija je poslije najave su�e i gladi morao bje�ati od srd�be Ahabovei Izabeline. Pobjegao je u pustinjski kraj istoèno od rijeke Jordana. U pustinji su se zbila tribitna dogaðaja vezana uz Iliju: èudesno prehranjivanje kod potoka Kerita, susret s udovicomiz Sarfate Sidonske i uskri�enje njezina sina.

Na potoku Keritu (1 Kr 17,2-6)

Od Ahabova i Izabelina bijesa Ilija se mora skloniti. Sklonio se uz potok Kerit.18 Tu sepokazuje kao Bo�ji èovjek, slu�a Boga, ali ga Bog ne napu�ta: �Pit æe� iz potoka a gav-ranima19 sam zapovjedio da te ondje hrane.� Jutrom su mu gavrani donosili kruh, uveèermeso (1 Kr 17,2-6). Poruka je jasna. Bog je svoj narod hranio u pustinji manom i prepeli-cama (Izl 16,8.12). Bog pouèava svoj narod da èovjek ne �ivi samo o kruhu nego o svakojrijeèi koja izlazi iz Bo�jih usta (Pnz 8,3). Prorok je prvi pozvan da �ivi Rijeè Bo�ju (1 Kr 17,7-16).

18 Potok Kerit nalazi se nasuprot Jordanu prema pustinjskom kraju, istoèni pritok rijeke Jordana. Dana�njinaziv za Kerit jest Wadi Jabis.

19 Neki to tumaèe da se odnosi na crne beduine, koji su bili ovijeni po licu i glavi crnim rupcima, poputgavranova.

16 Kamenjak, br. 2/2004.

U Sarfati Sidonskoj (1 Kr 17,7-16)

Poslije nekoga vremena presu�io je potok Kerit, uz koji se nalazio Ilija kao prognanik.Ilija je sam poèeo do�ivljavati su�u koju je prorekao, ali ga Bog ne napu�ta. �Ustani, reèemu Bog, idi u Sarfatu Sidonsku20 i ondje ostani. Evo, ondje sam zapovjedio jednoj udovici date hrani.�

Poruka je Bo�ja Iliji na putu prema Sarfati: Bog se brine za Iliju. Za�tiæen je od Ahaba.Hrana mu je osigurana. Bog potvrðuje Iliju za svojega proroka i èuva ga. On pokazuje daèuva Iliju istom pa�njom kao �to je èuvao Abrahama, Jakova, Josipa...

Ilija ide u Sarfatu Sidonsku i susreæe na gradskim vratima siroma�nu �enu, udovicu.Upuæuje joj neobiène rijeèi, kao da je s njom svaki dan bio: �Donesi mi malo vode u vrèu,da popijem.� Pa onda kao usput dodaje: �Donesi mi i malo kruha u ruci!� Jedno i drugo jesuznak gostoprimstva: voda i kruh. To se nikada ne uskraæuje onomu koji je potreban. Ali jeIlija zbunio ovu �enu koja je po sebi sama jadnica: ��ivoga mi Jahve, tvoga Boga, ja nemampeèena kruha, nemam do pregr�ti bra�na u æupu i malo ulja u vrèu i evo kupim drva, pa æuotiæi i ono pripremiti sebi i svom sinu, da pojedemo i umremo.� Nakon ovih rijeèi dobreudovice nastupa Ilija: �Ni�ta se ne boj. Idi i uradi kako si rekla; samo najprije umijesi menikolaèiæ, pa mi donesi; a onda zgotovi za sebe i za svoga sina. Jer ovako govori Jahve, BogIzraelov: U æupu neæe bra�na nestati, ni vrè se s uljem neæe isprazniti, sve dokle Jahve nepusti da ki�a padne na zemlju.�

Èudan je Ilija u oèima udovice. Tra�i nemoguæe. Tra�i vjeru u ove �ene. �ena je uèinilakako joj je Ilija rekao. I sve troje, Ilija, udovica i sin, imali su dosta jela. �Bra�no se iz æupanije potro�ilo i u vrèu nije nestalo ulja.� Konaèno je i �ena dobila nagradu: ��eno, velika jetvoja vjera.� Ovu bismo �enu mogli usporediti s onom iz Markova evanðelja, udovicom kodhramske riznice (Mk 12,43). I u ovoj zgodi Ilija nam se pokazuje kao novi Mojsije koji hranisvoj narod. Sam Isus spominje ovu udovicu kada ka�e: �Mnogo bija�e udovica u Izraelu udane Ilijine... i nijednoj od njih ne bi poslan Ilija, doli k �eni udovici u Sarfati Sidonskoj� (Lk4,25). Iliju su odbili njegovi, prihvaæaju ga pogani. To se dogodilo mnogima, odbili su ganjegovi, prihvatili ga oni drugi.

Uskri�enje sina udovice iz Sarfate (1 Kr 17,17-24)

Treæi dogaðaj u pustinjskom kraju jest uskri�enje udovièina sina (1 Kr 17, 17-24). U tomdogaðaju: u prvom prizoru imamo Boga i Iliju, u drugom Iliju i udovicu. Poslije svih dogaðaja:�to je Ilija bio kod udovice u Sarfati, �to mu je udovica iskazala sve gostoprimstvo, Ilija nedo�ivljava vedre trenutke. Umjesto da on zahvali udovici za gostoprimstvo, ona ga tjera izsvoje kuæe. On je krivac smrti njezina sina, on ju je podsjetio na njezin grijeh, i po njezinumi�ljenju zbog toga je umro njezin sin. Zapravo po mi�ljenju udovice iz Sarfate Ilija je

20 Sarfata Sidonska (1 Kr 17,2-6) jest mjesto na sjevernom dijelu Sjevernoga kraljevstva, 13 km jugozapadnood Sidona, na putu koji vodi prema Tiru na morskoj obali.

17Kamenjak, br. 2/2004.

podsjetio Boga na udovièin grijeh i zbog toga joj je Bog umorio sina. ��to ja imam s tobom,èovjeèe Bo�ji? Zar si do�ao k meni da me podsjeti� na moj grijeh i da mi usmrti� sina?�, vièeudovica na Iliju. Ilija je vrlo poni�en, slu�a udovicu ali se i ne ljuti. U oèima udovièinim, danije Ilija tu, Bog se ne bi ni sjetio njezina grijeha. Ali je oèita èinjenica da je udovica uvjerenada je Ilijina prisutnost znak prisutnosti Boga, da je on �èovjek Bo�ji�.

Zbunjeni Ilija uzima djeèaka i nosi ga u gornju sobu gdje ga polo�i na svoju postelju izavapi Bogu: �Jahve, Bo�e moj, zaista �eli� udovicu, koja me pogostila, uvaliti u tugu umoriv�ijoj sina?� Bog je usli�ao molbu Ilijinu, dijete je o�ivjelo. Posljedica uskri�enja sina udoviceiz Sarfate Sidonske jesu rijeèi udovièine: �Sada znam da si èovjek Bo�ji i da je rijeè Jahvinau tvojim ustima istinita� (1 Kr 17,24).

Najdublji smisao ovoga dogaðaja jesu ove izreèene udovièine rijeèi. Za udovicu povrataksina jest njezina sigurnost u Boga. Mogli bismo usporeðivati ovaj Ilijin dogaðaj s onimElizejevim u 2 Kr 4,34, ili s onim Pavlovim u Troadi (Dj 20, 10) ili s onim Isusovim u Nainu(Lk 7,11-17).

Nakon tri godine progonstva (1 Kr 18,1-19)

Kroz tri godine su�e Ilija je morao provesti u pustinji, ali je dokazao svima: kralju, kraljici,narodu, da je on prorok. Ilija prenosi poruku Bo�ju koja daje ki�u i su�u. Sada kada je uvjeriosvijet, mo�e iæi i dalje u odluèujuæi korak u povratak vjere u Boga i opæi religiozni obnoviteljskizamah u cijelom narodu.

Nakon tri godine su�e �tovatelji kulta boga Baala i bo�ice A�tarte otupili su svoju o�tricu,ali njihov �titono�a, kraljica Izabela, iako je pokolebana, ne popu�ta. Provodi i dalje kult bogaBaala i bo�ice A�tarte.

S druge strane, Ilija je uvjerio sve oko sebe da je ozbiljan, i da je prorok. Narod ga jeprihvatio, ali jo� nema prigode napraviti preokret.

Nakon tri godine su�e bile su Bo�je rijeèi upuæene Iliji: �Idi i poka�i se Ahabu, jer �elimpustiti ki�u na lice zemlje.� Kralj Ahab svjestan je �to se dogaða, ali zbog Izabelina utjecajane mijenja svojega stava nego savjetuje svojim slugama da poðu okolo potra�iti koji izvorvode. �Hajde, obiæi æemo svu zemlju, sve izvore i sve potoke, mo�da æemo naæi trave da saèu-vamo u �ivotu konje i mazge i da nam ne propadne stoka.� Ahab je krenuo jednim krajemu obilazak, a Obadija (dvorski upravitelj) drugim krajem u obilazak zemlje za vodom. U obila-sku tra�eæi izvor Obadija je nai�ao na Iliju. Ilija po Obadiji najavljuje dolazak do kralja Ahaba.

Prikaz susreta dvojice protivnika vrhunsko je djelo dramatiènosti i �ivosti. Sve se odvijau sna�nu ozraèju rasprave �tko je upropastitelj Izraela�. Èim je u susretu Ahab ugledao Iliju,odmah mu dobaci: �Jesi li ti onaj koji upropa�æuje Izraela?� Odmah mu Ilija odgovara: �Neupropa�æujem ja Izraela, nego ti i tvoja obitelj, jer ste ostavili Jahvu, a ti si sljedbenik Baala.Sada sakupi sav Izrael pred mene na gori Karmelu (1 Kr 18,20-40) i èetiri stotine pedesetproroka Baalovih, koji jedu za stolom Izabelinim.� Ahab je prisiljen pristati i poæi na Karmelmoliti za ki�u. Organizira se skup naroda na Karmelu. Povod organiziranju skupa jest molitvaza ki�u, a u Ilijinim oèima jest pokazivanje pred narodom Boga i uni�tenje Baalova kulta uizraelskom narodu.

18 Kamenjak, br. 2/2004.

Na Karmelu (1 Kr 18,20-46)

Uz molitvu za ki�u na brdu Karmelu21 do�lo je do sudara dvaju svjetova, dviju sila,sudara izmeðu Izabeline ideje i Ilijine vjere, izmeðu Boga i �tovatelja Baala, izmeðu objavljenevjere i prirodne religije - kulta plodnosti.

U odreðeni dan svi su krenuli na brdo Karmel: starje�ine Izraelove, Baalovi sveæenici,narod. Svi su krenuli da se isprosi ki�a.

Na sjeveroistiènom vrhu Karmela bio je smje�ten �rtvenik Baalu. Oko njega je bilo450 Baalovih sveæenika. Tu je u blizini razru�eni �rtvenik Bogu. Kod njega sam samcatIlija prorok. Biblija ka�e da Ilija pristupi svemu narodu i reèe: �Dokle æete hramati na objestrane? Ako je Jahve Bog, slijedite ga, ako je Baal, slijedite njega!� Èini se da je narodprihvatio kao ne�to normalno da se malo klanja Bogu Jahvi, malo Baalu. To je ta naopakatolerancija. Tu Ilija nije nipo�to tolerantan. Ono to ne podnosi. Tako se pona�ati i �tovatidruge bogove uz Boga Jahvu, jest poistovjeæivanje Boga Jahve s idolima. I onda Ilijanastavlja: �Ja sam jo� jedini ostao kao prorok Jahvin, a Baalovih je proroka èetiri stotinei pedeset. Dajte nam dva junca. Neka oni izaberu jednoga, neka ga sasijeku i stave nadrva, ali neka ne podmeæu ognja. Ja æu spremiti drugog junca i neæu podmetati ognja. Vizazovite ime svoga boga, a ja æu zazvati ime Jahvino: koji odgovori ognjem, pravi je Bog!�Sav narod odgovori: �Dobro.� Odluka je pala. Na Karmelu nastaje veliko uzbuðenje. Ilijaæe Baalovim prorocima: �Izaberite sebi jednoga junca i poènite, jer vas je mnogo vi�e.Zazovite ime svoga Boga, ali ne stavljajte ognja.� Oni uzmu junca i pripreme ga. Zazivalisu Baalovo ime od jutra do podne, govoreæi: �O, Baale, usli�i nas!� Ali nije bilo ni glasani odgovora. Kukali su i prigibali koljena oko �rtvenika koji su naèinili. U podne se IlijaBaalovim sveæenicima naruga: �Glasnije vièite, jer je on bog, zauzet je ili ima posla, ili jena putu; mo�da spava pa ga treba probuditi!� Na Ilijino ironièno podsmijavanje i izaziva-nje Baalovi sveæenici poèe�e vikati jo� glasnije, poèe�e se parati no�evima i sulicama, svedok ih nije oblila krv. Kad je pro�lo podne, pali su u bunilo i bjesnilo sve dok nije bilovrijeme da se prinese �rtva. Ali, nije bilo nikakva glasa ni odgovora, niti znaka da ih tko-god slu�a.

Ilija je svjestan Bo�je sile. Njegovo spoèitavanje Baalovim prorocima ujutro i u podneimalo je sna�an uèinak na narod, koji ostaje nepomièan sve do veèernje �rtve. Tada Ilijapoziva narod: �Priðite k meni.� On popravi �rtvenik koji je bio sru�en. Uze dvanaest kamenova,prema broju dvanaest Jakovljevih sinova. Sagradi od toga kamenja �rtvenik imenu Bo�jemu.Iskopa jarak oko �rtvenika toliko �irok da bi se mogle posijati dvije mjere p�enice (oko 26

21 Karmel se nalazi na obali Sredozemnoga mora. To je zapadni dio Sjevernoga kraljevstva u graniènomprostoru prema Fenièanima. Karmel je hebrejska rijeè i znaèi vinograd, vrt. To je predivan prostor dug 23 kmi �irok od 5 do 8 km. Smje�ten je u smjeru od jugoistoka prema sjeverozapadu sve do obale Sredozemnogamora. Uz tu brdovitu plodnu goru smjestila se Ezdralonska ravnica. Na jednom od vrhunaca karmelske gore(El-muharaqah), visokom 514 m, nalazi se crkva posveæena proroku Iliji kao sjeæanje na dogaðaje vezane uz 1Kr 18,1-46. Karmel i karmelsko podruèje smatra se kao najplodonosnije podruèje Izraela. S prostora Karmelapru�aju se velièanstveni pogledi prema Ezdralonskoj ravnici sve do brda Tabora. To je bilo pogodno podruèjeda na njemu vrijeme Ahaba i Izabele razvije kult plodnosti boga Baala i bo�ice A�tarte.

19Kamenjak, br. 2/2004.

litara). Slo�i drva, rasijeèe junca i stavi ga na drva. Tada reèe: �Napunite vodom èetiri vrèai izlijte na paljenicu i na drva!� Uèini�e tako. Zapovjedi da uèine i drugi, i treæi put. Voda jetekla oko �rtvenika i jarak se ispuni vodom.

Kad je bilo vrijeme da se prinese �rtva, Ilija pristupi �rtveniku. Kucnuo je velièanstvenitrenutak, o kojem ovisi spas Izraela. Ilija pristupi �rtveniku, upravi vruæu i sna�nu, kratkumolitvu Bogu: �Jahve, Bo�e Abrahamov, Izakov i Izraelov, objavi danas da si ti Bog u Izraelu,da sam ja sluga tvoj i da sam po zapovijedi tvojoj uèinio sve ovo. Usli�i me, Jahve; usli�i meda bi sav ovaj narod znao da si ti, Jahve, Bog i da æe� ti obratiti njihova srca.� Bila je to kratkai topla molitva. Jednostavna i puna vjere, ponizna i ozarena ljubavlju. Takve molitve prodiruu nebesa. Bog ih èuje. I zaista, oganj Bo�ji pade i proguta paljenicu i drva, isu�i kamenje ipra�inu, èak i vodu u jarku. Narod se upla�i, pade nièice na zemlju, a brdom se prolomi poklik:�Ilija!�, to jest: �Jahve je Bog! Jahve je Bog.� Pisac dr�i sve u napetosti do ovoga trenutka.Pobjeda je Bo�ja.

Slijedi ono �to kod mnogih stvara nabru�enost prema Iliji. Ilija koristi odu�evljenjenaroda. Dade pohvatati sve Baalove sveæenike i odvede ih do potoka Ki�ona, koji teèe podnoKarmela, i ondje ih pobi. Iako nas zaèuðuje ovaj potez i pokolj, to je ipak povijesni trenutakza Iliju. Trenutak o �biti� ili �ne biti� jahvizma. Ovo je odgovor Ilijin za pokolj proroka BogaJahve. Zaustavljen je donekle prodor Baalova kulta u Izraelu. Karmel je postao sveto mjestoza Izrael. Na njemu vi�e nema Baalovih �rtvenika nego samo �rtvenik Bogu Jahvi.22

Nakon dogaðaja kod potoka Ki�ona (1 Kr 18,41-46) Ilija reèe kralju Ahabu: �Idi gore,jedi i pij, jer èujem �umor ki�e!� Ahab, uzbuðen, slu�a proroka Iliju. Ilija i Ahab skupanastupaju, spu�taju se s brda Karmela. Pobijeðena je kraljica Izabela ondje gdje je bilanajsigurnija, na brdu Karmelu, kod Baalova sveti�ta. Ostala je bez svoje vjerne pratnje 450svojih sveæenika, tjelesnih �titono�a. Karmel postaje mjesto Bo�je slave, Bo�je sveto brdo,mjesto vjere i molitve.

Poslije dogaðaja na Karmelu slijedila je dugotrajna i te�ka duhovna obnova cijeloganaroda. Veæ za vrijeme proroka Elizeja, nasljednika Ilijina, Karmel postaje hodoèasnièkomjesto cijelog Izraela.

Nakon dogaðaja na Karmelu Izrael je uvidio nad kojim se bezdanom nalazio. Narod jeodluèio promijeniti �ivot i poæi za Bogom.

Ali tu je Izabela. Ona æe nastaviti svoju borbu jo� veæom revno�æu i bolnim tupimnapadajima izdaleka æe udarati. Bole je dogaðaji s Karmela... Ona Iliji poruèuje: �Neka mibogovi uèine sva zla i neka nadodaju ako sutra u ovo doba ne uèinim s tvojim �ivotom kao�to si ti uèinio sa �ivotom svakoga od njih!� (1 Kr 19,1-2). Poruèuje Izabela Iliji: �Ako si tiIlija, i ja sam Izabela!�

22 Kada biblièari tumaèe dogaðaj pomora na brdu Karmelu, ka�u da je pokolj izveo ne Ilija nego kralj Jehu(841.-814.), koji je svrgnuo s vlasti kralja Jorama, sina Ahabova, i postao kraljem Izraela. On je iskorijenioOmrijevsku kraljevsku lozu u Izraelu i poubijao sve Baalove sveæenike sakupiv�i ih na prijevaru u hram uSamariju. Kraljicu Izabelu bacio je kroz prozor kraljevske palaèe (2 Kr 10,18-27). Ono �to je uèinio Jehu pisac jepripisao Iliji koji je zapoèeo borbu protiv Ahaba, Izabele i sveæenika boga Baala i bo�ice A�tarte. Plod Ilijineborbe bila je i reakcija mladoga Jehua kojemu je uspjelo sru�iti kolaboratorsku kraljevsku lozu Omrijevaca izakraljiti se. Prema 1 Kr 19,16 èak bi moglo biti da je Jehua za kralja pomazao sam prorok Ilija. Ono �to je nakonKarmela uèinio, Jehu je pripisao iz poèasti svom uèitelju proroku Iliji. No, samo je bog gospodar �ivota i smrti.

20 Kamenjak, br. 2/2004.

Znaèenje brda Karmela kroz povijest

Kr�æani, �idovi i muslimani Karmel nazivaju �brdo proroka Ilije ili Ilijino brdo�. To je brdopobjede, trijumfa nad poganskim kanaanskim kultom.

Karmel i karmelsko brdo ima duboko znaèenje za katolike, posebno za karmelski red- karmeliæane. Karmelski red dobio je naziv po brdu Karmelu. Samostan karmelski naKarmelu sazidan je, po predaji, na mjestu Ilijine spilje. Posveæen je Gospi karmelskoj -Stella maris.23

Progonstvo nakon Karmela (1 Kr 19,1-18)

Nakon dogaðaja na Karmelu i nakon prijetnji kojima je Izabela prijetila Iliji, Ilija je moraobje�ati. Iz Sjevernoga kraljevstva oti�ao je u Ju�no kraljevstvo u Beere �ebu.

I dalje nakon Karmela veliko neprijateljstvo vlada prema vjeri u Boga. Bo�ja rijeè predtolikim neprijateljstvom ostaje i dalje nezapa�ena. Ilija vjeruje da Bog mo�e izvesti èovjekaiz ove krize. Ali ga muèi koji je to put? U svim nejasnoæama on ponovo mora bje�ati unepoznato.

Razoèaranje i Bo�je osvje�enje (1 Kr 19,1-8)

U Beere �ebi kao prognanik, Ilija se osjeæao vrlo bijedno i umorno. Tu sjede pod smrekui za�elje umrijeti i reèe: �Veæ mi je svega dosta, Jahve! Uzmi du�u moju, jer nisam bolji odotaca svojih.� Zatim le�e i zaspa. Iliju je �ivot umorio.

Ni najveæi ljudi nisu li�eni kriza, i to onih najdubljih i najbolnijih. Kriza mo�e zahvatitiBo�jega èovjeka, baciti ga u ulicu bez izlaza. Ilija je, kao i svaki drugi èovjek, izlo�enpogibeljima. Osjeæa krizu svoga poziva kao �to su to osjetili i drugi proroci: Mojsije (Br 11,11-15), Izaija (Iz 28,9, Jeremija (Jer 15,10-18; 17,15) Ho�eea (H� 9,7). Ilijina te�ina du�evnekrize izra�ena je u rijeèima: �Dosta mi je svega!� Izraz je to nemoæi, beskorisnosti �ivota.Frustracija se pojavila kod Ilije na svim podruèjima. Ilija èeka smrt kao izbaviteljicu od svihmuka. I jadnik - iscrpljen, obeshrabren, slomljen, legne i zaspi...

Ali evo èuda: anðeo ga takne i reèe: �Ustani i jedi!� On usta pogleda i gle! - kraj njegovauzglavlja na kamenu peèen kruh i vrè vode.24 Jeo je i pio, pa opet legao. Toliko je bio umoranda je opet nakon jela zaspao. Anðelova pojava otvara zraku nade, ona je utjeha i poziv napokret. Ona je suprotnost od Ilijine molitve da umre. Ono kada je ponovo nesvjestan legaoi zaspao, anðeo se javi i drugi puta: �Ustani i jedi, jer je pred tobom dalek put!�

23 Zvijezda mora: u Ilijinu viðenju s brda Karmela, u viðenju malog oblaka koji se di�e iz mora i najavljujeIlijinu ki�u, kr�æanska pobo�nost vidi sliku Marijinu, sliku djevice i Majke, koja raða Spasitelja.

24 Kruh i voda podsjeæaju na prehranjivanje Izraelaca na putu iz Egipta u Obeæanu zemlju (1 Kr 19,6; Izl15,22-17,7).

21Kamenjak, br. 2/2004.

Krenuo je Ilija s brda Karmela i veæ podaleko oti�ao,25 ali, evo, opet poruke: �Predtobom je dalek put.� Ustao je, jeo i pio. Okrijepljen tom hranom, i�ao je èetrdeset dana ièetrdeset noæi, sve do Bo�je gore Horeba.

Usporedba prvoga i drugoga hoda: prvi je trajao dan hoda i Ilija se bio umorio (svegami je dosta), a sada nakon èetrdeset dana hoda nije umoran.26 Onomu koji je ojaèan Bo�jomrijeèju i okrijepljen njegovom hranom, �ivotni put i kroz bespuæa pustinje i opasnosti usamljenosti,postaje lagan i radostan put.

Bio je to naporan i dug put, ali zavr�ava u zajedni�tvu s Bogom, kojega Ilija vi�e nije vidiona zemlji.27 Ilijina �elja za smræu pretvara se u neuni�tivi �ivot. Bog je Bog �ivih.

Na brdu Horebu - Susret s Bogom (1 Kr 19,9-18)

Sinaj - i njegov vr�ak Horeb28 - sveto je brdo izraelskoga naroda. To je mjesto susretaBoga s njegovim narodom. Na Horebu Ilija tra�i rje�enje svoje krize i krize vjere u svojemnarodu. Ponovno Ilija nakon krize nalazi snage i osvje�ava svoje snage i dobiva proroèkizamah. Slièno kao i u Mojsijevo vrijeme odvijaju se dogaðaji na brdu Horebu (Izl 33,32). PoIliji cio je Izrael doveden na Horeb da produbi smisao sinajskoga Saveza.

Ilija ulazi u neku �pilju i zaèuje glas: ��to æe� ti ovdje Ilija?� On odgovori: �Revnovaosam gorljivo za Jahvu, Boga nad vojskama, jer su sinovi Izraelovi napustili tvoj Savez, sru�ilitvoje �rtvenike i pobili maèem tvoje proroke. Ostao sam sâm, a oni tra�e da i meni uzmu�ivot.� Dugo je Bog Iliji �utio. Sada mu se po drugi put javlja. Ilija mu ponavlja svoju tu�buosamljenosti. Stigao je na kraj svojih snaga. �ivot mu je postao besmislen. Strah, bijeg odmuka, zbunjenost, osamljenost oèajnièki protest, sve je ovoga trenutka kod Ilije izra�eno. Onje do�ivio trenutak svoje jezive i te�ke stvarnosti. Bog ulazi primjetno u njegov �ivot i javljamu se. Poziva ga da izaðe iz razoèaranja koja ga zahvaæaju, da prihvati stvarnost u kojoj Bogdjeluje, da postane istiniti Bo�ji borac. Glas mu reèe: �Iziði i stani u gori pred Jahvom! Evo,Jahve upravo prolazi.� Ilija izlazi iz �pilje zatvorenosti, da se susretne s Bogom. Èudesan jeto susret: �Pred Jahvom je bio silan vihor, tako sna�an da je drobio brda i lomio hridi, ali Jahvenije bio u olujnom vihoru. Poslije olujnoga vihora bio je potres, ali Jahve nije bio ni u potresu.Nakon potresa bio je oganj, ali Jahve nije bio ni u ognju. Nakon ognja doðe �apat laganogblagog lahora. Kad je to Ilija èuo, zakri lice pla�tem, iziðe i stade na ulazu u peæinu.� U �apatulaganog i blagog lahora susreo je Boga.

25 Od Karmela do smreke dan hoda.26 Zraènim putem od Beer �ebe do brda Horeba iznosi 350 km, a karavanskim putem 480 km. Karavane

taj put prijeðu za 10 do 14 dana. Pisac stavlja èetrdeset dana i èetrdeset noæiju (usp. Izl 24,18 i Br 14,33) jerto je �sveti broj�: èetrdeset godina lutanja kroz pustinju. Mojsije èetrdeset dana i noæiju boravi na gori prijenego je primio Bo�ji zakon, i to bez jela (Iz 34,28). Ilija kao novi Mojsije priprema se kroz hod u èetrdesetdana i noæiju da bude uveden u Bo�ja otajstva.

27 Ilija se susreæe s Bogom, s njim razgovara kao nekoæ Mojsije (1 Kr 19,9; Iz 19,16-20).28 Horeb, u sjeveroizraelskoj uporabi jest oznaka za Sinaj. Jezièno poistovjeæuju Horeb i Sinaj elohistièka

i deuteronomistièka literatura (usp. Izl 3,1; 18,5; Pnz 1;4,10;5,2).

22 Kamenjak, br. 2/2004.

Olujni vihor, potres, gromovi, sve je to znak objave u biblijskoj predaji. Olujni vihor,potres, grom - bili su za pogane objava bo�anstva. Ali Jahve nije Bog prirodnih pojava skojima bi se poistovjetio. Bog sve te pojave nadilazi. On je gospodar prirode. Zanimljivo jeda je na Sinaju (Izl 19,16-18) za vrijeme Mojsija narod u pobuni izrekao: �Neæu vi�e slu�atiglas Jahve, Boga svoga, u gromu, niti �elim vi�e gledati taj silni oganj, da ne poginem!� Bogje tada uzvratio: �Pravo su rekli!� Sada Bog u Iliji, predstavniku novog Izraela, �eli progovoritinjegovu srcu, u ti�ini i osami pustinje, u blagom i laganom lahoru. Otkriva Ilija da se Bog mo�eotkriti i shvatiti u osobnom susretu, u ti�ini i samoæi pustinje. Tu pred Ilijom pada zastorpredrasude i otvara se novi svijet.

Poruka Horeba

I evo Iliji poruke na brdu Horebu: �Idi, vrati se istim putem u dama�æansku pustinju.Kada doðe�, poma�i ondje... Elizeja, sina �afatova, iz Abel Mehole, za proroka namjestosebe... ostavit æu u Izraelu... sva koljena koja se nisu savila pred Baalom, i sva usta koja ganisu cjelivala.�

Na Horebu je najavljena proroèka vizija povijesti. Bog je sebi ostavio sedam tisuæa; toje sveti �ostatak�. To su Bo�ji izabranici u kojima je prisutan Bog. Bog Iliji navije�ta konaènupobjedu nad Baalom i poganstvom. Ilija to neæe do�ivjeti nego oni koji æe doæi poslije njega:Elizej, Hazael i Jehu. Potvrdit æe Ilija Elizeja za svoga nasljednika koji æe nastaviti ondje gdjeje on stao.

Da bi se provela reforma, potrebna je i politièka promjena i u Damasku i u Izraelu. ZatoElizej, po svom uèeniku, u Damasku pomazuje Hazaela za kralja, a Jehua za kralja u Izraelu.Njih trojica sru�it æe sve ono �to je svjetska Ahabova i Izabelina politika napravila. Oèistitæe zemlju od Baalovih moèvara.

Poruke s Horeba i Karmela

Horeb i Karmel dva su mjesta na kojima se Bog objavljuje Iliji: u ognju i u tihom osobnomsusretu. Na Karmelu se objavljuje kao Sveti Bog, gospodar prirode, a na Horebu kao Bogkoji djeluje u svijetu i upravlja ljudskom povije�æu. Bog po Horebu nije nijemi promatraèdogaðaja u povijesti, nego u nju ulazi iz ljubavi i vodi dru�tveno-politièka zbivanja. Osoba kojojse Bog na ovim mjestima javio - Ilija postaje vjeran, revan svjedok Bo�je svetosti protivBaala, koji ugro�ava pravi kult Boga �ivoga.

Ilija silazi s Horeba i Karmela svjestan da je Bog s njime, da on sve vodi, da on suosjeæas tjeskobama i nadama pojedinca i svega naroda, da �ivi njihove radosti i �alosti, da su Bo�jepobjede njegove pobjede. Ilija silazi obnovljen. Ilija s Horeba i Karmela u sebi nosi novuporuku, koja vodi do pobjede Bo�je i prenosi je u karizmatiènom proroèkom nasljeðu uproroku Elizeju. Objavljuje se Ilija kao branitelj dru�tvene pravde, borac za maloga ugro�enogèovjeka, koji je bio zaveden i manipuliran od onoga koji vlada.

23Kamenjak, br. 2/2004.

Nakon Karmela i Horeba povezanost izmeðu Izraela i Boga bit æe èvr�æa, po prorokuHo�ei bit æe oslikana slikom braène supru�nièke ljubavi.

Ilija i Ahazja - Ahabov sin nasljednik (2 Kr 1,1-16)

Druga knjiga kraljeva donosi neobièan dogaðaj vezan uz Ahabova sina Ahazju (853.-852.). Bilo je to nakon smrti Ahabove, nakon �to je Ahazja preuzeo kraljevsko prijestolje.Ahazja je pao u Samariji i ozlijedio se. Rana je bila velika i opasna. Ahazja se poslijezadobivene rane pona�a kao pravi nevjernik. �alje glasnike u Ekron da bi upitali poganskogasveæenika Baala - Zebuba29 hoæe li ozdraviti od ove rane.

Anðeo Bo�ji reèe Iliji: �Ustani! Idi u susret glasnicima samarijskog kralja i reci im: �Zarnema Boga u Izraelu te se idete savjetovati s Baal - Zebubom, bogom ekronskim? Zato veliBog ovako: Neæe� siæi s postelje u koju si se popeo, sigurno æe� umrijeti�!�

Ilija ode i presretne glasnike i javi im Bo�ju rijeè. Ovi se vrate k Ahazji, koji ih zaèuðenoupita: �Kako to da ste se veæ vratili?� Oni mu reko�e: �Sreo nas èovjek i rekao nam: �Idite,vratite se pred kralja, koji vas je poslao i recite mu: Ovako veli Bog: Zar nema Boga u Izraelute si poslao po savjet k Baal-Zebubu, bogu ekronskom? Zato neæe� siæi s postelje na kojusi se popeo, nego æe� umrijeti�.�

Upita ih kralj: �Kakav je bio na oèi taj èovjek koji vas je susreo i rekao vam te rijeèi?�Oni reko�e: �Bio je to èovjek u ko�uhu i s ko�natim pojasom oko bedara.� Ahazja uvidi daje to Ilija Ti�bijac.

Zato on odluèi uhvatiti proroka i nagovoriti ga da bi povukao svoju rijeè ili æe ga ubiti.Posla pedesetnika s njegovom pedesetnicom, da uhvate Iliju. Naðu ga gdje sjedi na vrhubrda. Pedesetinik mu vikne: �Èovjeèe Bo�ji, kralj je naredio: Siði!� Ilija reèe da ima samojednoga kralja kojemu slu�i, pa odgovori zapovjedniku: �Ako sam èovjek Bo�ji neka oganjsiðe s neba i neka te proguta, tebe i tvoju pedesetnicu!� I oganj se spusti s neba i progutapedesetnika i njegovu vojsku. Kralj mu posla drugoga pedesetnika s pedesetnicom. I opetse ponovi isti èudesni dogaðaj. Po�alje i treæega, a ovaj prignu koljena pred Ilijom i zamoliga ovako: �Èovjeèe Bo�ji! Neka bude dragocjen u oèima tvojim moj �ivot i �ivot ovih pedesettvojih slugu. Oganj se spustio s neba i progutao oba pedesetnika s njihovom pedesetoricom.Ali sada neka barem moj �ivot bude dragocjen u tvojim oèima!�

Anðeo Bo�ji reèe Iliji: �Siði s njim, ne boj se!� Ilija siðe i stupi pred kralja te ponovi Bo�jurijeè: �Zato �to si slao glasnike Baal-Zebubu, bogu ekronskom, po savjet, neæe� siæi s posteljena koju si se popeo, nego æe� umrijeti.�

I umrije Ahazja po rijeèi Bo�joj. Njegov brat Joram (853.-841.) zakralji se mjesto njega.Ovaj dogaðaj kao i onaj na Karmelu kada su pobijeni Baalovi sveæenici otkriva nam kod

Ilije starozavjetni duh koji je jo� uvijek daleko od Isusova evanðelja.

29 Baal-Zebub bio je gospodar muha kao prijenosnica bolesti, gospodar mora, podzemlja i svijeta. OtudaBelzebul, poglavica zlih duhova - ðavola (Mt 10,25).

24 Kamenjak, br. 2/2004.

Ilijini posljednji dani

Ilijin nasljednik (1 Kr 19,19-21)

Na povratku s brda Horeba naiðe Ilija na Elizeja,30 sina �afatova. Orao je. Pred njimdvanaest jarmova, a sam je bio kod dvanaestoga. Ilija poðe kraj njega i baci na nj svoj pla�t.Elizej ostavi volove, potrèa za Ilijom i reèe: �Dopusti mi da zagrlim svoga oca i majku, paæu poæi za tobom.� Ilija mu odgovori: �Idi vrati se...� Potom Elizej uze jaram volova i �rtvovaih. Volujskim jarmom skuha meso i dadne ljudima da jedu. Zatim ustade i poðe za Ilijom.

Elizej je bio bogat seljak iz Abel Mehole. Toèna lokacija Abel Mehole se ne zna.Moguæe da je bila blizu Bet �ana ili u Gileadu. Svakako je rijeè o plodnoj ravnici - dvanaestjarmova volova oralo je u trenutku kad je nai�ao Ilija pokraj Elizeja i ogrnuo ga svojimpla�tem. Dakle, rijeè je o plodnoj ravnici, dok je jedan seljak imao toliko imanje u komadu.

Ilija nije samo ostavio svoje nasljedstvo Elizeju, nego je njegovim utjecajem, a vjerojatnoi njegovim zalaganjem osnovana i proroèka �kola u Betelu. U trenucima Ilijina odlaska unebo �kola je imala pedeset proroèkih uèenika.

Nakon pokolja proroka Boga Jahve, koje je uèinila Izabela ponovo se vraæa proroèki�ivot u Izrael. Ilija ima svoga nasljednika i cijelu proroèku �kolu, proroèko bratstvo, proroèkuzajednicu.

Odlazak u nebo (2 Kr 2,1-18)

Ilija je na kraju svoga poslanja. Tajanstvena sila vuèe ga u susret Bogu. Prorok koji jeu svojim nastupima sav oganj i baklja, nalazi svoj dostojan svr�etak u vatrenim kolima,31 kojaga otimaju pogledu Elizejevu.

Pred polazak s onu stranu Jordana, Ilija se nalazi s Elizejem u Gilgalu, u Efraimovoj gori.Za�elio je sam iz Gilgale do Betela, pa dalje preko Jordana. Nareðuje Elizeju: �Ostani ovdje,jer me Jahve �alje do Betela.� Ali Elizej ne pristaje. Da bi bio uvjerljiv, zakune se. Zakletvom�eli prisiliti Iliju da ga ne smeta: ��ivota mi Jahvina i tvoga: ja te neæu ostaviti!� �eli reæi:zakleo sam se i ne smije� me odbiti.

U Betelu èlanovi proroèke �kole pitaju Elizeja zna li da je Iliji do�ao kraj i da mu jevrijeme otiæi u nebo. Elizej im odgovara da to sve zna.

Konaèno Ilija treba poæi preko Jordana. Ponovno tra�i od Elizeja da ne ide s njime, alini Elizej ne odustaje. I krenu�e Ilija, Elizej i 50 proroèkih sinova. Proroèki sinovi prate Ilijui Elizeja do Jordana, a dalje njih dvojica idu sami.

Èim su pre�li rijeku Jordan, Elizej zatra�i nasljedstvo od Ilije. Ilija odgovara Elizeju:�...tek onda ako bude� gledao kako odlazim to æe ti biti znak da æe� dobiti ne Ilijina, nego

30 Rijeè Elizej znaèi: Bog spa�ava, ili moj je Bog jak.31 Bilo je to negdje oko 852. godine prije Krista, u godini smrti kralja Ahazja i prve godine vladavine

kralja Jorama.

25Kamenjak, br. 2/2004.

Bo�anskog duha - proroèkog duha.� Nije dovoljno da Ilija stavi svoj proroèki pla�t na Elizeja,kao �to je uèinio vraæajuæi se s Horeba, kudikamo je va�nije da Elizej dobije proroèkoga duha.

Proroèki duh jest bo�anski dar, bo�anska sila, koja djeluje u èovjeku i ispunja ga revno�æuza poslanje. Dar Bo�jega duha prate i Bo�ji èudesni znaci i oni æe biti propusnica Elizeju daga proroèka zajednica, koja je ostala s onu stranu Jordana, prihvati kao voðu proroèke grupe.

Ognjena kola i ognjeni konji stado�e izmeðu Ilije i Elizeja i Ilija u vihoru uziðe na nebo.Bolan je krik Elizejev: �Oèe moj, oèe moj! Kola Izraelova i konjanici njegovi!�

Izrael ovim gubitkom i odlaskom gubi najznaèajniju obranu. Za Elizeja je Ilija bio kaosilna vojska koja brani narod od idolopoklonstva.

Ilijin �izlazak� u vjeènost kroz vjekove privlaèi pa�nju i razlièita tumaèenja. �to znaèi tajmisteriozni nestanak Ilije u olujnu vihoru, punu munja i gromova?

Ilijin duh ponesen je u vjeènost. Ilija je �uzet na nebo�. U umiranju Ilijinu sudjeluje i Bog,on silazi u ognju, da uzme sa sobom svoga proroka. Oganj je Bo�ji znak, vihor je znak njegoveobjave. Ognjena kola na kojima Ilija ulazi u susret Bogu nisu Bo�ja zapre�na kola, negoognjena borna kola proroèke karizme proroka Ilije s kojima se borio kao Bo�ji borac. Takvakola ima u viðenju Elizej. Bog silazi u ognju da uzme sebi vjernoga slugu svoga.

U Bibliji Ilijina smrt nije izrièito spomenuta nego se po sebi razumije. Pisac �eli skrenutipa�nju na Ilijinu slavu, a ne na smrt. Prorok, onako sav raspaljen i zahvaæen revno�æu zaBoga, ne mo�e ljudskom smræu umrijeti. Pravednici kao Ilija moraju ostati nakon ovozemnoga�ivota. Oni ne umiru.

�idovska i kr�æanska predaja govore o Iliji i njegovu uznesenju kao o iznimci i vjerovanjuda Ilija nije umro. Tako Sirah (Sir 48,10; Mal 3,23-24) ka�e da Ilija �ivi i da æe ponovno doæina kraju dana. Bit æe to dani opæeg pomirenja. Tada æe se obratiti srca oèeva sinovima i srcasinova oèevima. I u Kristovo vrijeme (Mk 8,28) oèekuje se dolazak Ilije. Ipak, ova predaja,doslovno shvaæena, nema veze s pravom vjerom. Radi se zapravo o Ilijinu duhu i sili, kojinikad ne umiru.

U povratku s Ilijina odlaska u vjeènost Elizej, kao Ilijin nasljednik, pokazuje proroèkusnagu i proroèki duh. Ostao mu je Ilijin pla�t kao znak prisutnosti Ilijina duha. On u povratkurastavlja vodu Jordana i prelazi po suhu. Proroèki sinovi koji su to vidjeli uskliknu�e: �Duhje Jahvin poèinuo na Elizeju!� I primaju ga za voðu umjesto Ilije.

Ilijin odlazak u nebo, nepostojanje njegova groba, stvorila su vjerovanje da æe Ilijaponovo doæi (Sir 48,1-11; Mal 3,22-24). Zato prorok Malahija, a i Sirah, govore da æe Ilijaponovo doæi i pripraviti put Gospodinu. Biblija Novoga zavjeta spominje Iliju na vi�e mjesta.U njegovu liku novozavjetna predaja vidi sliku Mesije Isusa, a sam je Isus Ivana Krstiteljausporedio s Ilijom (Mk 9,13).

Smisao Ilijina poslanja

Ima li smisla za ljudski zemaljski �ivotni tijek nakon toliko odricanja i toliko �rtve? Cio�ivot provesti u �rtvi? Slijedom dogaðaja mo�emo naæi odgovor.

Pred Ilijin nastup stanje je u Izraelu bilo vrlo te�ko. Kralj i narod hramali su malo okoBoga Jahve malo oko boga Baala i bo�ice A�tarte. Ilija je odmah po svome dolasku postavio

26 Kamenjak, br. 2/2004.

pitanje i zao�trio ga. Postavio je pitanje kralju i narodu: Komu æete slu�iti: Bogu Jahvi ili boguBalu i bo�ici A�tarti? Nemoguæe je slu�iti Jahvi i Baalu, nego izaberite Jahvu ili Baala.Odgovor na postavljeno pitanje nalazio se u imenu Ilija - elijjahu, �to znaèi �Moj Bog jeJahve.� Ilija je odmah na poèetku svoga djelovanja otvorio veliko pitanje i zao�trio ga narazlièitim razinama. Pitanje je bilo tko je Bog uopæe, tko za Iliju - u Beer �ebi i na Horebu,tko u socijalnim pravima i tra�enju pravde - u Sarafati Sidonskoj i u Nabotovu sluèaju), tkou vjernièkom pogledu - na brdu Karmelu i u sluèaju kralja Ahazja, i napokon tko na pravnompogledu.

U svojoj osobi i u proroèkoj zadaæi koju je ispunio odgovorio je svima na postavljenopitanje: �Moj Bog je Jahve.� Samo je Bog Jahve gospodar i u njegovoj je ruci i ki�a i rosai su�a, i �ivot i smrt. Bog Jahve upravlja i povijesnim dogaðajima, ali ne onako kako Ahabi Izabela hoæe i �ele nego kako Bog hoæe. Njegovo se gospodstvo ostvaruje ako ne prekokraljeva koji se proglase gospodarima, a onda preko malenih ljudi kao �to je Ilija iz skrovitei nepoznate Ti�be Gileadske.

Svi dogaðaji i zgode s kojima se Ilija susreo u �ivotu pokazuju nam njegovu neustra�ivostu borbi za Boga protiv kulta bo�anstvu Baalu i A�tarti. U isto vrijeme Ilija se bori i za ljudskoi bo�ansko dostojanstvo koje je bilo na mnogim podruèjima ugro�eno. Istièuæi velièinu Boga,Ilija nagla�ava i velièinu èovjeka. �to je èistija i jasnija slika o Bogu i, to je jasnija i èistija slikao èovjeku i obrnuto. Ilija je istanèan u nauku, a velik i neustra�iv u provoðenju proroèkogaposlanja.

Veæi dio proroèkoga nastupa Ilija je usmjerio protiv kralja Ahaba i kraljice Izabele.Izabela je iskoristila svoju politièku poziciju, i kraljevim odobrenjem uvela u Izraelski narodjak utjecaj poganskih kultova kojima je slu�io njezin fenièki narod. Ahab je po svome kraljevskomposlanju morao �tititi vjeru u Boga, ali je popustio Izabeli i postao sudionik uvoðenja kultapoganskih bo�anstva u svoj narod. Ru�eæi vjeru u Boga, uspostavili su Ahab i Izabela la�anmir u kraljevstvu. Svojim nastupom Ilija ru�i Ahab-Izabelin mir i stavlja jasnu granicu izmeðuvjere i politièke religije. Ilija je tako natpovijesna velièina koja uvijek govori kada doðeopasnost od hramanja na dvije ili na vi�e strana.

Iliju kao primjer i velièinu istièe Prva knjiga Makabejaca (2,58). U knjizi Matatija prisvr�etku svoga �ivota svojim sinovima prenosi povijest izraelskoga naroda i nabraja osobekoje su imale utjecaja na vjeru i domoljublje. Meðu mnogim nabrojenima Matatija istièesvojim sinovima Iliju. I to zato: �Jer bija�e gorljivi borac Zakona.�

Ilijin utjecaj u Novom Zavjetu

Malo je koji prorok u Novom zavjetu imao toliko utjecaja kao Ilija. Spomenut je 28 puta.Marko ga spominje devet puta; Matej devet: Luka �est; Ivan dva. Pavao jedanput u poslaniciRimljanima, Jakov jedanput.

O Iliji govore: Isus, narod, sveæenici, leviti, knji�evnici, pismoznanci, farizeji, apostoli. Ilijaje mnogima poticaj.

Ivan Krstitelj i Ilija. U Matejevu evanðelju Isus govori o Ivanu Krstitelju, nabrajajuæivrijednosti Ivanove i naglo zavr�ava govor o Ivanu i nastavlja o Iliji, odnosno o Ivanu, preko

27Kamenjak, br. 2/2004.

Ilije. Rijeèi su Isusove: �Zapravo ako hoæete: on je Ilija koji ima doæi� (Mt 11,14). Ivan jeza Isusa Ilija. Djelo Ilijino jest djelo i Ivanovo. Njih dvojica se dopunjavaju.

Druga je zgoda isprepletena izmeðu Isusa, Heroda i Ivana Krstitelja. Èuo Herod zaIsusa: �jer se Isusovo ime bilo razglasilo� (Mk 6,14), pa ga se poèeo bojati. Kako je Heroddao odrubiti glavu Ivanu Krstitelju, poèeo je tvrditi: �Onaj komu sam ja odrubio glavu, Ivan,uskrsnuo je.� Tako je Herod tvrdio za Isusa. U toj istoj zgodi strepnje Herodove da bi Isusmogao biti - Ivan Krstitelj, poèeli su drugi tvrditi da to nije Ivan, nego da je Ilija (Mk 6, 14-16; Lk 9,7-9).

U treæoj zgodi pi�e Ivan evanðelist: �idovi su smatrali za Ivana Krstitelja da je Ilija. Ivanse Krstitelj na�ao na ispitivaèkom oku sveæenika i levita. Pitaju ga: �Tko si ti?� Prvo mu jepitanje upuæeno: da nisi ti Mesija? Ivan im odgovori: �Ja nisam Mesija� (Iv 1,20). Slijediodmah i drugo pitanje: �Jesi li Ilija?� (Iv 1,21). Nisu èuli �eljena odgovora, ali je Ilijina velièinaizreèena u redoslijedu pitanja postavljenih Ivanu Krstitelju. Odmah nakon Mesija u pitanjimasveæenika i levita smje�teno je pitanje o Iliji.

Ispitivaèki duh �idovskog izaslanstva iz Jeruzalema, koje je po�lo tra�iti Ivana u Betaniji,s onu stranu Jordana, da im ka�e tko je on, nije postiglo uspjeha. Nisu dobili odgovora, papitaju dalje: �Za�to onda krsti� kad doista nisi ni Mesija, ni Ilija, ni (oèekivani) prorok?�Nejasne, ali sna�ne rijeèi pripisane su Iliji. Po postavljenu pitanju slijedilo bi da kr�tavati imajupravo Mesija i Ilija (Iv 1,25).

Isus neprihvaæen u rodnom kraju. Evanðelist Luka opisujuæi i obja�njavajuæi da Isusnije bio najbolje prihvaæen u rodnom kraju nagla�ava vjeru stranaca, pripadnika drugihnaroda koji su prihvaæali proroke i Bo�je izaslanike kada su bili odbaèeni od svojih sunarodnjaka.Tako spominje i Iliju nagla�avajuæi primjer �ene iz Sarfate Sidonske koja je Iliju udomila (Lk4,14-30).

Preobra�enje32 jedan je od vrhunskih dogaðaja Isusova �ivota, a sredi�nji dogaðajIsusova javnog nastupa. Dogodilo se negdje u sredini Isusova djelovanja. U prvom dijeluIsusova javnog nastupa sredi�nji je dogaðaj Petrova ispovijest u Cezareji Filipovoj, a udrugom dogaðaji Velikoga tjedna.

U dogaðaju Preobra�enja kao sredi�njoj etapi Isusova javnog �putovanja� na �visokojgori� (kod Mateja i kod Marka)33 susreæe se Novi zavjet sa Starim zavjetom. Sve se stapau predivnu sliku novoga stanja svjetla i ljepote. Predstavnici u dogaðajima Preobra�enjaStaroga zavjeta jesu Mojsije i Ilija. Kod Marka je Ilija stavljen u nabrajanju na prvo mjesto,prije Mojsija. U ove dvije osobe predstavljen je cio Stari zavjet. Biblièari bi rekli da je uMojsiju predstavljen zakon, a u Iliji proroci. Dvije povijesne osobe, najznaèajniji duhovni

32 Vjerojatno se to dogodilo poèetkom kolovoza 29. godine. Katolièka Crkva dan Preobra�enja slavi 6.kolovoza. Mo�da se dogaðaj zbio u noæi: po izvje�taju Isus moli, apostoli spavaju. Spavanje noæu na otvorenomna visoku brdu moglo se dogoditi samo u ljetnom periodu. Lako bismo mogli napraviti usporedbu izmeðu ovenoæi i one od Velikoga èetvrtka u kojoj ponovo apostoli spavaju, a Isusu moli. Zapravo u drugom dijeluPreobra�enja nalazi se i najava Velikoga tjedna.

33 Stara kr�æanska predaja, koja potjeèe iz 3. stoljeæa poistovjeæuje brdo sinoptika s brdom Taborom(dana�nje brdo D�ebel et-Tor). Brdo na Ezdralonskoj ravnici, koje se izdi�e gotovo 500 m nad ravnicom.

28 Kamenjak, br. 2/2004.

velikani Staroga zavjeta klanjaju se u vremenu i prostoru pred Sinom Èovjeèjim. Zakon iProroci iskazuju poèast Evanðelju.

Predstavnici Novoga zavjeta bili su: Gospodin Isus, zatim apostoli Petar, Jakov i Ivan.Svi prisutni predstavnici Novoga zavjeta prepoznali su osobe iz Staroga zavjeta, prepoznalisu Iliju i Mojsija. �ele ih i poèastiti gostoprimstvom. Po Petrovu prijedlogu napravili bi im dvijesjenice: jednu Mojsiju, drugu Iliji, i treæu Isusu.

Na povratku s brda preobra�enja prisutnim je apostolima puno toga nejasno, ispitujuIsusa o Starom zavjetu, o proroèkim viðenjima, o stavovima pismoznanaca i knji�evnika i oIlijinu ponovnom dolasku. Isus im odgovara: Bez sumnje, Ilija ima doæi i sve postaviti opetna svoje mjesto. Ali vam ka�em da je Ilija veæ do�ao, samo ga oni ne poznado�e, negopostupi�e s njim kako im se prohtjelo (Mt 17,1 - 13; Mk 9,2-13; Lk 9,28-36).

Isusova smrt. Ono �to æe Isus pretrpjeti od pismoznanaca i knji�evnika najavljeno jeu dogaðaju Preobra�enja. Govoreæi o Ilijinu trpljenju, Isus govori o svome trpljenju: �Takoje i Sinu Èovjeèjemu trpjeti od njih� (Mt 17,12). Dogodilo se ono �to je proreèeno: Isus jeosuðen na smrt i podnio te�ko trpljenje i muku prije smrtnoga èasa.

Na brdu Kalvariji, veæ razapet na drvetu kri�a, Isus pun tjeskobe izgovara molitvu i vapajOcu nebeskom. Kod Mateja rijeèi su molitve: �Eli, Eli! Lema sabahtani�; kod Marka: �Eloi,Eloi...� Matej je zapisao Isusove rijeèi na aramejskom jeziku, a Marko na grèkom. Bilo kojiod ova dva oblika da je Isus izrekao lako su se zazivi mogli pomije�ati s imenom proroka Ilije.Tako je i bilo! Okupljeni narod na Kalvariji, ne poznavajuæi rijeèi koje je Isus izgovorio, pomi�-ljao je da Isus umjesto Oca nebeskoga zove Iliju. U izgovorenim Isusovim rijeèima kodokupljenih zvuèalo je da Isus na hebrejskom zove Iliju: �Elyjahu, Elyjahu� ili na aramejskom�Elah, Elah�, odnosno �Ilija, Ilija�. Zapravo Isus je zazivao: �Bo�e moj, Bo�e moj�. Nera-zumijevanje Isusove molitve i vapaji pomije�ani su i s vjerom naroda da æe Ilija doæi i ski-nuti Isusa s kri�a. Govorili su: �Da vidimo hoæe li doæi Ilija da ga spasi� (Mt 27, 45-50; Mk15,33-36).

Petrova ispovijest. U Cezareji Filipovoj,34 pita Isus uèenike o javnom mnijenju, �toljudi misle o njemu? Jedan od odgovora i mi�ljenja naroda o Isusu bio je �da je Ilija�. Tajodgovor da je Isus Ilija u �Petrovoj ispovijedi� u Cezareji Filipovoj, ili u osami u molitvi, kakogovori Luka, ne spominjuæi mjesto gdje se to zbilo, spominju sva tri sinoptièka evanðelja (Mt16,14; Mk 8,29; Lk 9,19).

Ilija i molitva. Veæ je gore pisano o Iliji kao molitelju. Sada rijeè-dvije o Iliji kao primjeruu molitvi i njegovu molitvenom utjecaju u Novom Zavjetu. Govoreæi o molitvi, apostol Jakovpostavlja Iliju kao primjer. Onomu koji trpi bilo kakve nevolje preporuèuje se molitva. �Mnogomo�e molitva pravednika ako je �arka. Ilija je bio èovjek koji je patio kao i mi; usrdno je molioda ne bude ki�e, i nije pala na zemlju za tri godine i �est mjeseci. Zatim je ponovo molio, paje nebo dalo ki�u...� (Jak 5,17 - 18).

34 Cezareja Filipova, prijestolnica Heroda Filipa (tetrarha), sina Heroda Velikoga, nalazila se 40 kilometarasjeverno od Betsaide, blizu izvora rijeke Jordana. Danas se zove Bania. Grad je sagradio Filip Herod i nazvaoga po caru Augustu �Cezareja� i dodao ime �Filipova�.

29Kamenjak, br. 2/2004.

Bog ne odbacuje svoj narod. U Pavlovo vrijeme meðu zajednicom u Rimu postavljalose pitanje o odbaèenosti izraelskoga naroda. Pavao uvjerava uèenike u Rimu da izabraninarod nije odbaèen, nego i on treba do�ivjeti obraæenje. Bog ne mo�e odbaciti svoga naroda,inaèe milost vi�e ne bi bila milost. Kao primjer neodbaèenosti uzima sebe sama: �I ja samIzraelac�, veli Pavao. Potom Pavao uzima sliku iz Ilijina vremena u kojoj se Ilija tu�i nanarod: �Gospodine, proroke tvoje poubija�e, �rtvenike tvoje razru�i�e. Ja sam ostadoh i hoæeda i mene ubiju.� Nada Bo�ja, nada Ilijina, i Pavlova nada jesu �ostatak izabranih po milosti�.Pouzdanje je u onima koji nisu svoja koljena prignuli pred Baalom (Rim 11, 1-6).

Ilijin utjecaj u Katolièkoj Crkvi

Kako je do�lo do èa�æenja i slavljenja proroka Ilije u Katolièkoj Crkvi? U prva kr�æanskavremena na Karmel su se povlaèili pustinjaci. Arheolo�ke iskopine novijega vremena dokazujuda je oko 500. godine poslije Krista na Karmelu bila izgraðena crkva sa samostanom.

Od sredine 8. do potkraj 11. stoljeæa Svetom su zemljom vladali Arapi muslimani i u tovrijeme opadalo je okupljanje kr�æanskih hodoèasnika na Karmelu. Vlast kr�æana kri�aranad Jeruzalemom trajala je od 1099. do 1187. godine, a sjeverno su podruèje, gdje se nalaziKarmel, i dalje kontrolirali kri�ari sve do pada grada Akra 1291. godine. Poèetkom 13.stoljeæa poèeli su se islu�eni kr�æanski vojnici okupljati na Karmelu. �ivjeli su u peæinama,zajednièki su slavili euharistiju i sabirali se na obroke. Htjeli su po uzoru na proroka Iliju uprirodi do�ivljavati Bo�ju blizinu. Jeruzalemski biskup sv. Albert dao im je 1206. godine prvapravila. Od njihova pokreta razvio se Red karmeliæana. Zbog opasnosti od provalemuslimanskih Saracena, 1238. godine veæi se dio redovnika povukao u europske zemlje izkojih su potjecali, a 1268. godine samostan je potpuno razru�en. Ovi karmeliæani donijeli suu Europu �tovanje sv. Ilije kao starozavjetnoga sveca.

Prvi put èa�æenje proroka Ilije u slu�benom Rimskom martirologiju spominje se 20.srpnja 1583.35

O Iliji su odmah s poèetka, prvih stoljeæa kr�æanstva, govorili i crkveni oci. Afrastcrkveni nauèitelj i pisac u 4. stoljeæu poslije Krista, o Iliji pi�e: �Ilija je bio proganjan i Isusje bio proganjan. Iliju je progonila krvoloèna Izabela a Isusa ubojice, zli ljudi. Ilija je zaustavioki�u s neba zbog grijeha Izabele. Ilija je uni�tio Baalove slu�benike, a Isus je slomio moæSotoni i njegovim opunomoæenicima. Ilija je uskrisio udovièina sina i Isus je uskrisio udovièinasina... Ilija je nahranio udovicu jednim kruhom, a Isus je s malo kruha nahranio tisuæe ljudi.Ilija je na ognjenim kolima uza�ao na nebo i na� Spasitelj je takoðer uza�ao na nebo i sjeos desne strane Oca. Ilija je ostavio svojeg duha Elizeju i Isus je udahnuo svojeg Duha naapostole.�36

35 Usp. Mato Zovkiæ, Rad s mladima u duhu Ilije Proroka, Vrhbosnensia, Sarajevo, 1/2003., str. 172.36 Usp. Adalbert Rebiæ, Prorok èovjek Bo�ji, Kr�æanska sada�njost, Zagreb 1996., str. 145.

30 Kamenjak, br. 2/2004.

Ilijin utjecaj u Katolièkoj Crkvi meðu Hrvatima

Kr�æanska tradicija kod katolika u Bosni i Hercegovini37 uzima Iliju kao primjer. On jeza�titnik katolika u Bosni i Hercegovini. Mnoge �upne i filijalne crkve i kapelice posveæenesu njemu u èast. Po njemu se kao �Ilijino brdo� nazivaju mnogi bre�uljci i uzvi�ice u Bosnii Hercegovini. Potaknuti njegovim imenom mnoga su djeca na kr�tenju dobila njegovo ime:Ilija, Ilijana, Ilka, Ile, Ilke�a, Ico...

Neke od katolièkih �upa i �upnih crkava posveæenih proroku Iliji u Bosni i Hercegovinijesu:

Sarajevska nadbiskupija - Èemerno, Kiseljak, Doljani kod Jablanice, Solakova Kula,Kandija, Koriæani, Rostovo, Novi �eher, Zenica (�upa proroka Ilije), Bosanski Brod, Turiæ.

Banjaluèka biskupija - Liskovica, Bosansko Grahovo, Glamoè.Mostarsko-duvanjska - Dre�nica, Kru�evo.Trebinjsko-mrkanska - Stolac.Postoje i kapelice posveæene ovome proroku (Masna Luka, D. M. Ograðenik, Hutovo...).Najvjerojatnije je da su èa�æenje proroka Ilije u Bosnu i Hercegovinu u osmanlijsko

vrijeme sa sobom donijeli sveæenici studenti koji su teolo�ke nauke studirali negdje u svijetu.Odgovaralo je narodu i sveæenicima u BiH slaviti proroka koji se mogao uklopiti u mije�anoststanovni�tva. Slavljenje proroka Ilije meðu Hrvatima pro�irilo se ne samo u Bosni i Hercegovini,nego u svim krajevima gdje �ive Hrvati.

Katolièka Crkva u Bosni i Hercegovini iz vremena osmanlijske okupacije èasti prorokaIliju kao svoga za�titnika. Njegov spomendan slavi se 20. srpnja.

Meditativni pristup - Ilijin i na� susret s Bogom

�Iziði i stani u gori pred Jahvom! Evo, Jahve upravo prolazi. Pred Jahvom je bio silan vi-hor, tako sna�an da je drobio brda i lomio hridi, ali Jahve nije bio u olujnom vihoru. Poslije oluj-nog vihora bio je potres, ali Jahve nije bio ni u potresu. Nakon potresa bio je oganj, ali Jahvenije bio ni u ognju. Nakon ognja doðe �apat laganog blagog lahora. Kad je to Ilija èuo, zakrilice pla�tem iziðe i stade na ulazu u peæinu. U �apatu laganog i blagog lahora susreo je Boga.�Ovo su rijeèi iz Ilijina susreta s Bogom na brdu Horebu - Sinaju (1 Kr 19,9-18). Dogaðaj meponukao na razmi�ljanje o rijeèima i snazi susreta koji se zbio na vratima Ilijine �pilje.

1. Susreti s Bogom, Bog pohaða narod svoj i pojedinca i ne ostavlja ga sama u njegovojzatvorenosti i otuðenosti. Iziði,... Iziði i stani... Bog prolazi pokraj tebe. Svaki dan prolazipokraj tebe Bog tvoj. Ne primjeæuje� ga? Pun si oluja, olujnoga vihora, ljut si sam na sebe,na sve oko sebe. Prigovara� i sebi i drugomu. Oluja plamti, iz usta tvojih, sijevaju varnice.Upravo misli�, upravo takav treba� biti. Ponovno razmi�lja�: Sve je mlitavo, sporo, nje�no,

37 Bilo bi vrijedno osvrnuti se na èa�æenje proroka Ilije u Bosni i Hercegovini. Dobro bi bilo popisati najedno mjesto sve �upne crkve, po moguænosti i filijalne, te izrazitija mjesta gdje se sve �tuje i èasti prorok Ilija.Sada za ovaj Kamenjak prireðeno je ono opæenito do èega se moglo doæi i staviti na papir a vezano je za ovogavelikoga i istaknutog Bo�jeg èovjeka - proroka.

31Kamenjak, br. 2/2004.

blago, to treba sru�iti kao kulu od karata, i stvarati svijet smjelosti, odrje�itosti, oluje. Potrebnoje sve sravniti sa zemljom u olujnom vihoru, rastjerati u razlièitim smjerovima. Misli� da olujamo�e rastjerati zlo i tako ga rastopiti u prostoru bez traga. Misli� da treba biti kao oluja jerse ne mo�e drukèije �ivjeti. Ali Bog ne bija�e u olujnom vihoru. Bog nije u tebi kada si kaooluja. Oluja u tebi: ta ljutita vika sa stisnutom �akom na licu, na èelu, neæe ti pomoæi da naðe�Boga. Prije æe� kakvom lo�om rijeèju uvrijediti nego ga susresti.

2. Poslije olujnog vihora bio je potres, ali Bog nije bio ni u potresu. Nema druge negolupiti �akom, nek se brda tresu. Neka svi okolo znaju da si ti sila, velesila. Ne mo�e� drukèijevladati situacijom, pomi�lja�. Mora se koji put �akom o stol. Nitko te i ne èuje ako ne lupi��akom, da se sve trese, lupi. Ono, kada govori� tiho i blago, ne èuje se. Smiju ti se. Ismijavajusvaku tvoju rijeè. Kada lupi� �akom, svi se u�ute. Nitko ni jedne ne smije progovoriti. Pa takoi treba, neka svi znaju tko si, da si sila. Ali Bog ne bija�e ni u lupnjavi �ake tvoje, dernjavi i viciu kojoj nastupa�, ni u potresu. Potres uvijek ru�i, uznemiruje. A Bog Ilijin ne bija�e u potresu.

3. Nakon potresa bio je oganj. Bog ne bija�e ni u ognju. Pa da vidi�, pomi�lja�. Nema�to ti neæe doæi crvenilo u lice, da ti sve vatra sijeva iz usta dok govori�, iz oèiju dok gleda�.Pa ono kada govori�, muca�, a da sam ne zna� ni formulirati reèenicu, zapjeni� se, zajapuri�,kada se spetlja�, nejasan si, ali kad se iz petnih �ila propne�, pa vikne� u vihoru, pa lupi��akom u potresu, e onda sve gori i izgori, a ti pomisli�: ba� sam pravi. I misli� da si uspio.Ali Bog ne bija�e ni u ognju. Bog nije ondje gdje se pali i �ari, nego gdje se gasi, smiruje.

4. Nakon ognja doðe �apat lagana blagog lahora. Tko bi to rekao. Bog se objavljuje ulaganu �apatu vjetra, u lahoru. Lahoru koji osvje�uje. Lahoru koji ne ru�i, nego posvje�ava,pomièe, promièe da se ide naprijed, koji teto�i, pjeva, �apuæe. Zalazi i na ruku i pod ruku,svugdje je u tebi, oko tebe. Bog je u tebi kad si smiren, stalo�en, blag, vedar. Tiha vodabregove valja. Lahor je ugodan i djetetu, mladiæu i odraslomu, svakomu je ugodan. Lahor jeblaga rijeè, rijeè s blagom rukom i dlanom na èelu. Lahor prenosi milinu i ugodnosti srca. Utebi je Bog kao �apat du�e tvoje.

5. Iliji za kojega imamo predaju da grmi, tutnji, kara, pali i �e�e, zar je moguæe da seBog objavio takvu Iliji kao blagost. Nevjerojatno. Ali Bog ne ru�i i ne uni�tava, on spa�ava,ljubi. Bog Iliji pokazuje da se Boga mo�e susresti samo u skrovitosti i �utnji, u povuèenostipustinje, daleko od svijeta?

Bog �eli Iliji progovoriti, njegovu srcu, u ti�ini i osami pustinje, u blagom i laganom lahoru.Ilija otkriva da se jedino Bog mo�e otkriti i shvatiti u osobnom susretu u ti�ini i samoæi. Tupada zastor predrasuda da je Bog osvetnik.

6. Nije Bog u tebi kada stvara� sebi boga po svojoj slici i prilici, kada misli� da mo�e�sam bez njega, kada misli� da ti nije potreban.

Nije Bog s tobom kada misli� da mo�e� bez molitve i duhovnoga �ivota. Tko ne moli,Boga ne voli. Tko samo radi, njemu je rad bog; tko samo jede, njemu je trbuh bog; tko samopije; njemu je èa�a bog. Tko moli, on zna da Boga voli.

Tko po�tuje, starijega i mlaðega, u njemu Bog djeluje.Tko po�tuje svoje tijelo i du�u, u njemu je djelatan duh Bo�ji.Tko po�tuje tijelo i du�u drugoga, u njemu ima duha Bo�jega.Tko ne dopu�ta da ga ma�ta izjeda u strastima i po�udama, u njemu ima duha Bo�jega.Tko se dr�i Bo�jih zapovijedi, Bog mu jamèi svoju milost i pomoæ!

32 Kamenjak, br. 2/2004.

Garevac, Uznesenje proroka Ilije na nebo, rad Mladena �eriæa.

Sadr�aj

�IVOT I DJELOVANJE PROROKA ILIJE ........................................................... 2Predgovor ................................................................................................................... 2Uvod ............................................................................................................................ 4Doba prije Ilije proroka ............................................................................................. 4Ilijino vrijeme ............................................................................................................. 8Ilijini posljednji dani ................................................................................................. 24Smisao Ilijina poslanja .............................................................................................. 25Ilijin utjecaj u Novom Zavjetu ................................................................................. 26Ilijin utjecaj u Katolièkoj Crkvi ............................................................................... 29Ilijin utjecaj u Katolièkoj Crkvi meðu Hrvatima ................................................... 30Meditativni pristup - Ilijin i na� susret s Bogom ................................................... 30

KAMENJAK�upni list �upe Proroka Ilije Kru�evo � 88203 Kru�evo; Tel./fax: 036 / 486-319

Ureðuje i odgovara: don Ljubo Planiniæ, �upnik � Tehnièka obrada i prijelom teksta: Marko D�ebaList izlazi kroz liturgijsku godinu prema potrebi � Tisak: �Eurotisak d.o.o.�, Mostar