Kanita Muhi : mikrobioloki aspekti proizvodnje farmaceutskih preparata -seminarski rad-

1. MIKROBIOLOKI ASPEKTI FARMACEUTSKE OBRADEMnogi neuspjesi u farmaceutskoj obradi su nastali zbog nemogunosti onih koji su odgovorni za svoj dizajn da bude svjesni distribucije i potencijala opstanka mikroorganizama u okolini, sirovinama te opremi koja se koristi u farmaceutskoj fabrici. irok, i na prvi pogled bizaran, raspon razliitih supstrata koje koriste kontaminirajui mikroorganizmi i raspon biohemijskih reakcija koje slijede iste, a koji e, pak, dovesti do stvaranja cjelokupne slike o kvarenju su dobro dokumentirani. Ne bi bilo pretjerano tvrditi da kvarenja mikroorganizmima i njihova prevencija, preko dobrih radnih uvjeta i koritenja konzervansa, predstavljaju veliki problem farmaceutske mikrobiologije. Jedna bitna grupa farmaceutskih proizvoda, ukljuujui i one namijenjene parenteralnoj primjeni za ukapavanje u oko, mora biti slobodna od prisustva ivih mikroorganizama, a kod parenteralnih proizvoda, i od rezidua bakterijske stanice koje bi mogle dovesti do groznice. Predmet kontrole kvalitete i nadzora se diskutuje u poglavlju o kontroli sterilizacije i sterilnosti testiranja, koje se bavi aspektima kontrole u procesu i post-procesne kontrole.

1.1. Ekologija mikroorganizama i kako ona utie na farmaceutsku industriju

1.1.1. Uvod

Mikrobioloka kvaliteta farmaceutskih proizvoda je pod utjecajem okoline u kojoj su proizvedeni i od materijala koji se koriste u formulaciji. Sa izuzetkom preparata koje su terminalno sterilizirani u njihovom zavrnom kontejneru, mikroflora konanog proizvoda moe predstavljati oneienja iz sirovina, iz ureaja u kojem je nastala, iz atmosfere, od osobe koja rukuje procesom ili od konanog kontejnera u kojem je pakiran. Neki kontaminanti mogu biti patogeni, dok drugi mogu rasti i u prisutnosti konzervansa i izazvati kvarenje proizvoda. Bilo koji mikroorganizmi koji su uniteni u procesu toplotne obrade jo uvijek mogu ostaviti ostatke elija koji mogu biti toksini ili pirogeni, jer pirogena frakcija, lipid A, koji je prisutan u staninom zidu nije uniten pod istim uvjetima kao i organizam. Usporedo s poboljanjima u tehnologiji proizvodnje dolo je do razvoja u dobroj proizvoakoj praksi kako bi se smanjila kontaminacija istraivanjem ekologije mikroorganizama, opasnost koju predstavljaju i bilo koje take u procesu koje su kljune za njihovu kontrolu. Ovaj pristup je zaokruen u konceptu Analiza opasnosti kritinih kontrolnih toaka (HACCP), s ciljem poboljanja mikrobioloke ispravnosti proizvoda na isplativ nain, koji je potpomognut razvojem brzih metoda za detekciju mikroorganizama. Vrsta formulacije koja se priprema odreuje mikrobioloki standard potrebnog zraka i opasnosti koju predstavlja. Zrani broj bi trebao biti vrlo nizak i smatrati se kljunom kontrolnom takom u procesu u podrujima gdje se proizvode komponente za injekcijsku i oftalmoloku upotrebu a koji se ne mogu terminalno sterilizirati pomou vlane toplote . Iako ti proizvodi moraju proi test za sterilnost , sam taj test je destruktivan, i stoga se samo relativno mali broj uzoraka testira. Nezadovoljavajui broja zraka moe dovesti do kontaminacije nekoliko kontejnera i biti neotkriven testom za sterilnost. Osim toga, ako je mikrobioloki kvaliteta zraka identificiran kao kritina taka, on takoer moe dati rano upozorenje o potencijalnoj kontaminaciji i omoguiti pravovremene korekcije. Proizvodnja tekuih i poluvrstih preparata za bilo oralnu ili topikalnu upotrebu zahtijeva ist okoli za fazu proizvodnje i fazu punjenja. Dok su mnoge formulacije adekvatno zatiene hemijskim konzervansima ili nepovoljnim pH za bakterije iz zraka koje se mogu smjestiti u njima, zatitu protiv plijesni je tee postii.

1.1.2. Smanjenje broja mikroba

Broj mikroorganizama u zraku se moe smanjiti filtracijom, hemijskom dezinfekcijom, i na ogranieni broj preko ultravioletne (UV) svjetlosti. Filtracija je najee koritena metoda i filteri mogu biti izraene od razliitih materijala, kao to su celuloza, staklena vuna, od pleksiglasa ili mjeavine politetrafluoretilena (PTFE) sa smolom ili akrilnim vezivom. Za veinu kritinih aseptikih radova, moe biti neophodno ukloniti sve estice vee od 0,1 / mi veliine, ali za mnoge operacije standard od manje od 100 estica po 3,5 litara (1.0ft) im od 0,5 ili veoj klasi (klasa 100) je primjeren. Takvoj finoj filtraciji obino prethodi gruba filter faza, ili bilo koja suspendirana tvar se uklanja prolaskom zraka kroz elektrostatsko polje. Da bi odrali uinkovitost, svi filteri moraju se uvati suhima, budui da mikroorganizami mogu biti u stanju da se kreu uz kontinuirano mokre filmove i mogu biti provedeni kroz vlani filter. Filtrirani zrak moe se koristiti za ienje kompletne sobe, ili moe biti ogranien na odreeni prostor i inkorporirati naelo laminarnog toka, kojii omoguuje da se operacijeprovode u blagoj struji sterilnog zraka. Smjer strujanja zraka moe biti horizontalno ili vertikalno, ovisno o vrsti opreme koja se koristi, vrsti operacije i materijala koji se obrauju. Vano je da ne postoji opstrukcija izmeu cirkuliranja zraka i izloenog proizvoda, jer to moe dovesti do progiba mikroorganizama ili estica iz nesterilne povrine i uzrokovati kontaminaciju. Mjerai protoka zraka su neophodni za praenje da je tana brzina protoka zraka dobivena u laminarnim jedinicama i kompletom ureaju kako bi se osiguralo da se pozitivan pritisak iz istih na manje ista podruja uvijek odrava. Cjelovitost zranog sistema filtracije mora se redovito kontrolirati, i najee koritena metoda za to je brojanjem estica kako na radnom mjestu tako i na cijeloj povrini filtera. Za sisteme koji imaju kompleksan sistem kanala gdje su povrine prikljunih filteri uvuene, dimni testovi koji koriste hemikaliju poznate veliine estica se mogu uvesti samo nakon glavnog ventilatora i prate svaki izlaz. Test ima dvostruku primjenu jer se na ovaj nain mogu provjeriti kako terminalni filter tako i svi ostali propusti u cjevovodu. Ove metode su korisne u kombinaciji s onima za utvrivanje broja mikroorganizama u zraku datih ranije. Hemijski dezinficijensi su ogranieni u upotrebi kao zrani sterilizatori zbog njihovog nadraujueg svojstva pri sprejanju. Meutim, neki je uspjeh postignut s atomiziranim propilen glikolom u koncentraciji od 0,05 do 0,5 MGH i openito se amonijevi spojevi (QACs) na 0,075%, mogu koristiti. Za podruja koja mogu biti uinkovito izolirana za fumigacijske svrhe, formaldehid gas u koncentraciji od 1-2 mg H zraka pri relativnoj vlanosti od 80-90% je uinkovit. Ultraljubiasto (UV) zraenje valne duine izmeu 280 i 240 nm (2800 i 2400 A ) se koristi za smanjenje bakterijske kontaminacije zraka, ali je jedino aktivno na relativno kratkoj udaljenosti od izvora. Bakterije i spore plijesni, naroito one sa jakim premazima pigmentiranih spora , esto su otporne na takav tretman.1.1.3. Komprimirani zrak

Komprimirani zrak ima mnoge primjene u proizvodnji farmaceutskih proizvoda. Nekoliko primjera njegove koristi je u pripremi praaka i suspenzija, pruajui aeraciju za neke fermentacije i kao izvor napajanja kod smanjenja veliine estica putem udara. Osim ako je sterilizirana filtriranjem ili kombinacijom topline i filtracije prisutni mikroorganizami e se uvesti u proizvod. Sadraj mikroorganizama komprimiranog zraka moe se ocijeniti propuhivanjem poznatog volumen kroz hranjivu tekuinu i bilo filtriranjem kroz membranu, koja se potom inkubira s hranjivim agarom i izvede ukupni mikrobni broj , odnosno mikrobni sadraj moe se procijeniti bre pomou tehnike razvijene za otkrivanje promjene u fizikim ili hemijska svojstvima u hranjivoj tekuini.1.1.4. VodaMikrobna ekologija vode je od velike vanosti u farmaceutskoj industriji zbog viestruke upotrebe vode kao sastojak mnogih proizvoda, kao i za razne procese pranja i hlaenja . Dva glavna aspekta su ukljuena: kvaliteta sirove vode te svaka obrada koja joj se desi i distribucijski sistem. Oba bi trebali biti uzeti u obzir pri razmatranju opasnosti do nastanka gotovog proizvoda i bilo koje kritine kontrolne take. Mikroorganizmi autohtoni u svjeoj vodi su Pseudomonas spp.., Alcaligenes spp.., Flavobacterium spp.., Chromobacter spp.. i Serratia spp.. Te bakterije su nutritivno nezahtjevne i esto imaju relativno nisku optimalnu temperaturu za rast. Bakterije koje su uvedene kao rezultat erozije tla, obilnih kia i propadanja biljne tvari su Bacillus subtilis, B. megaterium, Klebsiella aerogenes i Entewbacter cloacae. Kontaminacija nekontroliranim ispustima iz kanalizacijskog sistema rezultira u prisutnosti Proteus spp.., Escherichia coli i drugih enterobakterija, Streptococcus faecalis i Clostridium spp.. Bakterije koje su uvedene kao rezultat ivotinjskog ili biljnog smea obino umiru kao rezultat nepovoljnih uvjeta. Pregled spremljenih industrijskih zaliha vode pokazao je da su 98%zagaivai bili Gram negativne bakterije, drugi organizmi izolirani su bili Micrococcus spp.., Cytophaga spp., kvasac, kvasac slian gljivama i aktinomicete.1.1.4.1. Sirova voda i voda iz MAMS ureaja

Kvaliteta vode iz glavnog dovoda varira na izvoru i jedinici lokalne uprave, i dok je je slobodna od poznatog uzronika bolesti i od fekalnih oneienja kao to su E. coli, moe sadravati i druge mikroorganizme. Kad opskrba proizlazi iz povrinskih voda flora je obino obilnija i bre raste nego ona iz duboke vodi koj potie iz izvora kao to su zdenci ili vrela. To je zbog povrinskih voda koje primaju kako mikroorganizme i hranjive tvari iz tla i kanalizacije dok voda iz dubokih izvora ima svoju mikrofloru filtriranu. Kod dugotrajnog skladitenja u rezervoaru, vodeni organizmi tee da se oslobode, ali u industrijskim spremnicima povremeno mijeanje osigurava da, ako se ne tretira, sadraj spremnika slui kao izvor zaraze. Broj bakterija moe brzo rasti u takvim spremnicima tokom ljetnih mjeseci i do 105 -106 ml-1. Jedan od primjera koritenja mrene vode je za pranje hemikalija koje se koriste u farmaceutskoj pripremi za uklanjanje neistoa ili neeljenih nusproizvoda reakcija, a iakobroj bakterija vode moe biti nizak, volumen koji se koristi je velik i materijal koji se pere moe biti izloen znatanom broju bakterija. Broj mikroorganizama u mrenoj vodi e se odraziti kako u omekaloj tako i u deioniziranoj vodi koje se mogu pripremiti od ovakve vode.

1.1.4.2. Omekana voda

Ova voda se obino priprema preko bazne razmjene metodom natrij zeolita, preko procesa vapno-soda pepeo , ili dodatkom natrijevog heksametafosfata. Osim bakterija dobivenih iz glavnog voda, dodatna flora se (Bacillus spp. i Staphylococcus aureus) moe uvesti u sisteme koji koriste slanu vodu za regeneraciju i preko hemijskih filtera koji, ako se ne tretiraju, mogu djelovati kao rezervoar za bakterije. Omekana voda se esto koristi za pranje kontejnera prije punjenja tekuinom ili za polukrutu pripremu i za rashladne sisteme. Ukoliko mjere opreza nisu poduzete, broj mikroorganizama u rashladnom sistemu ili na stijenci posude e vrlo brzo rasti, a ako se razviju kvarovi u rashladnim ploama ili ilama, moe se dogoditi kontaminacija proizvoda.

1.1.4.3. Deionizirana i demineralizirana voda

Deionizirana voda se priprema prolaskom vode iz vodovoda kroz anion i kation jonoizmjenjivake smole. Dakle, bakterije koje su prisutne u vodi iz slavine e takoer biti prisutne u deioniziranoj vodi, a smole koji nisu regenerirane redovno sa jakim kiselinama ili bazama esto su jako kontaminirane i dodaju na bakterijski sadraj vode. Ovaj problem je potaknuo razvoj smole koja e moi odoljeti mikrobiolokoj kontaminaciji. Jedna takva smola je trenutno na tritu: velikih pora, jake osnovice, makroretikularna, kvaternarna amonijev anionska izmjenjivaka smola koja doputa ulazak mikroorganizama u pore upljine, a zatim ih elektrostatski vee na povrinu upljine. Glavna funkcija je da slui kao mjesto za zavrno ienje nizvodno od konvencionalnih demineralizacijskih kolona. Deionizirana voda se koristi u farmaceutskim pripravcima, za pranje posuda i postrojenja, i za pripremu dezinfekcijskih rastvora.

1.1.4.4. Destilirana voda

Nakon to napusti destilirku, destilirana voda je slobodna od mikroorganizama, i kontaminacija se javlja kao posljedica kvara na sistemu hlaenja, skladitenja plovila ili sistemu za distribuciju. Flora kontaminirane destilirane vode se obino sastoji od Gram-negativnih bakterija a budui da je uvedena nakon sterilizacije, to je esto ista kultura. Nivo mikroorganizma i do 10 mH je zabiljeen. Destilirana voda se esto koristi u izradi oralnih i topikalnih farmaceutskih preparata i nizak broj mikroorganizama je poeljan. Takoer se koristi za proizvodnju parenteralnih preparata ali tek poslije destilacije s posebno dizajniranom destilirkom, esto izraene od stakla i post-destilacijska toplotna sterilizacija najee je ukljuena u proces. Voda za takve preparate je esto pohranjena na 80 C kako bi se sprijeio rast bakterija i proizvodnja pirogenih tvari koje prate takav razvoj.1.1.4.5. Voda dobivena obrnutom osmozom

Voda proizvedena obrnutom osmozom (RO) je potisnuta osmotskim pritiskom kroz polupropusnu membranu koja djeluje kao molekularni filter. Difuzija supstanci otopljenih u vodi je oteana, a supstance s molekularnom teinom od preko 250 ne difundiraju uope. Proces, koji je suprotan od prirodnog procesa osmoze, na taj nain uklanja mikroorganizme i njihove pirogene. Nakon RO moe se pojaviti kontaminacija ako se u fabrici skladita posuda ili distribucijska mrea ne uva slobodna od mikroorganizama.

1.1.5. Distribucioni sistem

Ako mikroorganizmi koloniziraju spremite posude, onda ona djeluje kao rezervoar mikroorganizmima i zagadi svu vodu koja prolazi kroz nju. Stoga je vano da su sadrajisvih spremnika ispitani redovno. Rezervoari mikroorganizama takoer mogu nastatiu pumpama za pojaanje , vodomjerima i neiskoritenim dijelovima cjevovoda. Kada je visoki pozitivni pritiskak odsutan ili se ne moe kontinuirano odravati, prikljuci kao to su slavine mogu dopustiti bakterijama ulazak u sistem. Optimalni sistem za smanjenje rasta mikroflore je onaj koji osigurava stalnu recirkulaciju vode sa pozitivnim pritiskom kroz glavni prsten bez mrtvih podruja (podruja koje se zbog svog poloaja nisu redovito koristila) i kroz kratke krakove do mjesta ravanja. Osim toga treba postojati sistem za ponovno steriliziranje vode, obino preko membranske filtracije odnosno UV svjetlom, neposredno prije vraanja u glavno spremite za vodu. Neki vodovodni materijali koji se koriste za skladitene posude, cijevi i spojnice mogu podravati razvoj mikroorganizama. Neka plastika, posebno plastificirani polivinilhloridi i smole koje se koriste u proizvodnji plastike ojaane staklom, izaziva ozbiljne mikrobioloke probleme kada se koristi za skladitenje vode i izradu distribucijskih sistema. I prirodne i sintetike gume se koriste za pranje , O-prstenovi i membrane su osjetljivi na oneienja ako se ne redovno dezinficiraju. Za materijele za spojnice, pakiranje i podmazivanje se koriste PTFE i komponente na bazi silikona i oni su bolji od onih koji se temelje na prirodnim proizvodima kao to su biljna ulja ili ivotinjske masti i vlakana, i spojevi na bazi nafte.1.1.6. Dezinfekcija vodeTri metode se koriste za obradu vode: hemikalijama, filtracijom ili UV svjetlom.

- Hemijski tretman je primjenjiv obino na sirovu, mrenu i omekanu vodu, ali se takoer koristi za tretman skladitenja i distribucijonog sistema destilirane i deionizirane vode i vode proizvedene obrnutom osmozom. Natrijev hipoklorit i hlor u formi gasa su najea sredstva za tretiranje vode , a koncentracija koja se primijeni zavisi od vremena zadravanja ali i potrebe vode za hlorom. Za mnoge svrhe slobodan rezidualni nivo hlora od 0,5-5 p.p.m. je primjeren. Za skladitenje posuda, cjevovoda, pumpi i izlaza vii nivoi od 50-100 p.p.m. mogu biti potrebni, ali je obino potrebno koristiti sredstva za uklanjanje kamenca prije dezinfekcije u podrujima gdje je voda tvrda. Destilirana, deionizirane i RO voda te ona iz sistema i cjevovoda moe biti tretirana sa natrij hipoklorit ili 1% formaldehid. U deioniziranim sistemima uobiajeno je da se iscrpi podloga smole sa slanom vodom prije sterilizacije formaldehidom kako bi se sprijeilo njegovo inaktiviranje u paraformaldehid. Ako doe do pojave samo lokalne kontaminacije , direktna para je esto uinkovita u namjeni da se iskorijeni.- Membranska filtracija je korisna tamo gdje je koritenje umjereno i gdje se kontinuirana cirkulacija vode moe odravati. Dakle, uz izuzetak vode koja se povlai za koritenje, voda se neprestano vraa u spremnik i refiltrira. Kako su mnoge vodene bakterije male, uobiajeno je da se instalira membrana veliine pora od 0,22-^ kao terminali filter i da se koriste grublji predfilteri da bi produili ivot terminalnom filteru. Membranski filteri zahtijevaju redovnu sterilizaciju kako bi se sprijeila kolonizacija mikroorganizama i rast kroz ureaj. Oni se mogu tretirati hemijski sa napomenom da se sistem za pohranu / distribuciju ili ukloni i tretira vlanom toplotom. Metoda ljestvi je obino meu najuspjenijima za jako kontaminirane filtere.

- UV svjetlo na valnoj duljini od 254 nm je korisno za dezinfekciju vode dobre optike istoe. Takav tretman ima prednost u odnosu na hemijsku dezinfekciju jer nema problema sa mirisom niti okusima i, za razliku od filtera, ne podlijee kolonizaciji mikroorganizama. Lociranje u distribucijskom sistemu je vano budui da je svaka nezdrava spojnica nizvodno od ureaja izvor rekontaminacije vode. Proizvedene su industrijske in-line jedinice sa spojnicama sanitarnog tipa koji zamjenjuju dio vodovoda . Jedna od najkorisnijih tehnika za provjeru mikrobioloke kvalitete vode je preko membranske filtracije, obzirom da doputa koncentrisanje malog broja organizama iz velike koliine vode. Kad se hlorirane zalihe vode testiraju potrebno je dodati deaktivirajui agens kao to je natrij tiosulfat. Iako inkubacijska temperatura od 37 C moe biti potrebna za oporavak nekog patogena ili fekalnog kontaminanata iz vode, mnoge autohtone vrste ne rastu na toj temperaturi, i zato je uobiajeno da se inkubira na 20-26 C za njihovu detekciju.1.1.7. Flora koe i respiratornih puteva1.1.7.1. Prenos mikroorganizama od strane operatora

Mikroorganizmi se mogu prenijeti na farmaceutske pripravke od strane procesnog operatora. To je nepoeljno u sluaju pravljenja tableta i praaka, i moe rezultirati kvarenjem rastvora ili suspenzija, ali u sluaju parenteralnih pripravka to moe imati ozbiljne posljedice za pacijenta. Od prirodne flore koe organizama, Staph. aureus je moda i najnepoeljniji. On je est na rukama i licu, a, budui da ivi u dubokim slojevima koe, ne uklanjaju se pranjem. Ostale bakterije koje su prisutne su Sarcina spp. i diphtheroids, ali povremeno Gram-negativni tapii kao to je Mima spp. (Acinetobacter) i Alcaligenes spp. postignu status rezidua u vlanim podrujima. U masnim i votanim dijelovima koe lipofilni kvasci su esto prisutni, Pityrosporum ovale na tjemenu i P. orbiculare na goloj koi. Razne dermatofine gljive kao to su Epidermophyton spp., Microsporon spp. i Trichophyton spp. mogu biti prisutne. Une izluevine mogu sadravati saprofitske bakterije. Bakterije koje nisu dio prirodne flore koe mogu se prenijeti s operatera kao rezultat loe osobne higijene, kao to je to sluaj sa fekalnim organizama iz analnog podruja ili bakterija od rana. Otvorene rane bez klinike manifestacije bakterijskog rasta esto podravaju patogene bakterije i Staph. aureus je pronaen u 20% istih. Ostali kontaminanti su ukljuivali mikrokoke, hemolitike i nehemolitike streptokoke, Clostridium spp., Bacillus spp. i Gram-negativne crijevne bakterije. Clostridium perfringens u takvim okolnostima obino je prisutna kao saprofit i umire vrlo brzo. Rane koje pokazuju znakove infekcije moge podravati Staph. aureus, Strep. pyogenes, enterokoke, koliforme, Proteus spp.. i Pseudomonas aeruginosa. Nazalnih prolaz moe sadravati veliki broj Staph. aureus i ogranieni broj Staph. albus dok je nazofarinks esto koloniziran od strane streptokoka iz viridans grupe, Strep. salivarius ili Neisseria pharyngis. Povremeno, patogeni poput Haemophilus influenzae i K. pneumoniae mogu biti prisutni. Najei organizmi lueni tokom normalne funkcije respiratornog i govornog sistema su saprofitske streptokoke iz viridans grupe. Opasnost od prijenosa mikroorganizama sa ljudi na farmaceutske pripravke moe se smanjiti sveobuhvatnim treningom o osobnoj higijeni u kombinaciji s redovnim medicinskim pregledima kako bi se sprijeilo da nosioci patogenih organizama iz koje dolaze u kontaktu s bilo kojim proizvodom.1.1.7.2. Higijena i zatitna odjea

Prostori dizajnirani za proizvodnju proizvoda namijenjenih za injekciju i preparate za oko ili uho obino imaju mainu za pranje vea s nonim pogonom slavine, antiseptiki sapun i suae ruku na vrui zrak pred ulazom u prostor, koji moraju biti koriteni od strane svih procesnih operatera. Za proizvodnju takvih proizvoda takoer je potrebno da operatori nose steriliziranu odjeu, ukljuujui haljine, hlae, izme, haube, maske i rukavice. Za proizvodnju proizvoda za oralnu i topikalnu upotrebu, osoblje treba oprati ruke prije ulaska u proizvodni prostor. Zahtjevi za zatitnu odjeu obino su manje strogi, ali ukljuuju ista odijela, pokrivala za kosu i rukavice, a gdje je to mogue maske za lice su prednost.

1.1.8. Sirovi materijali

Sirovine su odgovorne za visoki udjel mikroorganizama uvedenih tokom proizvodnje farmaceutskih proizvoda, te izbor materijala dobre mikrobioloke kvalitete pomae u kontroli nivoa kontaminacije kako u proizvodima tako i u okoliu. Meutim, zajedniki stav je da se moraju prihvatiti sirovine koje imaju neto nepatogenih mikroorganizama prisutnih i mora se izvriti procjena rizika njihova opstanka koji bi pokvarili gotov proizvod rastom u prisutnosti konzervirajueg sistema, ili uinkovitosti inprocesnih tretmana da se unite ili uklone. Bez obzira na sredstvo prevencije rasta ili opstanka hemijskim ili in-procesnim tretmanima potrebno je ovo smatrati kritiki i kontrolirati u skladu s tim. Netretirane sirovine koji su izvedeni iz prirodnih izvora obino podravaju opsenu i raznoliku mikrofloru. Proizvodi iz ivotinjskih izvora poput elatine, dehidrirane titnjae, guterae i kohineala mogu biti kontaminirani patogenima koji se prenose preko ivotinja. Iz tog razloga neka zakonska tijela poput Britanske farmakopeje (1993) zahtijevaju slobodu takvih materijala od Escherichiae coli i Salmonellae spp. na odreenom nivou prije nego to se mogu koristiti u proizvodnji farmaceutskih proizvoda. Mikroflora materijala biljnog porijekla poput gume bagrema i tragakante, agara, praha rabarbare i skroba moe proizai iz autohtone biljke, a moe ukljuivati bakterije poput Erwinia spp. , Pseudomonas spp., Lactobacillus spp., Bacillus spp. i streptokoki, te plijesni kao npr. Cladosporium spp., Alternaria spp. i Fusarium spp. i nemicelirane kvasce, ili one uvedene tokom uzgoja. Primjerice koritenje netretiranih otpadnih voda kao gnojivo moe rezultirati patogenima ivotinjskog porijekla patogena, kao npr. Salmonellae spp.. Neki procesi rafiniranja mijenjaju mikrofloru sirovine, npr. suenje moe koncentrirati nivo bakterija koje tvore spore a neki procesi topljivosti mogu uvesti vodene bakterije poput E. coli. Sintetike sirovine su obino oslobaene od svake osim sluajne kontaminacije mikroorganizmima. Uslovi skladitenja sirovina, osobito higroskopnih tvari su vani a budui da je potreban minimalni aktivitet vode (Aw) od 0,70 za osmofilne kvasce, 0,80 za veinu plijesni i 0,9 1 za veinu bakterije kvarenja mjere opreza treba poduzeti kako bi se osiguralo da se suhe tvari odraju ispod tog nivoa. Neke ambalae koje se koriste za sirovine poput nezatiene papirnate vree mogu apsorbirati vlagu te na taj nain mogu biti predmet kvarenja mikroorganizmima i tako kontaminirati sadraj. Iz ovog razloga polietilenske vree su bolje. Neki tekue ili poluvrste sirovine sadre konzervanse ali druge poput sirupa ovise o osmotskom pritisku kako bi se sprijeio rast osmofila koji su esto prisutni. Kod ove vrste materijala vano da se oni uvaju na konstantnoj temperaturi budui da bilo koje varijacije mogu rezultiratiisparavanjem nekog sadraja vode nakon ega slijedi kondenzacija i razrijeenje povrinskih slojeva to daje Aw vrijednost koja moe dopustiti rast osmofila i pokvariti sirup.Koritenje prirodnih proizvoda s visokim nepatogenim mikrobnim brojem je mogue ako je faza sterilizacije ukljuena prije ili tokom proizvodnog procesa. Takvi postupci sterilizacije mogu ukljuivati toplinsku obrada, filtriranje, zraenje, rekristalizacija iz baktericidnog otapala kao to je alkohol ili za suhe proizvode kompatibilan etilen oksid gas. Ako je sirovina samo manji konstituent i konani proizvod je primjereno sauvan bilo manjka Aw , hemijski ili na temelju svoje pH vrijednosti , eera ili alkoholnog sadraja , sterilizacijska faza unutar procesa nije nuna. Meutim, ako je proizvod namijenjen za parenteralnu ili oftalmoloku upotrebu ta faza je bitna. Rukovanje kontaminiranim sirovinama kako je ranije opisano moe poveati nivo kontaminacije zraka i ako postoji sredinje podruju toenja mjere opreza e biti potrebno kako bi se sprijeila zrana cross-kontaminacija, kao i ona od zaraenih aparata za mjerenje i vaganje. To predstavlja rizik za sve vrste materijala, ali osobito za one koji su pohranjeni u tekuem stanju gdje moe doi do kontaminacije bulk proizvoda.1.1.9. Pakovanje Ambalaa ima dvostruku ulogu, obuzdaje proizvod kako bi se sprijeio ulazak mikroorganizama i vlage koja moe dovesti do kvarenja, te je stoga bitno da izvor oneienja nije ambalaa sama po sebi. Mikroflora ambalanog materijala ovisi kako o sastavu tako i o uvjetima skladitenja. To, i razmatranje o vrsti farmaceutskog proizvoda koji je pakiran, odreuje je li sterilizacija potrebna. Stakleni spremnici su sterilni prilikom izlaska iz pei, ali se esto pohranjuju u pranjavim uvjetima i pakiraju za prijevoz u kartonske kutije. Kao rezultat toga oni mogu sadravati spore plijesni Penicillium spp. ., Aspergillus spp. i bakterije, kao to su Bacillus spp. esta je pojava da se bilo strujom zraka ili ispiranjem staklenih posuda uklanjaju staklene krhotine ili praina koja moe biti prisutna, i esto je korisno ukljuiti dezinfekcijsku faza, ako je proizvod koji se puni tekuina ili poluvrsti preparat. Plastine boce koji su oblikovane ili zrakom ili ubrizgavanjem oblikovane imaju vrlo nizak broj mikroorganizama i mogu ne zahtijevati dezinfekciju. Oni mogu, meutim, biti kontaminirani s plijesni ako su prevezeni u nesanitarnom materijalu za pakiranje, kao to su nezatieni kartoni. Ambalani materijali koji imaju glatku povrinu, nepropusnu, bez pukotina ili meuprostora, kao to su celuloza acetat, polietilen, polipropilen, poli vinilhlorid, i metalne folije i laminati, imaju nizak povrinski broj mikroorganizama. Kartonske kutije , papirne kutije, ako se ne tretiraju, nose spore plijesni Cladosporium spp., Aspergillus spp. i Penicillium spp. i bakterije, kao to su Bacillus spp. , Micrococcus spp. Krajevi i rubovi, osim ako se ne tretiraju posebno konzervansom, folijom ili premau vosakom, mogu esto biti izvor oneienja kalupa za tekue ili poluvrste proizvode. Zatvaranje s plastinim nalijepljenim zatvaraem je manje sklono za uvoenje ili podravanje rasta mikroorganizma od onog sa ljepilom, osobito ako se ona temelji na prirodnom proizvodu, kao to je kazein. Ako je potrebno, zatvarai se mogu sterilizirati, bilo sa formaldehidom ili etilen oksid gasom. U sluaju injekcija i oftalmolokih preparata koji su proizvedeni aseptiki, ali ne dobivaju sterilizacijski tretman u svom konanom kontejneru, onda se ambalaa mora sterilizirati. Suha toplota, na 170 C se esto koristi za boice, ampule. Kontejneri i zatvarai mogu takoer biti sterilizirana vlanom toplinom, hemikalijama , zraenjem, ali razmatranje unitavanja ili uklanjanja bakterijskih pirogena moe biti potrebno. Bez obzira na tip sterilizacije, proces mora biti validiran i kritine kontrolne take odabrane.1.1.10. Zgrade

1.1.10.1. Zidovi i stropovi

Plijesan je najea flora na zidovima i stropovima i vrste koje se obino nalaze su Cladosporium spp. , Aspergillus spp., posebno A. niger i A. flavus, Penicillium spp. i Aurebasidium (Pullularia) spp.. Oni su osobito esti u slabo ventiliranim zgradama s oslikanim zidovima. Organizmi izvode veinu svojih hranjivih tvari iz buke na kojoj je primijenjena boja i tvrdi sjajni zavreci su otporniji od mekih, matiranih . Dodatak do 1% fungistata, kao to je pentaklorofenol, 8-hidroksikinolin ili salicilanilid je prednost. Kako bi smanjio rast mikroorganizama, svi zidovi i stropovi moraju biti glatki, nepropusni i perivi i ovaj uvjet moe biti ispunjen od strane fasade s laminiranom plastikom. U podrujima gdje je vlanost visoka, glazirane opeke ili ploice su optimalni fini, i tamo gdje je znatan volumen pare koriten, ventilacije na stropovima je bitna. Za lake ienje, svi elektrini kablovi i kanalni za ostale prikljuke trebaju biti instalirani duboko u upljine zidova gdje su dostupni za odravanje, ali ne i za skupljanje praine. Sve cijevi koji prolaze kroz zidove treba zatvoriti u ravnini s povrinom.

1.1.10.2. Podovi i odvodiKako bi se smanjilo oneienje mikroorganizmima, svi podovi trebaju biti lahki za ienje, otporni na vodu i poloeni na ravnu povrinu. U nekim podrujima moe biti potrebno da pod ima nagib prema odvodu, kojem sluaju nagib mora biti takav da nema stvaranja bazena vode. Bilo koji spojevi u podu, potrebni za proirenje, trebaju biti adekvatno zapeaeni. Veza poda i zida treba biti prekrivena. Zavretak obrade poda se obino izvodi na podruju gdje je malo vlage ili je proizvod sposoban da se podijeli. Polivinilhlorid zavarena folija moe biti zadovoljavajua, ali u vlanim podrujima ili gdje je esto pranje potrebno, ploice od opeke, zapeaen beton ili tvrdo tlo i polirana povrina kao to terazzo su superiornije. U podruja gdje se kiseline ili baze ili sredstva za ienje primjenjuju mora se koristiti otporni brtveni i spojni materijal. Ako se ovo zanemaruje povrina postane granulirana i porozna i lako skriva mikroorganizme. Gdje su podni odvodni kanali potrebni oni bi trebali biti otvoreni, ako je mogue, plitki i lahki se ienje. Prikljuci na odvode bi trebali biti izvan podruja gdje se osjetljivi proizvodi proizvode i, ako je mogue, kanalizaciju treba izbjegavati u podrujima gdje se sterilane operacije provode. Ako se to ne moe izbjei, moraju biti opremljeni s uinkovitim zatvaraima, po mogunosti s elektrino pokretanim ureajem za toplotnu sterilizaciju .1.1.10.3. Vrata, prozori i spojniceDa bi se sprijeilo nakupljanje praine, sve police, vrata i prozori trebaju stati u ravnini s zidovima. Vrata trebaju biti dobro montirana da se smanji unos mikroorganizama, osim u sluaju se se odrava pozitivni pritisak zraka. U idealnom sluaju, svi prozori proizvodnim podrujima treba da slue samo da bi se omoguio ulazak svjetla, a ne da se koriste za ventilaciju. U podrujima gdje se sterilne operacije provode,pored prozora bitno je imati odgovarajui klima-upravljaki sistem. Nadzemni vodovi u svim proizvodnim podrujima trebaju biti smjeteni daleko od opreme da bi se izbjegla kondenzacija i mogua oneienja pada u proizvod. Ukoliko su zanemarene, cijevi od nehrajueg elika podravaju neto rast mikroorganizma, ali zaostale cijevi predstavljaju problem osim ako se redovito tretiraju s dezinfekcijskim sredstvom onda nee podrati plijesan.1.1.11. Oprema

Svaki komad opreme koja se koristi za proizvodnju i pakiranje lijekova ima svoja osebujna podruja gdje rast mikroorganizama moe biti podran i poznavanje njegovih slabih taki moe posluiti redovitim testovima za kontaminaciju. Vrsta i opseg rasta ovisit e o izvoru oneienja, hranjivim tvarima na raspolaganju i uvjetima okolia, posebice temperaturi i pH.

Slijedee take su zajednike za mnoge dijelove biljke i slue kao opi vodi kako bi se smanjio rizik od mikrobioloke kolonizacije.

1. Sva oprema treba biti laka za rastavljanje i ienje.

2. Sve povrine koje su u kontaktu s proizvodom moraju biti glatke, kontinuirane i bez jama, sa svim otrim kutovima eliminiranim i spojnicama zaobljenim ili prekriveni. Sve unutranja zavarivanja trebaju biti polirana van i ne bi trebalo biti slijepih ulica. Sve dodirne povrine zahtijevaju rutinsku inspekciju na tetu, posebno one sa zaostalom opremom i dvostrukim stijenkama ila i postrojila, budui da pukotine ili rupice u povrini mogu dopustiti proizvodu da curi u podruje na kojem je zatien od ienja i sterilizacijskih agenata, a gdje mikroorganizmi mogu narasti i kontaminirati naknadno serije proizvoda. 3. Ne bi smjelo biti unutarvijanih navoja i svi vanjski navoji trebaju biti lakodostupni za ienje.

4. Spojke matice svih cjevovoda i ventila trebaju biti sposobne za rastavljanje i ienje.

5. Agitator lopatice i osovina po mogunosti trebaju biti u jednom komadu i biti dostupni za ienje. Ako su otrice privrene na osovinu, proizvod moe postati odvojen izmeu osovine i noeva i podravati mikroorganizme. Ako je osovina upakirana u kuite i to kuite je unutar proizvodne posude ono takoer moe djelovati kao rezervoar mikroorganizama.

6. Mehanike britve imaju prednost nad spakiranim kutijama budui da je ambalaa obino teka za sterilizaciju i esto zahtijeva mazivo koje moe osigurati pristup proizvodu. Proizvod takoer mora biti zatien od maziva koje se koristi na drugim pokretnim dijelovima. 7. Ventili trebaju biti sanitarnog dizajna, a svi kontaktni dijelovi moraju biti tretirani tokom ienja i sanitacije, i irok izbor ventila je dostupan za ope svrhe koritenja. Za aseptiki proizvedene proizvode i ispunjene prozvode dostupni su ventili opremljeni parnom barijerom. Ako se membranski ventili koriste, bitna je rutinska provjera membrana. Istroene membrane mogu omoguiti prodiranje proizvoda u sjeditu ventila, gdje je zatien od pranja i sterilizacijskih agenasa, i moe djelovati kao hranjiva podloga za mikroorganizme. Ako se membranski ventili koriste se u vrlo vlanim podrujima, posebno napravljeni poklopac moe biti koristan da se sprijei pristup vode i potencijalni rast mikroorganizama. 8. Svi cjevovodi trebaju nagib daleko od izvora proizvoda i sve procesne i posude za skladitenje trebaju biti na principu samopranjenja. Run-off ventili trebaju biti to je blie spremniku mogue i uzorkovanje kroz njih treba izbjegavati, budui da je svaka hranjiva tvar koja ostane u ventilu moe potaknuti rast mikroorganizma koji bi mogli kontaminirati cijelu seriju. Poeljna su zasebna vrataca za uzorkovanje.

9. Ako se ispuni sistem za vakuum koristi za uklanjanje zraka ili pare iz posude, potrebno je oistiti i dezinficirati sve elementi redovito. To sprjeava ostatke koji mogu biti uvueni u njih da podravaju rast mikroorganizama, koji se kasnije moe vratiti u posudu u obliku kondenzata i zagaditi naknadne serije proizvoda. Ako se se zrak "kapa" natrag u posudu trebao bi proi kroz filter sterilizaciju.

10. Ako je neki filter ili vreica izraena od prirodnih materijala kao to su platno, muslina ili papir , mora se voditi rauna kako bi se osiguralo da su oieni i sterilizirani redovito kako bi se sprijeio rast plijesni, kao to su Cladosporium spp., Stachybotrys spp., i Aureobasidium (Pullularia) pullulans, koji koristi celulozu te e utjecati na njih.1.1.12. Cjevovodi

Najee koriteni materijali za cjevovode su od nehrajueg elika, stakla i plastike, i mogu biti kruti ili fleksibilni. Kontinuirani dijelovi cjevovoda su esto dizajnirani da bi se oistili i sterilizirali u mjestu po protoku agenasa za ienje i sterilizaciju agenasa pri brzini ne manjoj od 1.5ms kroz cijev najveeg promjer u sistemu. Brzina protoka u kombinaciji sa prikladnim sredstvom za ienje uklanja mikroorganizame preko sistema "spuvice" . Da bi bile funkcionalne, cijevi od nehrajueg elika moraju biti zavarene da se formira kontinuirana duina i moraju biti polirane iznutra kako bi se uklonile jame ili pukotine koje bi dale potencijalno pristanite za mikroorganizme. Meutim, im se zglobovi i popreni spojevi uvedu oni pruaju pristanite za mikroorganizme, osobito iza gumenih ili teflonskih O-prstena. U sluaju plastinih cijevi , spojna mjesta mogu formirati povrinu gdje su mikroorganizmi zatieni od ienja i sterilizacijskih agenasa. ienje na mjestu opisano za cjevovode se takoer moe koristiti i za ploe i jedinice cjevaste vrste izmjene topline , pumpe i neke homogenizatore. Meutim, ventili i sve T-komad spojnice za ventile i mjerila temperature i pritiska zahtijevaju runo ienje. Spremnici i reaktori se mogu oistiti i sterilizirati automatski pomou rotirajuih pritisak sprejeva koji su smjeteni na taki u posudi gdje se najvea povrina zida moe tretirati. Ako su prskajue loptice ukljuene u sistem koji ponovno koristi tekuine iz ciscenja u mjestu (CIP tekuine) , onda e biti potrebno ugraditi filter za uklanjanje estica koji moe blokirati pore na spreja . Dijelovi kao agitator, cijevne uvale, prikljuci i odvodi moraju se istiti runo. Priroda mnogih proizvoda ili fabrini dizajn esto ini ienje na mjestu neizvedivo i oni moraju biti demontirani za ienje i sterilizaciju.1.1.13. ienje

Postoji nekoliko tekuina za ienje dostupnih da odgovaraju proizvodu koji elite ukloniti, i agensi ukljuuju kiseline, bazne,anionske i kationske neionske deterdente. Agens koji se odabere mora ispuniti sljedee kriterije:

1. mora odgovarati na povrinu koja se isti i ne uzrokovati koroziju.

2. mora ukloniti proizvod bez ostavljanja ostataka.

3. mora biti kompatibilan s vodom.

Ponekad je kombinirani rastvor za ienje i sterilizaciju poeljan, u kojem sluaju ta dva agensa moraju biti kompatibilna.

1.1.14. Dezinfekcija i sterilizacija

Oprema se moe sterilizirati ili dezinficirati toplotom, hemijskom dezinfekcijom ili kombinacijom ove dvije. Mnogi spremnici i reaktori su sterilizirati parom pod pritiskom, te manji dijelovi opreme i ureaja treba autoklavirati, ali je vano da para ima pristup svim povrinama. Oprema koja se koristi za proizvodnju i pakiranje suhog praka esto je sterilizirana suhom toplotom. Hemijski dezinficijensi najee ukljuuju natrij hipoklorit i organohlorine na 50-100p.p.m , slobodni rezidualni hlor, QACs (0,1-0,2%), 70% (v / v) etanol i 1% (v / v) formaldehid otopina. Metoda dezinfekcije moe biti uronjenjem malih predmeta ili pricanjem unutarnje povrine vee opreme. Kada je postrojenje demontirano za ienje i sterilizaciju, svi elementi poput spojki, ventila, brtvi i O-prstenovi takoer zahtijevaju obradu. Uklanjanje hemijskih dezinficijensa je vrlo vano za fermentacijske procese gdje ostaci mogu utjecati na osjetljive kulture. Svi dezinfekcijski i sterilizacijski procesi za opremu trebaju biti validirani, sa preferencom koritenja mikrobiolokih izazova s organizmima odgovarajueg otpora na sredstvo za dezinfekciju, sterilant ili sterilizacijske uvjete. Nakon to je potrebna log vrijednost redukcije organizama postignuta, fiziki i / ili hemijski parametri mogu biti postavljeni i oni predstavljaju kritine kontrolne take za proces.1.1.15. Mikrobioloke provjere

Bilo kao dio poetne validacije ili, kao dio vjebe, uinkovitost CIP sistema moe se provjeriti izabiranjem uzorka konanog ispiranje s hranjivim agarom, ili testom brisa. Brisevi mogu biti izraene od bilo sterilne vate ili kalcija alginata. Ljestve koritene u sprezi s razrjeivaem koji sadri 1% natrij hexametafosfat otapa tapi i oslobaa organizme skinute sa opreme. Ti organizmi se zatim mogu nanijeti sa hranjivim agarom ili alternativim metodama procjene koje koriste. Brisevi su korisni za provjeru istoe zakrivljenih dijelova opreme, cijevi, otvora, ventila i spojeva, ali ako nije mjerni vodi koriten rezultati se ne mogu se izraziti kvantitativno. Takvo mjerenje moe biti uraeno pritiskivanjem hranjivog agara na ravnu povrinu. Agar se obino se ulije u posebno dizajnirane Petrijeve posudice ili kontaktne ploe, ili je u obliku diska narezanog od cilindra vrste hranjive podloge. Hranjivi agar ili ploa ili diks, kada se inkubiraju, repliciraju kontaminaciju na povrini koja je testirana. Budui da je ova tehnika ostavlja hranjive ostatake na povrini koja se testira, oprema mora biti oprana i resterilirizirana prije upotrebe.Razvoj metoda za brzo otkrivanje mikroorganizama ima prednosti u odnosu na tradicionalne metode, ako su kvantitativni rezultati koriste kao dio kritine kontrolne programa, ali ne i sve metode doputaju utvrivanje oneienja, i moe biti potrebno koristiti kombinaciju metoda, ako je kvalitativno odreivanje potrebno.1.1.16. Oprema i pribor za ienje

Loa upotreba metle i krpe moe znatno poveati broj mikroorganizama atmosfere podizanjem praine ili prskanjem sa vodenim kontaminantima. Da bi se to sprijeilo, moe se koristiti bilo ispravno osmiljen usisava ili metla od sintetikih materijala a koja bi se prala redovno. Bolnika ispitivanja su pokazala da, kada se koristi, zanemarena suha krpa redistribuira mikroorganizme koji su pokupljeni, ali zaputena mokra krpa redistribuira mnogo puta vei broj organizmama nego je pokupila izvorno, jer prua prikladno okruenje za njihov rast. Da bi odravali krpe i slinu opremu za ienje u dobrom higijenskom stanju, utvreno je da je potrebno prvo oprati, a zatim kuhati ili autoklavirati te predmete, i na kraju ih pohraniti u suhom stanju. Rastvori dezinficijens su pronaeni da su bili neadekvatni. Mnogi hemijskih dezinficijensi, a posebno halogeni, neki fenoli i QACs, se inaktiviraju u prisutnosti organske tvari i bitno je da se sav pribor za ienje, kao to su kante i sprejevi odravaju istim. Halogeni ubrzano pogoravaju, ako se koriste razrjeivani nivoi i QACs mogu postati kontaminirani sa Ps. aeruginosa ako je pohranjena razrijeena. Iz tog razloga je najbolje pohraniti glavninu dezinficijensa u koncentriranom obliku i razrijedite ga za koritenje koncentracije samo kako se zahtijeva.

1.2. Kvarenje uzrokovano mikroorganizmima

1.2.1. Uvod

Mnogi lijekovi sadre veliki broj sastojaka koji su obino u kompleksom fiziko-hemijskom odnosu, a koji su tu da bi osigurali da formirana formulacija bude efikasna,stabilna i dovoljno elegantna da bi bila prihvatljiva za samog pacijenta. Ako se desi da mikroorganizmi preive procese proizvodnje, ili da prodriju u lijek u toku skladitenja ili upotrebe, postoji velika mogunost da e se mikroorganizmi susresti sa uslovima okoline koja je povoljna za njihov opstanak i razmnoavanje. U takve mikroorganizme spadaju neprobirljive bakterije, gljvice i plijesni i postoji velika mogunost da doe do kvarenja proizvoda ako se ne poduzmu odreeni koraci da se to sprijei. Kvarenje mikroorganizmima moe ukljuivati:

1. Preivljavanje malih koliina istinskih patogenih mikroorganizama, ili opurtinistikih patogena u velikim koliinama

2. Prisustvo toksinih metabolita mikroorganizama

3. Rast mikroorganizama i inicijacija hemijskih ili fiziko-hemijskih promjena formulacijeOvakva kvarenja obino zavravaju u velikom financijskom gubitku za proizvoaa, bilo preko direktnog gubitka neispravnog produkta ili preko sudskih sporova oteenih korisnika.

1.2.2. Tipovi kvarenja

1.2.2.1. Infekcije uzrokovane kontaminiranim lijekovima

Kada su prisutni, iako su rijetko prijavljeni kao farmaceutski kontaminanti, akutni humani patogeni privlae veliku panju. Npr. infekcije sa Salmonella spp. su uzrokovane kontaminiranim tabletama i kapsulama od strane plijesni, pankreatina, ekstrakta titne lijezde i biljnih spraenih droga gdje su niski nivoi patogena koji su se nalazili u gotovom lijeku povezani sa sirovinama koje su se koristile. Izbijanje kolere u jednoj zemlji Zapadne Afrike je povezano sa upotrebom tenog lijeka koji se pripremao sa kontaminiranom vodom. Za praktini znaaj su bitniji nenametljivi i saprofitni oportunistiki mikroorganizmi koji imaju limitiranu patogenost za zdravu populaciju, ali ako se nau u nekim lijekovima mogu predstavljati znaajnu opasnost za ve komprimitirane pacijente. Npr. Dok je zdrava kornea dosta otporna na infekcije, ona prua slab otpor pseudomonasu i slinim bakterijama ako je ogrebana, oteena ili iritirana hemikalijama. Zbog toga je veliki broj pacijenata izgubio funkcionalan vid zbog upotrebe rastvora za oi koji su bili kontaminirani sa Pseudomonas aeruginosa ili podravali rast ove bakterije. Rastvori za oi koji su sadravali pseudmonas su inficirali kou pacijenata sa tekim opekotinama zbog ega nije mogla biti odraena transplantacija koe kod takvih pacijenata a ponekad i smrt uzrokovana sepsom Gram-negativnih bakterija. Infekcije koe sa ekscemima i respiratorni problemi kod nedonoadi su povezani sa upotrebom krema i masti koje su bile kontaminirane Gram-negativnim bakterijama. Oralne miksture i suspenzije antacida mogu podravati rast Gram-negativnih bakterija i postoje izvjea o ozbiljnim neeljenim efektima kada se ovi preparati apliciraju pacijentima sa oslabljenim imunolokim sistemom usljed antineoplastine hemoterapije. Candida spp. u intravenoznim lijekovima takoer uzrokuje sepsu kod pacijenta koji su imali transplantaciju nekog organa a primaju imunosupresivnu terapiju. Rast Gram-negativnih bakterija u rastvorima koji se koriste za ispiranje mokranog mjehura je uzrok veoma bolnih infekcija istog. Nedavno je nekoliko djece umrlo u Velikoj Britaniji zbog sepse uzrokovane Pseudomonas infekcijom a koja je nastala zbog kontaminacije parenteralnih ljekovitih tekuina u toku aseptike pripreme.Zabiljeene su smrtonosne virusne infekcije koje su nastale zbog upotrebe kontaminiranih ljudskih tkiva ili tekuina koji su bili dio lijekova. Primjeri za ovo ukljuuju infekciju HIV virusom hemolfiliara preko kontaminiranog i neadekvatno tretiranog Faktor VIII produkta koji je dobiven iz nakupina ljudske krvi , te Creutzfeld-Jakobovu bolest (CBJ) nastalu zbog upotrebe inekcija humanog hormona rasta napravljenog od humanih hipofiza od kojih su neke bile kontaminirane. Gram-negativne bakterije sadre lipopolisaharid (endotoxin) u svojoj vanjskoj membrani koji moe ostati aktivan i nakon smrti bakterijske elije a neki mogu preivjeti i sterilizaciju toplotom. Iako su endotoksini neaktivni kada se primjene oralnim putem, oni mogu izazvati akutni ili fatalni febrilni ok ako uu u krvotok preko kontaminiranih infuzija(i u nanogramskim koliinama) ili difuzijom kroz membranu kod kontaminiranih rastvora za hemodijalizu. Akutni bakterijski tokisni koji se povezuju sa trovanjem hranom nisu esto povezani sa farmaceutskim proizvodima iako su aspergili koje proizvodi aflatoksin naeni u nekim biljnim sastojcima. Ipak, mnogi produkti mikrobioloke razgradnje imaju neprijatan okus i miris i pri malim koliinama i to veinu pacijenta odvraa od uzimanja tog lijeka.1.2.2.2. Hemijsko i fiziko-hemijsko kvaranje farmaceutskih proizvoda

Mikroorganizmi predstavljaju znaajan dio prirodnog reciklirajueg procesa prirodnih tvari u okolini. Kao takvi posjeduju raspon degradivnih sposobnosti koje ispoljavaju u relativno blagim fiziko-hemijskim uslovima. Mjeane prirodne zajednice su esto efektivnije za zajedniko kvaranje nego to bi individualna vrsta mogla postii. Intervali napada kompleksne podloge na supstancu se deavaju kada poetni napad od strane jedne grupe mikroorganizama uini supstancu osjetljivijom na dalja kvarenja od strane sekundarnih, naknadnih mikroorganizama. Pod povoljnim uvjetima okoline stvaraju se novi putevi degradacije koji su sposobni da razgrade nove ksenobiotike. Ipak, stopa degradacije materijala koji su otputeni u okolinu varira znaajno, od poluivota tip supstanci u satima(fenoli) do mjeseci(teki deterdeti) i godina(halogeni pesticidi). Generalna stopa kvarenja nekih supstanci ce zavisiti od:1. Hemijske strukture

2. Fiziko-hemijskih osobina okoline

3. Sposobnosti produciranih metabolita da budu izvori korisne energije i prekursori za biosintezu elijskih komponenti a samim time i stvaranju veeg brojam mikroorganizama

Farmaceutske formulacije se mogu smatrati nekom vrstom specijalizirane okoline i stoga se njihova sposobnost na napad mikroorganizma moe procijeniti koritenjem konvencionalnih ekolokih kriterija. Neke prirodne sastojci su posebno osjetljivi na takve napade a i neke sintetske supstance tipa modernih surfaktanata se smatraju da se brzo degradiraju nakon izlaganja uvjetima okoline. Sirovi ekstrakti biljnih i ivotinjskih droga posjeduju pored terapijskih agenasa i niz mikrobiolokih nutrienata. To u kombinaciji sa nestabilnim fiziko-hemijskim karakteristikam, osim ako se ne poduzmu koraci da se oni smanje, ostavlja mnoge formulacije sa visokim rizikom od napada mikroorganizma.

1.2.3. Farmaceutski sastojci osjetljivi na napad mikroorganizma

Povrinski aktivne supstance. Anionski surfaktanti tipa alkalnih metala i aminskih sapuna masnih kiselina su generalno stabilni zbog blego alkalne pH formulacije iako se redovno degradiraju kada se razrijede. Alkil i benzilalkil sulfonati i sulfatni esteri se metaboliziraju ko-oksidacijom njihovih terminalnih metilnih grupa nakon ega slijedi niz oksidacija alkilnih lanaca i cijepanja aromatskog prstena. Prisustvo lananog granjanja ukljuuje dodatne a-oksidativne procese. Generalno, jednostavnost degradacije opada sa porastom duine lanca i kompleksnosti granjanja alkilnog lanca. Ostaci sulfonat i sulfatnih estera se konvertiraju u sulfate, iako su sulfonatni ostaci mnogo nestabiliniji nego oni estera.Neionski surfaktanti tipa alkilpolioxietilen alkohola koji je emulgator su redovno metabolizirani od strane mikroorganizama. I ovdje poveanje duine lanca i granjanja smanjuje jednostavnost napada. Alkilfenolpolietilen alkoholi su napadnu slinim mehanizmom, ali su dosta otporniji. Lipolitiko cijepanje masnih kiselina od sorbitanskih estera, polisorbata i saharoznih estera je praenoo degradacijom cikline jezgre to rezultira stvaranjem brojnih malih molekula koje mogu sluiti za rast mikroorganizama.Amfolitiki surfaktanti bazirani na fostatidima, betainima i alkil amino susptituisane amino kiseline su izuzetno znaajna grupa surfaktanata i dobro se biorazgrauju.

Kationski surfaktanti koji se koriste u farmaciji kao antiseptici i konzervansi se sporo degradiraju pri velikim razblaenjima. Pseudomonas bakterija je redovno naena u rastvorima kvarternih amonijanih antiseptika, iako veinom zbog drugih komponenti koje ulaze u sastav tog rastvora, iako je odreeni stepen metabolizma primjeen kod ovih surfaktanata.

Organski polimeri.Mnogi agensi za poveanje gustoe i suspenzibilnosti koriteni u farmaciji su predmeti depolimerizacije od strane mikroorganizama preko specifinih grupa ekstracelularnih enzima, to rezultira stvaranjem nutritivnih fragmenata i monomera. Primjeri takvih enzima su amilaze, pektinaze,celulaze, uronidaze,dekstranaze i proteaze. Agar je primjer dosta inertnog polimera i kao takav se koristi za postizanje vee krutosti medija za kultivisanje. Polietilen glikoli male molekularne mase se redovno razgrauju nizov oksidacija hidrogenugljikovog lanca ali oni vee molekulske mase su neto tei za razgradnju. Sintetski pakovni polimeri tipa najlona, polistirena i poliestera su ekstremno otporni na napade, do je celofan neto osjetljiviji na napade u vlanoj sredini.Humektansi. Supstance male molekulske mase tipa glicerola i sorbitola se nalaze u nekim produktima radi redukcije gubitka vode i uglavnom se lako metaboliziraju osima ko se nalaze u velikim koncentracijama.

Masti i ulja. Ove supstance su esto napadnute ako su dispergovane u vodenim formulacijama tipa emulzija tipa ulje/voda. Napadi gljvica su zabiljeeni na filmovima(na povrini) ulja u rasutom stanju ili tamo gdje je vodena faza u kapljicama kontaminirala rasutost uljane faze. Lijekovi bazirani na emulzijama tipa ulje/voda se rjee susreu u odnosu na one u formulacijama hrane gdje se napada mikroorganizmima moe isto tako dogoditi zbog visoke solubilnosti oksigena u mnogim uljima. Lipolitiko cijepanje triglicerida oslobaa glicerol i masne kiseline nakon ega slijedi oksidacija alkilnog lanca i produkcija ketona. Metabolizam mikroorganizmima kod farmaceutskih hidrogenugljikovim uljima je rijedak, ali on je problem kod mainkoj tehnologiji kada se vodene kapljice nakupe u spremitima masti to uzrokuje kolonizaciju gljivica koja dovodi do korozije.1.2.4. Sredstva za zaslaivanje, poboljanje okusa i boje

Mnogi eeri i druge supstance za zaslaivanje koje se koriste u farmaciji su sami po sebi supstrati za rast mikroorganizama. Meutim, neki se koriste u veoma visokim koncentracijama u videnim produktima da bi redukovali aktivnost vode i inhiborali napad mikroorganizama.

Davno, veliki broj sredstava za bojenje (tartazin i amarant) i sredstava za poboljanj eokusa (nanina voda) su drane kao improvirirani rastvori za iznenadne bolesti ali oni su esto podravali rast Pseudomonas spp. ukljuujui Ps.aeruginosa. U dananje vrijeme se preporuuje da takvi rastvori sadre konzervanse ili da se pripremaju neposredno prije upotrebe razblaivanjem alkoholnih rastvora koji su mnogo manje podloni napadu mikroorganizama.

1.2.4.1. Terapijska sredstvaMogue je demonstrirati da razliite vrste mikroorganizama u laboratorijskim uslovim amogu metabolizirati veliki raspon lijekova, to rezultira u gubitku aktivnosti tih lijekova. Materijali koji su ranoliki kao alkaloidi (morfin, strihnin, atropin), analgetici (aspirin, paracetamol), talidomid, barbiturati, steroidni esteri i bademova kiselina se mogu metabolizirati i sluiti kao supstrati za rast mikroorganizama. Mikroorganizmi s emogu koristiti za provoenje suptilinih transformacija na steroidnim molekulama koje ine osnovu komercijalnog produkta (terapijski steroidni agensi). Izvjetaji o unitavanju ljekovite supstance u stvarnim lijekovima su manje frekventni. Ipak, primjeri ukljuuju metabolizam atropina u kapima za oi od strane kontamiriranih gljivica; inaktivaciju pencilinskih inekcija od strane bakterija koje produkuju laktamazu; metabolizam steroida u tabletama i kremama od strane gljivica, hidroliza aspirina u suspenziji od strane bakterija koje produkuje esteraze i deaktivacija hloramfenikola u oralnom pripravku od strane kontaminanta koji proizvodi acitelazu.1.2.4.2.Konzervansi i dezinficijensi

Mnogi konzervansi i dezinficijensi se metabiliziraju preko velikog broja Gram-negativnih bakterija, iako se to ee dogaa pri koncentracijama koje su nie od njihovih efektivnih koncentracija. Ipak, kvarterni amonijani antimikrobni agensi bivaju polako napadnuti. Konzervansi iz grupe organske ive koji se isputaju u rijeke iz tvornica papira se ekstenzivno pretvaraju u toksine alkil iva komponente koji mohu dospjeti u ljudski organizam preko lanca ishrane. Degradacija ovih agenasa pri efektivnim koncentracijama je manje zabiljeena, ipak postoje pojave rasta pseudomonasa u otopinama kvarternih amonijanih antiseptika i hlorheksidina koji su skladiteni a rezultirali su infekcijama pacijenata. Presudomonas spp.metaboliziraju konzervans 4-hidroksibenzoat ester koji sadran u kapima za oi i uzrokuje ozbiljne infekcije a takoer ih metabolizira i u oralnim suspenzijama i otopinama. Vano je ovo upamtiti prilikom odabira konzervanasa za formulaciju

1.2.5. Vidljivi uinci napada mikroorganizama na farmaceutske produkte

Mikrobioloki kontaminanti zahtijevaju da najprije napadnu sastojke nekog lijeka i formiraju supstrate potrebne za biosintezu i proizvodnju energije prije nego ro se mogu razmnoiti do onog nivoa gdje postaje oigledno kvarenje. Npr. 106 mikroorganizama e imati ukupni degraditivni efekat oko 106 puta bre nego jedna elija. Ipak, rast i napad mikroorganizama moe biti lokaliziran na povrini vlanih filmova ili nejednako rasporeen u volumenu viskozne formulacije tipa krema.

Slika 1. Presjek kroz neadekvatno konzervirano maslinovo ulje, emulziju ulje/voda u naprednom stadiju mikrobiolokog kvarenja; prikazuje : A, diskoloraciju, vodena faza iscrpljena od ulja;B, uljano-globularni kremasti sloj;C-koalescentni uljani sloj iz pukle emulzije; D rast gljivinih micelija na povrini.

Prve naznake kvarenja su najee organoleptike, sa otputanjem metabolita neprijatnog mirisa i okusa poput kiselih masnih kiselina, ribljih amina, pokvarenih jaja, zemljeni ukus i miris. Produkti esto postanu nejednako bezbojni zbog raznih pigmenata mikroorganizama. Sredstva za poveanje gustine tipa tragakante, akacije ili karboksimetilceluloze mogu biti depolimerizirani to rezultira gubitkom viskoznosti i sedimentacijom suspendiranih sastojaka. Nasuprot tome, mikrobioloka polimerizacija eera i surfaktanata moe producirati ljigave viskozne izrasnline u sirupima, amponima i kremama. Promjene u pH vrijednosti produkta se mogu desiti bez obzira da li se otputaju kiseli ili bazni metaboliti i ona moe postati toliko izmijenjena da doputa sekundarni napad od strane mikroorganizama koji su bili predhodno inhibirani inicijalnom pH produkta. Plinoviti metaboliti mogu biti vidljivi kao zarobljeni mjehurii unutar viskoznih formulacija.

Kada je kompleksna formulacija tipa emulzije ulje/voda predmet napada posmatra se progsivno kvarenje proizvoda. Metabolizam surfaktanata e smanjiti stabilnost i ubrzati matenje uljanih globula. Lipolitiko oslobaanje masnih kiselina iz ulja e smanjiti pH vrijednost i potsticati koalescenciju uljanih globula uzrokovati pucanje emulzije. Masne kiseline i njihovi produkti dobiveni ketonskom oksidacijom e osigurati kiseli okus i neugodan miris, a mjehurii gasovitih metabolita e biti vidljivi i pigmenti mogu uzrokovati diskoloraciju produktu (slika 1). 1.2.6. Faktori koji utiu na mikrobioloko kvarenje farmaceutskih produkata

Razumijevnje uticaja hemijskih i fiziko-hemijskih parametara okoline na mikroorganizme e omoguiti suptilne manipulacije formulacija da bi se stvorili uslovi koji su to je vie mogue nepovoljni za rast i kvarenje a da su u limitima prihvatljivosti za pacijenta i terapijske efikasnosti. Osim toga ukupna svojstva odreene formulacije e ukazati na njenu osjetljivost na napade razliitih klasa mikroorganizama.

1.2.6.1. Tipovi i veliine kontminanata

Iako postoji odreena mogunost da e neki posebno agresivni mikroorganizam prodrijeti i kontaminirati lijek, postoje elementi preko kojih se moe predvidjeti njegovo prodiranje uzimajui u obzir faktore okoline i najvjerovatniju primjenu lijeka i historiu slinih lijekova. Folmulator onda moe ugraditi to je vie zatitinih organizama u formulaciju tipa dodavanje dodatnih konzervanasa u sirup ako postoji povean rizik kontaminacije sa osmotolerantnim kvascem. Ako se ipak neuspjeh dogodi poznavanje ekologije mikroorganizama i paljiva identifikacija kontaminanata moe biti korisna u otkrivanju neispravnih koraka u dizainiranju i produkciji produkta. Niske koncentracije kontaminanata koje je nemogue replicirati u produktu moda ne uzrokuju kvarenje ali ako doe do neoekivane promjene u strukturi mikroorganizma ugraena zatita moe postati zatrpana i nastaje kvarenje. Ovo se moe desiti ako:

1. su sirovine neobino kontaminirane

2. doe do propusta u protokolu ienja biljnih supstanci

3. doe do velikog rasta mikroorganizama iz opskrbljujuih cjevovoda

4. doe do promjene procedura u proizvodnji

5. nastanu radovi ruenja u blizini tvornice

6. doe do zloupotrebe brutoproizvoda tokom administracije

Ipak, veliina estica nije uvijek pouzdan indikator potencijala kvarenja. Niske koncentracije agresivnog pseudomonasa u otopini koja je slabo konzervirana mogu predstavljati veliki rizik u odnosu na tablete koje sadre velike koncentracije bakterijskih i gljivinih spora.

Kada agresivni kontaminant ue u lijek moe proi odreeno lag vrijeme prije nego to pone znaajno kvarenje, a to trajanje tog vremena se smanjuje disproporcionalno sa poveanim brojem kontaminanata. Mogue je uspostaviti neku kontrolu za formulacije koje su dispenzirane ex-tempore specificiranjem kratkog roka trajanja, npr.dvije sedmice. Ipak, obzirom da postoji due vrijeme izmeu proizvodnje lijeka i njegove administracije fabrikih lijekova, mogue je da doe do napada mikrorganizama tokom tog vremena ukoliko se neto ne poduzme da se to sprijei. Izolacija odreenog mikroorganizma iz znaajno pokvarenog proizvoda ne mora znaiti da je upravo taj mikroorganizam bio inicijator napada. Moe se raditi o sekundarnom kontaminantu koji je prerastao primari izvor kvarenja nakon to je dolo do promjene fiziko-hemijskih karakteristika od strane primarnog mikroorganizma.1.2.6.2. Nutritivni faktori

Jednostavni nutritivni zahtjevi i metabolika adaptibilnost veine saprofitnih mikroorganizama im omoguava da iskoriste mnoge komponente lijekova kao supstrate za biosintezu i rast, a ti supstrati ne ukljuuju samo sastojke ve i veliki broj materijala u tragovima koji se nalaze u njima. Upotreba sirovih biljnih ili ivotinjskih produkata u formulacijama omoguava dodatnu nutritivnu okolinu. ak e i demineralizirana voda koja je pripremljena nekom od metoda jonske izmjene sadravati dovoljno nutritiva koji e dozvoliti rast mnogih Gram-negativnih mikroorganizama iz vode tipa Pseudomonas spp. Kada pak u lijekovima ne doe do rasta mikroorganizma to najee nije zbog ogranienih koliina nutrienata ve zbog drugih karakteristika koje ne podravaju rast tipa fiziko-hemijskih ili toksinih karakteristika. Mnogi akutni patogeni zahtijevaju specifine faktore za rast a ti faktori su povezani sa tkivima koje napadaju a koji su inae prirodno odutni u famraceutskim formulacijama. Zbog toga nije vjerovatno da e se razviti u njima, iako mogu ostati vijabilni i infektivni neko vrijeme u nekih suhim proizvodima gdje su uslovi povoljno zatitni za njih.1.2.6.3. Sadraj vlage: aktivitet vode (A)

Mikroorganizmi zahtijevaju neometan pristup vodi u dovoljnim koliinama za rast. Iako neki lijekovi koji su bogati otopinama tipa sirupa djeluju mokri , rast mikroorganizama u njima moe biti otean jer se mikroorganizmi za tu vodu moraju boriti sa velikim brojem molekula eera i drugih molekula u formulaciji koje imaju redovno interakciju sa vodom preko hidrogenovih veza. Koliina slobdne vode u formulaciji koja je dostupna mikroorganizmima za rast se moe izraunati mjerenjem aktiviteta vode (Aw). to je vea koncentracija rastvora time je manji aktivitet vode. Sa izuzetkom halofilnih bakterija, veina mikroorganizama najbolje raste u razrijeenim otopinama( visok Aw) i kako koncentracija otopine raste(manji Aw), stope rasta se smanjuju do minimalne, inhibitorne Aw. Limitirajue vrijednosti Aw su slijedee: Gram-negativni tapii 0,95; stafilokoki, mikrokoki i laktobacili 0,9 i veina plijesni 0,88. Osmotolerantni kvasac koji fermentira sirup kvari proizvode sa vrijednosti Aw od 0,73, dok neke filamentozne gljivice mogu rasti i pri niim vrijednostima,tipa Aspergiluus glaucus na 0,61. Aw vrijednost vodenih formulacija se moe smanjiti da bi se poveala otpornost na napade mikroorganizama dodatkom visoko koncentriranih eera ili polietilen glikola. Ali ipak, ak i sirup BP (66% saharoza i Aw=0,86) nekada ne moe da sprijei kvarenje pod uticajem osmotoleratnog kvasca i moraju se dodati jo neki konzervansi.Kako se nastavlja trend da se saharoza eliminira iz lijekova, istrauju se alternativne otopljene tvari, tipa sorbitola i fruktoze, koje ne potiu zubni karijes. Upotreba salamure koja se koristi za konzervisanje mesa bi bila organolepriki neprihvatljiva za lijekove. Aw se takoer moe smanjiti suenjem, iako e suhi, higriskopni lijekovi( tablete, kapsule, prahovi itd) zahtijevati posebno pakovanje koje e sprijeiti resorpciju vode i posljedini rast mikroorganizama( slika 2.). Sada su dostupni premazi film tableta koji uveliku smanjuju unos vodene pare tokom skladitenja. To moe doprinijeti poveanoj stabilnosti prema mikroorganizmima tokom sladitenja u vlanim podnebljima, a iako je upotreba folije efikasnija, ona je takoer i skuplja.

Slika 2. Rast gljivica na tabeli koja je postala vlana (povien Aw) u toku skladitenja u vlanim uslovima. Primijetiti rijetkost micelija i konidiofora. Kontaminant pripada rodu Penicillium sp.

Kondenzirani sloj vode se moe nakupljati na povrini inae suhih proizvoda tip tableta ili rasuto ulje tokom skladitenja u vlanom okruenju gdje vladaju oscilacije temperature, to rezultira sa dovoljno visokom Aw da bi se pokrenuo rast gljivica. Viak vode stvoren respiracijom moe onda jo vie podii vrijednost Aw, podstiui rast. Diluirani vodeni slojevi koji se formiraju a povrinama viskoznih proizvoda tipa sirupa i krema, ili slojevi koji isijavaju zbog sinereze u hidrogelovima mogu dosegnuti dovoljno visoku Aw da dozvole kvarenje preko povrinskih kvasaca i gljivica.

Inhibicija rasta mikroorganizama redukcijom vrijednosti Aw je kompleksnija nego samo vezivanje molekula vode jer su neki rastvori efikasniji u inhibiranju napada mikroorganizama u odnosu na posebne tipove mikroorganizama iako se koriste pri slinim vrijednostima Aw. Mehanizmi ovih reakcija ukljuuju interference sa elijskom osmoregulacijom i proizvodnjom energije.1.2.6.4. Redoks potencijal

Sposobnost mikroorganizama da rastu u nekoj okolini je pod uticanjem oksido-redukcione ravnotee (redoks potencijal) obzirom da oni zahtijevaju kompatibilne terminalne elektron akceptore za funcionisanje njihovih resporatornih puteva. Vakumska pakiranja hrane, ili stavljanje adsorbenasa kisika u pakovanje da bi se smanjile koncentaracije kisika, reduciraju napade nekih obaveznih aerobnih bakterija koje su odgovorne za kvarenje, ali to ne uklanja svo nastalo kvarenje. Uklanjanje kisika iz lijekova da bi se kontroliralo kvarenje nije praktian prijedlog iako se koristi za kontrolu nebioloke oksidacije. Koritenje karbon dioksida za konzerviranje pia se vie oslanja na specifino antimikrobno djelovanje karbonske kiseline nego na uklanjanje kisika. Neka viskozna hrana, posebno ona koja sadri meso, ima dovoljno nizak redoks potencijal da dozvoli rast opasnih anaerobnih Clostridia, ali to je malo vjerovatno u veini farmaceutskih preparata. Redoks potencijal u slabo viskoznim emulzijama moe biti dosta visok zbog osjetnije topivosti kisika u veini masti i ulja.1.2.6.5. Temperatura skladitenja

Kvarenje farmaceutskih preparata se moe desiti u rasponu od 20 do 60 C, iako je to mnogo manje vjerovatno na ovim ekstremnim vrijednostima. Stvarna temperatura skladitenja moe selektivno oderediti kvarenje od strane odreenih vrsta mikroorganizama. Skladitenje na temperaturi -20 C i nie se koristi za dugorono skladitenje hrane i nekih farmaceutskih sirovina, te za dispentiranu totalnu parentarelnu nutriciju (TPN) koja se u bolnicama pri -20 C skladitila na krae periode da bi se doatno smanjio rizik od rasta bilo kakvih kontaminanata koje su mogle dospijeti u proizvod prilikom aseptike izrade. Sirupi koji se mogu ponovo napraviti i multi-dozne kapi za oi se ponekad izdaju sa natpisom uvati na hladnom mjestu kao to je friider (8-12 C), djelomino da bi se smanjio rizik kontaminacije u upotrebi koja se moe javiti prije isteka roka trajanja. Po konvenciji se preporuuje da se voda za inekcije uva pri 80 C ili vie nakon destilacije i prije pakovanja i sterilizacije da bi se sprijeio ponovni rast Gram-negativnih bakterija i otputanje endotoksina.1.2.6.6. pH vrijednost

Ekstremna pH vrijednost sprijeava napad mikroorganizama, iako sposobnost slabe plijesni da raste i u diluiranoj hirdohlorinoj kiselini primorava konzervaciju i analitikih standarda kiselina. Kvarenje u neutralnoj sredini je vie izgledno, a izvjetaji pokazuju prisustvo presudomonasa i povezanim Gram-negativnih bakterija u miksturama antacida, vodica za ispiranje sa ukusima i u destiliranoj i demineralniziranoj vodi. Na pH preko 8 npr. kod emulzije na bazi sapuna je kvarenje rijetko. Kod proizvoda sa niskom pH poput sirupa sa okusom voa(pH= 3-4) je kvarenje od strane plijesni ili kvasaca je vie izgledno. Kvasac moe metabolizirati organske kiseline i poveati pH do onih vrijednosti gdje se moe javiti sekundarni bakterijski rast. Iako je dobro poznato namijetanje pH vrijednosti hrane za uvanje od kvarenja ( krastavac,slata od kupusa, jogurt itd.) nije praktino da se pravi namjerna primjena ovoga za lijekove.1.2.7. Dizajn pakovanja

Pokovanje moe da ima veliki uticaj na stabilnost mikroorganizama nekih formulacija, na nain da kontrolie ulazak kontaminanata tokom skladitenja i upotrebe. Ulau se veliki napori da bi se dizajnirali kontejneri koji bi sprijeili ulazak mikroorganizama u lijekove za parenteralnu primjenu zbog velikog rizika od mogue infekcije. Samozatvarajui gumeni jastuii se moraju koristit da bi se sprijeio ulazak mikroorganizama u kontejnere multi-doznih inekcija nakon povlaenja sa potkonom iglom. Posude sa irokim grlom za kreme e dozvoliti ulazak prstiju sa kontaminantima visokog stepena kliconotva, i ovo se moe smanjiti zamjenom tih posuda sa uskim malznicama i tubicama sa fleksibilnim otvaranjem. Tamo gdje se lijek oslanja na nizak Aw da se sprijei kvarenje, pakiranje tipa folija mora biti od vodootpornog materijala sa potpuno efikasnim zatvaraima. Kartonsko vanjsko pakovanje i naljepnice mogu postati supstrati za napad mikroorganizma u vlanim uvjetima pa se esto dodaju konzervansi da se smanji rizik od oteenja.

1.2.8. Zatita od mikroorganizama unutar farmaceutskih proizvoda

Preivljavanje mikroorganizama u odreenim okolinama je pod uticajem prisustva razliitihinertnih materijala. Tako, mikroorganizmi mogu biti rezistentni na toplinu i suenje u prisustvu nekih polimera tipa kroba, akacije ili elatine. Adsorpcija na prirodni materijal moe pomoi uspostavljanju i preivljavanju u nekim okolinama. Postoje vjerovanja, ali nisu poduprijeta dokazima, da prisustvo nekih suspendiranih estica tipa kaolina, magnezijum trisilikata ili aluminij hidroksid gela mogu uticati na dugovjenost kontaminanta u lijekovima koji ih sadre a i prisustvo nekih surfaktanata, suspendirajuih agenasa moe poveati otpornost mikroorganizama na konzervanse, iznas i preko njihovog inaktivirajueg efekta tog agensa.1.3. Konzerviranje lijekova upotrebom antimikrobnih agenasa: osnovni principi

1.3.1. Uvod

Antimikrobni konzervans moe biti ukljuen u formulaciju da bi se dodatno smanjio rizik od kvaranje, i poeljno, da ubije predviene niske nivoe kontaminanata koji su ostali u nesterilnom lijeku poslije proizvodnje ili da ubije one koji su ostali u proizvodu tokom skladitenja, ili prilikom ponovljenog uzimanja doza iz vie-doznog kontejnera. Ako lijek posjeduje malu mogunost da podstie rast ili preivljavanje kontaminanata i tamo gdje je rizik od infekcije mali, kao to je kod tableta, kapsula i suhih praaka, onda dodavanje konzervansa i nema ba smisla. Konzervanse ne treba dodavati da utiu na nepravilne neuspjehe u slabo kontrolisanim proizvodnim procesima zbog nesigurnosti uspjeha istih i njihovog nepotrebnog troenja prije ispunjavanja namijenjene uloge . Loa praksa je postojanje obiaja da se dodaju konzervansi u lijekove sterilisane filtracijom da bi zatitili proizvod od neadekvatnih propusta filtera nije dotakla pravi problem za adekvatnom validacijom filtracionog sistema. Idealno bi takvi konzervansi trebali :

1. Biti sposobni da brzo ubiju sve mikroorganizme nakon to uu u lijek

2. Da ne budu iritantni ili toksini za pacijenta

3. Biti stabilni i efektivni kroz itav ivotni vijek lijeka

4. Biti selektivni u reagovanju sa kontaminantima a ne sa komponentama lijeka

Naalost , najaktivniji antimikrobni agensi su esto neaktivni, imaju zanaju interakciju sa komponentama formulacije i pacijentima kao i sa mikroorganizmima. Nakon to se izdvoje toksini, iritirajui i reaktivni agensi, oni koji ostanu uglavnom imaju skrobnu antimikrobnu efikasnost, i trenutno ne postoje nikakvi konzervansi koji su dovoljno netoksini za koritenje u visoko-osjetljivim podrujima npr. za inekcije koje idu u tkivo centralnog nervnog sistema ili za upotrebu u oku. Odreeni broj mikrobioloki efektivnih konzervanasa koji se koriste u kozmetici uzrokoju znaajni broj kontraktnih dermatitisa, i zbog toga se izbjegava njihovo koritenje u farmaceutskim kremama. Iako je poeljno da se brzo ubiju svi kontaminanti koji uu u lijek, to moe biti jedino mogue za relativno jednostavne vodene otopine tipa kapi za oi ili inekcija. Za kompleksne fiziko-hemijske sisteme tipa emulzija i krema realistinije je da se ostvari inkubacija rasta i radije sporija stopa ubijanja mikoroorganizama. Da bi se postigla najvea mogua efektivnost konzervansa, potrebno je uzeti u obzir sve one parametre koji utiu na antimikrobnu aktivnost unutar lijeka.

1.3.2. Efekat koncentracije, temperature konzervansa i veliine inokuluma

Promjene u efikasnosti konzervansa variraju eksponencijalno sa promjenama u konecentraciji ( vidi koncentracioni eksponent 77) , a stopa varijacije zavisi od tipa agensa. Npr. smanjenje koncentracije fenola (rj=6) daje 64 puta (26) redukciju aktivnosti, dok slino razblaenje za hlorheksidin (77=2) smanjuje sposobnost ubijanja za samo 4 puta (22). Promjene u temperaturi produkta e mijenjati efikasnost u proporcijama, u vezi sa razliitim tipovima konzervansa i razliitih grupa mikroorganizama (vidi temperaturni koeficijent Q10). Zbog toga pad temperature sa 30 na 20 C moe rezultirati gubitkom sposobnosti ubijanja 5 puta ili 45 puta prema E.coli od strane fenola(Q10=5) ili etanola (Q10=45). Ako i temperatura i koncentracija variraju istovremeno, situacija je dosta kompleksnija, ali je predloeno, ako npr. 0,1 % rastvor hlor krezola (77=6, Q10 =5) ubije upotpunosti suspenziju E.coli na 30 C u toku 10 minuta, zahtijevalo bi se oko 90 minuta da se postignu slini efekti ako se temperatura spusti na 20 C i blago pregrijavanje tokom proizvodnje je rezultiralo sa 10 % gubicima u koncentraciji hlorkrezola usljed isparavanja (ostali faktori su ostali isti). Molekule konzervansa se mogu koristiti tako da inaktiviraju mikroorganizme i da meudjeluju nespecifino sa znaajnim koliinama otpada kontaminanata koji se stvara tokom upotrebe. Ovo e rezultirati u progresivnom i eksponencijalnom padu u efikasnosti preostalog konzervansa. Kapacitet konzervansa je termin koji se koristi da opie nakupljajue nivoe kontaminanata sa kojima se konzervisana formulacija moe nositi prije nego postane toliko potroen da je neefikasan. Ovo varira sa tipom konzervansa i kompleksnosti formulacije.

1.3.3. Faktori koji utiu na dostupnost konzervansa

Mnogi konzervansi meudjeluju sa rastvorom odnosno sa uobiajno koritenim sastojcima u farmaceutskim formulacijama kroz niz naina npr. preko slabih privlaeih veza kao i sa bilo kojiim mikroorganizmom koji je prisutan. Ovo moe rezultirati u nestabilnoj ravnotei u kojoj je samo mali broj od ukupno prisutnih konzervanasa dostupan da inaktivira relativno malu masu mikroorganizama, i rezultirajua stopa ubijanja moe biti puno manja nego to bi se oekivala iz performanse jednostavnih vodenih otopina. Nedostupni konzervans moe ipak doprinijeti ukupnoj irinantnosti proizvoda. Generalno se vjeruje da tamo gdje je koncentracija otopine veoma visoka, i Aw znatno snien, efikasnost konzervansa je znaajno smanjena i moe doslovice biti iritantna pri vrlo niskom Aw. Praksa ukljuivanja konzervansa u proizvode sa niskom Aw vrijednosti tipa tableta i kapsula postaje besmislena. Ovo bi samo prualo minimalnu zatitu za suhe tablete, jer u sluaju da se one ovlae postae pokvarene zbog drugih, nemikrobnih razloga.

1.3.3.1. Efekat pH vrijednosti produkta

Kod slabo-kiselih konzervanasa aktivnost potie primarno od nejoniziranih molekula i one imaju znaajnu efikasnot na pH vrijednost gdje je jonizacija mala. Zbog toga benzoina i sorbinska kiselina ( pKa=4,2 i pKa=4,75) imaju ogranienu korist kao konzervansi iznad pH=5, dok 4(p)-hidroskibenzoat ester sa svojom nejoniziranom esterskom grupom i blago joniziranom hidroksil supstituenta (pKa=8,5) imaju mjerene zatitne efekte ak i pri neutralnoj pH. Aktivnost konzervansa tipa kvarternih amonijevih iona i hlorheksidina vjerovatno lei u njihovim prisutnim kationima i efektivni su u proizvodima neutralne pH. pH formulacije moe direktno uticati na osjetljivost mikroorganizama na konzervanse.

1.3.4. Efikasnost u viefaznim sistemima

U viefaznoj formulaciji tipa ulje/voda emulzije, molekule konzervansa e se raspodijeliti u nestabilnoj ravnotei izmeu vodene i uljane faze, micele surfaktanta solubilizacijom, polimerni suspendirajui agensi i drugi rastvori adsorpcijom i bilo koji mikroorganizmi prisutni. Generalno , ukupna aktivnost konzervansa moe biti povezana sa malim porcijama molekula konzervansa koji je ostao nevezan u vodenoj fazi, iako kada on postane potroen sporo moe se oekivati ponovno uspostavljanje ravnotee izmeu komponenti. Gubitak neutralnih molekula u uljanu fazu dovodi do toga da i micelarna faza moe biti favorizirana ispred ionskih vrsta, iako su naene znaajne varijacije u distribuciji izmeu razliitih sistema. Obzirom na ove potencijale za znaajnu redukciju u efikasnosti raeni su veliki napori da se razrade jednaine u kojima moemo zamijeniti sistemske parametre tipa particionog koeficijenta, konstanti vezivanja za surfaktante i polimere i osnos ulje/voda radi dobijanja priblinijih nivoa konzervansa koji ostaje u vodenoj fazi. Iako su neka umjereno uspjena predvianja dobivena iz vrlo jednostavnih laboratorijskih sustav, oni su dokazali ogranienu praktinu vrijednost jersu podaci za vie zahtijevanih parametara bili nedostupni za tehniki iste sastojke ili sloenije komercijalne sisteme.1.3.5. Efekat kontejnera ili pakovanja

Dostupnost konzervansa se moe znaajno smanjiti usljed interakcije sa ambalaom. Primjeri ukljuuju proimanje fenolnih konzervansa u gumene dijelove viedozne injekcije ili kontejnera za ukapavanje u oko i njihove interakcije s fleksibilnim najlonskim tubama za kreme. Nivo kvaternog amonija kao konzervansa u formulacijama je znatno smanjen zbog adsorpcije na povrinu plastine i staklene posude. Volatilni konzervansi poput hloroforma se tako lako gube rutinskim otvaranjem i zatvaranjem kontejnera ime je njihova korisnost prilino ograniena za konzerviranje lijekova u zatvorenim , nepropusnim kontejnerima tokom skladitenja, sa prilino kratkim vremenom koritenja kada se otvore.1.3.6. Osiguranje kvaliteta i kontrola rizika od prisustva mikroorganizama u lijekovima

Osiguranje kvalitete (QA) odnosi se na shemu upravljanja koji obuhvata sve postupke potrebne za pruanje visoke vjerojatnosti da e lijek biti usklaen dosljedno na odreeni opis kvalitete (formalizirana mjera njegove sposobnosti za svrhu za koju je namijenjen) u svakoj prigodi. To ukljuuje dizajn formulacije i razvoj (R & D), dobru farmaceutsku proizvoaku praksu (GPMP), to ukljuuje i kvalitetu kontrole (QC), i post-marketinko praenje. Budui da mnogi mikroorganizmi mogu biti opasni za pacijente i / ili pokvariti formulacije ako uu i ostanu aktivni u lijekovima potrebno je izvriti procjenu rizika kontaminacije za svaki proizvod uvidom u svaku fazu njegovog oekivanog ivota od sirovina do primjene, i razviti strategije koje imaju za cilj smanjiti ukupni rizik na prihvatljivo niske razine. Procjena rizika koji se odnosi na mikroorganizme se komplicira zbog neizvjesnosti okotane infektivnosti i opasnosti kvarenja i rizika za mnoge kontaminante potekoa u mjerenju tane performanse u sloenim sistemima. Obzirom da posljedice neuspjeha proizvoda i tete pacijentima e mogu biti ozbiljne za proizvoaku kompaniju, uobiajeno je da se prave najgore mogue pretpostavke i dizajn strategije za pokrie u potpunosti; manji problemi su i tada obuhvaeni. Jer, na primjer, nemogue je garantovati da e bilo koji mikroorganizam biti neinfektivan, pretpostavka se sastoji od postavke da su svi mikrobi potencijalno zarazni za puteve primjene, gdje je vjerojatnost zaraze od kontaminanata visoka, takvi lijekovi se dostavljaju u sterilnom obliku. Takoer, mora se pretpostaviti da oni koji apliciraju lijekove nisu uvijek vrlo vjeti i motivirani u tehnikama kontrole zagaenja , i dodatne zatitne mjere za kontrolu rizika su primjerenije takvim situacijama. To moe ukljuivati detaljne informacije o primjene, pa ak i trening, uz pruanje formulacije visoke kvalitete.1.3.7. Osiguranje kvaliteta prilikom razvoja i dizajna formulacije.Vjerojatno, veina rizika za mikrobioloke infekcije i kvarenja koje proizlaze iz mikrobnihkontaminacija za vrijeme proizvodnje, skladitenja i koritenja moe biti eliminiran prikazujui sve lijekove u sterilnim, nepropusnim, jednodoznim jedinicama . Meutim, visoka cijena ove strategije ograniava njegovu upotrebu na situacije u kojima postoji visoki rizik od infekcije kao posljedica bilo kakvog oneienja mikroba. Gdje je neinfektivni rizik ocijenjen kao puno nii, manje uinkovita, ali jeftinija, strategija se usvaja. Visoki rizik od infekcije kontaminantima u parenteralnim lijekovima, u kombinaciji sa zabrinutosti o sistemskoj toksinosti konzervansa gotovo uvijek zahtijeva sterilne jedno-dozne jedinice. Kod kapi za oi za kunu upotrebu rizici su nii, i sterilni viedozni proizvodi koji sadre konzervans za borbu protiv predviene kontaminacije koja nastaje tokom upotrebe su prihvatljivi, iako je za bolnice i njihovu okolinu vei rizik zbog toga je upotreba sterilnih. jednokratnih doza ea. Oralni i topikalni putevi primjene se openito percipiraju kao oni sa relativno niskim rizikom od infekcije i naglasak je vie na kontroli mikrobnog sadraja za vrijeme proizvodnje i zatiti formulacije od hemijskog i fiziko-hemijskog kvarenja.Kao dio procesa dizajna, potrebno je ukljuiti obiljeja u formulaciju i sistem za isporuku da bi se pruila to vea zatita protiv mikrobioloke kontaminacije i kvarenja. Zbog potencijalne toksinosti i iritacije , antimikrobne konzervanse treba uzeti u obzir samo ako postoje jasni dokazi o pozitivnoj koristi. Manipulacija fiziko-hemijskih parametara, kao to su: A, eliminacija posebno osjetljivih sastojaka, izbor konzervans ili izboru kontejnera moe znaajno doprinijeti ukupnoj stabilnosti lijeka. Za suhe oblike doziranja, budui da je njihov vrlo nizak Aw ono to predstavlja njihovu zatitu protiv mikrobnog napada, svojstva vlage para ambalanih materijala zahtijevaju paljivo ispitivanje. Konzervansi su namijenjeni da ponude dodatnu zatitu protiv mikorbiolokih kontaminanata iz okolia. Meutim, budui da su relativno nespecifine reaktivnosti (vidi poglavlje 2), teko je izraunati sa sigurnou koji e udio konzervansa dodan ak i u najjednostavnije lijekove biti dostupan za inaktivaciju takve kontaminacije. Jedino realno rjeenje hoe li formulacija biti adekvatno ouvana, bez izlaganja surovosti stvarnog svijeta kroz odreeno vremensko razdoblje, je osmisliti laboratorijski test gdje je formulacija suoena sa ivim mikroorganizmima, i vidjeti da li e se isti inaktivirati. Takvi testovi trebaju biti dio razvoja formulacije i studija stabilnosti kako bi se osiguralo da e prikladna aktivnost vjerojatno ostati tokom ivotnog vijeka lijeka. Oni se ne bi normalno koristili za rutninsku kontrolu kvalitete proizvodnje. Neki ' testovi za ispitivanje konzervanasa' dodaju relativno velike inokulume razliitih laboratorijskih kultura alikvotima lijekova i odreuju njihovu stopu inaktivacije preko metode brojanja ivih organizama (jedna proba), dok drugi ponovno inokuliraju u vie navrata , pri emu se prati uinkovitost inaktivacije dok se sistem ne ugasi (viestruki test). Ova tehnika moe dati bolju procjenu kapaciteta konzervansa od individualnog testa , ali je vrlo dugotrajan i skup. Problemi nastaju kada se odluuje hoe li rezultati u takvim testovima pruiti predvianje stvarne efikasnosti u upotrebi. Iako bi testni organizmi treba imati neku slinost u vrsti i potencijalu kvarenja sa onima koji se trebaju ispuniti prilikom upotrebe, poznato je da ponavljana kultivacija na konvencionalnim mikrobiolokim medijima (hranjivi agar itd.) esto rezultira oznaenim smanjenjima agresivnosti. Pokuaji da se odri aktivnost kvarenja ukljuivanjem sastojaka formulacije u medij kulture daje razliite rezultate. Neki proizvoai su u mogunosti odravati aktivne sojeve kvarenja kultivisanjem u nekonzerviranim, ili razrijeenim alikvotima formulacije. Britanska farmakopeja i Europska farmakopeja sadre individualni test konzervansa koji koristi etiri dionice kultura bakterija, kvasca i plijesni, od kojih nitko nema znaajnu historiju potencijala kvarenja koji se kultiviu na konvencionalnim podlogama. Meutim proirenje osnovnog testa je preporueno u nekim situacijama, kao to su: ukljuivanje osmotolerantnog kvasca, ako se smatra da takvo kvarenje u toku upotrebe moe biti problem. Unato svojim ogranienjima i opreznim indikacijama danim o tome to bi se na osnovu testova moglo zakljuiti o formulaciji, nekoliko proizvoaa je pokazalo da test daje neke osnovne, ali korisne, pokazatelje o stabilnosti u upotrebi . Aplikacija za licencu za proizvode Velike Britanije za konzervisane lijekove mora dokazati da formulacija barem zadovoljava kriterije efikasnosti konzervansa Britanske farmakopeje. Orth je primijenio koncepte D-vrijednosti kao to se koristi u sterilizaciji za tumaenje rezultata testiranja. Izraavanje brzine mikrobne inaktivacije u konzervisanom sistemu u odnosu na D-vrijednost omoguuje procjenu nominalnog vremena kako bi se postiglo propisan razmjerni nivo ubijanja. Problemi nastaju kada se pokuava predvidjeti ponaanje vrlo niskih nivoa preivjelih, ali metoda ima svoje kritiare, kao i zagovornike.1.3.8. Dobra farmaceutska proizvoaka praksaGPMP se povezuje sa prozvodnjom lijekova i ukljuuje kontrolu sastojaka, izgradnju postrojenja, validaciju procesa, produkciju i ienje. QC je dio GPMP-a koji se bavi specifikacijama, dokumentacijom i osjenjivanjem usklaenosti sa specifikacijom. Kod tradicionalne QC, velika ovisnt je stavljena na testiranje uzoraka gotovih prozvoda da bi se determinisala upuna kvaliteta serije. Ova praksa, moe ipak rezultirati u znaajnim financijskim gubicima ako je detektovana nepotpunost u zadnjoj fazi, to rezultira skupom mjerom odbacivanja ili ponovnom preradom (esto nije mogue) serije. Dodatno, nekoliko mikrobiolokih testova imaju malu preciznost i/ili tanost. Validacija je kompleksna ili nemogua za izvesti, i interpretacija rezultata moe biti teka.Npr.iako se za proces toplotne sterilizacije smatra adekvatnim da samo jedna od 106 jedinki preivi, konvencionalni testovi za sterlnost za gotove proizvode ( kao to propisuje Britanska farmakopeja) nemaju sposobnost da pronau tu jednu neispravnu(preivjelu) mikrobu u 106 jedinki a kamoli precizirati kultivisanje. Testiranje gotovog proizvoda takoer ne moe prevenirati ili ak detektovati izoliranu jedinku zbog koje je proces propao.

Danas je uopeno prihvaeno da visoko mjerenje ukupne kvalitete proizvoda moe potei samo iz detaljne specifikacije, kontrole i monitornga svih faza koje doprinose procesu prizvodnje. Vie realistinije odluke o konformaciji specifikacije se mogu napraviti korstei se informacijama za sve relevantne parametre (parametarska metoda otputanja), a ne samo rezultate iz pojedinanog testiranja gotovih proizvoda. Prema tome, moe se postii mnogo realistinija procjena mikrobioloke kvalitete serije tableta iz poznavanja parametara tipa: mikrobiolokog biolokog optereenja startnog materijala,zapisi o temperaturi iz pei za suenje granula, nivo vlage u suenim granulama, podaci o kompakciji, podaci o validaciji maine za zatvaranje sa folijom i nivoi mikroorganizama u gotovim tabletama nego gledanjem sadraja kontaminanta iz gotovih tableta.

Moda e biti potrebno iskljuiti odreene nepoeljne kontaminante iz startnih materijala, tipa pseudomonasa iz bulk Al(OH)3 gela ili da se ukljue predtretmani da se reducira ukupno bioloko optereenje iridacijom kao za ispalgula mahune i zaine. Za biotehnoloke lijekove napravljene u ljudskim ili animalnim kulturama tkiva, potrebno je raditi odreena ispitivanja da se iskljue linije elija koje su kontaminirane latentnim virusima. Zvanine smjernice za ograniavanje rizika kontaminacije prionima u lijekovima zahtjeva da se govei sastojci dobiju iz izbora gdje govea spongiformna encefalopatija(BSE) nije endemina.

Ako se proizvodnja postrojenja i njihova okolina posmatraju sa ekolokog i fiziolokog gledita o mikroorganizmima, trebalo bi biti mogue identificirati podruja gdje se kontaminanti mogu akumulirati i ak nastojati da stvore otpad za povezane serije lijekova , i onda manipulisati dizajnom i uslovima rada da se obeshrabi takva kolonizacija. Sposobnost temeljitog ienja i suenja opreme je vrlo korisno da odvrati rast mikroorganizama. Dizajna razmatranja moraju ukljuivati umanjenja opskurnih kutki i mogunost da se oiste temeljito sva podruja. Neke vee opreme sada imaju sistem ienje u mjestu (CIP) i sterilizacije u mjestu (SIP) instaliran na mjestu za poboljanje dekontaminacijih sposobnosti.

Moda e biti potrebno ukljuiti meukorake u razvojni proces da se smanji bioloko optereenje i pobolja efikasnot latalnih ciklusa sterilizacije ili da se sprijei da doe do pretrpavanja konzervansa u nesterilnom lijeku poslije proizvodnje. U proizvodnji nekih novijih i osjetljivijih biotehnolokih produkata potrebno je ukljuiti faze hromatografije i/ili ultrafiltracije da se osigura dovoljno smanjenje nivoa viralne kontaminacije koje se ne moe postii konvencionalnim ciklusima sterilizacije. U vjebi validacije, mora se pokazati da je svaka faza sistema sposobna da obezbijedi oekivanu efikasnost ujutar granica varijacije za koje su dizajnirane. Aspekti mikrobiolokog kvarenja procesa validacije mogu ukljuiti ispitivanje sistema za ienje na njegovu sposobnost da namjerno ukloni ubaenu kontaminaciju. Hromatografsko uklanjanje viralnih kontaminanata e se validirati odreivanjem logaritma smanjena koje se moe postii na poznati titar dodanih viralnih estica.

1.3.8.1. Procedure kontrole kvaliteta

Postoji ope slaganje o potrebida se kontrolie ukupni nivo mikroorganizama u nesterilnim lijekovima i da se izdvoje odreene vrste koje su se pokazale problematinima, iako su preciznost i tanost tih metoda za brojanje(ili ak i za detekciju) nekih mikroorganizama u kompleksnim proizvodima niske. Akutni patogeni, koji su prisutni u malom broju, su esto oteeni u procesu i teko se izoliraju. Produkti koji pokazuju aktivno kvarenje mogu doprinijeti iznenaujue niskom broju mikroorganizama u testiranju. Ia