39
Prof. dr Nada Dimkovid Kardiološki markeri u hroničnoj insuficijenciji bubrega

Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

  • Upload
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Prof. dr Nada Dimkovid

Kardiološki markeri u hroničnoj

insuficijenciji bubrega

Page 2: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Kardiološki&bubrežni biomarkeri Ovi biomarkeri često ko-egzistiraju, preklapanje CAB,

srčane slabosti i bubrežne disfunkcije

Predmet su zajedničkog dijagnostičkog protokola u okviru KRS

Cilj njihovog definisanja je: Dijagnostički značaj u akutnim stanjima

Definisati bolesnike ‘visokog rizika’ po pitanju reverzibilnosti

Staviti ih u funkciju pradenja efekta terapije

U kojoj meri se dopunjavaju sa ostalim Dg metodama (metode vizuelizacije)

Page 3: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Kardiorenalni sindrom tip I Naglo pogoršanje funkcije srca (akutni kardiogeni šok, dekompenzovana srčana slabost) vodi akutnoj slabosti bubrega

ASS

Hemodinamsko oštedenje

Egzogeni faktori lekovi

Humoralni faktori

Hormonski faktori

Imuni mehanizmi

ABS

Ronco C et al. J Am COll Cardiol 2008; 52: 1527-1539

Page 4: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Kardiorenalni sindrom tip II Hronični poremedaji srčane funkcije (HSI) sa progresivnom i trajnom bubrežnom slabošdu

HSS

Smanjeni minutni volumen

Smanjeni minutni volumen Subklinička inflamacija Endotelna disfunkcija Ubrzana ateroskleroza

Hronična hipoperfuzija Povedana bubrežna vaskularna rezistencija Povedan venski pritisak

HBB

Ronco C et al. J Am COll Cardiol 2008; 52: 1527-1539

Page 5: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Akutni renokardialni sindrom, Tip III Naglo pogoršanje funkcije bubrega (akutna ishemija) koje vodi akutnim poremedajima rada srca

AHF ABS

Višak tečnosti

Aktivacija simpatikusa

RAA aktivacija vazokonstrikcija

Poremedaj elektrolita pH i koagulacije

Humoralni signali

Pad GFR

Ronco C et al. J Am COll Cardiol 2008; 52: 1527-1539

Page 6: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Hronični renokardialni sindrom, tip IV Hronična bubrežna bolest doprinosi smanjenju srčane funkcije, HLK i povedanog rizika od CV dogadjaja

CHF

HBB Primarne nefropatije Stečeni faktori rizika

Anemija, urem. toksini Ca/P, MIA sindrom

Anemija, Malnutricija Višak tečnosti, MIA, Ca/P

Ronco C et al. J Am COll Cardiol 2008; 52: 1527-1539

Page 7: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Sekundarni kardiorenalni sindrom, Tip V Sistemska stanja (DM, sepsa) koja vode disfunkciji i bubrega i srca

Sistemske bolesti

Neurohumoralna aktivacija

Hemodinamske promene

Poremedaj metabolizma

Spoljašnji toksini lekovi

Imuni odgovor

Kombinovana disfunkcija srca i bubrega

Ronco C et al. J Am COll Cardiol 2008; 52: 1527-1539

Page 8: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Koliko smo često postavili dijagnozu HBS kao posledicu HSS?

Na osnovu kojih kriterijuma?

Page 9: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Natriuretski peptidi i Hronična slabost srca

Bolesnici sa HBB imaju povišen nivo BNP i NT-proBNP u odnosu na zdrave osobe iste dobi čak i u odsustvu kliničke SS Smanjen bubrežni klirens

Povedan stres na miokard usled HTN

HLK

Subklinička ishemija

Remodelovanje/fibroza

Stoga, graničnu vrednost za NP pri dijagnozi srčane slabosti treba prilagoditi bolesnicima sa eGFR<60 ml/min

Page 10: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Breathing Not Properly Study odnos BNP i eGFR

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

>89 89-60 59-30 <30

ne srcana dispneja

HSS

eGFR, ml/min/1.73m2

McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9

BN

P, p

g/m

l

1586 bolesnika sa akutnom

dispnojom, 49,2% imalo HSS

Page 11: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Preporuka: kod bolesnika sa HBS, granična vrednost za BNP za HSS treba da je 200 umesto 100 pg/ml

Page 12: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

BNP i kritično oboleli Značaj odredjivanja BNP-a i NTproBNP-a u u JIN

Za isti stepen hemodinamskog overload-a, PCWP, kardijalnog indeksa i EF, četvorostruko viša vrednost BNPa kod osoba sa Ccr <60 ml/min

Korelacija BNP-a i NT-proBNP-a sa navedenim parametrma bila je manje izražena u bolesnika sa BS

Oko 63% bolesnika sa različitim stepenom bubrežne slabosti i bez dijagnoze SS, imalo je vrednost BNP-a izmedju 100-250 pg/ml

No=40

Forfia PR et al, J Am Coll Cardiol 2005; 45;1667-71

Page 13: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

BNP, NT-proBNP i pludni kapilarni pritisak (PCWP), srčani indeks (CI), i ejekciona frakcija (EF) kod bolesnika sa eGFR > i eGFR <60 ml/min

Forfia PR et al, j Am Coll Cardiol 2005; 45;1667-71

Page 14: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Jednokratna vrednost BNP-a i NTproBNP-a u JIN nije od kliničkog značaja pogotovu u bolesnika sa smanjenom funkcijom bubrega

Page 15: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Troponini Biomarkeri ishemičnog oštedenja srca u ‘opštoj

populaciji’ sa normalnom funkcijom bubrega

Visoko senzitivni, specifični i koreliraju sa stepenom oštedenja i u odsustvu kliničkih simptoma oboljenja

CAB je veoma česta kod HBB a interpretacija enzimske aktivnosti je veoma važna

cTnT i I mogu biti pokazatelji nepovoljnog ishoda kod bolesnika sa HBS i sa tipom III i tipom IV KRS

Ipak, dijagnostička uloga kod CAB kod bolesnika sa bubrežnom disfunkcijom nije pouzdana čak i uz najnovine eseje

Loria V et al Mediators Inflam 2008; 2008:13526 Needham Dm et al, Can j Cardiol 2004; 1212-18.

Page 16: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Dijagnostički značaj Troponina u HBS

Umereno povišene vrednosti su čest nalaz u bolesnika sa stabilnom HBS bez oštedenja miokarda

Oko 73% bolesnika na hemodijalizi ima cTnT iznad referentnih vrednosti (češde povišen no cTnI) usled vede količine citosolnog cTnT koji je vede MT

Objašnjenje:

strukturne promene na srčanom mišidu u sklopu uremije

Komorbiditet (HSS u odsustvu akutne ishemije)

Endotelna disfunkcija

Gubitak membranskog integriteta i ‘curenje’ cTn

Page 17: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Vrednosti cTnT i cTnI kod dijaliznih bolesnika

Granična vrednost Povišene vrednosti

(Dijalizni bolesnici)

cTnT= 0.01 μg/l

cTnI=0.1 μg/l

82%

6%

cTnT= 0.03 μg/l

cTnI=0.5 μg/l

53%

1%

cTnT= 0.1 μg/l

cTnI=0.6 μg/l

20%

0.4%

Apple FS et al, Circulation 2002; 106:2941

Page 18: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Dijagnostički značaj povišenih vrednosti troponina u HBB:

Kao isključivi Dg marker, cTnT vodi lažno pozitivnim rezultatima sa vrednostima i 14 puta iznad referentnih

Enzimski esej ima prednost u odnosu na ELISA test (lažnonegativni rezultati 17% vs. 71%)

Bhajana V et al, Clin Chem 1995; 41:312

Page 19: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Prognostički značaj povišenih vrednosti troponina u HBB: Asimptomatski bolesnici

Korelacija sa lošijim ishodom po pitanju CV statusa i sa preživljavanjem bolesnika

Meta analiza (28 studija, 3938 asimpt. bolesnika) ukazuje na RR od smrtnog ishoda 2.67 (95% CI, 2.17 do 3.20) za povišene vrednosti cTnT >0.1 ng/ml. Objašnjenje:

Povišen cTnT povezan sa difuznom CAB dijaliznih i ne-dijaliznih bolesnika

Povezanost sa nepovoljnim ehokardiografskim nalazom i preživljavanjem bolesnika na Tx listi

Khan NA et al, Circulation 2005; 112: 3088

Goicoechea M et al, AM J Kidney Dis2004; 43:846

Hickson LJ et al, Am J Transplant 2008; 8:2352

Page 20: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Povišene vrednosti cTnT imaju visok rani i kasni prognostički značaj kod bolesnika sa AKS

Rezultati GUSTO-IV studije ukazuju da bolesnici sa ClCr<58.4 ml/min i povišenim cTnT imaju značajno povišen rizik od IM i smrtnog ishoda u odnosu na normalan cTnT

Prognostički značaj povišenih vrednosti troponina u HBB: Akutni koronarni sindrom i AIM

Aviles RJ et al, N Engl J Med 2002; 346:2047

Page 21: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Vrednosti CK su povišene kod 30-70% dijaliznih bolesnika (miopatija, hepatitis, deficit vitD i/ili karnitina, i.m. injekcije, smanjen klirens), < 3xULN

U odsustvu TBI i oštedenja miokarda CK-MB zauzima 5% ukupne CK a u 30-50% dijaliznih bolesnika vrednost je > 5%

CK-MB frakcija je obično ispod 8% ukupnog CK

Kao samostalan test, nije pouzdan

Dijagnostičko-prognostički značaj CK-MB u HBB

McCullough PA et al, Acad Emerg Med 2002; 9: 1389

Apple FS et al, Am J Kidney Dis 1997; 29:399

Page 22: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Značaj ostalih kardioloških biomarkera u bolesnika sa HBS

CK-MM povišen u visokom procentu (miopatija, hepatitis, deficit

vitD i/ili karnitina)

CK-BB prisutan gotovo kod svih bolesnika na HD i PD

Proinflamatorni citokini (TNF-α, IL-1, IL-6) imaju značajnu ulogu u

oštedenju miokarda. Ipak, njihova uloga je nespecifična a

odredjivanje nerutinsko

CRF i biomarker i medijator vaskularnog oštedenja koji remeti

diferencijaciju, funkciju i preživljavanje progenitorske endotelske

delije

Homocistein Krishnagopalan S et al, Curr Opin Crit Care 2002; 8: 376

Verma S et al. Circulation 2004; 109: 2058

Loria V et al. Mediators Inflamm 2008; 2008: 135625

Page 23: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Serum albumin (A)

i

fetuin-A (B)

Kod 101 bolesnika sa i bez

karotidnih plakova

Stenvinkel P et al, Kidney Int (2005) 67, 2383–2392

Page 24: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Kaplan-Meier kriva za ukupni (log-rank 34.2;P < 0.0001)

(A) i CV mortality (log-rank 23.4;P < 0.0001) (B) kod 258 bolesnika

Na početku RRT a u odnosu na bazalni serum fetuin-A

Page 25: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Cox krive preživljavanja u odnosu na vrednosti BNP,

ADMA, i CRP za ukupni i CV Mt

Mallamarci F et al, KI 2005; 67: 2330

Page 26: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Biomarkeri CV faktora

rizika

Bolesnici sa TBS koji imaju niske vrednosti grelina i visoke vrednosti leptina imaju najlošiju prognozu

Mak RH&Cheung WW, Kidney Int 2011; 79: 697 Carrero JJ et al, Kidney Int 2011; 79: 749

Ghrelin

Grelin i leptin anoreksija, inflamacija i CV rizik

Page 27: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Markeri destabilizacije i rupture plaka

Placentalni faktor rasta (PlGF)

Mijeloperoksidaza (MPO)

Plazma protein vezan za trudnodu (PAPP-A)

Metaloproteinaza-9

Protein koji vezuje masne kiseline (FABP)

Slobodne masne kiseline nevezane za albumin (FFAu)

Ishemija modifikujudi albumin (IMA)

Markeri ishemije-nekroze

Page 28: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Značaj kombinacije biomarkera

Page 29: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Kumulativna incidenca TBI u odnosu na TnT i NT-proBNP kod bolesnika sa DM tip2

Desai AS et al, AJKD 2011; 58(5): 717-728

Page 30: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Kaplan-Meier kriva preživljavanja na osnovu bazalnih vrednosti NT-proBNP (ESRD)

Apple FS et al. Clinical Chemistry. 2004;50:2279-2285

Page 31: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Kaplan-Meier kriva preživljavanja na osnovu bazalnih vrednosti hsCRP (Roche assay)

Apple FS et al. Clinical Chemistry. 2004;50:2279-2285

Page 32: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Kaplan-Meier kriva preživljavanja na osnovu bazalnih vrednosti hsCRP (Roche assay), cTnT, and cTnI (Dade assay).

Apple FS et al. Clinical Chemistry. 2004;50:2279-2285

Page 33: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Prediktivna vrednost za LVH i sistolnu disfunkciju

Wang A Y et al. Nephrol. Dial. Transplant. 2009;24:1962-1969

Benefit u prediktivnoj vrednosti

za izraženu HLK (A) i za sistolnu

disfunkciju (B) kod PD bolesnika

a u odnosu na ‘bazični regresioni

model’:

• Godine

• Pol

• DM

• KAB

• Hb

• SKP

• RBF

HLK

EF < 45%

Page 34: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

O čemu još treba razmišljati pri interpretaciji kardialnih

biomarkera

Page 35: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Procenat bolesnika sa kod bolesnika sa DM tip2 i detektibilnim TnT u odnosu na vrednost eGFR i Up/c

Desai AS et al, AJKD 2011; 58(5): 717-728

No=1000

Page 36: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Vrednosti NT-proBNP kod bolesnika sa DM tip2 zavisno od eGFR i Up/c

Desai AS et al, AJKD 2011; 58(5): 717-728

No=1000

Page 37: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Predikcija LVH i sistolne disfunkcije kod PD bolesnika sa i bez RBF

Wang A Y et al. Nephrol. Dial. Transplant. 2009;24:1962-1969

Page 38: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Kardijalni biomarkeri su pod uticajem uslova dijalize

Nivo biomarkera zavisi i od vremena uzorkovanja tj merenja (pre i posle HD)

Dijaliza na visokopropusnim membranama utiče na nivo cTNT i NT-proBNP što treba uzeti u obzir naročito kod akutno nastaloj ishemiji

Porast cTNT i NT-proBNP posle HD na niskopropusnim membranama delom je posledica hemokoncetracije

Značajna udruženost cTNT i NT-proBNP sa vaskularnim kateterima i graftovima može biti posledica hronične inflamacije koja je u vezi sa ovim materijalima

Sommerer C et al, Clin Nephrol 2007; 68: 392

Page 39: Kardiološki markeri u hroničnoj · i Hronična slabost srca ... ne srcana dispneja HSS eGFR, ml/min/1.73m2 McCullough PA et l, Am J Kidney Dis 2003; 41:571-9 ml 1586 bolesnika sa

Šta zapamtiti Kod bolesnika sa HBI/TBI jednokratno odredjivanje

biomarkera je od manjeg dijagnostičkog i prognostičkog značaja

Granične vrednosti biomarkera za ne-bubrežnu populaciju treba prilagoditi bubrežnim bolesnicima

Istovremeno odredjivanje više biomarkera povećava dijagnostičku i prediktivnu vrednosti biomarkera

Postoje podaci da povišene vrednosti biomarkera koreliraju sa napredovanjem HBS i lošijim preživljavanjem HBB

U tumačenju rezultata pažnju treba usmeriti ka dodatnim faktorima od značaja kao što su to uslovi dijalize, postojanje RBF, i prisustvo vaskularnih proteza/katetera

Očekuje se da novi eseji budu pouzdaniji kada se govori o tumačenju rezultata bubrežnih bolesnika