Karta Karlobaga

Karta okolice

2

Smjestaj KarlobagaKarlobag se nalazi na raskrizju cestovnih pravaca koji vode duz jadranske obale sjeverozapadnoprema Senju ili juqoistocno prema Zadru, ali se isto tako nalazi na cesti prema Gospicu i srcu Ve-lebita sto ovome malome qradicu daje poseban spoj klime i ambijenta.

3

4

PovijestKarlobagaVegium, rimsko naselje

koje je imalo vojnu, pro-

metnu i trqovacku vaznost,

a postojalo je sve do IV. iliV.stoljeca, kad je zbog na-

vale Gota bilo napusteno,

Stanovnici su tada pobjegli

na Pag. Napustanje grada

nije ujedno izblijedilo i

sjecan]e na njegovo posto-

janje, pa je prema sllcnosn

imena mjesta i otoka Pag,

ime gradu pretvoreno

u 8ag.

U vrijeme hrvatskog kraljaZvonimira taj prostor jepripadao primorskoj zupiu sastavu biskupije u Rabu.Godine 1251. spominje seBag pod imenom Scrissa ipripada starome hrvatskomrodu Tuqornirlca. Krbavskiknezovi Kurjakovici, kojidrze gotovo cijeli Velebitski

6

kanal, Bag preuzimaju 1322.godine. Kurjakovlci su Bagu 2.studenog 1387.g. dali statusgradskih povlastica.Sedamdesetih godina xv.stoljeca Bagje pripao uvlast kralja Matije Korvina.U kraljevskoj vlasti ostajedo 1493. g. kad potpadapod vlast Ivana Karlovica

Nakon oslobodenja Like odosmanlijske vlasti, Karlobagje potpao pod vlast Austrijekoja ga je dodatno utvrdilai dala izgraditi kapucinskisamostan s crkvom (qradenod 1710. do 1713. godine).Karlobag je 1757.g. dobio iStatut time je stekao statusgrada. Od 1809.g. Karlobagje u vlasti Francuza. 1814.g.ponovno je vracen pod vlastAustrije.Osnutkom l.icko -Krbavske zupanije Karlobagulazi u njen sastav.

7

krbavskog. Osmanlije su Bagnapale 1525.g. kad je straho-vito opustosen i popaljen,a stanovnistvo protjeranoili odvedeno u roblje. Gradse obnavlja 1574.g. a 1580.g. se po prvi put spominjekao Karlobag sto upucuje nazasluge nadvojvode Karla zanjegovu obnovu.

8

U Karlobagu je 1894.g.uredena luka t luko-bran i pristaniste u kojeje svakodnevno prista-jao parobrod. U tomje razdoblju izgradenazgrada surnarije,1875.g. sagradena jezgrada osnovne skole.la vrijeme prvogsvjetskog rata grad jepoharala spanjolskagroznica, a stvaranjemSHS 1918.g. dodatno jeosirornasilo iscrpljenigradic.Trazeci izlaz uturizmu 1920.g. gradise gradsko kupaliste.

1985.g. sagraden je u Karlobagu, kao nositelj turistickoq razvoja, hotellagreb. Danas se Karlobag saokolnim mjestima: Ribaricom, Cesaricom,Lukovim Sugarjem, Baric Dragom i Baskim OStarijama razvija kao turistickosrediste posebno atraktivno zbog nedirnute prirode i cistoq mora.

9

Kapucinski samostani Crkva Sv. Josipa

Jednobrodna crkva sjednom bocnorn Kapelom Sv.Ante. Iza glavnogoltara nalazi se kor i drveni stalak za psalterij, tzv. legil iz 18. stoljeca skojeg su redovnici molili svaqdasnji casoslov, posjeduje vrlo vrijednusliku Posljednje vecere Cristofora Tasca.

Unutrainjost Crkve Sv. Josipa

10 11

Samostan je kvadratnog tlocrta s pravokutnimdvoristern, klaustrom, u kojem se nalazi velikasterna (cisterna za kisnicu) promjera 6 metara,kapaciteta oko 180.000 litara koja je svojimkapacitetom zadovoljavala potrebe Karlobazanaposljednjih 300 godina.Zanimljivost cisterne jest da je svaka obiteljimala svoje odredeno mjesto gdje je "kala la"(vadila) vodu pa su na rubovima bunara tijekomvremena ostali urezi od povlacenja konopa.

Samostan posjeduje knjiznicu steoloskorn literaturom iz 16., 17. i 18.stoljeca,

1312

Fortica i Kava- mediteranski vrtPocetkorn srednjeg vijeka razvilo seuz mora na podruqu Fortice novonaselje Scrissa ili Bag.Ostaci manjecetverougaone tvrdavice iz XIII. ili XIV.stolleca, na povisenorn platou s obram-benim tornjem u sredini, udaljena oko250 m od morske obale.

15

~j.Tlocrt Fortice

16

CrteiKarlobagainienjeraMartinaStiera iz1660.

Sto se tvrdave tlce onaje potpuno u privat-nom vlasnistvu.U tvrdavici je stalnoboravio kapelan s ma-njom posadom, odaklesu brinuli 0 sigurnostigrada i nadzirali plo-vidbu brodovlja premaPagu. Sacuvani ostacisterne za opskrbuvodom. Danas, uredenmediteranski vrt Kava

sa izlozborn mozaika uprivatnom vlasnistvu.Ime Kava upucuje daje to rnozda nekadbio kamenolom, iakoje vjerojatnije da suna tom prostoru bilevojnicke spavaonice.Na tom su prostoruostaci raskosnoqvrta, a ima i tragovadrugih gradevina.

Sterne

Uvremenu prije vodovodne rnrezejedini izvor pitke vode bile su steme.Sterne su osim toga predstavljale i kljuc zajednistva: nerijetko seznalo zaple-sati kolo, radale su se nove Ijubavi, prijateljstva.Danas su sterne podsjetnik na proslost i nekadasnji nacin zivota koje smo imi odlucili zastititi kao kulturno- povijesnu bastinu i provesti Vasbarem natrenutak kroz proslost naseq mjesta. Samo mjesto Karlobag ima 6 lokaliteta,gradskih sterni koje svakako treba posjetiti.

IJ

17

Sirne Starcevic (1784- 1859) poznat je po tome

sto je napisao dvije gramatike "Nova ricsoslovica

ilircska" (gramatika hrvatskoga jezika) i "Nova

ricsoslovica ilircsko-franceska" (prijevod s

njernackoq). "Ricsoslovica" Sime Starcevica

je prva gramatika hrvatskoga jezika pisana

hrvatskim jezikom. Dotadasnje su gramatike bile

pisane ili drugim jezikom (Iatinskirn, talijanskim,

njernacklm) ili su bile dvojezicne. Prva gramatika

hrvatskog jzika, njegova "Nova ricsoslovica

ilircska" tiskana u Trstu 1812. godine, pisana je

ikavicom.

Sirne Staracevic radio se u Klancu pokraj Gospica

18. travnja 1784. Osnovnu skolu i gimnaziju

polazio je u Varazdinu, fi lozofi ju studirao u

Grazu i Zagrebu, a bogosloviju u Senju, gdje je

zareden za svecenika 1808. godine. Svecenicku

sluzbu obavljao je u Gospicu, l.ickom Novom,

Udbini i u Karlobagu, od 1814. do smrti 14.

svibnja 1859. Znao je latinski, francuski, talijanski

i njemacki jezik, a citao je sve slavenske jezike.

Crkva SV. Karla BoromejskogCrkva iz 1710. godine, qradena na temeljima crkve Sv. Ivana. U saveznickom

bombardiranju 1943.g. tesko je ostecena, a 1958.g. uklonjeni su njeni ostaci,

osim zasticenoq tornja tj. sacuvan je jedan dio zida i kompletan zvonik.

Uz ostatke crkve postavljen je spomenik $imi Starcevicu,

18 19

20

Na povisenorn pros-toru iznad grada, naKalvariji,sagraaenaje 1727. kapelicaBlaiene Djevice Mar-ije od sedam zalosti,koju je 12. rujna pos-vetio biskup senjski,modruski i krbavskiNikola Pohrnajevic,Uz lskljucivo novcanupornoc stanovnistvakapelica je 1740.pretvorena u omanjucrkvicu.

Zgradaskole

Kamena qradevina izqradena1875. zalaganjem baruna Molli-narya, tada najimpozantnijaqradevina u Karlobagu

21

22 23

Baske OstarijeBaske OStarije su srnjestene na Velebitu,

924 m NN u zapadnom dijelu Like, u

mikroregiji l.icke zavale Gorske Hrvatske,

18 km udaljene od mjesta Karlobag.

Do , 900. godine ime mjesta je OStarije

kad je promjenjeno u Baske OStarije. B.

OStarije su podjeljene na zaseoke: Raketa,

Ripiste, Stupacinovo, Takalice, Prpic polje.

Crkva sv. Elizabete na Ostarijarna

izgradena je 1855. godine, u zupi

Pohodenja Blazene Djevice Marije iz

Baskih Ostarija, koja je osnovana '820.,

Gospicki dekanat Gospicko-senjske

biskupije.

Crkva Pohotfenja

blaiene djevice Marije

Elizabeti (Crkva Sv.

Elizabete)

24

KubusSpomenik gradnji ceste

Karlobag - Gospic

preko Velebita, kocka

(Kubus, Ura) na cetiri

kugle, nalazi se na

OStarijskom sedlu ili

Starim vratima, nad-

morske visine 927 m s

kojeg se pruza pogled

na Karlobag, otok Pag

i cijeli Velebitski kanal .

Kocka je postavljena u

vrijeme gradnje ceste

od Gospica do Kar-

lobaga(l844.- 1850.),

tocnlje 1846. Do Kocke

vode 33 stepenice.

S jedne strane Kocke

nalazi se natpis Ferdinan-

dus I. Austrijski impera-

tor MDCCCXLVI. Druga

strana :"Der kulmina-

tions punchtdes neuen

Carlobaqenen Strassen

zuges an der Sudlichen

Grenzedes Velebit Ge-

birges bei Stara vrata ist

uber der Adriatischen

Meeres flasche Wiener

fur erhaben".CCXLVI.

Druga strana : .Der

ku/minations punchtdes

neuen Cariobagenen

Strassen zuges an der

Sudlichen Grenzedes Ve-

lebit Gebirges bei Stara

vrata ist uber der Adria-

tischen Meeres flasche

Wiener fur erhaben"

25

26

Fontana odklesanogkamena(Baske Ostarije)

Spomen na gradnju

Knezic - Keklceve ceste

gradene izmedu 1844.

i 1851. godine.

Zanimljivost koju treba

spomen uti jest da je

ovaj izvor u naroda

znan kao izvor plodnosti.

Poucna staza TerezijanaNalog za izgradnju nove,

modernije ceste dao je tadasnji

austrijski car Josip 11. Cesta je

dobila ime po njegovoj majci

Mariji Tereziji. Terezijana je

izgradena 1786.g. kako bi

zamijenila postojecu Karolinsku

cestu. Karolinom se putovalo

sve teze zbog njenih ostrih

zavoja i strmih dijelova. Ova

cesta je narocito bila vazna radi

boljeg povezivanja tadasnjeq

pukovnijskog sredista Gospica

sa slobodnom lukom Karlobag.

Zbog zelje da se sto vi se Ijudi

upozna s kulturoloskorn vazno-

scu Terezijane, Javna ustanova

"Park prirode Velebit" uredila je

dio Terezijane kao poucnu stazu.

Staza je namijenjena iskljuCivo

pjesacirna, a posebno je zanimlji-

va zbog prostora kojim prolazi.

Ovdje se na kratkom podruqu

dozive oba lica Velebita u njiho-

voj punoj Ijepoti.

Poucna staza pocinje na Basklm

Ostarijarna (924 m .n.m.), te se

spusta do sela Konjsko (655

m/n.m.) u duzini od 3 km ili oko

3 h hoda. Takoder je u ponudi i

kraca pjesacka tura od oko 1,5

h. Ovom stazom cete dozivjeti

prekrasne vidike na Jadransko

more i otok Pag sjedne strane

te dolinu Baskih OStarija s druge

strane.

Povijesna cesta Terezijana ima

svojstvo kulturnog dobra.

27

Premuziceva stazaVrsne dijelove sjevernog i srednjeg Velebita, od Zavizanado Baskih OStarija, povezuje 57 km duga planinarska staza.Nazvana je po svom projektantu Anti Premuzicu, znamenitomgraditelju putova i staza po Velebitu. Gradnja staze trajala jesvega 3 godine (1930-1933.). Radove su izvodili brojni radniciiz podvelebitskih sela.Izgradnjom staze ornoqucen je pristup u najnepristupacnlje inajljepse dijelove Velebita dotad poznate samo malom brojustanovnika. Poste nema velikih uspona njome mogu procii Ijudi nenavikli na planinarenje. Utociste mogu pronaci unekoliko planinarskih objekata koji se nalaze u blizini staze.Kvalitetom gradnje i uklopljenosti u prirodni okolis ova stazase smatra remekdjelom graditeljstva.

28 29

Dabri i Dabarski kukoviDabrima narod naziva krske, bezvodne doline koritastog oblika.

Podruqe Dabara i Dabarskih kukova proteze se sredisnjim dijelom brdskog masiva, od Bacic-kuka,nasuprot Budakova brda na sjeverozapadu, do ljubickoq brda i pripadnih kukova nad OStarijama na

jugoistoku, oko 10 km. Jedna za drugom nizu se plice ili dublje udoline - Bacic duliba, Dosen duliba,

Crna duliba, Dosen dabar, Ravni dabar, Crni dabar. Izuzev Crne Dulibe koja je pod sumorn, svi Dabri i

Dulibe bili su ranije naseljeni i obradivani.

30

Na podruqu srednjeg Velebita,

lokalitet Ravni Dabar, alpinistickaje zona gdje je dozvoljeno sport-

sko penjanje i to na slijedecim

stijenama (kukovima):

- Visibaba/Agin kuk

- Celina kuk

- Rujicin kuk.

U Ravnom dabru nalazi se plani-

narski dom sa SO-tak lezajeva.

31

Cesarica i RibaricaPodno Velebita, nedaleko od Karlobaga u pito-moj uvali srnjesteno je stare naselje Cesarica.Malo ce tko danas znati za ovaj biser na Hrvatskojobali, ali Cesaricaje do 11.svjetskog rata inakon njega imala i skolu i crkvu i samostan ...Danasnja Cesaricavise je vikend naselje negomjesto gdje sezivi.Moze se podiciti predivnom uvalom, kristalnocistim morem i svjezim planinsko-morskim zra-kern, ali i mocnirn Velebitom u zaledu koji ulijevastrahopostovanje nerijetkim udarimabure.

CrkvaSv.Je/ene U samom podnozju Velebita,izmedu Karlobaga i

Cesarice,smjestilo se malo zivopisno turisticko naseljeRibarica. U proslosti iskljucivo ribarsko mjesto.po cernuje i dobilo ime, postalo je mirno i ugodno odrnoriste ukojem se uistinu dise punim plucirna.

32 33

Zavratnica

Jedna od najljepsih uvala hrvatske obale Zavrat-nica - zanimljiva destinacija koju svakako morateposjetiti.Zbog svog polozaja, iznimne Ijepote i mira kojipruza ova uvala/znacajn: krajobraz" postala jeZavratnica jos pocetkorn 20.stoljeca utocistebecke i praske elite. U to vrijeme izgradena jenaime staza svidikovcem i setnlca uz more.Ljepotama Zavratnice nije mogao odoljeti nitipoznati hrvatski knjizevnik Vjenceslav Novak kojije ovdje pronalazio inspiraciju za svoja djela.Posvom postanku Zavratnica je potopljena bujicnadolina s kanjonskim liticama visokim oko 100

34

m . Duzina zaljeva iznosi oko 900 m , a sirinavarira izmedu 50 i 150 m . Nastala je u slojevimakredne starosti iz kojih se zbog velike razlomlje-nosti formiraju brojni sipari koji su zaustavljenipodzidima, te sadnjom drveca i niskog raslinja. UZavratnici je izbrojano 129 biljnih vrsta, od cega100 autohtonih i 29 alohtonih vrsta.Kako doci; Do Zavratnice rnozete doci iz Jablan-ca (30 ak km od Karlobaga) udaljene trajektneluke za otok Rab,polusatnim hodom pjesackornstazom uz more. Ukoliko je u vama vise planinar-skog i avanturistickoq duha, u uvalu se rnozetespustiti planinarskom stazom iz sela Zavratnica.

Lukovo Sugarje-inicijalno razvojno lokalnosredlste.juzno od Karlobaqa.srnjesteno uzistoimenu uvalu,koju s otvorenim morem spajakratki tjesnac.Naselje potjece iz srednjeg vijeka,u17 stoljecu bilo je napusteno.da bi kasnijeponovo ozivjelo.t.ukovo Sugarje je naselje kojegravitira niz omanjih zaselaka srnjestenih na

LukovoSugarjeCrkva Sv. LukeEvantteliste

goloj i strmoj Velebitskoj primorskoj padini.Crkva SV.Luke Evandeliste, sagradena u18.stoljecu,obnovljena 1873. Zupa ustanovljena1809.Uz crkvu je 1840.godine dovrsenamjesna cisterna.Pucka skola otvorena je 1907.godine,premda su zitelji Lukova to zahtjevali1875. od vojnog zapovjednistva u Zagrebu.

35

/