SAŽETAK RAZVOJNE STRATEGIJE OPĆINE … Karlobag_v12.docx · Web viewPodručje Općine Karlobag poznato je po snažnoj i učestaloj buri koja nerijetko ometa promet i ponekad izolira

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG

2015. – 2020.

0

Slika

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG 2015. – 2020.

SADRŽAJ


Kratice upotrijebljene u tekstu

APPRRRAgencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

BDP Bruto domaći proizvod

Bf Bofor

°C Celzijev stupanj

DHMZ Državni hidrometeorološki zavod

DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo

DZS Državni zavod za statistiku

DZZP Državni zavod za zaštitu prirode

EEAEuropska agencija za okoliš (European Environmental Agency)

EU Europska unija

GPP Gorsko-planinsko područje

ha hektar = 10.000 m2

HGK Hrvatska gospodarska komora

HGSS Hrvatska gorska služba spašavanja

HOK Hrvatska obrtnička komora

HŠ Hrvatske šume

JKP Javno komunalno poduzeće

JLS Jedinica lokalne samouprave

km Kilometar, 1000 metara

LEADER Program Europske unije za razvoj ruralnih

područja

LRS Lokalna razvojna strategija

LSŽ Ličko-senjska županija

mMetar, jedinica za duljinu prema SI sustavu

mm Milimetar, tisućiti dio metra

MZOIPMinistarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja

NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti

n.m. nadmorska visina

NN Narodne novine

NP Nacionalni park

PG Poljoprivredno gospodarstvo

PP Park Prirode

PRR RH Program ruralnog razvoja RH

psuJedinice saliniteta vode (Practical salinity units)

RH Republika Hrvatska

SMARTSpecifičan, mjerljiv, dostižan, realan i vremenski definiran

TZ Turistička zajednica

UNESCOOrganizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu


1.0. SAŽETAK RAZVOJNE STRATEGIJE OPĆINE KARLOBAG

Područje Općine Karlobag je tijekom stoljeća doživljavalo dramatične promjene stanovništva,

ponajviše zahvaljujući ponekad surovim uvjetima života i društvo-političkom okruženju. Povijesnu

važnost i održivost Karlobaga određuje povoljan geografski položaj koji povezuje kontinentalne

dijelove države preko Oštarijskih vrata s pomorskim putevima Jadrana čime je omogućen protok

dobara između ovih područja. I danas se naselja Općine Karlobag suočavaju s odlaskom mladih što

vodi do postepenog zaostajanja u gospodarskom razvoju. No, usprkos tomu, nekad dominantne

gospodarske aktivnosti poput poljoprivrede, ribarstva i stočarstva su zamijenili turizam, trgovina i

ugostiteljstvo, dok je proizvodnja zastupljena u manjem omjeru.

Posebnost reljefa, klime i bogatstvo biološke raznolikosti planinskog masiva Velebita na čijim je

obroncima naseljeno stanovništvo Općine Karlobag doveli su do proglašenja Parka prirode Velebit,

čime su postavljeni novi uvjeti razvoja područja Općine. Međutim, nastala su razvojna ograničenja

radi zakonske regulative primarno usmjerene na zaštitu vrsta i staništa te očuvanje jedinstvenosti

svjetskog rezervata biosfere. Ovakav stav je razumljiv ako se uzme u obzir da prirodni kapital ili

resursi predstavljaju temeljni uvjet za postojanje i izgradnju društva na svakom području. Stoga,

vrijednost i posebnost područja Općine Karlobag premašuje svoje lokalne, pa čak i nacionalne okvire.

Sasvim sigurno se može reći kako je Karlobag svojevrsni čuvar svjetskog blaga., Međutim, pojavljuje

se neposredna prijetnja rastućeg trenda globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena čime se

ugrožavaju resursi biosfere od svjetskog značaja kao i održivost stanovništva Općine Karlobag.

Opasnosti koje nose klimatske promjene su prepoznate na razini europskih i nacionalnih razvojnih

politika, stoga su njihove preporuke da se regionalne i lokalne razvojne strategije prilagode ili

integriraju s klimatskim politikama. Imajući u vidu posebnost i značaj ovog područja, Strategija

razvoja Općine Karlobag u potpunosti je usklađena s važećim klimatskim politikama koje sadrže dvije

ključne skupine mjera: adaptaciju/prilagodbu i mitigaciju/ublažavanje. Adaptciju čine aktivnosti

prilagodbe očito neminovnom procesu globalnog zatopljenja kroz izgradnju klimatski otporne

infrastrukture i to s posebnim naglaskom na zelenu infrastrukturu. Mjere mitigacije se odnose na

ublažavanje pojave, odnosno, smanjivanje zagađenja, energetsku učinkovitost i općenito na različite

načine suzbijanja uzročnika rasta globalne temperature. Sve su gospodarske aktivnosti i smjernice

predviđene ovim strateškim dokumentom, u većoj ili manjoj mjeri, upotpunjene klimatskim

politikama koje predstavljaju horizontalne mjere razvoja. Strategija razvoja Općine Karlobag


prepoznaje i vrjednuje okruženje, uvjete života stanovništva te pruža inovativan pogled na postojeća

razvojna ograničenja pretvorivši ih iz nedostatka u prednost. Stoga je razvoj područja Općine

Karlobag usmjeren k izgradnji klimatske otpornosti stanovništva, gospodarstva kao i okruženja.

Takav, integrirani pristup razvoju sadrži preporuke za:

Prilagodbu infrastukture klimatskim promjenama te povećanje kvalitete života i sigurnosti

stanovništvu općine i gostima.

Transformaciju gospodarskih aktivnosti i izgradnju održivog gospodarstva.

Podizanje razine svijesti lokalnih dionika za jačanje klimatske otpornosti i samoodrživosti na

području Općine Karlobag.

Kako bi bilo moguće unaprijediti kvalitetu života, sigurnost stanovništvu i gospodarstvu te osigurati

okolišnu održivost definirana su četiri razvojna cilja Strategije:

1. Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja

2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizma

3. Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske

učinkovitosti

4. Jačanje društvene infrastrukture.

Što to konkretno znači?

Općina će u suradnji s partnerima (Ličko-senjska županija, sektorska ministarstva te međunarodni

čimbenici) razvijati razvojne projekte i financirati ih iz europskih razvojnih te drugih fondova.

Investicije će se primarno odnositi na ulaganje u infrastrukturu koja će primjenom inovativnih

rješenja služiti održivosti područja, smanjivati zagađenja te doprinositi klimatskoj otpornosti. U

sukladu s preporukama klimatskih politika Izgradit će se:

Riva i luke, obalne ceste, prometnice i protupožarne prosjeke;

Sustavi vodopskrba i odvodnje;

Objekti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora poput vjetroelektrana, solarnih parkova,

plimnih turbina te bioplina;

Stanica za prikupljanje, odvajanje i odvoz otpada;

Izgradnja sportskih i društvenih objekata.

Novost u razvojnom promišljanju donosi usmjerenje k zelenoj infrastrukturi čija je funkcija i korisnost

višestruka. Bura je čest uzrok prekida opskrbe električnom energijom. Stoga se u vidu rješenja za

ovaj problem ističe izgradnja elektroenergetskih objekata kojima bioplin služi kao sirovina za

proizvodnju električne energije. Ovdje je značajno napomenuti kako se proizvodnja bioplina provodi


u zatvorenim sustavima (koji ne ispuštaju mirise), a kao sirovina mogu poslužiti sve vrste otpadne

organske tvari uključujući komunalne otpadne vode kao i komunalni organski otpad. Na taj način će

se znatno učinkovitije uklanjati otpad, a nastala pročišćena voda se može upotrijebiti u

poljoprivredne svrhe. Predviđeno je da se u svakom većem naselju Općine ugrade takvi pročišćivači i

priključe na sustav odvodnje (kojeg je također potrebno izgraditi), koji su u stanju zadovoljiti potrebe

stanovništva za energentima, a mogući suvišak se potom prodaje komercijalnim tvrtakama za

distribuciju električne energije.

Razvojna poteškoća gospodarstva s područja Općine Karlobag je slaba diverzifikacija djelatnosti

malog i srednjeg poduzetništva. Postojeće nisu dovoljno snažne pokrenuti gospodarski razvoj. No, za

razliku od njih, turizam kojim se bavi značajan broj stanovnika sadrži potencijal koji može zaustaviti

trend gubitka radnih mjesta te privući stručnu radnu snagu u područje Općine. Upravo jedinstvenost i

turistička atraktivnost obale i zaleđa mogu biti usmjereni k produljenju turističke sezone kao i za

diverzifikaciju djelatnosti unutar turističkog sektora.

Kao pratnja razvoju turizma javit će se brojne gospodarske djelatnosti koje će Strategija podupirati

kroz razvojne prioritete.

No, kako bi se navedeno mogli ostvariti potrebno je ojačati kapacitete institucija zaduženih za

provedbu aktivnosti te pronaći izvore financiranja. Europska unija je objavila kako će najmanje 20%

ukupnog proračuna EU u razdoblju 2014. - 2020. biti dodijeljeno za provedbu politika, mjera i

projekata koji se odnose na ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama što uključuje i

financiranje infrastrukture, tehnologije te drugih inovativnih i “pametnih” rješenja. Stoga je logično

očekivati kako bi se infrastrukturna izgradnja mogla i trebala financirati iz ovih sredstava tijekom

narednih nekoliko godina. Stanovništvo Općine Karlobag sasvim odgovorno može tvrditi: Naša

održiva budućnost je u našim rukama!


2.0. UVOD

2.1. Ruralni razvojRuralna područja1 prema OECD čine 92% teritorijalnog ustroja Europske unije koja prate brojne

poteškoće poput depopulacije, nezaposlenosti i pada kvalitete života ruralnog stanovništva 2.

Trendovi pokazuju kako tijekom desetljeća dolazi do degradacije seoskih sredina u smislu smanjenja

vrste i broja gospodarskih aktivnosti te izraženijeg zapuštanja krajobraza, kako u zemljama članicama

Europske unije tako i u Republici Hrvatskoj. Ruralna područja su važna, ne samo zbog potencijala za

proizvodnju hrane koja je od strateškog značaja svakoj državi, već i zbog bogatstva, raznolikosti

krajobraza te očuvanja prirodnog i kulturnog nasljeđa. Sukladno tomu se za potrebe izrade Strategije

razvoja Općine Karlobag (koje je u potpunosti kategorizirano ruralnim područjem zbog niske gustoće

stanovništva, slika 1) primjenjuju smjernice LEADER programa za razvoj ruralnih zajednica sukladno

Programu ruralnog razvoja RH.

Slika 1: Karlobag, izvor: TZ Općine Karlobag, 2015.

1 Ruralnim područjima OECD smatra ona područja na kojima je gustoća stanovništva do 150 st./km2. Međutim, Europska unija je za svoje potrebe usvojila tipologiju prema kojoj se urbanim područjima smatraju sva ona s gustoćom naseljenosti većom od 300 stanovnika po kilometru kvadratnom kopnene površine te koja sadrže aglomeracije s više od pet tisuća stanovnika, dok su sva ostala područja proglašena ruralnim. Na temelju takve podjele više od 90% kopnenog dijela Hrvatske te kompletno područje Ličko-senjske županije se mogu svrstati u ruralna područja. 2 Stoga je 1991. godine nastao program LEADER koji predstavlja objedinjen niz mjera, aktivnosti i “alata” za razvoj ruralnih područja, proistekao uglavnom iz iskustava zemalja članica EU u provedbi projekata ruralnog razvoja. Posebnost ovog programa nalazi se u pristupu ruralnom području koji omogućava aktivnu ulogu stanovništvu u kreiranju gospodarske budućnosti primjenom načela ruralnog razvoja među kojima se nalazi i izrada lokalne razvojne strategije (LRS).


Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. predviđa proračun od

2.383.294.499.84 eura koji trebaju biti iskorišteni provedbom sedamnaest mjera3 te trideset i tri

podmjere (slika 2).

M1 M2 M3 M4 M5 M6 M7 M8 M9 M10 M11 M13 M16 M17 M18 M19 M200

100000000

200000000

300000000

400000000

500000000

600000000

700000000

800000000

Predviđeni proračun Programa ruralnog razvoja RH prema mjerama

Broj mjere

Euro

Slika 2: Proračun Programa ruralnog razvoja RH prema mjerama, izvor: Ministarstvo poljoprivrede

RH, 2015.

Najveći iznosi su planirani za korištenje kroz mjeru M4 - Ulaganja u fizičku imovinu (667.058.823 €) te

mjeru M13 – Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima

(321.600.000 €).

2.2. PartnerstvoProces strateškog planiranja pokrenut u Općini Karlobag predstavlja alat kojim se optimiziraju napori

javnog sektora za djelovanje i postizanje željenih rezultata u budućnosti lokalne zajednice u okvirima

smjernica za razvoj ruralnih područja. Strateški plan nastaje u suradnji tri sektora: predstavnika

privatnog i javnog sektora te nevladinih organizacija kao i istaknutih pojedinaca.

3 M1 – Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja, M2 – Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima, M3 – Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu, M4 – Ulaganja u fizičku imovinu, M5 – Obnavljanje poljoprovrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim dogašajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti, M6 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i i poslovanja, M7 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima, M8 – Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma, M9 – Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija, M10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, M11- Ekoliški uzgoj, M13 - Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima, M16 -Suradnja, M17 – Upravljanje rizicima, M18 – Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja za Hrvatsku, M19 – LEADER (CLLD), M20 – Tehnička pomoć.


Strateško Partnerstvo4 se sastoji od lokalnih dionika koji konsenzusom usvajaju odluke o prioritetnim

strateškim ciljevima razvoja. Slika 3 prikazuje sastav partnerstva Općine Karlobag kojeg čine najvećim

dijelom predstavnici javnog sektora (44%),

zatim privatnog (30%) dok je najmanje

zastupljen broj sudionika iz neprofitnih

organizacija (26%). Ovdje valja napomenuti

kako su osim predstavnika s lokalne razine

u radu partnerstva sudjelovali i predstavnici

institucija te udruga sa županijske razine.

Slika 3: Partnerstvo prema sektorima koji su

sudjelovali u procesu strateškog planiranja

2.3. Ciljevi procesa strateškog planiranjaCiljevi koji će se ostvariti izradom i implementacijom Strategije razvoja Općine Karlobag su srednje do

dugoročni. Opći cilj izrade Strategije je jačanje gospodarstva na području Općine uz povećanje

kvalitete života lokalnog stanovništva. Specifični ciljevi su jačanje ljudskih potencijala članova/ica

radnih skupina uključenih u proces strateškog planiranja; jačanje kapaciteta djelatnika lokalnog

javnog sektora te povećanje sposobnosti lokalnih dionika za diverzifikaciju gospodarskih djelatnosti s

posebnim naglaskom na razvoj dugoročno održivog gospodarstva na području Općine Karlobag.

Posebnost strateškog pristupa rješavanju razvojnih poteškoća Općine Karlobag se nalazi u prilagodbi

postojećim gospodarskim ograničavajućim čimbenicima. Stoga se uvodi nova dimenzija u razvojnu

politiku Općine Karlobag – gospodarski rast i razvoj utemeljen na izgradnji klimatske otpornosti

područja. Ove smjernice predstavljaju horizontalne ciljeve strateškog dokumenta jer obuhvaćaju

svaki od prioriteta oblikujući način njihovog postizanja. Sukladno tomu se dugoročni razvojni cilj

Općine Karlobag nalazi u pravcu jačanja klimatske otpornosti gospodarstva i stanovništva, dok se

srednjeročni ciljevi uklapaju u postavljene strateške ciljeve ovog dokumenta, ali s jasnom odrednicom

prema postizanju dugoročnih ciljeva. Jasno je kako se tijekom razdoblja provedbe Strateškog plana

(2015. – 2020.) oni neće postići, no, ovim dokumentom će biti postavljeni temelji za njihovu

provedbu i dugoročnu održivost za buduće naraštaje.

4 Partnerstvo čine predstavnici javnog sektora: Općine Karlobag, Turističke zajednice, Javnog komunalnog poduzeća Crno vrilo d.o.o., Hrvatske elektroprovrede d.d., Osnovne škole Karlobag, PP Velebit, Hrvatskih šuma d.d. zatim privatnog sektora kojeg čine mali iznajmljivači, hotelska poduzeća, poljoprivredna gospodarstva, obrtnici, a priključeni su i predstavnici neprofitnog sektora: članovi sportskih i ostalih udruga, Savjeta mladih Općine Karlobag, HGSS-a te LAG-a LIKA.

Javni 43%

Privatni 30%

Neprofitni26%

Partnerstvo za izradu Strategije razvoja Općine Karlobag


2.4. Elementi strateškog plana

Analiza stanja je dio dokumenta u kojem je predstavljeno područje Općine Karlobag opisano kroz

poglavlja: opće prostorne značajke i fizičke infrastrukture, gospodarstva, te demografska i društvena

obilježja. Podaci prikupljeni iz primarnih i sekundarnih izvora te rezultati istraživanja se međusobno

nadopunjuju stoga su prikazani u istom poglavlju dokumenta sukladno temi koju obrađuju. Na kraju

cjeline su prikazani ključni elementi razvojnih prednosti i poteškoća te ograničenja koja proizlaze iz

spomenutih zaključaka. Tako izraženi pokazatelji služe za provedbu analize resursa. Analiza resursa

predstavlja zanimljiv i pregledan način grafičkog prikazivanja odabranih pokazatelja i njihov

međuodnos. Vizualno izraženi pokazatelji članovima Partnerstva olakšavaju praćenje i razumijevanje

odabranih indikatora stanja na području Općine Karlobag. Važno je napomenuti kako je Partnerstvo

donosilo odluke konsenzusom o procjeni vrijednosti pokazatelja prikazanih u analizi resursa. S

obzirom na (pro)cijenjeno stanje parametara prikazanih analizom resursa pristupa se izradi SWOT, a

nakon nje i PESTE analize. SWOT je jednostavna analiza kvalitativnog tipa koja sadrži snage i slabosti

te prilike i prijetnje promatranog područja ili parametra, dok PESTE analiza razvrstava promatrane

čimbenike kroz političko, ekonomsko, socijalno, tehnološko i ekološko okruženje.

Nastavno na analizu stanja području Općine Karlobag koja opisuje što se događa u prostoru,

gospodarstvu i društvu započinje proces strateškog planiranja. Taj dio dokumenta je, za razliku od

prethodnoga, usmjeren na budućnost, on sadrži viziju razvoja, strateške ciljeve, prioritete te mjere

koji definiraju u kojem će se pravcu i na koji način razvijati društvo i gospodarstvo područja Općine

Karlobag. Vizija predstavlja poželjnu sliku budućnosti koju je moguće ostvariti na temelju

procijenjenih resursa, odnosno, stanja na području Općine. Budući da je vizija „destinacija“, potrebno

je razraditi načine njezinog ostvarenja, stoga se pristupa razradi strateških ciljeva čijim postignućem

se ona realizira.

Svaki od strateških ciljeva je postavljen u skladu sa SMART5 smjernicama, a dodatno je opisan

prioritetima i mjerama za njihovo postizanje. Operacionalizacija strategije se može pratiti kroz plan

aktivnosti te monitoring i evaluaciju provedbe predviđenih strategija. Premda je teško predvidjeti

troškove provedbe strategije u višegodišnjem razdoblju, ipak, financijski okvir s navedenim

očekivanim iznosima te partnerima u provedbi aktivnosti osigurava planiranje lokalnog proračuna, a

ujedno informira i o vanjskim izvorima sredstava za provedbu strategije.

5 SMART smjernice označavaju obilježja koja pokazatelji i ciljevi trebaju sadržavati: S- specifični, M – mjerljivi, A – dostižni, R – realni, T – vremenski definirani.


3.0. METODOLOGIJA IZRADE STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE KARLOBAG

Ključni principi koji se pri tome koriste su prepoznavanje te priznavanje specifičnih potreba i

prednosti područja Općine Karlobag, partnerski pristup planiranju razvoja kao i inovativnost,

odnosno, primjena novih načina rješavanja poznatih problema i poteškoća.

Održivi razvoj ruralnih područja temeljen na LEADER pristupu podrazumijeva primjenu sedam

vodećih načela tijekom procesa strateškog planiranja:

1. Pristup temeljen na osobitostima područja

2. Pokretanje i uključivanje zajednica u razvojne procese

3. Pristup odozdo prema gore

4. Razvoj lokalnih partnerstva u pristupima i djelovanju

5. Umrežavanje i suradnja, povezivanje i sinergijsko djelovanje

6. Integralni pristup razvoju

7. Lokalno sufinanciranje i upravljanje projektima

Proces izrade strateškog dokumenta zbog nedostatka podataka na lokalnoj razini zahtijeva provedbu

manjih istraživanja mišljenja i stavova dionika s područja Općine putem upitnika6 i fokusnih skupina7

te deliberativnih radionica (sastanaka). LEADER program za razvoj ruralnih područja naglašava

važnost uključivanja lokalnih dionika i marginaliziranih skupina u procese izrade lokalne razvojne

strategije. Na taj se način, osim prikupljanja podataka iz primarnih i sekundarnih izvora8 te

usmjeravanja prioritetnih strateških ciljeva razvoja područja ujedno osigurava vlasništvo9 nad

njezinom provedbom u budućnosti.

6 Anketnim upitnicima su provedena prikupljanja mišljenja i stavova roditelja učenika osnovnih škola, iznajmljivače te poduzetnika tijekom svibnja 2015. godine. Anketiranje je anonimno. 7 Metoda istraživanja putem fokus skupina je metoda kvalitativnog istraživanja stavova, mišljenja, osjećanja i ponašanja pojedinaca koji imaju najmanje jednu zajedničku karakteristiku. Posebnost metode je u tome što se predmet istraživanja ispituje kroz polustrukturirani razgovor i prati interakcije unutar skupine u zadanom vremenskom i tematskom okviru. Polustrukturirani tip razgovora dopušta usmjeravanje tijeka i postavljanje dodatnih pitanja kako bi se dobili odgovori koji pobliže objašnjavaju temu razgovora. Razgovor se snima.8 Primarni izvori podataka su takvi koji su najbliži samom izvoru iz kojeg podaci dolaze, poput broja dolazaka i noćenja gostiju – podataka koje prikuplja i dostavlja turistička zajednica. Sekundarni izvori podataka su dokumenti koji sadrže analize primarnih podataka ili prenose informacije iz drugih izvora.9 Za hrvatske prilike pojam „vlasništvo dokumenta“ nije posve razumljiv niti pravilno shvaćen. Uobičajeno je da lokalna zajednica strategije doživljava dokumentima javnog sektora te ne shvaća važnost potreba zajednice iskazane kroz procese planiranja razvoja područja. Tako nastali brojni strateški planovi nakon usvajanja na vijećima jedinica lokalnih samouprava ne služe svojoj svrsi jer su ponekad teško provedivi ili lokalni dionici se sudjeluju u njezinoj provedbi. Stoga se sudjelovanjem dionika u procesima strateškog planiranja ostvaruje razumijevanje i zajednička provedba dokumenta, odnosno, sudionici pridonose izradi dokumenta i time ostvaruju svojevrsno „vlasništvo“. Provedbi dokumenta pristupaju, osim jedinice lokalne samouprave i svi članovi zajednice ako to žele, na način da prijavljuju projektne prijedloge i prijave za bespovratna i kreditna sredstva za takve vrste razvojnih projekata koje ova Strategija podržava.


Slika 4. Shematski prikaz procesa strateškog planiranja u Općini Karlobag (prilagodba prema The

Urban Institute, 2004.)

10

Dijagram procesa strateškog planiranja


Shematski prikaz svih dijelova procesa strateškog planiranja i njihov međuodnos je predstavljen na

slici 4. Oznakom „V“ obilježen je rad na viziji koji se provodi u nekoliko navrata, odnosno, sastanaka

tijekom procesa strateškog planiranja.

Na temelju prikupljenih kvantitativnih i kvalitativnih podataka baziranih na statističkim i drugim

podacima dostavljenih iz pouzdanih izvora te rezultatima provedenih istraživanja stavova i mišljenja

lokalnih dionika dane su početne smjernice za pravce budućeg razvoja. Radi nedostatka podataka,

odnosno, detaljnijeg uvida u stanje na području Općine, provedena su anketiranja roditelja učenika

osnovne škole, anketiranje iznajmljivača smještaja te poduzetnika. Također je provedeno

kvalitativno istraživanje putem fokus skupina i deliberativnih radionica (sastanaka) kako bi se dobio

uvid u buduće pravce razvoja područja Općine Karlobag. Interpretacija podataka koji opisuju stanje

na području Općine.

Proces odabira strateških ciljeva temeljen je na sukladnosti potreba, definiranih kroz istraživanja,

prikupljene podatke i željene destinacije - vizije. Strateški ciljevi su dalje raščlanjeni na prioritete i

mjere koje predstavljaju skupine aktivnosti sa zajedničkim nazivnikom. Predložene mjere su osnova

za izradu projektnih prijedloga za sufinanciranje iz domaćih i stranih izvora sredstava. Horizontalni

prioriteti prožimaju sve strateške ciljeve u manjoj ili većoj mjeri, a primarno su izvedeni iz osjetljivosti

i ranjivosti područja na posljedice globalnog zatopljenja odnosno klimatskih promjena.

Izrađeni nacrt dokumenta se daje na uvid javnosti i prikupljaju se povratne informacije, odnosno,

mišljenja, prijedlozi, komentari te primjedbe na predložene intervencije. Radna skupina razmatra

dospjele komentare, uvrštava ih u Strategiju ukoliko se zaključi da su značajni za njezin sadržaj i

provedbu. Potom slijede usvajanje strateškog dokumenta i njegova provedba.

Da bi se Strategiju moglo učinkovito implementirati, potrebno je osmisliti, tj. institucionalizirati

sustav upravljanja jer strategija, struktura i sustavi upravljanja čine nerazdvojiv kompleks kod

uspješno provedenih strateških planova. Provedba Lokalne razvojne strategije treba uslijediti tri do

šest mjeseci nakon usvajanja na Općinskom vijeću. S ciljem uspješne provedbe ovog strateškog plana

potrebno je osnovati provedbene radne skupine, nadležne za detaljniju razradu aktivnosti i godišnju

prilagodbu dokumenta te skupinu za monitoring i evaluaciju.

12


4.0. ANALIZA STANJA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG

Analiza počinje opisom prirodnih i zemljopisnih obilježja, a nastavlja se prikazom, gospodarstva,

stanovništva te društvene infrastrukture i društvenoga kapitala. Analiza se temelji kako na primarnim

tako i na sekundarnim izvorima te rezultatima provedenih kvantitativnih i kvalitativnih istraživanja.

Popis stanovništva iz 2011. godine bio je značajan izvor informacija, premda se kretanja stanovništva

odvijaju neprekidno pa podaci iz njega nisu u potpunosti točni, ipak predstavljaju dobru polaznu

osnovu za analizu.

4.1. Opća prostorna i okolišna obilježja

4.1.1. Prostorna obilježja

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (2014.) Republika Hrvatska se rasprostire na 56594

km² kopna na području jugoistočne Europe, dok površina teritorijalnog mora iznosi 31479 km².

Duljina obalne linije kopna iznosi 1880 km, a otoka 4398 km. Zbog svoje razvedenosti obale veći dio

Jadranskog mora (udaljenost od obalnog pojasa prema međunarodnim vodama) pripada Republici

Hrvatskoj nego Republici Italiji. Dio otvorenog mora koji se nalazi između Republike Hrvatske i

Republike Italije čine međunarodne vode na koje ne polaže pravo niti jedna država.

Istočnu kopnenu granicu Republika Hrvatska dijeli s Bosnom i Hercegovinom u duljini od 932 km,

Srbijom 241 km, Crnom Gorom 25 km. Zapadnu granicu dijeli sa Slovenijom u duljini od 670 km, a

sjevernu s Mađarskom u duljini od 329 km. Ukupno, Republika Hrvatska dijeli svoje kopnene granice

s pet susjednih država u duljini od 2197 km.

Obalno područje ima pristup otvorenom moru Jadrana koje je polu-zatvoreno, malo i plitko more

sjevernog dijela istočnog Sredozemlja, a proteže se u pravcu sjever-sjeverozapad između gorja

Apenina i Dinarida te balkanskog poluotoka. Jadransko more je okruženo državama Italije, Slovenije,

Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije. Zapadni dio pripada Italiji, dok ostale zemlje

dijele njegovu istočnu obalu. Ukupna duljina Jadrana je 870 km, a površina 158595 km2, najveća

širina mu je 210 kilometara, dok je Otrant njegov najuži dio sa samo 75 kilometara udaljenosti

između obala Albanije i Italije. Prosječna širina Jadrana je 159,3 km. Dubina mora se kreće od plitkog

potopljenog šelfa mjestimice najveće dubine do 50 m što je karakteristično za sjeverni Jadran, dok se

na polovici počinje spuštati u znatno veće dubine od približno 100 m ili više. Južni Jadran

karakterizira “pravo more“ s dubinama od 1233 m kod Jabučke kotline. Prosječna dubina Jadrana

iznosi 173 m. Temperatura mora zimi rijetko pada ispod 11°C, a karakterizira ga velika prozirnost i

13


slanost (38 psu). Morske struje iz Mediterana se uz istočnu obalu Jadrana kreću prema sjevernom

dijelu, zaobilaze Istarski poluotok i spuštaju natrag uz zapadnu obalu Apeninskog poluotoka. Stoga je

more na istočnoj strani Jadrana nešto slanije i toplije od vodenih masa na zapadnoj strani.

Istočni dio obale Jadrana obilježen je dobro razvijenim brojnim otocima, otočićima i hridima (1244

njih) koji se protežu uzduž linije Dinarida. Ova vrsta obalnog reljefa je globalno priznata kao

dalmatinska vrsta obale. Upravo velika raznovrsnost i razvedenost obale je glavni razlog biološke

raznolikosti i bogatstva flore i faune koje predstavljaju izvor velikog broja turističkih i drugih

gospodarskih aktivnosti.

Slika 5. Karta Hrvatske s podjelom u statističke regije( DZS, 2013.)

Republika Hrvatske je podijeljena u dvije NUTS regije: Jadransku i Kontinentalnu Hrvatsku. Slika 5

prikazuje raspodjelu dvadeset hrvatskih županija i Grada Zagreba s obzirom na pripadnost NUTS

regiji. Jadransku Hrvatsku čine županije: Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska,

Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska te Dubrovačko-neretvanska, a ostale su dodijeljene

Kontinentalnoj Hrvatskoj.

14


Ličko-senjska županija sa sjedištem u Gospiću je ustrojena na području četiri Grada: Gospića, Otočca,

Novalje i Senja te osam općina: Brinje, Donji Lapac, Karlobag, Lovinac, Perušić, Plitvička Jezera,

Udbina i Vrhovine. Ličko-senjska županija dijeli međunarodnu granicu s Bosnom i Hercegovinom

duljine 100 km na istoku, na sjeveru graniči s Karlovačkom županijom, na jugu sa Zadarskom te na

sjeverozapadu s Primorsko-goranskom županijom. Površina kopnenog dijela Ličko-senjske županije

iznosi 5353 km2 te 596,63 km2 morske površine. U ukupnoj površini Republike Hrvatske Ličko-senjska

županija sudjeluje s 9,45%.

Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u RH (NN 86/06) Općina Karlobag ulazi u

sastav Ličko-senjske županije, a čini je četrnaest naselja: Barić Draga, Baške Oštarije, Cesarica, Crni

Dabar, Došen Dabar, Karlobag, Konjsko, Kućišta Cesarička, Ledenik Cesarički, Lukovo Šugarje, Ravni

Dabar, Staništa, Sušanj Cesarički te Vidovac Cesarički. Općina se rasprostire na površini od 28124 ha,

odnosno, 281,24 km2 čime sudjeluje s 5,25% u ukupnoj površini Ličko-senjske županije. Na sjeveru i

sjeverozapadu Općina Karlobag graniči s područjem Grada Senja, a sjeverno i sjeveroistočno s

Gradom Gospićem. Jugoistočnu granicu dijeli s Općinom Starigrad Paklenica u Zadarskoj županiji.

Nasuprot obalne linije Velebitskog kanala čija je dužina približno 40 km, a širina manja od 2 km,

nalazi se otok Pag s kojim Općina Karlobag dijeli morsku granicu, i to: s Gradovima Novaljom u Ličko-

senjskoj županiji te Pagom u Zadarskoj županiji (slika 6).

Slika 6. Položaj Općine Karlobag u Ličko-senjskoj županiji. (LAG Lika, 2013.)

15


4.1.2. Reljef i klima

Na temelju topografije Hrvatsku se može podijeliti u tri velike prirodne regije: panonsku i

mediteransku te gorsko-planinsko zaleđe. Tablica 1 prikazuje zastupljenost hrvatskog teritorija u

visinskim pojasima.

Tablica 1. Visinski pojasi RH

Visinski pojasi

Ukupno 0 - 200 201 - 500 501 - 1000 1001 - 1500 1501 - 1831

Površina RH (km2 )

56 539 30 208 14 478 9 669 2 098 57

% 100 53 26 17 4 0

Izvor: Statistički ljetopis DZS (2014: 46)

Ukupno je u gorsko-planinsko područje (GPP) RH uključeno 52 jedinice lokalne samouprave (JLS) čija

površina zauzima 20,8% kopnenog dijela teritorija (Husnjak, 2015: 14). Prema Pravilniku o

određivanju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima (NN 34/15), područje Općine

Karlobag je razvrstano u gorsko-planinsko područje budući da više od 50 % njezinog teritorija pripada

većim nadmorskim visinama kako je prikazano u tablici 2.

Tablica 2. Kriteriji za GPP Općine Karlobag

Površina

Općine

Karloba

g

Površina

korištenog

poljoprivrednog

zemljišta

Područja iznad

700 m n.m.

Područja od

501 – 700m

n.m. i s

nagibom > 15%

Područja od

400 – 500m

n.m. i s

nagibom > 15%

Područja koja

zadovoljavaju

kriterije za GPP

ha ha ha % ha % ha % ha %

28124 176 18865 67,08 2425 8,62 1019 3.62 22309 79,33

Izvor: Husnjak (2015: 36)

Baške Oštarije su naselje koje se nalazi na najvišoj nadmorskoj visini (na 924 metra) u Općini

Karlobag, kao i u Ličko-senjskoj županiji, te na petom mjestu u Republici Hrvatskoj.

Reljef je važna odrednica klimatskih varijacija u Hrvatskoj, stoga su u njezinoj gorsko-planinskoj regiji

zime duge i hladne, a ljeta kratka i svježa. Područje Općine Karlobag obuhvaća veliki visinski raspon,

od nule iznad mora do gotovo tisuću metara u planinskom dijelu. Uski obalni pojas je izložen

jadranskoj klimi, koja se na višim nadmorskim visinama mijenja u pravcu submediteranske klime.

Uobičajeni stariji nazivi za tipove klime koja prevladava u ovom području bili bi mediteranska,

submediteranska i kontinentalna klima. No, uvođenjem Köppenove podjele klima područje je

16


okarakterizirano Csax tipom klime u priobalju, Cfsbx i djelomice Dfsbx tipom klime u gorskim

predjelima (slika 7).

Slika 7. Köppenova podjela klima u RH (Haramina, 2014: 26)

Statistički ljetopis Državnog zavoda za statistiku (DZS, 2014.) navodi kako se, ipak, klima najvećeg

dijela Republike Hrvatske prema Köppenovoj klasifikaciji može smatrati umjereno toplom kišnom

klimom. Zbog utjecaja mora amplitude temperature zraka iz godine u godinu su manje u

priobalnome nego u kontinentalnom dijelu, a jesen je toplija od proljeća, prema Statističkom

ljetopisu (2014.). Službeni pokazatelji izmjerenih temperaturnih vrijednosti mora, tla i zraka ukazuju

na trend temperaturnih promjena u smjeru njihovog povećanja u odnosu na prethodna razdoblja.

Crometeo (2015.) ističe kako je: “srpanj 2015. godine bio najtopliji srpanj na globalnoj razini u

povijesti temperaturnih mjerenja, od 1880. godine. (...) Prosječna mjesečna globalna temperatura u

2015. godini iznosi 16,61°C i najveća je u povijesti mjerenja temperatura zraka i mora.“ Navedeni

podaci sugeriraju kako je nastupilo globalno zatopljenje čije su posljedice izmjereno povećanje

temperatura okoliša.

Kako na području Općine Karlobag ne postoji meteorološka postoja, na slici 8 su predstavljene

prosječne mjesečne temperature susjednih Senja i Raba, po mjesecima u 2014. godini. Razlike u

prosječnim mjesečnim vrijednostima za Senj i Rab su izuzetno male, stoga se može očekivati kako se

temperature na priobalnom području Općine Karlobag kreću unutar sličnog raspona. Budući da

kontinentalni dio područja Općine Karlobag pripada gorsko-planinskim predjelima na kojima ne

17


postoji meteorološka postaja, za usporedbu je, radi sličnosti s kontinentalnim gorskim predjelima

Općine, dan prikaz prosječnih mjesečnih temperatura za sjeverni Velebit s postaje na Zavižanu.

Najveća je razlika prosječnih mjesečnih temperatura zabilježena u toplijim mjesecima godine između

priobalnih i gorsko-planinskih područja te se kreće oko deset ili više Celzijevih stupnjeva u realnom

vremenu.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

Senj RabZavižan

2014.

°C

Slika 8. Mjesečni srednjaci temperatura izmjereni u Senju, Rabu i Zavižanu 2014. godine (Statistički

ljetopis DZS, 2014.)

Količina i vrsta oborina su direktno povezane s reljefom i nadmorskom visinom. Srednje godišnje

količine oborina u Republici Hrvatskoj kreću se između 600 mm i 3500 mm. Najmanje količine na

Jadranu imaju vanjski otoci (< 700 mm). Idući od tog područja prema Dinarskome masivu, srednja

godišnja količina oborina raste i doseže najveću vrijednost do 3 500 mm na vrhovima planina u

Gorskom kotaru (Statistički ljetopis DZS, 2014.).

Slika 9 sadrži prikaz prosječnih godišnjih količina oborina u RH iz kojeg je vidljivo kako gorsko-

planinska područja imaju najveću količinu oborina, a područja na razini mora najmanju. Općina

Karlobag je u svojem priobalnom području izložena oborinama od 1000 – 1250 mm vodenog stupca,

dok se na višim nadmorskim visinama količine oborina kreću od 2000 – 3000 mm godišnje što izaziva

18


bujice i eroziju tla te okršavanje10 čime se smanjuje vrijednost tla u smislu njegove plodnosti odnosno

upotrjebljivosti.

Slika 9. Prosječna godišnja količina oborina u RH u razdoblju 1961. – 1990. ( Biondić, 2014: 7)

PP Velebit navodi kako se zbog miješanja različito zagrijanih zračnih masa u graničnom području

Velebita između primorja i unutrašnjosti javlja značajno veliki broj dana s maglom (187 dana

godišnje) za područje vršnog dijela velebitskog masiva. S obzirom na nadmorsku visinu i klimatski tip

na području PP Velebit velik je broj dana sa snježnim pokrivačem višim od 30 cm trajanja 20 – 40

dana, a na vršnim dijelovima Velebita i znatno duže (do 70 dana). Navedeni podaci se odnose i na

gorsko-planinsko područje Općine Karlobag. Na primorskoj strani Velebita snježni pokrivač je gotovo

zanemariv.

U unutrašnjosti Republike Hrvatske prevladavaju vjetrovi iz sjeveroistočnog smjera dok se manjim

dijelom javljaju iz jugozapadnog, navodi DZS (2014.):

10 Okršavanje je fenomen koji se javlja kao posljedica degradacije tla, odnosno, otapanja stijena u vodi pri čemu nastaju impresivni morfološki oblici stijena.

19


“Prema jačini ti su vjetrovi najčešće slabi do umjereni. Na Jadranu su u hladnom dijelu

godine dominantni vjetrovi bura (iz sjeveroistočnoga kvadranta) i jugo (iz južnoga

kvadranta), a ljeti maestral (pretežno iz zapadnoga kvadranta). Brzine vjetra u priobalju su

veće nego u unutrašnjosti. Maksimalni udari bure mogu prelaziti 50 m/s, dok jugo tu brzinu

dosegne rijetko. Smjer i brzina vjetra mogu biti znatno modificirani lokalnim uvjetima

(položaj orografskih prepreka, dolina rijeka, zaljev) pa na pojedinim lokacijama može doći do

većih odstupanja od prevladavajućeg vjetra”.

Na području Općine Karlobag bura je dominantan vjetar (čini 50% svih vjetrova) te je skupa s jugom

vjetar zimskog dijela godine. Maestral i burin su lagani povjetarci koji se javljaju u ljetnoj polovici

godine. Posebice na području podvelebitskog kanala bura dostiže nerijetko oluje i orkanske brzine 11.

Olujni i orkanski vjetrovi brzine puhanja veće od osam bofora (8 Bf) ili 62-74 km/h, se prema

hrvatskoj legislativi12, smatraju elementarnim nepogodama. Područje Općine Karlobag poznato je po

snažnoj i učestaloj buri koja nerijetko ometa promet i ponekad izolira naselja od komunikacije sa

ostalim područjima onemogućavajući opskrbu stanovništva. Prilikom pojave takvih vremenskih

(ne)prilika općinske službe organiziraju dostavu hrane, lijekova i drugoga stanovništvu udaljenih sela

i zaseoka. S druge pak strane, jugo koje ne razvija orkanske brzine na ovom području izaziva velike

poteškoće žiteljima Općine Karlobag jer snažni valovi razaraju obalnu infrastrukturu (vidi sliku 10) te

otežavaju ili onemogućavaju pomorski promet.

Slika 10: Jugo u Karlobagu, Čuljat (2013.)

11Popadić (2015.) za Crometeo ističe kako je službeno zabilježeni najjači udar vjetra iz sjever-sjeveroistočnog smjera u Hrvatskoj izmjeren 1998. godine kod Masleničkog mosta koji je iznosio 248 km/h (69,0 m/s). Drugi udar bure je zabilježen na Paškom mostu i iznosio je 65,2 m/s tj. 234,72 km/h, a treći je izmjeren na Krčkom mostu i iznosio je 221,8 km/h, za vrijeme ciklone Teodor, 2013. godine.12 Zakon i podzakonski akti o zaštiti od elementarnih nepogoda i katastrofa.

20


Prema DZS (2014.) najsunčaniji su dijelovi Republike Hrvatske vanjski otoci srednjeg Jadrana s više od

2700 sunčanih sati na godinu. Srednji i južni Jadran imaju više sunca (2 300 do 2700 sati) i manje

naoblake (4 do 4,5 desetine neba prekrivenoga oblacima) od sjevernog Jadrana (2000 do 2400 sati,

naoblaka 4,5 do 5 desetina). Trajanje sijanja sunca smanjuje se od mora prema kopnu i s porastom

nadmorske visine. Planinski masiv Dinarida ima na godinu 1700 do 1900 sati sa sijanjem sunca, s

najmanjom insolacijom (1700 sati na godinu) i najvećom naoblakom (6 do 7 desetina) u Gorskom

kotaru. S obzirom na reljef i nadmorsku visinu, područje Općine Karlobag ima širok raspon insolacije

od 1900 sati do 2400 sati godišnje.

Zahvaljujući klimatskoj i reljefnoj raznolikosti značajke područja Općine Karlobag predstavljaju

snažan potencijal razvoja obnovljivih izvora energije poput vjetra, sunca te valova.

Klimatske promjene se uočavaju kako na globalnoj tako i na lokalnoj razini kao dugogodišnji trend

promjene odabranih pokazatelja klime. Opažen je globalni porast srednje prosječne temperature

mora i kopna, podizanje razine mora te topljenje ledenih pokrivača na Zemljinim polovima što

sugerira pojavu globalnog zatopljenja. Izvješće IPCC-a (2014.) ističe: “Vrlo je visoka vjerojatnost kako

je više od polovice opaženih povećanja prosječne globalne temperature površinskih slojeva mora u

razdoblju 1951. do 2010. godine, izazvano antropogenim povećanjem stakleničkih plinova skupa s

drugim antropogenim čimbenicima.” Posljedice ovog klimatskog fenomena nisu posve poznate, no,

prema znanstvenim i stručnim modelima te provedenim simulacijama može se očekivati značajan

utjecaj na stanovništvo, gospodarstvo i ekosustave. DHMZ (prema Haramina, 2014: 27) navodi kako

se, posljedično, u RH očekuje smanjenje oborina u priobalnom području tijekom cijele godine, a u

gorskom dijelu smanjenje snježnog pokrivača. Utjecaj na gospodarstvo i okoliš varira s obzirom na

intenzitet klimatskih promjena. Povećanjem prosječne temperature mora, povećat će se salinitet i

acidifikacija te smanjiti količina otopljenog kisika u vodenom stupcu. Promjena uvjeta u moru će

omogućiti pojavu stranih biljnih i životinjskih vrsta te mikoorganizama koji do sada nisu obitavali u

Jadranu, poremetit će se razdoblja mrijesta male plave ribe što će se negativno odraziti na cijeli

morski ekosustav kao i na ptice koje se hrane ribom. Povećanjem temperature tla doći će do većeg

gubitka vode evaporacijom pretežito u priobalnom dijelu, a znatno manje u gorskim dijelovima

Općine. Time će se i povećati ugroza od pojave šumskih požara koji mogu biti posebice razorni za

područje Općine Karlobag radi učestale pojave vjetrova koji će omogućiti širenje vatre. Nadalje,

može se očekivati povećanje razlike u temperaturama između kopnenog i morskog dijela što će

utjecati na pojavu snažnijih strujanja vjetrova i pojave valova veće amplitude. U priobalnom području

Općine Karlobag će, stoga, biti otežano normalno funkcioniranje društvenog i gospodarskog života te

21


ugrožena obalna infrastruktura. Klimatske promjene predstavljaju razumno objašnjenje već opaženih

i izmjerenih klimatskih pojava s kojima se suočavaju stanovnici i gospodarstvo područja Općine

Karlobag, posebice u zimskim mjesecima.

4.1.3. Bogatstvo voda

Javna ustanova Hrvatske vode je provedenim istraživanjima u Ličko-senjskoj županiji utvrdila kako

postoji veliki broj podzemnih izvora vode kao i rijeka ponornica koje protječu podzemljem kopnenog

i morskog dijela županije, a sve zajedno čine jadranski sliv. Osnovna značajka ovog sliva su razvijeni

krški vodonosnici s pukotinsko-kavernoznom poroznosti.

“Temeljna obilježja krških slivova prostrane su zone prikupljanja vode u planinskim

područjima i vrlo kompleksni uvjeti izviranja na kontaktima okršenih vodopropusnih

karbonatnih naslaga i vodonepropusnih stijena. Protok vode vezan je za pukotinske sustave,

a odlikuje se velikim brzinama podzemnih tokova (do 30 cm/s) i pojavama jakih krških izvora

velikih amplituda istjecanja. Zbog male retencijske sposobnosti vodonosnika ljetna razdoblja

karakterizira bitno smanjenje istjecanja na izvorima, a katkad i potpuna presušivanja”

(Strategija upravljanja vodama, 2009: 21).

Općina Karlobag kao i veći dio Ličko-senjske županije je smještena iznad grupiranog vodnog tijela

podzemne vode obilježene nazivom LIKA-GACKA pod kodnom oznakom JKGIKCPV_06. Procijenjena

površina vodene mase iznosi 3720 km2, a prosječni godišnji dotok 3387*106 m3/godišnje (Haramina,

2015: 31). “Podzemno vodno tijelo Lika-Gacka nalazi se u dobrom kemijskom i ekološkom stanju te

ne postoje prekoračenja onečišćujućih tvari u podzemnim vodama na promatranom području”

navode Hrvatske vode (prema Haramina, 2015: 32).

Usprkos snažnim oborinama u zimskim mjesecima, dobra propusnost krškog tla omogućava gubitak

gotovo sve vode s površine tla. Stoga se ponekad događa da je podzemlje bogato vodom dok na

površini vlada suša. Područje Općine Karlobag nema površinskih rijeka ni jezera, međutim, navedene

značajne količine pitke vode u podzemlju se tek manjim dijelom koriste. U zimskim razdobljima

lokalni izvor vode kapacitetom zadovoljava potrebe domicilnog stanovništva, no, u ljetnim

mjesecima potrebe za vodom se nadomještaju opskrbom regionalnim vodovodom. Premda nisu

dovoljno istražene, postoje brojne morske vrulje u blizini obale. Pojavljuju se kao povremena ili

stalna izbijanja slatke vode iz morskog dna, navodi Haramina (2015: 32).

22


4.1.4. Valovi i morske struje

Budući da nisu dostupni podaci o morskim strujama izmjerenima u podvelebitskom kanalu na

području Općine Karlobag, za procjenu približnog stanja koriste se podaci izmjereni u južnom dijelu

podvelebitskog kanala. “Spektralna analiza morskih struja pokazala je da su u površinskom sloju

najveće energije strujanja na plimnim periodima (12 h) i (24 h). U pridnenom sloju, također,

prevladavaju plimne oscilacije. Općenito, energije strujanja u pridnenom sloju su manje nego u

površinskom sloju” (Haramina, 2015: 37). Slično tomu, analiza valova je provedena na temelju realno

izmjerenih vrijednosti u južnom Kvarneriću (prema Haramina, 2015: 37) jer nisu dostupni podaci

isključivo za područje Općine Karlobag. Tijekom snažnih sjevernih i sjeverozapadnih vjetrova

maksimalno zabilježene visine valova se kreću i do 3,5 metara što je važno uzeti u obzir prilikom

projektiranja i izgradnje obalne infrastrukture. Teško je procijeniti veličinu utjecaja klimatskih

promjena na pojedinačna područja radi reljefnih i klimatskih specifičnosti. Ipak, podizanje razine

mora u narednih nekoliko desteljeća je sasvim izvjesna opasnost, a predviđanja do kraja stoljeća se

kreću u rasponu od 28 – 68 cm visine (Gregory, 2013.) u uvjetima mirnog mora. Premda je obala

područja Općine Karlobag prilično strma i time se može očekivati znatno manja šteta od podizanja

razine mora u odnosu na neke druge dijelove priobalja RH, većina prometne infrastrukture kao i

priobalnih naselja je položena duž obalne linije te direktno ugrožena od poplave.

4.1.5. Zrak i tlo

Pokazatelji zagađenja zraka na području cijele RH iskazuju niske i vrlo niske vrijednosti, kako navodi

Agencija za zaštitu okoliša (2015.). Sukladno tomu, na neindustrijaliziranom području Ličko-senjske

županije kakvoća zraka je iznimno visoka što potvrđuju vrijednosti promatranih parametara

izmjerene na postaji na Plitvičkim jezerima. Općina Karlobag u svojem priobalnom pojasu ima

iznimno čist zrak zahvaljujući snažnoj buri i nedotatku industrije te umjerenom prometu.

Kontinentalna područja Općine, budući da su u sastavu Parka prirode Velebit, nisu izložena

industrijskom zagađenju. Slično se odnosi na zagađenje bukom i svjetlom koji nisu zabilježeni na

području Općine Karlobag. Povremena buka se pojavi za vrijeme šumskih radova, no kratkotrajna je i

ne ostavlja štetne učinke na ljudi niti na ekosustave. Raznovrsnost hrvatskog reljefa se očituje i u

brojnosti vrsta tala kojih je 68 vrsta kako navodi Husnjak (2015.) u pedološkoj karti RH. Područje

Općine Karlobag u priobalnom području karakteriziraju kamenjari i rendzina na trošini vapnenca, dok

ostala područja imaju smeđe tlo na vapnencu, crnicu vapnenačko-dolomitnu, crvenicu lesivirano na

vapnencu, rigolana tla krša, eutrično smeđe, sirozem na laporu i slično. Obilježja takvih tala su visoka

stjenovitost (50% do 90%) te kamenitost do 30%, odnosno krševitost.

23


Slika 11 prikazuje rasprostranjenost

Dinarskog krša od Slovenije na

sjeverozapadu do Federacije Bosne i

Hercegovine na istoku i Crne Gore na

jugoistoku te na jugu sa sjevernog

granicom postavljenom južno od

Karlovca. Prema Zavodu za geotehniku

(2012.) krško područje čini 52% ukupne

površine hrvatskog kopnenog dijela

teritorija odnosno čini više od 70% ako

se uzme u obzir i hrvatski dio Jadrana.

Karbonatne i dolomitne stijene se

najčešći konstituenti krših područja kako

u RH tako i globalno gdje zauzimaju više

od 20% ukupne svjetske površine kopna.

Slika 11: Rasprostranjenost Dinarskog krša u RH, izvor: Zavod za geotehniku, 2012.

Pojam krš obuhvaća raznovrsnost morfoloških i hidroloških oblika stijena nastalih prirodnim

procesom otapanja vapnenca, dolomita, gipsa, halita i drugih vrsta stijena u vodi. Obilježje krškog

reljefa, između ostalog, prema Strategiji upravljanja vodama (2009: 58) je izloženost okršavanju i vrlo

jakoj eroziji izazvanoj snažnim bujicama, što se odnosi i na područje Općine Karlobag. Zbog

nesposobnosti zadržavanja vode kao i nedostatak plodnog tla (radi erozije) krška područja se

smatraju teško ili gotovo nimalo iskoristivima za poljoprovrednu proizvodnju.

Na kontinentalnom, gorskom dijelu Općine Karlobag, uz krš dominantnu teksturu tla čine praškasto-

glinovasta ilovača, glinovasta ilovača, praškasta glina te praškasta ilovača. Ekološku dubinu

navedenih tala je moguće izmjeriti od 20 cm u priobalju do 70 cm dubine u pojedinim „džepovima“

gorskih predjela. Kao i za sva krška područja značajna je dobra dreniranost ovih tala. S obzirom na

bonitet, zemljišta na području Općine Karlobag se razvrstavaju u kategorije P3 – ostala obradiva tla,

te PŠ – ostala poljoprivredna tla, šume i šumska zemljišta, navodi Husnjak (2015.).

4.1.6. Zaštićena područja prirode

Prirodni kapital ili resursi predstavljaju temeljni uvjet za postojanje i izgradnju društva na nekom

području. Bilo da se radi o prirodi kao izvoru hrane, vode, ogrjeva, zaklona, ili mikro modifikatoru

24


klime te ostalih gospodarskih, kulturnih, društvenih i općekorisnih funkcija, ugrožena priroda

neizostavno vodi do ugroženog društva. Stoga je imperativ ljudske vrste, između ostalog i radi

vlastite održivosti, zaštititi i skrbiti za prirodne resurse, a posebice one koji su osjetljivi i ugroženi.

Pregledom trenutnog stanja prirodnih bogatstava može se identificirati gospodarska i društvena

održivost te dati projekcije budućeg razvoja. Europska unija ulaže snažne napore za zaštitu prirode,

ipak, neprestanim gubitcima prirodnih bogatstava, odnosno, smanjivanjem resursa ugrožava se

ostvarenje ciljeva europske okolišne politike, ne usporava se gubitak bioraznolikosti te se nedovoljno

učinkovito ublažavaju uzroci i posljedice klimatskih promjena premda se na tome intenzivno radi.

Stoga, kao dio, ne samo nacionalnog bogatstva, već nasljeđa čovječanstva, posebno značajna

područja prirode se štite zakonskom regulativom od devastacija staništa i gubitka biološke

raznolikosti.

Tablica 3 prikazuje popis svih devet zaštićenih kategorija prirode i okoliša u RH prema Upisniku

zaštićenih područja Ministarstva zaštite okoliša i prirode. U 2015. godini u Republici Hrvatskoj

ukupno je zaštićeno 417 područja u različitim kategorijama. Zaštićena područja danas obuhvaćaju

8,58% ukupne površine Republike Hrvatske, odnosno 12,25% kopnenog teritorija i 1,94%

teritorijalnog mora. Najveći dio zaštićene površine su parkovi prirode (4,56% ukupnog državnog

teritorija).

Tablica 3. Zaštićena područja prirode u RH

KATEGORIJAKATEGORIJA Broj zaštićenihBroj zaštićenih

područjapodručja

PovršinaPovršina (km²)(km²) %% Površine RHPovršine RH

Strogi rezervat 2 24,25 0,03

Nacionalni park 8 966,66 1,10

Posebni rezervat 77 398,42 0,45

Park prirode 11 4021,69 4,56

Regionalni park 2 1020,12 1,16

Spomenik prirode 83 1,18 0,001

Značajni krajobraz 85 1083,40 1,23

Park-šuma 28 30,98 0,04

Spomenik parkovne arhitekture 121 7,89 0,01

25


Ukupno zaštićenih područja u RH 417 Izvor: MZOIP, 2015.

Na području Ličko-senjske županije

ustrojena su tri nacionalna parka:

Paklenica, Plitvička jezera i Sjeverni

Velebit te Park prirode Velebit (Slika 12).

Prema Strategiji razvoja Ličko-senjske

županije (2011.-2013.) očekuje se

osnivanje regionalnih parkova (Lička

Plješivica te prostor uz rijeku Unu),

strogih rezervata za pojedinačna

područja na Velebitu te uvrštavanje

fenomena Paripov jarak

(biolitit/okamina) koji se nalazi na cesti Baške Oštarije – Brušane, na listu spomenika prirode. Park

prirode13 Velebit je ustrojen prema Zakonu o proglašenju parka prirode Velebit (NN 24/81), odnosno

Uredbom o osnovanju Javne ustanove Velebit (NN 44/98.).

Slika 12. Zaštićeni parkovi u LSŽ

Djelatnost Ustanove je zaštita, očuvanja i promicanje Parka prirode Velebit i posebno zaštićenih

dijelova prirode na tom području: Strogog prirodnog rezervata Hajdučki i Rožanski kukovi, Posebnog

rezervata šumske vegetacije „Štirovača“, Posebnog botaničkog rezervata „Visibaba“, Posebnog

botaničkog rezervata Zavižan-Balinovac- Zavižanska (Velika) kosa“, zatim Velebitskog botaničkog

vrta, Geomorfološkog spomenika priride „Cerovačke pećine“ i Zaštićenog krajolika „Zavratnica“ kod

Jablanca.

Park prirode Velebit obuhvaća površinu od 2200 km2 koja se prostire na području Ličko-senjske i

Zadarske županije te se proteže od prijevoja Vratnik na sjeverozapadu do kanjona Zrmanje na

jugoistoku u dužini od 145 km. Sa zapadne strane graniči s Jadranskim morem, a s kopnene strane

13 Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) daje definiciju parka prirode kojeg čini prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima te ima znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu. U parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloga. Slično spomenutome i Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13) ističe kako je “potrebno prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti nastojati očuvati na razini obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni za biljni i životinjski svijet, te ih koristiti na održivi način tako da se ne umanjuje njihova vrijednost za buduće naraštaje.”

26


okružuju ga Gacko, Ličko i Gračačko polje s rijekama Gacka, Lika i Otuča. Park prirode Velebit najveće

je zaštićeno područje u Republici Hrvatskoj, a status zaštite dobio je zbog svojih prirodnih vrijednosti

i značaja za očuvanje biološke raznolikosti. Planinski masiv Velebita je 1978. godine uvršten u mrežu

međunarodnih rezervata biosfere14UNESCO-a (NP Sjeverni Velebit, 2015.), a moguće ga je podijeliti u

Sjeverni i Južni Velebit zahvaljujući Oštarijskom prijevoju koji se nalazi unutar administrativnih

granica PP Velebit kao i Općine Karlobag. Sjedište Općine Karlobag kao i sva naselja su u cijelosti

obuhvaćeni granicama Parka prirode Velebit, a time su uključeni i u ekološku mrežu Natura 2000.

4.1.7. Flora i fauna

Zahvaljujući očuvanoj prirodi na području Parka prirode Velebit, zabilježena je velika biološka

raznolikost biljnog i životinjskog svijeta. Od krupnih zvijeri u gorskom području RH obitavaju medvjed

(procjenjen je broj na približno 1000 jedinki), ris (približno 40 do 60 jedinki) te vuk, koji su zaštićeni

uz povremeni dopušteni odstrijel. Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP, 2014.) navodi kako se

populacija vuka na području Dinarida kreće oko 3900 jedinki prisutnih u devet hrvatskih županija koji

čine povremenu štetu stadima ovaca, koza i goveda. Ličko-senjska županija kao i gorsko-planinsko

područje Općine Karlobag zbog svojih prirodnih obilježja predstavljaju stanište za boravak zvijeri koje

njima slobodno migriraju.

PP Velebit ističe kako su na Velebitu su zabilježene 1854 biljne svojte, od kojih je 79 endema. Ovako

veliki broj endemskih svojti razlog je što se Velebit često naziva „centrom endemizma“ ovih prostora.

Dodatno, prema PP Velebit, na ovom području prevladavaju šumska staništa, a za očuvanje

sveukupne biološke raznolikosti vrlo su važne planinske livade i pašnjaci koji ih presijecaju.

Najraširenija šumska zajednica brdskog vegetacijskog pojasa, šuma bukve s velikom mrtvom

koprivom je rasprostranjena na područjima ispod 900 metara n.m. Na nadmorskim visinama iznad

800 metara prostiru se dinarske bukovo-jelove šume.

Ekološka mreža

14 Rezervat biosfere predstavlja koncept zonalnog upravljanja područjem, stoga se razlikuju područje jezgre (zaštićeno zakonom), zaštitna zona i prijelazno područje.

27


Prema DZZP (2012.) u RH je u zaštitu putem

ekološke mreže15 uključeno ukupno 68

životinjskih i 9 biljnih vrsta u mediteranski tip

pSCI područja odnosno bioregiju, 48

životinjskih te 16 biljnih vrsta u alpsku

bioregiju, dok je u kontinentalnoj bioregiji

zaštićenih životinjskih i 3 biljne vrste. PP

Velebit je u potpunosti u sastavu ekološke

mreže RH.

Obilježen je brojem HR 1000022, prostire se

na 203.608,36 ha, gdje je identificirano 12

klasa staništa koja su obuhvaćena ekološkom mrežom Natura 2000 te veći broj nacionalno značajnih

vrsta ptica (slika 13). Uredbom o ekološkoj mreži 2013. zaštićeno je 29 ptičjih vrsta na području

Velebita. Europska agencija za okoliš (EEA, 2012.) procjenjuje da klimatske promjene u nadolazećim

desetljećima mogu ostaviti negativne posljedice na zaštićena staništa i vrste.

Slika 13: Zaštićena vrsta kosac (lat. Crex crex), izvor: Peltomäki (2014.)

Područje Općine Karlobag je u cijelosti uključeno u ekološku mrežu NATURA 2000 stoga su investitori

prije planiranja i provedbe zahvata u okolišu dužni zatražiti suglasnost od nadležnih tijela o

prihvatljiovsti zahvata za zaštićene vrste i staništa.

4.1.8. Kulturna dobra

Tablica 4 sadrži prikaz kulturnih dobara prema vrsti i lokaciji kulturnog dobra registriranih pri

Ministarstvu kulture RH. U ukupnom broju dobara najviše su zastupljeni s 50% pojedinačna

nepokretna kulturna dobra, zatim s 25% pojedinačno pokretno kulturno dobro te ostala dobra.

15 NATURA 2000 je ekološka mreža Europske unije koja obuhvaća područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova. Danas mreža obuhvaća više od 27000 lokacija s najkanje 18% europskog kopnenog dijela teritorija pod zaštitom te približno 4% važnih morskih područja. Mehanizmi zaštite područja NATURA 2000 uključuju donošenje planova upravljanja te provođenje ocjene prihvatljivosti svakoga plana ili zahvata koji sam ili u kombinaciji s drugim planovima/zahvatima može imati bitan utjecaj na ciljeve očuvanja pojedinoga područja NATURA 2000. U područjima NATURA 2000 obvezno je praćenje stanja kvalifikacijskih vrsta i staništa. Ekološka mreža Republike Hrvatske, proglašena Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/2013) predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/2013) čine područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica. Ekološka mreža Republike Hrvatske obuhvaća 36,67% kopnenog teritorija i 16,39% obalnog mora dok Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH (NN 143/08) još navodi i dva koridora kretanja divljih životinja. Mreža se sastoji od 571 poligonskog Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS), 171 točkastih Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (najvećim dijelom špiljski objekti) (POVS) te 38 poligonskih Područja očuvanja značajnih za ptice (POP).

28


Nematerijalna kulturna dobra te kulturna dobra pod UNESCO zaštitom nisu zastupljena na području

Općine Karlobag.

Tablica 4: Registar kulturnih dobara Općine Karlobag

Red.br. Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra1. Baške

OštarijeCrkva Pohoda sv. Elizabete Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

2. Baške Oštarije

Povijesna cesta Terezijana Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina

3. Karlobag Arheološki lokalitet Gradina-Vidovgrad s ostacima crkve sv. Vida

Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

4. Karlobag Crkva sv. Josipa s kapucinskim samostanom

Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

5. Karlobag Fond knjižnice u Kapucinskom samostanu

Pokretno kulturno dobro - zbirka

6. Karlobag Hidroarheološka zona u uvali Baška Draga

Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina

7. Karlobag Orgulje u Kapucinskom samostanu Pokretno kulturno dobro - pojedinačno

8. Karlobag Ostaci crkve sv. Karla Boromejskog Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

9. Karlobag Povijesno urbanistička cjelina Karlobag

Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelina

10. Karlobag Stari grad " Fortica" Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

11. Karlobag Tri portreta Habsburgovaca i slika "Posljednja večera" iz Kapucinskog samostana sv. Josipa

Pokretno kulturno dobro - zbirka

12. Karlobag Zgrada škole Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Izvor: Ministarstvo kulture RH, 2015.

Tablica 5: Opis zaštićenih kulturnih dobara Općine Karlobag prema ključnim obilježjima

1. Crkva Pohoda sv. Elizabete

Župna crkva Pohoda sv. Elizabete nalazi se uz glavnu cestu u naselju, na blagoj uzvisini. Riječ je o jednobrodnoj građevini pravokutna tlocrta, glavnim pročeljem orijentiranoj prema jugu, s užim polukružnim svetištem, sakristijom zapadno uz svetište i preslicom za zvono iznad glavnog pročelja. Župa sv. Elizabete osnovana je 1822. godine dok je crkva sagrađena 1855. godine. U Drugom svjetskom ratu teško je stradala, te je temeljito obnovljena u suradnji s austrijskim stručnjacima 1988. i 1989. godine. Župna crkva Pohoda sv. Elizabete posjeduje arhitektonske, povijesne i ambijentalne vrijednosti.

2. Povijesna cesta Terezijana

Cesta između ličkog zaleđa i luke u Karlobagu, preko oštarijskih vrata, građena je između 1784. i

29


1786.g., a nazvana je Terezijana po Mariji Tereziji, majci tadašnjeg vladara Josipa II. Trasu je projektirao kapetan barun Filip Vukasović. Zbog strmih uspona cesta je počela ograničavati sve veći promet između zaleđa i mora pa je krajiška uprava odlučila provesti modernizaciju prometnice.

3. Arheološki lokalitet Gradina-Vidovgrad s ostacima crkve sv. Vida

Arheološki lokalitet Gradina – stari Vidovgrad predstavlja višeslojni arheološki lokalitet koji datira od prapovijesti do srednjeg vijeka. Nalazi se na obroncima Drvišice iznad Karlobaga. Sukladno ostacima materijalne kulture, kontinuiranost naseljenosti područja Gradine prestaje na prijelazu 13. u 14. stoljeće kada se podiže novo lučko, trgovačko i upravno središte Scrissa, današnji Karlobag, koje je od 1322. godine u posjedu plemena Gusića, tj. Kurjakovića. Ostaci crkve sv. Vida nalaze se unutar arheološkog lokaliteta Gradina – stari Vidovgrad. Riječ je o jednobrodnoj, pravilno orijentiranoj crkvi s užom nepravilnom kvadratnom apsidom.Crkva sv. Vida podignuta je na prijelazu 13. na 14. stoljeće vjerojatno na mjestu neke starije crkve i jedinstven je primjer ranogotičke arhitekture na području Hrvatskog primorja.

4. Crkva sv. Josipa s kapucinskim samostanomKapucinski samostan sv. Josipa čini samostan, crkva i prostrani vrt s vrtnom kapelom, smješten u samom središtu Karlobaga i ograđen zidom. Samostanski kompleks izgrađen je 1713. godine na ruševinama bivšeg trećoredskog samostana. Tri samostanska krila zatvaraju klaustar u kojemu se nalazi velika šterna, a sjeveroistočnu stranu klaustra zatvara crkva. Crkva sv. Josipa jednobrodna je dvoranska crkva s užim kvadratnim svetištem, karakterističnim krovom na jednu vodu i preslicom za zvona na jugozapadnoj strani svetišta. Sačuvan je barokni inventar, a posebnost je prostor za molitvu iza svetišta, s legilom iz 18. stoljeća. Samostan čuva bogat kulturno-povijesni inventar.

5. Fond knjižnice u Kapucinskom samostanuFond kapucinskog samostana u Karlobagu vrlo je bogat i sastoji se od vrijednih starih i raznovrsnih primjeraka. Najstariju jezgru fonda čine knjige donirane od vladara i plemićkih obitelji. Sadašnji fond čine primjerci teološke literature od 16. - 19. stoljeća uz nekoliko glagoljskih izdanja iz 18. stoljeća. Nekoliko misala i drugih knjiga predstavljaju vrhunsko umijeće tiskarske i knjigovežne vještine od 16 - 18. stoljeća. Fond broji preko 3500 rukopisa.

6. Hidroarheološka zona u uvali Baška DragaUvala Baška Draga pod Vidovgradom služila je Rimljanima kao luka, pa to opravdava nalaze grla, fragmenata i čepova amfora približno 500m uz obalu na dubini 7 - 25m. Ovo je jedno od najvećih poznatih nalazišta čepova amfora od kojih neke imaju i utisnute oznake.

7. Orgulje u Kapucinskom samostanu

Orgulje su talijansko-dalmatinskog tipa, mehaničkog sistema s 1 manualom i pedalom. Opseg je manuala C-d3, a pedala C/E-ao. Djelo su nepoznatog majstora, negdje iz polovice 19. stoljeća, dobro su sačuvane. Kućište je zatvorene kubične forme, na visokom postolju sa širokim otvorom za svirale. Nad ravnom trabeacijom ormara uzdiže se raskinuti zabat u kojemu je velika dekorativna lira. Otvor prospekta uokviruju dva uska, kanelirana pilastra s neobičnim kapitelima s tri sloja stiliziranih listova iz čijih se kalota izvijaju male volute. Neupadljivo u arhitektonskom i u dekorativnom dojmu kućište je zanimljivo po kolorističkom rješenju, odnosno, kromatskom kontrastu smeđe-bijelo.

8. Ostaci crkve sv. Karla BoromejskogOstaci župne crkve sv. Karla Boromejskog smješteni su na istočnom bridu Karlobaga, neposredno uz magistralnu cestu. Riječ je o baroknoj trobrodnoj bazilici, sa zvonikom nad sakristijom, na sjeveroistočnom dijelu sjeverne lađe. Danas je ostao sačuvan zvonik, te dio svetišta i sjevernog zida bočne sjeverne lađe. Gradnja crkve je otpočela 1767. godine prema odredbi carice Marije Terezije.

30


Započeo ju je majstor Ivan Krstitelj Baccini, a dovršio Rok Stuparić iz Lošinja, najvjerovatnije 1773. godine kada je 11. travnja 1773. u njoj započeo obred. Župna crkve sv. Karla Boromejskog, premda danas nije očuvana u cijelosti, predstavlja važan spomenik barokne arhitekture u povijesnom

9. Povijesno urbanistička cjelina KarlobagNaselje Karlobag razvilo se ispod velebitskog prijevoja Oštarijska vrata te leži na obali Velebitskog kanala. Razvilo se u blizini rimskog naselja Vegium, a prvi put se spominje 1251. godine kao Scrissa pod upravom Tugomirića. Nakon turskog pustošenja 1525. godine i obnove tvrđave 1574. godine, 1580. godine spominje se prvi put ime Karlobag . U 17. i 18. stoljeću Karlobagom vladaju Habsburgovci kojima on služi kao trgovačka luka. Tada je izgrađeni kapucinski samostan i posvećen 1710. godine. U 19. stoljeću je u vlasti Austrije u sklopu Vojne Krajine. Današnju građevnu strukturu Karlobaga čine građevine 19. stoljeća, s pročeljima karakterističnim za primorska mjesta.

10. Stari grad " Fortica"Stari je grad vjerojatno podignut već u 14. stoljeću, a od 1672. godine služi samo za vojne potrebe. Fortica je često popravljana i pregrađivana jer je Karlobag nerijetko stradavao od napada raznih vojski. Godine 1525. spalili su ga Turci, 1646. je obnovljen nakon mletačkog napada, 1660. je opet u ruševinama, 1704. grad je bombardirala francusko-španjolska, a 1813. engleska flota. Danas je Fortica ruševina, a pod krovom je jedino zgrada u sredini velikog dvorišta. Fortica u Karlobagu, nekadašnji stari utvrđeni grad, nosi niz vrijednosti značajnih za naselje: starosnu, povijesnu, urbanističku i ambijentalnu.

11. Tri portreta Habsburgovaca i slika "Posljednja večera" iz Kapucinskog samostana sv. JosipaPortreti Habsburgovaca rađeni su u maniri srednjoeuropskog slikarstva 18. stoljeća, te pokazuju sve odlike tadašnjeg raskošnog dvorskog života i moć pripadnika vladajuće društvene klase. Kvalitetan su i dekorativan rad vještog dvorskog slikara. Kompozicija, istančan kolorit, harmonija boja, efektna svjetlucava igra detaljima, pojačava reprezentativnost likova. Slika Posljednja Večera Cristofora Tasce rađena je pod utjecajem mletačkog slikarstva 17. stoljeća.

12. Zgrada škole

Građevina se nalazi u zapadnom dijelu naselja, uz magistralnu prometnicu. Slobodnostojeća je jednokatnica „U” tlocrta. Glavnim uzdužnim pročeljem, orijentirana je prema ulici. Reprezentativno ulično pročelje na uglovima ima plitke rizalitne istake koji su dodatno naglašeni klesanom ugaonom rustikom. Rizalitni istaci zaključeni su zabatima i raščlanjeni okulusom. U središnjoj vertikalnoj osi pročelja nalazi se jednostavno profiliran kameni portal sa segmentnim nadvojem i lepezastim ukrasom koji se kao dekorativni element ponavlja i na prozorima prizemlja, dok se na prvom katu ispod prozora nalaze jednostavne kamene kartuše koje pridonose estetici pročelja. Zgrada je podignuta 1875. godine zalaganjem austrougarskog oficira baruna Antona Mollinaryja, te posjeduje izuzetan značaj u urbanoj vizuri naselja. Građevina je zadržala svoje izvorne konstruktivne i oblikovne karakteristike, te funkciju školske zgrade što ju čini vrijednom u arhitektonskom i kulturno-povijesnom smislu.

Izvor: Ministarstvo kulture RH, 2015.

4.2. Infrastruktura na području Općine Karlobag

U Prostornom se planu Općine Karlobag (2004: 96) navodi popis vodnih građevina: regionalni

vodovod - južni ogranak koji koristi vodu iz uređaja za kondicioniranje ˜Hrmotine˜ te vodovodna

mreža s vodospremama. Istim Planom je predviđena izgradnja vodovoda od Karlobaga do Barić

31


Drage (do južne općinske granice). Stanovništvo koje nije priključeno na komunalnu vodovodnu

mrežu vodom se opskrbljuje iz vlastitih cisterni. Procijenjeno stanje pokrivenosti kućanstava

vodovodnom mrežom na području Općine Karlobag je približno 88 %; dok je na kanalizacijski sustav

priključeno približno 12% kućanstava. Gubitci u sustavima za opskrbu vodom nisu utvrđeni, no,

postoje radi zastarjele mreže u nekim dijelovima Općine.

Sustavi za odvodnju su slabo zastupljeni na području Općine, većinom se koriste propusne septičke

jame, tek naselje Karlobag u svojem središnjem dijelu ima dijelom uveden sustav odvodnje

komunalnih otpadnih voda.

Energetske građevine i električna mreža . Postoje prijenosni vodovi od 400 kV Meline Velebit i 110

kV ostali. Planirani su DV 110 kV TS Senj – TS Karlobag kao i svi vodovi naponske razine 35 kV.

Planirana je izgradnja transformatorskog postrojenja i rasklopišta TS 110/X Karlobag. Broj priključaka

za električnu energiju premašuje broj stalno prijavljenih kućanstava na području Općine, dok je ADSL

mreža je dostupna na preko 95% područja, no nizak je broj priključaka ( 27,70%) prema DZS (2011.).

Solarne elektrane nisu izgrađene, potiče se izgradnja solarnih parkova i pojedinačnih uređaja za

proizvodnju električne energije. No osim nekoliko pojedinačnih panela za proizvodnju sanitarne vode

nisu zabilježene značajnije količine postavljenih solarnih panela niti fotonaponskih ćelija.

Energija vjetra, Dopuštena je izgradnja vjetroparkova na području Općine Karlobag,no na

udaljenostima izvan ZOP-a, naselja, poljoprivrednih područja ili područja s kulturnim dobrima i

prometnicama. Nisu zabilježene instalacije vjetroelektrana na području Općine.

Plinska infrastruktura na području Općine nije izgrađena. Planirana je izgradnja plinovoda , odnosno,

postrojenja na isparavanje plina u Karlobagu tlaka (50 – 75 bara).

Odlagališta otpada. Na području Općine djeluje komunalno poduzeće koje preuzima, prijevozi i te

privremeno zbrinjava komunalni otpad. Zbog specifičnosti područja privremeno odlagalište otpada

će biti uklonjeno, a otpad će se zbrinjavati na drugačiji način. Evidentno je da je količina prikupljenog

otpada tijekom godina u padu, no, ne radi se o selektivnom prikupljanju otpada i iskorištavanju

sirovine, već najvjerojatnije, o smanjenim gospodarskim aktivnostima koje direktno utječu na

količinu nastalog otpada. Također su zamijećena divlja odlagališta u blizini lokalnih cesta, no, količine

nisu procijenjene. Opasni otpad se ne proizvodi na području Općine.

32


Cestovna infrastruktura. Područjem Općine Karlobag prolazi državna cesta D8 (Senj – Karaula –

Karlobag – Mandalina), županijska cesta je planinska cesta označena kao ŽC 5195 koja povezuje

Sv.Juraj s cestovnim pravcem Gospić-Karlobag, dok se ostale ceste smatraju lokalnim i

nerazvrstanim cestama. Prostornim planom uređenja Općine Karlobag predviđena je izgradnja i

opremanje panoramskih cesta koje su atraktivne posjetiteljima. Najbliži priključak na autocestu

Zagreb – Split je priključak Gospić na udaljenosti od približno 40 km te Maslenica na približno 60 km

od Karlobaga.

Željeznička pruga. Važna je prometnica željeznička pruga koja se prostire na pravcu Zagreb – Split,

no, ne prolazi područjem Općine, ali je dostupna u Gospiću na udaljenosti od približno 40 km.

Luke i marine. Prema Prostornom planu uređenja Općine Karlobag (2004.) na području Općine se nalazi 5 pomorskih luka otvorenih za javni promet i to:

Luka županijskog značaja: Karlobag

Luke lokalnog značaja: Karlobag teretna luka, Cesarica, Porat – Lukovo Šugarje, Barić

Draga.

Predviđena je izgradnja dviju luka nautičkog turizma i to: po 200 vezova u moru u Karlobagu i

Lukovom Šugarju, a na kopnu do 100 vezova u Lukovom Šugarju. Osim njih, planira se gradnja

sportskih luka: Cesarica, Karlobag, Lukovo Šugarje – uvala Porat, Barić Draga te ribarska luka u

Karlobagu.

Zračne luke kao ni helidromi ne postoje na području Općine. Najbliže su zračna luka Zemunik, kod

Zadra (90 km) te Zračna luka na Krku na udaljenosti 138 km. Na području Općine Udbina postoji

sportski aerodrom koji je povremeno u funkciji, a koji će uskoro biti rekonstruiran s proširenjem

usluga zračnog prometa.

Sportska i druga rekreativna infrastruktura. Značajniji sportsko-zabavni objekti su predviđeni

Prostornim planom uređenja Općine Karlobag kao sportsko-rekreacijski centri, otvoreni sportski

objekti s gledalištem te skijalište sa žičarom. Jednako tomu, zbog interesa na turističkom tržištu

planirana je izgradnja autokampova, otvorenih i zatvorenih bazena, planinarskih domova i skloništa

te plaža. Nedostaje sportska dvorana za učenike i javnost.

Poštanski promet. U naseljima Općine Karlobag djeluju poštanski uredi koji pružaju poštanske i

financijske usluge stanovništvu te posjetiteljima/gostima u zimskom/ljetnom radnom vremenu. U

naselju Karlobag se nalazi jedan bankomat.

33


Protupožarna zaštita je organizirana kroz vatrogasnu postrojbu DVD-a koja se volonterski bavi

gašenjem požara i spašavanjem u kriznim situacijama. Osim njih, prilikom potreba spašavanja i

potraga na gorsko-planininskom području Općine iznimno je aktivna HGSS - Stanica Gospić koja je,

također, u potpunosti utemeljena na volontiranju spašavatelja.

Policijska postaja. Na području Općine je ustrojena policijska postaja koja zapošljava značajan broj

djelatnika.

Objekti posebne namjene. Na području Općine u naselju Lukovo Šugarje se nalazi vojni objekt koji je

povjeren na upravljanje Državnoj agenciji za upravljanje državnom imovinom, odnosno, Ministarstvu

obrane RH.

Kakvoća mora i plaže. Prema prikupljenim podacima (LIRA, 2015: 34) na području Općine Karlobag

ukupno su 43 plaže ukupne dužine 9412 m te površine 25707 m2.

Br. prir

odnih plaža

Br. udalj

enih plaž

a

Br. rural

nih plaža

Br. uređ

enih plaž

a

Br. mjes

nih plaža

Br. urb

anih plaž

a

Br. plaž

a turis

t. komplek

sa

2 3

13

1

24

03

Klasifikacija plaža u Općini Karlobag

Slika 14: Klasifikacija plaža na području Općine Karlobag, Izvor: LIRA, 2015.

U Karlobagu su plaže dane u koncesiju privatnom koncesionaru na razdoblje od 12-15 godina. Plaže

su u derutnom stanju, obnavljaju se minimalno, no, gosti kao i iznajmljivači zahtijevaju njihovu bolju

opremljenost. U ostalim priobalnim naseljima Općine plaže su neuređene i ne udovoljavaju

minimalnim sanitarno-tehničkim uvjetima za javne plaže. Slika 14 daje pregled općinskih plaža s

obzirom na uređenost.

34


Tijekom sezone u 2014.godini na području Ličko-senjske županije je u uzorkovano 40 točaka na

kojima je prikupljeno ukupno 400 uzoraka morske vode (vidi Tablicu 6). Na plažama Općine Karlobag

analizirano je 6 točaka sa 60 uzoraka ukupno. Svi su uzorci (100%) ocijenjeni ocjenom “izvrsno”.

Tablica 6: Rezultati ispitivanja kakvoće mora

Grad/Općina

Broj točaka ispitivanja

Ukupan broj ispitivanja

Karlobag 6 15% 60 15%Novalja 19 47.50% 190 47.50%Senj 15 37.50% 150 37.50%Ukupno 40 100% 400 100%

35


4.3. Stanovništvo

4.3.1. Demografske i socijalne značajke područja

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine u Ličko-senjskoj županiji obitava 50927 stanovnika (1,19

% od ukupnog broja u Hrvatskoj). Prostorna gustoća stanovništva županije iznosi 9,51

stanovnik/km², što u odnosu na republički prosjek od 75,71 stanovnik/km² upozorava na izrazito

slabo naseljeno područje. Područje Općine Karlobag ima još nižu gustoću naseljenosti, stoga je

prema Popisu stanovništva 2011. godine utvrđeno samo 3,26 stanovnika/km² s izraženim trendom

opadanja.

Tablica 7: Demografski pokazatelji stanovništva prema Popisu 2011. godine

Republika Hrvatska

Ličko-senjska županija Općina Karlobag

Broj stanovnika Broj % Broj %Stanovništvo - ukupno 4.284.889 50.927 1,19 917 1,80Stanovništvo -muškarci

2.066.335 25.347 49,8 454 49,5

Stanovništvo - žene 2.218.554 25.580 50,2 463 50,5Stanovništvo starosti 0-19 godina

896.605 9.506 18,7 126 13,7

Radno sposobno stanovništvo dobi (15-64)

2.873.828 31.428 61,8 549 59,9

Stanovništvo starosti 65 i više godina

758.633 12.574 24,7 281 30,7

Prosječna starost stanovništva

41,7 45,3 - 50,2 -

Indeks starenja 115 166 - 292,9 -Koeficijent starosti 42 31 - 40,2 -Izvor: DZS, 2015.

Tablica 7 prikazuje odnos demografskih pokazatelja s obzirom na nacionalni, županijski i općinski

prosjek. Značajna varijabla lokalnog razvoja je udio mladih u ukupnoj populaciji. Ova vrijednost na

području Općine Karlobag je iznimno niska, iznosi samo 13,7% što je manje od županijskog prosjeka

(18,7%), dok je nacionalni prosjek 20,9%. Nacionalni radni kontigent iznosi 67,2%, LSŽ bilježi 61,8%, a

36


Općina Karlobag 59,9%. Stanovništvo starije od 65 godina je na razini RH zastupljeno sa 17,7%, dok

Općina Karlobag bilježi gotovo dvostruko veće vrijednosti (30,7%).

Prehodnu dekadu obilježava trend pada broja stanovnika kako na nacionalnoj (gubitak 3.31%

populacije) tako i na županijskoj i lokalnoj razini većeg dijela RH. Na području Općine Karlobag je

došlo do smanjenja broja stanovnika za 10%, što je dvostruko više nego u Ličko-senjskoj županiji

(5,12%). Slika 15 prikazuje odnos broja stanovnika susjednih lokalnih područja.

Grad Crikvenica Općina Starigrad Općina Karlobag0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

Usporedba broja stanovnika prema popisima 2001. i 2011. godine

20012011

Broj

sta

novn

ika

Slika 15: Usporedba broja stanovnika u primorskim općinama, izvor: DZS, 2015.

Područje Općine Starigrad bilježi gubitak broja stanovnika za 0.9%, dok primjerice Grad Crikvenica

gubi 1,99% žitelja.

37


Bez š

kole

1 - 3

razr

eda

osno

vne

škole

4 - 7

razr

eda

osno

vne

škole

Osn

ovna

ško

la

Sredn

ja š

kola

Stručn

i stu

dij

Sveuč

ilišni s

tudij

Dokto

rat z

nano

sti

100

200

300

400

500

Stanovništvo Općine Karlobag prema spolu i stupnju obrazovanja

muškarci žene

Slika 16: Obrazovna struktura stanovništva Općine Karlobag, izvor: DZS, 2015.

S obzirom na obrazovnu strukturu, među stanovništvom prevladava najviše završeni obrazovni

stupanj srednje škole (50,4 %) nasuprot 49% na razini LSŽ. Nacionalni prosjek iznosi 52%. U

usporedbi s prosjekom LSŽ područje Općine Karlobag bilježi nešto bolje vrijednosti obrazovne razine

stanovnika, dok je sa završenim stručnim studijem 7,6% osoba spram 5,5% županijskog prosjeka.

Prihodi od stalnog rada

Prihodi od povreme-nog rada

prihodi od poljoprivre-de

Starosna mirovina

Ostale mirovine

Prihodi od imovine

Socijalne naknade

Ostali prihodi

Povreme-na potpora drugih

Bez prihoda

0% 5% 10% 15% 20% 25% 30%

19%

8%

1%

27%

12%

1%

2%

4%

3%

23%

Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život

Slika 17 : Stanovništvo Općine Karlobag prema glavnim izvorima sredstva za život, izvor: DZS, 2011.

38


4.3.2. Nezaposlenost

2010 2011 2012 2013 2014 20152900300031003200330034003500360037003800

33053210 3200

3439

36613753

Prosječan broj nezaposlenih u LSŽ po godinama

Bro

j nez

apos

leni

h

Slika 18: Nezaposleni u Ličko-senjskoj županiji, izvor: HZZ, 2015.

2010 2011 2012 2013 2014 2015404244464850525456

4850

45

51 51

54

Prosječan broj nezaposlenih u Općini Karlobag po godinama

Br. n

ezap

osle

nih

Slika 19: Nezaposleni na području Općine Karlobag, izvor: HZZ, 2015.

Slike 18 i 19 prikazuju prosječan broj nezaposlenih osoba u razdoblju 2010. – 2015. (travanj) za

područja Ličko-senjske županije i Općine Karlobag. Oboje bilježe pad nezaposlenosti 2012. godine

kada slijedi uzlazni trend. S obzirom na udio u radnom kontigentu, nezaposlenost na području

Općine Karlobag nije zabrinjavajuća, ona iznosi 9,8%, dok je na području LSŽ 11.9%.

39


Slike 20 i 21 sadrže prikaz broja nezaposlenih osoba prema dobnim skupinama. U LSŽ su najteže

zapošljive skupine osoba dobi od 20 – 29, te 50 – 59. Slični su odnosi i na području Općine Karlobag,

skupina nezaposlenih mladih je najbrojnija, a slijedi skupina dobi od 40 – 49 godina starosti.

Slika 20: Nezaposleni prema dobi u Ličko-senjskoj županiji, izvor: HZZ, 2015.

15-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60 i više0

5

10

15

20

25

1

20

7

1411

4

Pregled nezaposlenih prema dobi u Općini Karlobag

Životna dob

Bro

j ne

zap

osl

en

ih

Slika 21: Nezaposleni prema dobi na području Općine Karlobag, izvor: HZZ, 2015.

Slike 22 i 23 na sljedećoj stranici prikazuju nezaposlenost s obzirom na obrazovnu strukturu i spol,

daje se usporedba za područja Ličko-senjske županije i Općine Karlobag. Među nezaposlenim

osobama Općine Karlobag najviše su zastupljeni pojedinci sa završenom osnovnom školom, među

kojima dominiraju žene, a slijede nezaposleni sa završenom trogodišnjom srednjom školom i to

muškarci. Slično tomu, na području LSŽ dominiraju osobe sa završenom trogodišnjom srednjom

školom, muškarci, dok prate u manjem zaostatku osobe sa završenom osnovnom školom oba spola

podjednako kao i pojedinci sa završenom četverogodišnjom srednjom školom.

40

15-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60 i više0

200

400

600

800

1000

1200

308

1071

714 735825

141

Pregled nezaposlenih prema dobi u LSŽ

Životna dob

Broj

nez

apos

leni

h


Ako se pogledaju odnosi među spolovima, tada možemo zamijetiti kako postoji trend jednak na

razini Županije kao i Općine, da se među visoko obrazovanim nezaposlenim osobama u značajno

većem broju nalaze žene.

Bez

škol

e i n

ezav

r...

Osn

ovna

ško

la

Sr.š

kola

za

zani

ma.

..

Sr.

Ško

la z

a za

nim

a...

Gim

nazi

ja

Viš

a šk

ola,

I st

upan

j...

Faku

ltet,

akad

emija

,...

0200400600800

100012001400

Nezaposlene osobe prema spolu i stupnju obrazovanja u LSŽ prosinac 2014.

žene

muškarci

Br. n

ezap

osle

nih

Slika 22. Nezaposlene osobe prema spolu i stupnju obrazovanja u Ličko-senjskoj županiji, izvor: HZZ, 2015.

Slika 23. Nezaposlene osobe prema spolu i stupnju obrazovanja u Općini Karlobag, izvor: HZZ, 2015.

Kako bi se utvrdio način odabira zanimanja i planovi za budućnost djece, provedeno je anketranje

roditelja učenika osnovne škole u Karlobagu (N=16). Budući da je ukupno 37 učenika koji pohađaju

41

Bez š

kole

i nez

avrš.

..

Osno

vna š

kola

Sr.šk

ola za

zanim

an...

Sr. Š

kola

za za

niman

...

Gimn

azija

Viša

škola

, I st

upan

j ...

Faku

ltet,

akad

emija

, ...

0

5

10

15

20

Nezaposlene osobe prema spolu i stupnju obrazovanja u Općini Karlobag prosinac 2014.

žene

muškarci

Broj

neza

posle

nih


nastavu na području Općine od prvpg do osmog razreda, upitnikom su obuhvaćene sve obitelji

učenika. Glavni kriteriji za odabir zanimanja djece su blizina srednje škole radi troškove te želja

djeteta. Od ukupnog broja ispitanika njih 56% je izjavilo kako će dijete nastaviti školovanje upisom na

studij, uglavnom u RH, dok dvoje ispitanika planiraju djecu uputiti na studij izvan države. Prema

istraživanjima koja su provedena na drugim područjima RH, utvrđeno je kako je zaposlenost mladih

prilično ovisna o stečenim radnim navikama kod kuće kao i sudjelovanjem u van nastavnim

aktivnostima. Tek 18,7% ispitanika izjavljuje kako njihova djeca sudjeluju u van nastavnim

aktivnostima.

Uglavn

om uči

Pomaže u ku

ći

Volontira u udruzi

Često je

vani s

prijatel

jima/c

ama

Dosta vr

emena provo

di ispred

TV-a

Čita kn

jige/časo

pise/st

ripove

Na kompjuteru je

Bavim se

drugim slo

bodnim ak

tivnostima

Ide na pred

stave/

koncerte

Prati sp

ortska n

atjecan

ja

Sudjel

uje na s

portskim

natjecan

jima

Nešto drugo, št

o:

11 10

0

20

5 4

19

8

0

6

0 0

Slobodno vrijeme učenika (N=16)

Slika 24: Rezultati anketiranja roditelja o načinu provedbe slobodnog vremena učenika

Organiziranje slobodnog vremena djece je prepušteno njima samima, a radne navike su im osrednje,

prema mišljenju roditelja. Učenici slobodno vrijeme provode najviše s prijateljima i na kompjuteru

(vidi sliku 24). Kod pomoganja u kući se najčešće se radi o povremenim zaduženjima poput

pospremanja sobe, iznošenja otpada, šetnje kućnog ljubimca te kupovine namirnica. Volontiranje bi

pomoglo ojačati radne navike smatra 56% roditelja, dok se djelomice slaže njih 37,5% premda nitko

od učenika ne volontira. Generalni stav roditelja je da mladi nakon završenog obrazovanja nisu

spremni za tržište rada, kao ni tržište za njih. Roditelji smatraju da mladima nedostaju brojne vještine

kako bi bili konkurentniji na tržištu rada i to:komunikacijske vještine, upravljanje/menadžment,

radno iskustvo u struci, radne navike. Dio roditelja navodi kako su mladi dovvoljno obrazovani, no,

gospodarsko stanje je teško stoga poslodavci ne otvaraju nova radna mjesta. Ispitanici, također,

42


smatraju da su proizvodnja i turizam djelatnosti koje mogu pokrenuti gospodarstvo područja Općine

Karlobag.

4.3.3. Društvena infrastruktura

Na području Općine je registrirano 18 udruga (slika 24) koje se uglavnom bave različitim sportskim

aktivnostima te dvije kulturne. Izražen je nedostatak interesa stanovništva za angažmanom u

civilnom sektoru.

športske 18%

športsko-ribolovne18%

šahovski savez12%katolički skauti

6%

planinarsko društvo

18%

kultura12%

lovačko društvo

12%

DVD6%

Udruge u Općini Karlobag, 2015.

Slika 25. Prikaz udruga registriranih na području Općine Karlobag, izvor: Registar udruga RH, 2015.

Osim njih, na području Općine djeluje osnovna škola koju pohađa 37 učenika od prvog do osmog

razreda. Od ostalih institucija se mogu spomenuti zdravstvene i ljekarničke ustanove, općina,

turistička zajednica, policija, pošta.

43


Pomoć obiteljima i kućanstvimaPomoć umirovljenicima za ogrijev

Stipendije i školarinePorodiljne naknade i oprema za novorođenčad

Jednokratne novčane pomoćiDarovi za Sv. Nikolu

Tekuće donacije vjerskim zajednicamaDruštvo slijepih i slabovidnih

Udruga dijabetičaraHGSS

Društvo Crveni KrižŠahovski klubKuglački klub

Mjesečne stranice Novi ListDVD Bag

DŠR Podgorac-KonopašiOsnovna škola za kulturne i javne djelatnosti

Hrvatski katolički skauti Sv. Karlo BoromejskiKUD Sv. Karlo

KŠRM BuraTuristička zajednica Karlobag

Ostale tekuće donacijeUdruga Otvoreni atelierLovačko društvo Grivna

Kapitalna pomoć Vegium d.o.o.Kapitalna pomoć Crno Vrilo d.o.o.

0 50000 100000 150000 200000 250000 300000

Slika 26. Pomoć isplaćena iz Općinskog proračuna za 2013. godinu

Ooćina Karlobag provodi socijalne programme te druge oblike društvenog poticanja, stoga je u 2013.

godini isplatila 1.231.121, 10 kn. Najveći dio sredstava je uplaćen za pomoć trgovačkom društvu

Vegium d.o.o . 19,7%; potom za potrebe pomoći obiteljima i kućanstvima 14,2% te 12,1% za

stipendije i školarine (slika 26).

Porez i

prirez

na dohodak

Pomoći

iz in

ozem

stva (

darovn

ice) i

od subjek

ata u

nutar o

pćeg p

rora

čuna

Prihodi o

d imovin

e

Prihodi o

d upravn

ih i a

dmin

istra

tivnih

pristo

jbi, p

risto

jbi p

o posebnim

propisi

ma i

naknad

a

01,000,0002,000,0003,000,0004,000,0005,000,000

Prihodi Općine Karlobag u razdoblju 2013. - 2014.

20132014

HRK

44


Slika 27. Prihodi Općine Karlobag u razdoblju 2013. – 2014.

Slika 27 prikazuje prihode prema vrstama u 2013. I 2014. godini. Proračun za 2013. Godinu ukupno

iznosi 8.110.895 HRK, a za 2014. godinu je povećan te iznosi 8.213.651 HRK. Kako je prikazano na

slici 26, najveći udio u prihodima dolazi iz Prihoda od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi

po posebnim propisima i naknada (60%), dok 25% dospijeva iz poreza i prireza na dohodak. Prihodi

od imovine sudjeluju s oko13% u ukupnim prihodima, a darovnice s 1,8%.

Iznos kapitalnih ulaganja po stanovniku varira po godinama, tijekom 2014.godione je ostvareno

3.360,00kn ulaganja po stanovniku.

Kapaciteti Općine Karlobag za pripremu i provedbu projekata su u porastu budući da je nedavno

zaposlena iskusna osoba. U prethodnim razdobljima je Općina provela veliki broj infrastrukturnih

projekata stoga ima iskustva u svezi pripreme natječajne dokumentacije, provedbe javne nabave te

implementacije projekata.

4.4. Gospodarske značajke područja

4.4.1. Poslovni subjekti

Na području Općine je registrirano 34 obrtnika te 19 trgovačkih društava, stanje na dan 30.06.2015.

2012 2013 2014

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

Broj novo-otvorenih i zatvorenih obrta na području Općine Karlobag

otvorenizatvoreni

Bro

j ob

rta

Slika 28. Otvaranje i zatvaranje obrta na području Općine Karlobag, izvor: HOK Obrtnička komora LSŽ, 2015.

Na području RH u razdoblju 2012. – 2014. godine je došlo do pada broja obrta za 7%, a u LSŽ za

5%, dok područje Općine Karlobag bilježi pad od 10%, slika 28. Prosječna zaposlenost u

obrtništvu na nacionalnoj razini je 2 osobe po obrtniku, a na području LSŽ taj je broj manji te

45


iznosi 1,8. Stoga se potonji koeficijent koristi za procjenu broja zaposlenih u obrtništvu na

području Općine Karlobag, koja iznosi 66 zaposlenika.

Od ukupnog broja obrtnika, njima 56% su glavna djelatnost ugostiteljstvo i turizam, slika 29.

56%

15%

3%

15%

6%6%

Obrti Općine Karlobag

Ugostiteljstvo i turizam Trgovina Proizvodni obrti Uslužni obrti Prijevoz Ribarstvo

Slika 29. Prikaz obrtnika s obzirom na djelatnosti, izvor: HOK Obrtnička komora LSŽ, 2015.

Mali je broj trgovačkih društava registriran na području Općine Karlobag, među njima se donekle

brojem ističu tvrtke kojima je glavna djelatnost pružanje usluga smještaja, kako je prikazano na slici

30.

smješ

taj

proizv

odnja hra

ne

nekre

tnin

e

kom

unalno po.

gradnja

trgovin

a

ugosti

teljs

tvo

poljopriv

reda i

šum

arstv

o

konzu

lting

izdav

aštv

o

0

0.5

1

1.5

2

2.5

33

2

1

2 2 2 2 2

1 1

Trgovačka društva Općine Karlobag, 2015.

Slika 30. Trgovačka društva Općine Karlobag, izvor: HGK LSŽ, 2015.

46


E F G H I O P Q02468

101214

Zaposleni prema starosti i nekim kategorijama NKD

15-29

30-39

40-49

50-64

65 i više

NKD

Br.

zapo

slen

ih

Slika 31: Zaposlenost prema dobi i NKD, Izvor: HGK, 2015.

Na području Općine Karlobag ukupno su zaposlene 204 osobe i to najvećim dijelom u NKD kategoriji

„I“ koja predstavlja djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. S obzirom na dob

zastupljene su sve radno aktivne dobne skupine, ipak skupina od 40-49 godina najmanje (slika 31).

A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S0

5

10

15

20

25

30

35

Broj zaposlenih u poslovnim subjektima Općine Karlobag 2012. - 2013. prema NKD

2012 Broj zaposlenih

2013 Broj zaposlenih

Slika 32: Zaposlenost u pravnim osobama, izvor: HGK, 2015.

Zaposlenost je prikazana na slici 32 gdje je vidljivo kako brojem zaposlenika prednjači djelatnost

prodaje nekretnina, a za njom slijede industrijska proizvodnja pa ostali.

47



200

400

600

800

1000

1200

Broj zaposlenih u poslovnim subjektima LSŽ 2012. - 2013.

Broj zaposlenih

Broj zaposlenih

Slika 33: Zaposlenost u pravnim osobama u LSŽ, izvor: HGK, 2015.


2000000

4000000

6000000

8000000

10000000

12000000

14000000

Ukupni prihodi poslovnih subjekata Općine Karlobag 2012. - 2013.

2012 Ukupni prihodi

2013 Ukupni prihodi

Slika 33: Ukupni prihodi poslovnih subjekata Općine Karlobag prema NKD za razdoblje 2012. – 2013.,

izvor: HGK LSŽ, 2015.

Slika 33 prikazuje ukupne prihode poslovnih subjekata Općine Karlobag u razdoblju 2012. – 2013.

godine razvrstane prema NKD. Evidentno je kako je prerađivačka industrija ostvarila ukupno nešto

manje od 12 milijuna kuna prihoda tijekom 2012. godine, dok je u uvjetima otežanog poslovanja i

ograničenog pristupa sirovinama tijekom 2013. godine došlo do drastičnog pada prihoda. Slijedi

48


turizam koji bilježi bolje rezultate u 2012. godini nego u 2013. godini, no, bez dramatičnih razlika.

Kako se može vidjeti vrlo je slaba diverzifikacija poslovnih djelatnosti na posručju Općine.


200000400000600000800000

100000012000001400000160000018000002000000

Dobit nakon oporezivanja posl.subj. Općine Karlobag 2012. - 2013.

2012 Dobit nakon oporeziv.

2013 Dobit nakon oporeziv.

Slika 34: Dobit nakon oporezivanja poslovnih subjekata prema NKD u razdoblju 2012. – 2013., izvor:

HGK, 2015.

Nakon oporezivanja dobit su iskazali poslovni subjekti iz prerade drva u 2012. godini i turizma, dok je

u 2013. Godini došlo do drastičnog pada te je ostvarena minimalna dobit u preradi i proizvodnji, no,

u turizmu nije (slika 34).

Dohodak po stanovniku iznosi 29982 HRK godišnje s obzirom na promet kojeg su ostvarila trgovačka

društva, dok su podaci iz obrtništva i privatnog smještaja ne dostupni. Za područje LSŽ dohodak po

stanovniku je niži te iznosi 27310 HRK.

Provedeno je anketiranje poduzetnika (N=12) koji su bili zastupljeni prema sektorima i tipu:

ugostiteljstvo (6), javni sektor( 4); doo(2); obrt ( 6). Prilikom zapošljavanja radne snage najtraženiji su

konobari i trgovci, navode ispitanici. Tijekom prethodne tri godine su zaposlene 54 osobe, uglavnom

sezonski. Nova ulaganja planira 4 poslovna subjekta i 6 planira nova zapošljavanja.

Poslodavci ističu poželjne kriterije kandidata prilikom zapošljavanja s obzirom na radno iskustvo

prema prioritetu:

1. Mlada osoba (do 25g.) odgovarajuće kvalifikacije s 3 ili više god. rad. Iskustva

2. Mlada osoba (do 25g.) odgovarajuće kvalifikacije do 1 godine radnog iskustva

49


3. Iskusan djelatnik/ca u dobi od 25-45 godina

Ostali kriteriji su: znanje i stručnost kandidata, odgovarajuća kvalifikacija kandidata, spremnost na

rad na određeno/ neodređeno vrijeme.

Ispitanici ističu potencijalne pokretače razvoja na području Općine Karlobag:

Turizam

Infrastrukturna izgradnja

Ugostiteljstvo

Proizvodnja

Starački i drugi domovi

4.4.2. Glavne gospodarske grane na području Općine Karlobag

Prerađivačka industrija je bazirana na preradi drvnih sirovina, proizvodnji građevinskog materijala

dijelom na proizvodnji i preradi hrane. Međutim, zbog ograničenog pristupa sirovinama nije u

mogućnosti ostvariti svoj puni potencijal, budući da Hrvatske šume ne distribuiraju zadovoljavajuću

količinu drva za proizvodnju. Stoga ova gospodarska djelatnost nije generator razvoja gospodarstva

na području Općine.

Građevinarstvo je prateća djelatnost prerađivačkoj industriji i proizvodnji građevinskog materijala,

tijekom prethodnih godina bilježi pad.

Prijevoz i skladištenje imaju manjeg udjela u gospodarstvu, javljaju se kao prateća djelatnost

proizvodnji i preradi. Tijekom 2009. godine bilježi se pad u ostvarenoj dobiti i prihodu.

Trgovačka djelatnost je uz ugostiteljstvo jedna od dinamičnih djelatnosti na području Općine jer ima

česte promjene radne snage kao i ugostiteljstvo. Ipak, s obzirom na dobnu strukturu zaposlenih

dominiraju brojem osobe od 30 – 39 godina.

Obnovljivi izvori energije Na području Općine Karlobag nema registriranih poslovnih subjekata za

proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, usprkos prirodnim resursima na raspolaganju.

U Republici Hrvatskoj u pogonu je ukupno 148 elektrana na obnovljive izvore energije (OIE), od čega

po odobrenoj snazi čak 89,4 % otpada na vjetrolektrane. Prema Državnom zavodu za statistiku u

razdoblju 2008. - 2012. udio električne energije proizvedene iz OIE stalno je u porastu, pri čemu

dominiraju vjetroelektrane s udjelom od čak 94 %. Proizvodnja iz ostalih OIE također je u porastu,

50


no treba istaknuti kako se radi o elektranama manjeg prostorno-proizvodnog obuhvata (npr. solarni

fotonaponski paneli na objektima ili u sklopu proizvodnih zona, energane na biomasu ili energane na

bioplin u poljoprivredno-proizvodnim kompleksima) koji u odnosu na vjetroelektrane

(vjetroparkove) i velike sunčane elektrane

(solarne parkove) ima manji potencijal

negativnih utjecaja na ugrožene vrste i

staništa. Trend rasta proizvodnje električne

energije iz OIE najintenzivniji je u 2011. i

2012. godini u kojoj je postignut udio od 3 %

ukupne proizvodnje električne energije u RH,

što u odnosu na stanje 2008. godine predstavlja gotovo deseterostruko povećanje, prema podacima

Ministarstva gospodarstva RH. Međutim, nadzemni vodovi za prijenos električne energije znatna su

opasnost za mnoge vrste ptica koje na njima stradavaju bilo u izravnom sudaru sa samim žicama (u

slučaju visokonaponskih vodova) ili od strujnog udara (elektrokucije) koja je osobito izražena pojava

kod srednjenaponskih vodova. Stradavanje od strujnog udara danas je za mnoge vrste grabljivica

jedan od važnih uzroka ugroženosti. Zbog stradavanja na električnim vodovima (zbog elektrokucije ili

zbog ozljeda od sudara) ugroženo je 7,5 % ugroženih vrsta ptica (Tutiš i sur., 2013) kao što su npr.

bjeloglavi sup (Gyps fulvus), ali i sve ostale ugrožene vrste ptica grabljivica. HEP ODS operator

distribucijskog sustava evidentira stradavanje ptica na nadzemnim srednjenaponskim vodovima od

2005. godine. Isto se odnosi i na područje Općine Karlobag. Stoga su preporuke da se na zaštićenim

područjima postavljaju podzemni kablovi te primjenjuju i drugi OIE koji su manje štetni NATURA

2000 područjima.

Poljoprivreda

Poljoprivredna proizvodnja na području Općine je slabo zastupljena

Slika 35: Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište u Općini Karlobag,izvor: DZS, 2011.

Slika 35 pokazuje da se na području Općine nalaze mahom oranice (95%) s obzirom na korištenje

zemljišta. Voćnjaka nema, a 1 ha čine livade i pašnjaci. Ukupno je obrađeno 107,12 ha kojima

raspolaže 22 kućanstva.

.

Šumarstvo.Površina šuma RH je u 2012. godini prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS,

2013f) iznosila 2 233 569 ha ili 39,47 % kopnene površine RH. Od toga se 1.652.348 ha (74%) odnosi

na državne, a 581.221 ha (26 %) na privatne šume. Stanje prirodnosti šuma u RH na izuzetno je

51

Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište, ha

oranice havoćnjaci havinogradi hamaslinici ha


visokoj razini. Prema Šumsko - gospodarskoj osnovi područja RH (Hrvatske šume, 2006) udio šumskih

nasada (kultura i plantaža) iznosi samo 3 % (72 248 ha) od ukupne obrasle šumske površine (2 402

782 ha). U odnosu na 2008. godinu, površine pod šumskim nasadima povećane su za 2 % (HŠ, 2013)

Geografski položaj Republike Hrvatske na granici eurosibirsko-sjevernoameričke i mediteranske

vegetacijske regije uvjetovao je iznimnu raznolikost staništa sa 105 šumskih zajednica sukladno

Nacionalnoj klasifikaciji staništa te oko 4500 biljnih vrsta i podvrsta. (Strategija i akcijski plan zaštite

biološke i krajobrazne raznolikosti RH, 2008). Područje Općine Karlobag je u u svom kontinentalnom

dijelu u značajnoj mjeri pokrivenom šumom kojom

upravljaju Hrvatske šume i PP Velebit. Gospodarsko

korištenje šume bilo da se radi o drvnoj masi ili

sakupljanju i branju šumskih plodova je moguće uz

prethodna odobrenja navedenih institucija sukladno

zakosnkoj regulativi.

U posljednjih nekoliko godina u

primorskimpodručjima Mediterana apsolutni je hit

branje smilja (Helichrysum italicum). Radi se o

višegodišnjem polugrmu koji raste na suhim, otvorenim staništima duž jadranske obale i na otocima.

Biljka, a posebno njezini vršni dijelovi i cvjetne glavice sakupljaju se radi ljekovitih svojstava, posebice

radi dobivanja eteričnog ulja (Kovačić i sur., 2008). Potražnja za smiljem u Hrvatskoj u posljednjim se

godinama izrazito povećava, čak sedam puta u razdoblju 2008. - 2012. godine (što je posljedica

potražnje za eteričnim uljem na međunarodnom tržištu. Iako je smilje široko rasprostranjena vrsta u

Hrvatskoj, smatra se kako se njegove populacije smanjuju zbog nestanka otvorenih staništa uslijed

zarastanja i slabe vijabilnosti roški (plodova). Nekontrolirano sabiranje smilja moglo bi dodatno

ugroziti njegovu održivost. Na području Općine Karlobag nekoliko je pojedinaca zatražilo dozvolu za

branje smilja.

Lov. Prema Središnjoj lovnoj evidenciji Ministarstva poljoprivrede u RH ustanovljeno je ukupno 1066

lovišta, ukupne površine 5 472 198 ha što čini 96,69 % kopnene površine RH. N apodručju Općine

Karlobag uspostavljena su dva lovišta povjerena na upravljanje koncesionarima.

Stočni fond, proizvodi animalnog podrijetla. Na području Općine registrirano je najviše ovaca i koza,

potom peradi i goveda, dok svinja nema. Podaci za konje se ne prikupljaju premda postoje uzgajivači

na planinskom dijelu Općine. Povremeno su nazočni pčelari na ispaši no sa sjedištem u drugim

općinama (slika 36).

52

govedaovacakozasvinjaperadi


Slika 36: Stočni fond na području Općine Karlobag, izvor: DZS, 2015.

Ribarstvo i akvakultura

Marikultura RH uključuje uzgoj bijele ribe, plave ribe i školjkaša. Uzgoj je prisutan duž čitave obale,

međutim najvećim se dijelom odvija na području Zadarske županije te Splitsko-dalmatinske. U uzgoju

bijele ribe dominiraju lubin (Dicentrarchus labrax) i komarča (Sparus aurata) s proizvodnjom od

preko 5000 t godišnje. Istovremeno se u hrvatskim mrjestilištima proizvodi oko 20 milijuna komada

mlađi lubina i komarče godišnje. Registrirano je 29 tvrtki za uzgoj bijele ribe s uzgojnim instalacijama

na 54 lokacije na moru. K tome, registrirana su i tri mrijestilišta (MP, 2013). Uzgoj plave ribe

podrazumijeva uzgoj tune (Thunnus thynnus) i temelji se na ulovu malih tuna iz prirode (8 - 10 kg) i

njihovom daljnjem uzgoju do tržišne veličine (30 kg i više). Uzgoj se odvija u plutajućim kavezima u

poluotvorenim i otvorenim područjima Srednjeg Jadrana, odnosno na području Zadarske i Splitsko-

dalmatinske županije. Godišnja proizvodnja tune iznosi oko 30 % ukupne proizvodnje marikulture,

odnosno oko 2000 - 4000 t. Uzgoj školjkaša u RH uključuje uzgoj dagnji (Mytilus galoprovincialis) i

kamenica (Ostrea edulis). Područja uzgoja su zapadna obala Istre, Novigradsko more, Velebitski

kanal, ušće rijeke Krke, Malostonski zaljev i Malo more. Ipak na području Općine Karlobag premda

su registrirana dva poslovna subjekta za uzgoj slatkovodne ribe, nema ostvarene proizvodnje. Osim

pokušaja uzgoja salmonida u morskoj vodi, gospodarski subjekti nisu iskazali interes za marikulturu

na području Općine. Dva su subjekta registrirana za obavljanje gospodarskog ribolova.

Turizam

Peleikis i sur. (2014: 6) navode kako je turizam već dugo važan za Hrvatsku. Sektor ostvaruje oko 20%

BDP a i zapošljava gotovo 30% od‐ ukupnog broja zaposlenih (UNDP 2008: 52). Zbog porasta

prosječnih dnevnih temperatura duž jadranske obale glavne turističke destinacije u Hrvatskoj,‐

srpanj i kolovoz trenutačno su najaktivniji mjeseci ‐ mnogi bi turisti mogli u budućnosti izbjegavati te

destinacije u ljeto u korist hladnijih lokacija, navodi UNDP (2008). Također, značajan dio turističke

infrastrukture u opasnosti je od poplava u priobalju u slučaju podizanja razine mora (Šimac / Vitale

2012: 26). Oboje bi moglo imati ozbiljne posljedice u mnogim lokalnim zajednicama imajući u vidu

važnu ulogu turizma u nacionalnom gospodarstvu. Uz obalu, tu su i druge posebna prirodna

područja, poput kopnenih nacionalnih parkova. Više temperature mogu dovesti do raznih promjena

obalnih i kopnenih ekosustava, kao što su promjene sastava vrsta (uključujući i povećane količine

komaraca ) i razine algi, što oboje može negativno utjecati na turizam.

53


Europski turizam bilježi konstantan rast tijekom zadnjih desetljeća. Svjesni da stalne inovacije i

unaprjeđenja turističke ponude vode k rastu, održivosti i konkurentnosti, planeri razvoja turizma

Europske unije kroz programe različitim mjerama potiču razvoj turističkih proizvoda i usluge visoke

kvalitete koji su društveno i okolišno odgovorni, poštuju prirodne resurse, raznolikost kulturnog

nasljeđa te lokalne identitete. Stoga Europska unija predlaže set pokazatelja kojima se prati

razvijenost turizma u pojedinim područjima (European Tourism Indicator System – ETIS)16.

Strategija razvoja turizma RH do 2020. godine(NN 55/13 ) ističe: „Hrvatska je tipičan primjer zrele

turističke destinacije s dominacijom jednog proizvoda (‘sunce i more’) s visokom sezonalnosti

poslovanja, što je karakteristično za zemlje toplih mora (prije svega Mediterana i Jadrana). U osnovi

hrvatski turizam još uvijek obilježava:

• nedovoljna diferenciranost proizvoda i usluga;• pomanjkanje inovativnih i kvalitetnijih sadržaja boravka gostiju;• rast temeljen ponajviše na ekspanziji obiteljskog smještaja u kućanstvima;• nedostatak kvalitetne hotelske ponude praćen nedovoljnom investicijskom

aktivnošću;• nedovoljno dobra povezanost zračnim i morskim putem;• statičan sustav nacionalnog marketinga;• premalen broj globalno brendiranih destinacija;• neadekvatna destinacijska turistička infrastruktura;• naslijeđena orijentacija lokalnog stanovništva prema sezonskom poslovanju.

Prema Strategiji razvoja turizma RH do 2020. godine, razvojna ograničenja hrvatskog turizma u 2012.

godini su kvaliteta i struktura ponude, investicijska klima, marketing i prodaja, ljudski potencijali i

upravljanje kvalitetom te legislative. Posebnu pozornost valja obratiti na stvaranje razvojno

stimulativnih institucionalnih uvjeta za jače privlačenje poduzetničkog interesa i ulaganja u turistički

sektor, posebno hotele i resorte. Velik napor valja uložiti i u kvalitativnu transformaciju smještaja u

kućanstvima te unapređenje turističkog lanca vrijednosti u našim brojnim turističkim destinacijama.

U tu svrhu valja maksimalno koristiti raspoloživa sredstva fondova EU.

Kvalitetu i strukturu ponude u RH čine struktura turističkog smještaja u kojoj dominira apartmanski

smještaj, dok hotelski smještaj sudjeluje s 13% u ukupnim smještajnim kapacitetima.

Izvan smještajna ponuda se sastoji od niza aktivnosti koje (ni)su dostupne gostima za vrijeme

boravka u destinaciji, poput: novih turističkih proizvoda globalnog karaktera, tematski i kulturni

parkovi, rute i događanja, kupovina te gastro i eno ponuda. Ukupno je RH ocijenjena prilično nisko za

raznolikost ponude.

16 „European Tourism Indicator System Toolkit For Sustainable Destinations“ (EU, 2013.)

54


Investicijska klima je općenito nepovoljna u RH, zbog niza uglavnom administrativno birokratskih

razloga. U Karlobagu dodatno situaciju otežava neriješeno vlasničko pitanje atraktivnih objekata koji

mogu značajno doprinijeti gospodarskom razvoju općine.

Marketing i prodaja se sastoje od niza još uvijek nedovoljno razvijenih aktivnosti u turističkom

segmentu gospidarstva u RH. Sustav komercijalizacije, brendiranje destinacije, web platforme, baza

podataka, informiranje i istraživanje.

Ljudski potencijali se grade kroz sustav formalnog i neformalnog obrazovanja od kojih se ističe

cjeloživotno učenje. Ipak, stvaranje svijesti o turističkom razvoju i kulturi koju se stječe kroz

obrazovni sustav od najranije dobi pa tijekom cijelog života kroz sustave profesionalnog usavršanja u

turizmu je u RH nepoznat pojam.

Poteškoće u turizmu dijelom su povezane s nejasnom legislativom kao i nedostatkom jasnog

destinacijskog upravljanja, ne postoji kontinuitet ni koncizna strategija razvoja destinacije. Premda

turizam u RH sudjeluje u BDP s više od 8%, a UNDP navodi čak do 20% , mnoga priobalna područja

poput Karlobaga ostvaruju značajne gospodarske učinke, ipak se turizam u Hrvatskoj, a sposebice u

manjim mjestima događa stihijski i slučajno.

Strategija predviđa tržišne prilike za Hrvatsku , od kojih se ističu: otvaranje novih tržišta, razvoj

proizvoda, zauzimanje okolišno odgovorne pozicije, razvoj nivih komunikacijskih i prodajnih vještina

te razvoj novih i inovacija postojećih poslovnih i upravljačkih modela.

Nova vizija razvoja hrvatskog turizma (prema Strategiji razvoja turizma RH) temelji se na sustavu

vrijednosti kojim se odgovara na tri bitna pitanja: (i) kakav bi hrvatski turizam trebao biti, (ii) koji su

ključni preduvjeti razvoja hrvatskog turizma, te (iii) čime će hrvatski turizam privlačiti potražnju.

Stoga odgovor na pitanje kakav bi hrvatski turizam trebao biti sadrži preporuke: prepoznatljiv,

cjelogodišnji, razvijen na cijelom području, inovativan i prilagodljiv preferencijama turista. Drugo

pitanje defira ključne preduvjete za postizanje takvog turizma: na prvom mjestu strategija ističe

potrebu dugoročne zaptite i upravljanja ekosustavom, zatim navodi konkurentnost i atraktivnost za

investicije, potrebu aktiviranja državne imovine u svrhu poticanja turističkog razvoja, povećanje

znanja i vještina na svim područjima, destinacijsko upravljanje. Turistima bi trebale biti privlačne:

gostoljubivosti i kvaliteta, autentičnosti i raznovrsnost sadržaja i doživljaja te sigurnost.

U razdoblju do 2020. godine Hrvatska se orijentira na pet grupa emitivnih geografskih tržišta te se, uz

tradicionalne ciljne segmente obitelji s djecom i zlatne dobi, znatno agilnije okreće i prema drugim,

55


potrošačkim segmentima čiji stilovi putovanja i preferencije za širom paletom proizvoda omogućuju

produljenje turističke sezone i rast potrošnje.

Prioritetne aktivnosti razvoja proizvoda prema Strategiji razvoja turizma RH:

Povećanje kvalitete smještajne ponude u hotelima i kampovima, uključujući pozicioniranje i brendiranje objekata (sadržajno obogaćivanje ponude, podizanje kategorija, uvođenje dodatnih standarda kvalitete usluge)

Diverzifikacija ponude smještaja kroz tematiziranje objekata (npr. obiteljski, sport, poslovni i sl.), izgradnju integriranih resorta, veći udio malih obiteljskih hotela, pansiona, bed&breakfast objekata i sl.

Povećanje kvalitete smještajne ponude u kućanstvima, uključujući podizanje kategorija, uvođenje dodatnih standarda kvalitete usluge, interesno udruživanje

Razvoj novostvorenih atrakcija (npr. tematski ili zabavni parkovi, akvariji, interaktivni muzeji) s potencijalom samostalnog privlačenja regionalne i međunarodne potražnje

Uređenje turističke destinacijske infrastrukture, a posebice plaža, šetnica, staza (biciklističke, pješačke i sl.), prometne signalizacije, javnih parkirališta i lokalnog prijevoza.

Cikloturizam, željena pozicija 2020. godine (Strategija razvoja turizma 2020.) Hrvatska uspješno gradi

poziciju jedne od vodećih mediteranskih cikloturističkih destinacij. Ovoj poziciji, uz atraktivnost

prirodnih resursa, pridonosi i kvalitetna proizvodna infrastruktura poput tematskih bike

parkova/područja, markiranih ruta i staza, smještaja i ugostiteljstva, mjera sigurnosti, niza

natjecanja, ali i ponuda drugih komplementarnih iskustava, poput zdravstvenog turizma, ekoturizma

ili kulture. Očekuju se investicije u brži razvoj glavnih i »kapilarnih« mreža biciklističkih ruta u svim

dijelovima Hrvatske, posebice osposobljavanjem manje prometnih lokalnih cesta, seoskih putova,

riječnih nasipa i napuštenih pruga te njihovim eventualnim tematiziranjem (npr. vinske,

gastronomske, edukacijske); te izgradnja i primjereno opremanje većeg broja novih biciklističkih

staza, bike parkova u svim dijelovima zemlje, a osobito u glavnim turističkim područjima, područjima

oko velikih gradova te na područjima gdje se biciklistički promet odvija na cestama s velikim

intenzitetom motornog prometa.

Ekoturizam. Sukladno programu NATURA 2000, a ponajviše zbog velikog broja nacionalnih parkova,

parkova prirode i drugih zaštićenih područja, Hrvatska je u mogućnosti zadovoljiti potrebe i

očekivanja gostiju u rasponu od manje zahtjevnih ljubitelja prirode do vrlo fokusiranih ekoturističkih

eksperata pridonoseći stvaranju dodatne dimenzije imidža Hrvatske među novim segmentima

posjetitelja. Stvaranje kritične mase zaokruženih ekoturističkih kompleksa/resorta (eko turistička

naselja, eko kampovi, pojedinačni objekti) na području i/ili u neposrednoj blizini nacionalnih parkova,

parkova prirode i drugih

56


Turistički razred područja Općine Karlobag se pravilnikom Ministarstva turizma razvrstava u A razred.

Na području Općine Karlobag su ukupno 3308 smještajne jedinice, što znači da su privatnom

smještaju pribrojene 360 postelja u hotelima te 120 mjesta u kampovima. Ukupno je registrirano

oko 300 privatnih iznajmljivača. Kategorija je uglavnom tri zvjezdice, tek je nekoliko iznajmljivača

podiglo kategoriju na četiri zvjezice.

Ličko

senjsk

a

Istarsk

a

Primorsk

o goran

ska

Dubrovač

ka

Splits

ko dalm

atinska

Šiben

sko kn

inska

Zadars

ka0

500000

1000000

1500000

2000000

2500000

3000000

3500000

Dolasci gostiju

20132014

Broj

dol

azak

a

Slika 37: Dolasci gostiju u razdoblju 2013. – 2014., izvor: Ministarstvo turizma, 2015.

Ličko se

njska

Istarsk

a

Primorsk

o goran

ska

Dubrovačka

Splitsko

dalmati

nska

Šibensko

kninska

Zadars

ka0

5000000

10000000

15000000

20000000

25000000

Noćenja gostiju

20132014

Broj

noć

enja

Slika 38 : Noćenja gostiju u razdoblju 2013. – 2014., izvor: Ministarstvo turizma, 2015.

Slike 37 i 38 prikazuju dolaske i noćenja gostiju prema županijama u razdoblju 2013. – 2014. godine.

LSŽ pokazuje najslabije rezultate dok predvodi Istarska županija.

57


Siječan

j

Veljača

Ožujak

Travan

j

Sviban

jLip

anj

Srpan

j

Kolovoz

Rujan

Listopad

Studen

i

Prosinac

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

Dolasci gostiju TZ Karlobag

20132014

Broj

dol

azak

a

Slika 39: Dolasci gostiju na područje Općine Karlobag, izvor: TZ Karlobag, 2015.

Siječa

nj

Veljača

Ožujak

Trava

nj

Sviban

jLip

anj

Srpan

j

Kolovoz

Rujan

Listopad

Studen

i

Prosin

ac0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

Noćenja gostiju TZ Karlobag

20132014

Broj

noć

enja

Slika 40: Noćenja gostiju na područje Općine Karlobag, izvor: TZ Karlobag, 2015.

Slike 39 i 40 prikazuju dolaske i noćenja gostiju na području Općine Karlobag i to prema

mjesecima. Jasno je izražena visooka sezonalnost turizma na području Općine.

58


27%

16%

15%

7%

7%

6%

21%

Ostvarena noćenja prema zemlji podrijetla, 2014.

Njemačka Italija Slovenija Češka Austrija Poljska ostali

Slika 41: Noćenja prema državi podrijetla, izvor: TZ LSŽ, 2015.

Slika 41 informira da se na području Općine Karlobag naradije zadržavaju Nijemci (28%), ostali s 21%,

Austrijanci sa 16%.

Gospić

Novalja

Otočac Sen

j

Karlob

ag

Perušić

Pl.jeze

ra

St.Nov

alja02468

10

Prosječna dužina boravka po gradovima/općinama LSŽ u 2014.god.

siječanjveljačaožujaktravanjsvibanjlipanjsrpanjkolovozrujanlistopadstudeniprosinac

Pros

ječa

n br

oj d

ana

Slika 42: Prosječan boravak po JLS u LSŽ, izvor: TZ LSŽ, 2015.

Prosječna dužina boravka varia prema mjesecima i područjima (slika 42).

59


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

8.1

5.1 5.0

3.1 3.2

4.9

7.1 6.8 6.6

2.6

1.8

3.0

Prosječna dužina boravka gostiju na području Općine Karlobag 2014. godine

Slika 43: Boravak u Karlobagu, izvor: TZ LSŽ, 2015.

U siječnju se dogodio ekstremno dugačak boravak, duži čak i od boravka u ljetnim mjesecima koji

traje prosječno 7 dana.

Tijekom provedenog anketiranje iznajmljivača (N=18) utvrđeno je kako je njihova obrazovna razina

visoka, bave turizm tek zadnjih 10 ili 15 godina. Mahom imaju tri zvjezdice, a najvećem dijelu j

eturizam dopunski izvor prihoda. Goste nalaze putem agencije: 13 ,od 16, no zadovoljstvo radom

agencije je ocijenjeno s 2,5 na skali od 1 do 5. Premda uzorak nije bio reprezentativan, indikativan je.

Ipak, ne može se ne zamijetiti dob ispitanika - iznajmljivača na području Općine Karlobag (N=18),

slika 44.

70 i više28%

50 do 5922%60 do 69

17%

40 do 4917%

20 do 2911%

30 do 396%

Dob iznajmljivača u Općini Karlobag (N=18)

Slika 44: Dob ispitanika iznajmljivača smještaja

60


Zadivljujuća je vitalnost stanovništva ovog kraja, međutim, zabrinjava činjenica da je 28% ispitanika

starije od 70 godina.

Parki

ng

Klima ure

đaj

SAT TV

Inte

rnet

Pristu

p kolic

ima

Perili

ca ru

blja

Perili

ca p

osuđa

Well

ness

bazen

vinsk

i bar

vitrin

a za p

rodaj

u dom

aćih

pro

izvoda

mogu

ćnost

org

anizi

ranja

izle

ta (r

ibolo

v, kupanje

, pla

ninar

enje

, bra

nje lj

ekovi

tog b

ilja i

td.)

16 1614 13

118

41

4

Ponuda gostima iznajmljivača Općine Karlobag

Slika 45: Ponuda gostima, ispitanici

Urednost i čistoća mjesta/naseljaEstetska uređenost mjesta/naselja

Funkcionalna uređenost mjesta/naselja

Turistička infrastruktura (klupe, koševi)

Uređenost plaža (tuševi, betonirane podloge, pijesak ili šljunak i slično)

Informacijska infrastruktura (turistička i prometna signalizacija, informativne ploče, panoi, Hot spot i slično)

Šetnice, biciklističke stazeKvalitetna i raznovrsna gastro ponuda

Kulturne i zabavne manifestacije

Sportska događanja

Ljepota prirode i ponuda različitih izleta u prirodu

Organizirani odlazak na Zrće i povratak u jednom danu/noći

Drugo (navedite što)

0

2

43.4

2.4

2.2

2

2.121.8

2.42.2

1.4

3.1 1.1

2.2

Zadovoljstvo uređenošću mjesta

Slika 46: Zadovoljstvo ispitanika uređenošću mjesta

61


Prosječna ocjena zadovoljstva uređenošću mjesta iznosi 2,2. Struktura gostiju: obitelji s djecom:

(65%), stariji parovi: 20%, mlađi parovi: 15%. Dolaze automobilom, a smatraju kako nemaju dovoljno

sadržaja, trgovina i zabave.

4.4.3. Gospodarski položaj područja

Novi način kategorizacije teritorijalnih jedinica prema indeksu razvijenosti definirao je Općinu

Karlobag razvijenom u IV skupini čime je izgubila status potpomognutih područja kojeg je prethodnih

godina imala (slika 47).

Slika 47: JLS prema indeksu razvijenosti, Ministarstvo regionalnog razvoja RH, 2014.

Slika 47 zorno prikazuje JLS u RH indeks razvijenosti17 s obzirom na skupinu kojoj pripadaju. Općina

Karlobag kao i dio općina Gorskog kotara usprkos brojnim poteškoćama s kojima se suočava ulazi u

4. skupinu koja predstavlja 100% do 125% razvijenosti nacionalnog prosjeka, premda stupanj

razvijenosti ne odgovara stvarnom stanju u Općini.

17 Pri izračunu indeksa razvijenosti koriste se slijedeći pokazatelji: stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihodi jedinica lokalne samouprave po stanovniku, opće kretanje stanovništva, stopa obrazovanosti.

62


Identifikacija otpornosti društvene zajednice, gospodarstva i infrastrukture na području Općine

Karlobag se može dijelom provesti kroz smjernice Pravilnika o metodama za izradu procjena

ugroženosti i planova zaštite i spašavanja18.

5.0. SWOT ANALIZA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG

SWOT - Naziv dolazi od prvih slova engleskih riječi za: S– snage, W- slabosti, O- prilike, T- prijetnje.

Podijeljena je u 4 okvira od kojih su dva postavljena iznad druga dva. Gornji okviri sadrže (S) snage i

(W) slabosti dok donji sadrže (O) prilike i (T) prijetnje. Gornja dva okvira predstavljaju unutarnje

čimbenike, one na koje se strategijom može djelovati jer su pod kontrolom partnerstva. Donja dva

okvira predstavljaju vanjske čimbenike na koje je teško ili nemoguće dijelovati ovom strategijom,

nalaze se izvan njezinog područja utjecaja. Postoji i vertikalna podjela, pri čemu desna strana

predstavlja negativne aspekte, a lijeva pozitivne. Svrha SWOT analize je da pruži uvid u elemente koji

predstavljaju resurse i osnovu za gradnju i/ili razvoj strategije s jedne strane, dok s druge definira

elemente na kojima je potrebno raditi kako bi se uklonilo postojeće nezadovoljavajuće stanje.

Grupiranjem elemenata sadržanih u SWOT analizi posebice u području slabosti stvaraju se strateška

pitanja koja rangirana daju ključne prioritete – smjernice razvoja.

SWOT analiza predstavlja alat za subjektivnu procjenu stanja promatrane dimenzije kroz pokazatelje

snaga, slabosti, prilika i prijetnji. PESTE – analiza koja obuhvaća političke, ekonomske i ekološke,

socijalne i tehnološke pokazatelje iskazane u SWOT analizi.

Snage i slabosti predstavljuju unutarnje čimbenike na koje možemo utjecati strateškim planom, dok prilike i prijetnje najčešće predstavljaju elemente koje su izvan područja

18 „Ostali prirodni uzroci, osobito onih koji pripadaju u kategoriju ekstremnih vremenskih nepogoda (suša, toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, klizišta, tuča, snježne oborine te poledica), statistički pokazatelji sušnih razdoblja (broj dana bez kiše) za posljednjih 10 godina, broj proglašenih elementarnih nepogoda zbog suše u prethodnih 10 godina, najkritičniji mjeseci u godini kada nastaje orkansko nevrijeme prema statistici za proteklih 10 godina, specifikacija najugroženijih područja i iskustveni pokazatelji učinaka, tuča – statistički pokazatelji za posljednjih 10 godina s brojem proglašenih elementarnih nepogoda, najkritičnijim mjesecima u godini, specifikacijom ugroženih područja i pokazateljima učinaka, snježne oborine koje mogu bitno poremetiti svakodnevno funkcioniranje (mogućnost opskrbe vitalnim proizvodima, prekid opskrbe električnom energijom, prekid prometa, onemogućavanje pružanja hitne medicinske pomoći i sl.), sukladno statističkim pokazateljima za prethodnih 10 godina, sa specifikacijom najugroženijih područja i najkritičnijih mjeseci u godini, poledica koju zimska služba nije bila u mogućnosti riješiti – statistički pokazatelji za period od 10 godina o prometnim pravcima koji su bili najugroženiji, broj ukupno proglašenih elementarnih nepogoda izazvanih ovom vrstom opasnosti i o nastalim štetama, područja ugrožena od klizišta s brojem i vrstom objekata, brojem stanovnika, pregled kritičnih mjesta – aktivna i moguća klizišta (geološki sastav, propusnost tla i dr.) te utvrđenim mjerama zaštite u urbanističkim planovima i građenju.

63


kontrole Strategije. Analiza može ukazati na postojanje problema i na temelju koje se može uputiti dopis prema nadležnim institucijama.

Naredne stranice sadrže prikaz elemenata SWOT analize koja će nakon dopuna biti grupirana prema kategorijama: okoliš, gospodarstvo, društvene djelatnosti i drugo.

64


SNAGE SLABOSTI

Kako možemo iskoristiti i ojačati ...?

Komparativne prednosti područja Općine – klima, zrak, tlo i more te reljefna i visinska razvijenost su snage na kojoj se može graditi gospodarski razvoj.Klimatske zone (mediteranska, submediteranska i kontinetalna) Niska razina zagađenja prirode i okoliša predstavlja mogućnost razvoja održivog, ekološkog turizma te avanturizmaBlizina zaštićenih područja prirode na manje od 150 km (NP Sj.Velebit, Paklenica, Plitvička jezera te PP Velebit, Vransko jezero)Značajan je broj iznajmljivača na području Općine s obzirom na broj stanovnika (32,2%)Niska stopa nezaposlenosti stanovništvaStabilna struktura gostiju ( obiteljski turizam)Kvaliteta smještaja i turističkih usluga je prosječno dobra, nekoliko smještaja nosi 4 zvjezdice Ljubazni i susretljivi domaćini koje gosti cijeneGastronomska ponuda prosječno dobraDominantna gospodarska djelatnost je ugostiteljstvoMogućnost bavljenja avanturizmomNema minski sumnjivog prostora i minskih ne-eksplodiranih sredstavaPokretne trgovine opskrbljuju udaljena područja i samačka domaćinstva potrebnim namirnicama Približno podjednaka dužina boravka domaćih i stranih gostijuDobra zastupljenost lovačkih i športskih udrugaDostupni programi socijalne pomoći ugroženom stanovništvuDodjela stipendija učenicima i studentimaPodručje pokriveno NATURA 2000 zaštitomNa području obitavaju zaštićene vrste životinja vuk iris te endemske vrste biljaPotencijal za uzgoj mediteranskog ljekovitog bilja

Koje slabosti je potrebno prevladati?

Nerealno visok indeks razvojenosti koji utječe na pristup financijskim instrumentima EU i RHIzrazito niska razina proizvodnih djelatnostiMali broj poslovnih subjekata na području OpćineNedostatak kapitala za pokretanje novih poslovaNedovoljno aktivno sudjelovanje na tržištuNezainteresiranost poduzetnika za aktivniji pristup tržištu dijelom radi nepoznavanja suvremenih komunikacijskih i drugih tehnologija Veliki gubitak stanovništva prema zadnjem Popisu (-10%) u usporedbi sa susjednim JLSNedefiniran identitet područjaTurizam je uglavnom dopunska djelatnost stanovništvuIznajmljivači su uglavnom stariji stanovnici Nedostaje mala turistička infrastruktura i bolja smeđa signalizacijaNeuređenost plažaPotrebni veliki infrastrukturni objekti poput lukobrana (potencijana zaštita od klimatskim promjenama izazvanih jakih udara valova) i lukaKomunalna infrastruktura nedovoljno izgrađena (opskrba vodom, kanalizacija), gubici u mrežiNedostatak trgovina za opskrbu stanovništva i benzinskih crpki za opskrbu brodova gorivomNiska razina kvalitete života radi nedostatnih sadržaja sport, zabava i cjeloživotno učenjeRelativno visoka zaposlenost u javnom sektoruKratkoća turističke sezoneSlaba diverzifikacija gospodarskih djelatnosti kao i tržišta radne snageNeusklađenost potreba tržišta i raspoloživog kadra„All inclusive“ tip smještaja u hotelima smanjuje vanpansionsku potrošnjuNerazvijena prepoznatljivost područja, nema brendovaNedostatak incijativa i interesa za usvajanje novih znanja i vještina stanovništvaUpis djece u srednje škole provodi se bez plana i suradnje s gospodarstvomNiska razina ulaganja u smještajne kapacitete

10


Nije uspostaljena kontinuirana suradnja s PPSlaba turistička povezanost sa susjednim područjima (Pag, PP, NP)Nemaštovita ugostiteljska ponudaNerazrađeni koncepti turističkih sadržaja, biciklističkih i pješačkih rutaIzostanak ponude autohtonih sadržajaKlasičan koncept turizma utemeljen na suncu i moruNerazvijen selektivni turizam Sezonska zaposlenostNisu razvijene snage koje mogu pokrenuti gospodarski razvoj OpćineNedostatak znanja i iskustva o EU fondovimaOtežan pristup EU fondovimaNisu korišteni poticaji uz EU sredstavaRoditelji nisu dovoljno usmjereni na organiziranje slobodnog vremena djeceDjeca i mladi nemaju dovoljno dobro razvijene radne navikeMlade nazaposlene osobe ne posjeduju radnog iskustva, nemaju znanja ni vještina kako pristupiti tržištu radaPad intersa gostiju za destinacijuNema udruga za promicanje razvoja civilnog društvaVisoka prosječna starost stanovništvaPoduzetnička zona nedovoljno opremljena i stoga nedovoljno popunjenaU zaleđu prevladavaju samačka staračka domaćinstvaIzostanak poljoprivrednih aktivnosti i poslovnih subjekataOtežani uvjeti za bavljenje poljoprivredomTrend smanjivanja dana boravka gostijuVećina smještajnih kapaciteta nema osiguran pristup osobama s invaliditetom te kolicimaOpskrba energijom iključivo iz klasičnih elektroenergetskih sustava, izostanak opskrbe električnom energijom iz obnovljivih izvora energijeMali broj djece, nedostatak dječjeg vrtića, stara školska zgrada, nedostatak športske dvoraneKulturna baština zapuštena, podijeljene ingerencijeVisoki troškovi održavanja cestovne infrastrukture radi dužine i rascjepkanosti reljefaDepopulacija, neobrazovanost stanovništva, starija radna snaga

66


PRILIKE PRIJETNJE

Kako nam pomažu tuđi napori? Što nam ide u prilog, a da ne ulažemo općinska sredstva?

Općina je smještena u PP VelebitPark prirode ulaženapore za održavanje prohodnosti cesta i staza te turističke infrastructureADAC i Michelin su proglasili dužobalnu cestu pogodnom za motociklePovećan promet kampera i motociklaKlimatske promjene utječu na stvaranje povoljnijih uvjeta za marikulturuKlimatske promjene će minimalno ugroziti područje Općine radi velike pokrivenosti šumskom vegetacijom koja je prirodni regulator klimeZnačajan broj poslodavaca sa sjedištem izvan Općine koji zapošljavaju lokalno stanovništvo

Što nas može ugroziti? Koji rizici nam prijete?

Ovisnost o nacionalnom donošenju odluka radi pripadanja u PPNepovoljna zakonska regulative (ukidanje zakona o BPP, otežani uvjeti gospodarenja te drugo)Ograničavajuća zakonska regulative u svezi obnovljivih izvora energijePark prirode ne održava ceste i staze te turističku infrastrukturuVisoka cijena ulaznica u PPZabrana obavljanja ekološki prihvatljivih djelatnostiKlimatske promjene ugrožavaju staništa šuma i zalihe pitkih podzemnih vodaSnažna bura otežava promet i ometa gospodarstvo u zimskim mjesecima pridonoseći izolaciji područjaPodizanje razine mora za 60 cm može poplaviti ceste i priobalne objekteNepovoljne kreditne linijeNeriješeni sporovi s DUUDI-jemGubitak državnih ureda i pošteGubitak bankeGubitak sufinanciranja iz nacionalnih i EU fondovaGubitak općine

10


6.0. ANALIZA RESURSA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG

LEADER, program za ruralni razvoj, navodi sedam različitih resursa na ruralnim područjima koji se

mogu analizirati i rabiti kao elementi snage te na njima izgrađivati lokalni razvoj. Prilikom izrade

profila područja prikazani na istom diagramu zorno predočavaju kapacitete.

Vodeći resursi:

Okoliš

Kultura i baština

Prepoznatljivost područja

Kvaliteta življenja

Socijalni kapital

Gospodarski potencijal

Institucionalni kapaciteti

Koristeći se prikupljenim primarnim i sekundarnim informacijama sadržanima u Analizi stanja,

utvrđeni su pokazatelji razvijenosti svakoga od resursa. Ocjene resursa su sljedeće:

Ocjena Opisni dio ocjene0 Uništen ili nepostojeći resurs1 Previše i potrošen resurs2 Slabo razvijen i slabo iskorišten3 Djelomice razvijen i neiskorišten4 Djelomice razvijen i djelomice

korišten5 Razvijen i djelomice korišten6 Potpuno razvijen i korišten

Resursi okoli š a ( fizi č ki resursi )

Vrijednosti okoliša imaju glavna značaja: zaštita i upravljanje vrijednim i zaštićenim područjima radi

njihovog očuvanja. Održivo korištenje prirodnih resursa (prema održivom nosivom kapacitetu) radi

povećanja zabavnih i turističkih sadržaja

10


Vodni resursi

Biološka raznolikost

Zaštićenost područja

Upravljanje zaštićenim područjima prema održivom nosivom kapacitetu

Geoklimatske karakteristike pogodne za poljoprivredu i turizam

Razvijenost poljoprivredne proizvodnje

Mineralne sirovine

Obnovljivi izvori energije

Cestovna i komunalna infrastruktura

Selektivno prikupljenje otpada

0

5

10

Prostor i prirodni resursi (raspon ocjena od 1 do 6)

Slika 48: Analiza prostornih i prirodnih resursa, Izvor: Radna skupina Karlobag, 2015.

Zaštita područja i biološka raznilikost su visoko ocijenjeni, dok je ostalo znatno slabije. Najniža ocjene

je dodijeljena nerazvijenoj poljoprivredi (slika 48).

Znanja i vještine, poduzetnost

OPG, zadruge, obrti i poduzeća

Zaposlenost

Produktivnost

Izvoz

Blizina velikih turističkih tržišta i autoceste

Zaduženost

“Rad na crno”

0

5

Gospodarstvo (raspon ocjena od 1 do 6)

Slika 49: Analiza gospodarskih resursa, Izvor: Radna skupina Karlobag, 2015.

Visoko su ocijenjeni zaposlenost, blizina turističkih tržišta i autoceste te izostanak rada na crno, ostali

gospodarski pokazatelji su dobili niske ocjene (slika 49).

69


Očuvanost kulturnih i spomeničkih sadržaja

Zakonska regulativa

Zaštita spomeničke i kulturne baštine

Valorizacija i plan korištenja resursa

Zaštićena nepokretna povijesna i kulturna baština Zaštićena pokretna povijesna i kulturna baština (materijalna)

Zaštićena pokretna povijesna i kulturna baština (nematerijalna)

Ostala nematerijalna kulturna baština

Običaji

0

54 5

4

1

55

5

42

Kultura i baština(raspon ocjena od 1 do 6)

Slika 50: Analiza kulturnih i baštinskih resursa na području Općine Karlobag. Izvor: Radna skupina Karlobag, 2015.

Niskima su ocijenjeni nedostatak planova valorizacije i korištenja resursa te gotovo izgubljeni narodni

običaji, dok su ostali elementi kulture dobili dobre i vrlo dobre ocjene, vidi sliku 50.

Razvijenost društvene zajednice i lokalnih mreža Društvena infrastruktura (škole, ambulante i dr.)

Dostupnost socijalnih usluga

Društvena događanja

Niska stopa kriminala

Atraktivan okoliš za stanovanje Siguran i miran prostor

Dostupnost komercijalnih roba i usluga

Nema gužvi

Mobilnost (dnevne migracije, automobil, ceste)

Dostupnost tehničke i tehnološke infrastrukture (IT, telefoni, Internet)

Mogućnost zapošljavanja

0

5

10

3 45

3

55

5

36

4

5 3

Kvaliteta življenja (raspon ocjena od 1 do 6)

Slika 51: Analiza kvalitete življenja na području Općine Karlobag. Izvor: Radna skupina Karlobag, 2015.

Kvaliteta življenja na području Općine Karlobag je ocijenjena prilično dobrom (slika 51).

70


Starosna struktura

Depopulacija

Nezaposlenost

Obrazovanost,

Soc.skrb i vaninst.oblici pomoći

Marginalizirane skupine

Uloga žena

Siromaštvo

Povjerenje

Društvene i etičke vrijednosti

0

5

Socijalni kapital (raspon ocjena od 1 do 6)

Slika 52: Analiza socijalnog kapitala na području Općine Karlobag. Izvor: Radna skupina Karlobag, 2015.

Premda je povjerenje u zajendicu ključni element socijalnog kapitala, radna skupina je procijenila

kako je socijalni kapital ipak zadovoljavajući usprkos niskoj razini mežusobnog povjerenja. Visokima

su ocijenjeniniska nezaposlenost i uloga žena u društvu (slika 52).

Znanja i vještine JLS

Kapacitiranost JLS

Međunarodna suradnja

Znanost i tehnologije

Institucionalni i zakonodavni okvir

Sudjelovanje javnosti u odlučivanju

Razvijenost civilnog društva

Fiskalni kapaciteti JLS

Pripremljenost za prirodne katastrofe

Transparentnost u odlučivanju

0

5

Institucionalni kapaciteti (raspon ocjena od 1 do 6)

Slika 53: Analiza institucionalnih kapaciteta na području Općine Karlobag. Izvor: Radna skupina Karlobag, 2015.

Radna skupina je procijenila kako je sudjelovanje javnosti u prcesima odlučivanja kao i pripreljenost

na katastrofe visoka te ut druge elemente smatra institucionalne kapacitete na području Općine

dobrima. Ipak, nedostaci su slaba razvijenost civilnog društva, nedostatak međunarodne suradnje,

kao najslabije ocijenjeni (slika 53).

71


Izleti - priroda i krajobraz Izleti - zabavna događanja

Izleti - zaštićena područja

Smještajni kapaciteti

Izleti - kulturna baština

Sportski događaji Gastro ponuda i događanja

Događanja - tradicija i običaji

Dostupnost lokalnih suvenira i proizvoda

Dostupnost lokalnih umjetničkih ostvarenja

Marina

Organizatori turističkih sadržaja

0

2

4

Turistički resursi (raspon ocjena od 1 do 6)

Slika 54: Analiza turističkih resursa na području Općine Karlobag. Izvor: Radna skupina Karlobag, 2015.

Turistički resursi su umanjeni zbog nedostatka marine, smatraju članovi radne skupine (slika 54).

Usporedbom dobivenih srednjih vrijednosti ocjena resursa, utvrđeno je kako je Kvaliteta življenja

usprkos brojnim poteškoćama ocijenjena najbolje, ocjenom 4,3 (pri čemu je 1 najniža vrijednost, a 6

najviša moguća ocjena). Nasuprot očekivanjima, turistički resursi i prepoznatljivost područja su dobili

prosječnu srednju ocjenu 2,8 i time su stali na začelje resursa s obzirom na razvijenost i potencijale.

Ukupna srednja vrijednost razvijenosti resursa s područja Općine Karlobag iznosi 3,5 od mogućih 6, u

odnosu na potencijale. Može se reći da su svi resursi podjednako (ne)dovoljno razvijeni.

Prostor i prirodni resursi

Gospodarski resursi

Kultura i baština

Kvaliteta življenjaSocijalni kapital

Institucionalni kapaciteti

Turistički resursi i prepoznatljivost

0

5

Razvijenost resursa na području Općine Karlobag

Slika 55: Razvijenost resursa na području Općine Karlobag

72


7.0. VIZIJA RAZVOJA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG

Vizija razvoja područja predstavlja idejnu referentnu točku razvoja gospodarstva, fizičke

infrastrukture i društvenog djelovanja na prostoru Općine Karlobag, prema kojoj će se planirati

razvojne aktivnosti i koja će se ostvarivati njihovim implementacijama. Vizija je nastala temeljem

analize stanja rezultata istraživanja provedenih u tu svrhu i to konsenzualno unutar radne skupine.

Vizija razvoja će se ostvariti kroz aktivnosti sadržane unutar četiri temeljna strateška cilja.

Vizijom se postavljaju pravac kretanja u dugoročnom razvoju Općine Karlobag, premda se strategija

izrađuje za srednjeročno razdoblje 2015. – 2020. Za postizanje Vizije djelovat će se na integrativnim

prinicipima u aktivnom partnerstvu s drugim dionicima u procesima donošenja politika kao i podjele

odgovornosti prilikom provedbe istih.

73

VIZIJA

Geoklimatska i biološka raznolikost te kvalitetna infrastruktura i snažno

gospodarstvo područja Općine čine jedinstvenu osnovu za provedbu

održivog turizma te za klimatsku otpornost lokalne zajednice koja

predvođena mladim stručnjacima svoja znanja i vještine nesebično dijeli

s drugim područjima.


8.0. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE RAZVOJA PODRUČJA OPĆINE KARLOBAG

U Strategiji održivog razvoja se podržava usmjeravanje preama aktivnostima prilagodbe klimatskim

promjenama integriranjem razvoja u postojeće sektorske politike EU-a te se odobravaju financijska

sredstva za aktivnosti prilagodbe na nacionalnoj razini. Peleikis i sur: (2014: 8)Upravljanje obalnim

područjem: 2012. godine Hrvatska je potvrdila Protokol o integriranom upravljanju obalnim

područjem u Sredozemlju, čime se obvezala izraditi nacionalnu strategiju integralnog upravljanja

obalnim područjem i obalne provedbene planove i programe s mjerama sukladno zajedničkom

regionalnom okviru. Nacionalna strategija trebala bi uključivati procjenu ranjivosti i opasnosti u

obalnim područjima, kao i planirane mjere prevencije, ublažavanja i prilagodbe učincima prirodnih

katastrofa, osobito u smislu klimatskih promjena.

Prema klasifikaciji uzroka ugroženosti vrsta Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) klimatske

promjene i ekstremne vremenske prilike obuhvaćaju 5 potkategorija: pomaci i promjene staništa,

suše, ekstremne temperature, oluje i poplave te ostali klimatski utjecaji. Sustavna meteorološka

mjerenja koja se provode od 1950- tih godina ukazuju na ubrzani proces globalnih klimatskih

promjena: došlo je do zagrijavanja atmosfere i oceana, smanjila se količina snijega i leda, narasla je

razina mora te su se značajno povećale koncentracije stakleničkih plinova. Prema 5. Izvješću

Međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC, 2013), posljednja tri desetljeća bila su

sukcesivno sve toplija. Vjerojatno je da je na sjevernoj Zemljinoj polutki razdoblje 1983. - 2012.

predstavljalo najtoplije 30-godišnje razdoblje u posljednjih 1400 godina. Tijekom 20. stoljeća do

danas razina mora se u prosjeku povisila za 0,19 m. Koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi

povisile su se za 40 % u odnosu na predindustrijsko razdoblje. U Europi su uz arktička i planinska

područja, najugroženije priobalne močvare te cijelo područje Sredozemlja. Predviđa se da će

podizanje razine mora i njegove temperature s popratnim promjenama morskih strujanja i vjetrova

naročito pogoditi mala zatvorena mora poput Jadranskoga.

Zbog rizika kojim su izložena područja Sredozemne regije, što uključuje i Općinu karlobag, važno je

prevenirati i izbjeći štetne posljedice u budućnosti izgradnjom klimatske otpornosti gospodarstva,

infrastrukture te društva u cjelini. Pokazatelji i rizici proizašli iz poremećaja izazvanih klimatskim

promjenama su te na koje je potrebno usmjeriti pozornost su:

Porast okolišne temperature veci od europskog prosjeka

Smanjenje količine godišnjih oborina

Porast rizika od gubitka bioraznolikosti

74


Porast rizika od dezertifikacije

Porast potražnje za vodom

Pad prinosa usjeva kao i ulova ribe

Porast rizika od šumskih požara

Porast smrti uzrokovanih toplinskim valovima

Proširenje staništa prijenosnika bolesti koji dolaze iz južnih podrucja

Smanjenje turistickih djelatnosti ljeti, s potencijalom povecanja u ostalim godišnjim dobima

U planinskim podrucjima Općine Karlobag se mogu očekivati:

Porast temperature veci od europskog prosjeka

Smanjenje opsega i volumena snježnog pokrivača na vršnim dijelovima Velebita

Pomak areala biljnih i životinjskih vrsta u više predjele

Visoki rizik od izumiranja vrsta u alpskih predjelima

Porast rizika od erozije tla

Loše prognoze za zimski turizam

EEA (2015: 54) Navodi kako se pojam “otpornost” koristi u smislu sposobnosti prilagodbe ili

prihvaćanja promjena bez prelaska u drugačije stanje. Otpornost društva moći će se poboljšati

isključivo očuvanjem i poboljšanjem otpornosti ekosustava jer su društvena, gospodarska i ekološka

održivost međuovisne. Narušavanjem otpornosti ekosustava smanjujemo sposobnost prirode u

pružanju bitnih usluga i stavljamo sve veći pritisak na pojedince i društvo. Međutim, ekološka

održivost ipak je ovisna o društvenim čimbenicima i odlukama o zaštiti okoliša.

Klimatska otpornost19

Sposobnost društvenih i ekoloških sustava da:

1. Apsorbiraju stres i održavaju svoju funkcionalnost u uvjetima izazvanih klimatskim

promjenama;

2. Adaptiraju, reorganiziraju i evoluiraju u održivi oblik organiziranja svojih zajednica koji

omogućava kvalitetan život usprkos poteškoćama izazazvanih klimatskim promjenama;

Otpornost se očituje u skupu mjera koje obuhvaćaju:

19 (i) Adaptacija – skup mjera koji se bavi uklanjanjem posljedica nastalih promjena i prilagodbe njima ; (ii) mitigacija je skup mjera za smanjenje uzroka klimatskih promjena (poput smanjenja potrošnje energenata, bolja toplinska izolacija objekata koji se griju/hlade, tehnike geoinženjeringa, ...) ; (iii) otpornost predstavlja izgradnju sustava koji su sposobni nositi se s klimatskim promjenama u obliku preventivnih mjera, edukacije i korektivnih aktivnosti.

75


a) Društvene, ekonomske, tehnološke i političke strategije koje je potrebno osmisliti i

provesti na svim razinama - od nacionalne do lokalne

b) Najvažnija je provedba na lokalnoj razini – to je klimatski prioritet

c) Svaka zajednica treba s obzirom na svoje specifičnosti izgraditi model klimatske

samoodrživosti

d) Utemeljena u ideji izgradnje multi-stabilnih društveno-ekoloških sustava

e) Ekonomska ranjivost stanovništva, gospodarstva, infrastrukture, odnosno, kvalitete

života je reducirana

f) Priprema klimatski otpornog društva zahtijeva velike investicije u infrastrukturu,

prostorno planiranje, ulaganje u energetsku učinkovitost i pripremu sustava za reagiranje

u slučajevima visoke ugroženosti te održavanje cijena stabilnima.

g) Geografska ranjivost se odnosi na podizanje razine mora, pojavu dugotrajnih snažnih

vjetrova, suše i poplave, ograničeni izvori pitke vode, ugrožena proizvodnja hrane ili

opskrba, razrušene prometnice,...

Izgradnja otpornosti se provodi kroz osnaživanje izgradnju i obnovu komunalne i druge fizičke

infrastrukture.

1. Fizička infrastruktura koja omogućava:

Opskrbu hranom, vodom, energentima

Uklanjanje i/ili zbrinjavanje otpadnih i drugih po stanovništvo opasnih tvari iz okruženja

Transport (more, zrak, kopno)

Pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama

Nesmetano obavljanje gospodarskih aktivnosti

2. Društvena infrastruktura (općina i ostali društveni akteri)

Brz odaziv i reorganizacija su ključne

Potrebno je predvidjeti štetne događaje, izraditi planove aktivnosti i mobilizacije društvenih

aktera, predvidjeti resurse u proračunu te načine komunikacije u slučaju nestanka el.energije

ili signala mobilne telefonije.

3. Ljudski kapaciteti

76


Izloženost opasnim događajima (poput izolacije od ostatka države radi ekstremno jake bure)

Sposobnost nošenja s opasnim događajima te oporavka nakon nastalih šteta

Edukacija, pripremljenost, plan

Preduvjet izgradnje otpornog društva su unaprijed razvijen plan aktivnosti koji definira opasnosti

i rizike te načine djelovanja preventivne i kurativne, educirano stanovništvo i uvježbani svi

značajni društveni akteri.

Potrebno je provesti ulaganja u:

Infrastrukturu

Toplinsku izolaciju

Nisko-ugljične tehnologije

Informiranost gostiju

Edukaciju stanovništva i gospodarstva

Prilagodbu načina rada ili življenja te umanjivanje rizika od štetnih pojava

Kako ostvariti viziju? Strategija predstavlja praktični alat za ostvarenje Vizije. Pomoću nje je moguće

ostvariti postavljene ciljeve jedino ako se dosljedno provode planirane mjere na svim razinama od

najviše do najniže te ako se redovito analiziraju postignuća i nadopunjuje sukladno promjenama u

legislativi i uvjetima rada.

Transparentnost rada se osigurava primjenom seta standardiziranih operativnih postupaka i drugih

pisanih odluka usvojenih na tijelima institucija i organizacija.

Odabrani strateški ciljevi i prioriteti predstavljuju ključne izazove s kojima se treba nositi kako bi

njihovim rješavanjem postiglo planirane dugoročne i kratkoročne ciljeve. Stoga je potrebno ostvariti

preduvjete za implementaciju strategije.

Namjera Općine Karlobag je transformacija gospodarskih aktivnosti i razine svijesti lokalnih dionika k

izgradnji klimatske otpornosti i samoodrživosti. Stoga će graditi održivo gospodarstvo i podizati

kvalitetu života i sigurnost stanovnicima općine i gostima.

77


Strateški ciljevi Općine Karlobag

1. Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja 2. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizma 3. Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i

energetske učinkovitosti 4. Jačanje društvene infrastrukture

Cilj 1 Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja

Opis Klimatske promjene su prema znanstvenim istraživanjima najveća prijetnja čovječanstvu. Posebice se smatraju ugroženima male obalne zajednice radi podizanja razine mora, izostanka ribljeg fonda te pojave snažnih valova koji onemogućavaju pomorski transport te razbijaju obalnu infrastrukturu. Stoga se ovim strateškim ciljem namjerava postići klimatska otpornost područja kroz izgradnju i održavanje infrastrukture koja će prodonijeti klimatskoj otpornosti. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije za izgradnju objekata, poput studija izvodljiovsti, analiza, projektne dokumentacije, snimaka stanja i slično.

Prioritet 1.1. Izgradnja i održavanje obalne komunalne infrastrukture Opis Klimatske promjene koje će izazvati podizanje razine mora i snažni valovi

predstavljaju prijetnju sigurnosti stanovništva te ugrožavaju obalnu infrastrukturu. Stoga se kroz ovaj prioritet predviđa izgradnja sustava koji će ne samo omogućiti zaštitu od valova nego i dobivanje električne energije iz mora ne temelju promjena plime i oseke.

Mjere Riva i luke, obalne ceste, prometnice i protupožarne prosjeke;

Sustavi vodopskrba i odvodnje;

Objekti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora poput

vjetroelektrana, solarnih parkova, plimnih turbina te bioplina;

Stanica za prikupljanje, odvajanje i odvoz otpada;

Izgradnja sportskih i društvenih objekata.

Prioritet 1.2. Izgradnja sustava odvodnje i zbrinjavanje otpadaOpis Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, sve JLS su dužne

osigurati infrastrukturu koja štiti pučanstvo od nastanka zaraznih bolesti. Stoga je radi održavanja sigurnosti zdravlja stanovništva nužno izgraditi sustave koji podržavaju prikupljanje i obradu otpadnih voda te prikupljanje i zbrinjavanje otpada.

Mjere Izgradnja mreže odvodnje otpadnih voda iz domaćinstava

78


Ugradnja pročišćivača otpadnih voda ili sustava za proizvodnju bioplinaIzgradnja sustava za prikupljanje oborinskih vodaUgradnja mastolova u sustave industrijskih otpadnih voda i ugostiteljstvaIzgradnja stanice za privremeno prikupljanje i transport komunalnog otpada

Prioritet 1.3. Poboljšanje vodoopskrbeOpis U uvjetima teških vremenskih prilika prioritetno je osigurati dobavu pitke

vode stanovništvu i gospodarstvu, stoga se ovaj prioritet bavi razvojem infrastrukturnih objekata koji zadovoljavaju tu potrebu.

Mjere Izgradnja vodovodne mreže u svim naseljimaIzgradnja vodospremaPriprema i osposobljavanje alternativnih izvora pitke vode

Prioritet 1.4. Unaprijeđenje energetske učinkovitostiOpis Ovaj prioritet obuhvaća mjere koje se odnose na očuvanje topline u

objektima postavljenjem primjerene debljine izolacije, korištenjem odgovarajućih građevnih materijala prilikom gradnje novih objekata te uvođenje obnovljivih izvora energije.

Mjere Energetska učinkovitost javnih objekata Energetska učinkovitost privatnih objekataEnergetska učinkovitost gospodarskih objekataOtvaranje benzinske crpke za obskrbu vozila i brodova energentima (plin, nafta, benzin, električna struja)

79


Cilj 2 Izgradnja klimatski otpornog održivog turizma

Opis Najdominatnija gospodarska grana na području Općine Karlobag je turizam koji se bavi više od trećine stanovništva. Zbog jedinstvenog položaja unutar Parka prirode Velebit, turizam izgrađen na ekološkoj i klimatskoj održivosti te avanturizam imaju velikih izgleda za razvoj na području Općine. U kombinaciji s pripremljenošću za klimatske promjene, odnosno, izgradnjom klimatske otpornosti, turizm izgrađen na takvim temeljima predstavlja „unique-selling-point“. Ovaj cilj sadrži i izradu potrebne dokumentacije za izgradnju objekata male turističke infrastrukture, poput studija izvodljivosti, analiza,programa diverzifikacije turizma, projektne dokumentacije, snimaka stanja i slično.

Prioritet 2.1. Izgradnja male turističke infrastruktureOpis Bikeri i biciklisti mogu koristiti kružne staze unutar Parke prirode za odmor,

razgledavanje te učenje o posebnostima područja prigorskog i planinskog dijela Općine te sudjelovati u promatranju živog svijeta fotosafarijem ili slično. Mogu se providiti rekreacijske aktivnosti za osobe koje rado provode vrijeme u prirodi ili putuju vozilima izvan utvrđenih prijevoznih koridora, uglavnom iz rekreacijskih razloga, a njihove su mogućnosti brojne (šetnja, planinarenje, penjanje, skijanje, plivanje, trčanje, veslanje, off-road vožnja, vožnja biciklom i drugo). Izgradnja i održavanje trail staza, ciklo kružnih staza i slično.

Mjere Kružne staze unutar parka Kreiranje staza i puteva pogodnih za bikere, bicikle te pješačke stazeObilježavanje staza kartama, signalizacijom te pametnim oznakamaPoticanje stanovništva na pružanje dodatnih usluga duž stazaKreiranje partnerskih programa s Parkom prirode Velebit

Prioritet 2.2. Program i sadržaj turističke ponudeOpis Klimatski otporno područje predstvalja jedinstvenu prodajnu priliku za

privlačenje ljubitelja prirode i ekološki/klimatski osvijeptenihpojedinaca za posjet području Općine Karlobag. Stoga je potrebno ponudu usmjeriti u tom pravcu. Ova mjera također sadrži mogućnosti uvođenja različitih programa radi diverzifikacije turističke ponude )poput zdravstvenog turizma, avanturizma, ekoturizma te osmišljavanje koncepta klimatski otpornog turizma) i produljenje turističke sezone.

Mjere Izrada novih programa, sadržaja i ponude održivog turizma s naglaskom na otpornost na klimatske promjenePrikupljanje i prilagodba tradicionalnih lokalnih znanja, vještina i priča za potrebe turizmaOsmišljavanje zabavnih i sportskih događanja s posebnim naglaskom na

80


klimatsku otpornostDefiniranje i promidžba lokalnih suvenira (uključujući prehrambene proizvode)Revitalizacija autohtonih kulturnih i gastro proizvoda

Prioritet 2.3. Informiranje, educiranje i marketingOpis Odmarališta uz županijsku i lokalne ceste trebaju sadržavati informacije o

mogućnostima boravka, ljepotama prirode te bogatstvu prirodne i kulturne baštine na području Općine. Stanovništvo treba biti poticano, educirano i informirano no mogućnostima i prednostima pokretanja novih programa, sadržaja i usluga te smještajnih kapaciteta na području Općine.

Mjere Smeđa signalizacija i informativne pločeWeb stranica te društvene mrežeTiskovine i karte područja Informiranje i edukacija iznajmljivačaPoticanje mlađih osoba na pružanje usluga smještajaPoticaji za podizanje kvalitete smještajaPromicija brenda „Klimatski otporno područje“

Prioritet 2.4. Poljoprivreda i proizvodnja hrane kao podrška održivom turizmuOpis Posebnost područja se očituje i u jedinstvenim proizvodima koje bi trebalo

biti moguće nabaviti na području Općine. Stoga se ovaj prioritet bavi poticanjem i promicanjem poljoprivredne proizvodnje (ljekovito bilje i stočarstvo, te drugi oblici proizvodnje i prerade hrane) radi kreiranja novih ili obnove tradicionalnih proizvoda. Ujedno, proizvodnja hrane je doprinos održivosti područja. Prednost je potrebno dati ekoloških načinima uzgoja i proizvodnje hrane.

Mjere Razvoj novih poljoprivrednih praksi usmjerenih k integralnoj i ekološkoj poljoprivrediPoticanje proizvodnje ljekovitog i aromatičnog biljaPoticanje proizvodnje mlijeka, sira i mesaPoticanje proizvodnje meda i na medu temeljenih proizvodaPoticanje i prerada proizvoda ostalih vrsta biljaka i životinjaInformiranje i educuranje proizvođača o ekološkoj proizvodnjiPoticaji za otvaranje (ne)specijaliziranih trgovinaPoticaji za osnivanje kulturnih skupina, sportskih klubova i udruga

81


Cilj 3 Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske učinkovitosti

Opis Područje Općine Karlobag. Kako bi se privukli mladi ljudi iz drugih krajeva potrebno im je osigurati posao, stanovanje te dostupnost udluga koje omogućavaju zadovoljavajuću kvalitetu života. Stoga se ovaj strateški cilj upravi time bavi.

Prioritet 3.1. Jačanje diverzifikacije MSPOpis Ovisnost gospodarstva o malom broju gospodarskih djelatnosti vodi do

ugroze poslovanja i radnih mjesta u takvim područjima. Stoga je potrebno razviti brojne gospodarske aktivnosti kako bi se smanjili rizici i ovisnost o malom broju gospodarskih grana.

Mjere Informairanje o kreativnom razvoju poslovnih aktivnostiIdeje o samozapošljavanjuPoticanje i osnoivanje rada poduzetničkih inkubatoraInkubator za mladePoticanje uvođenja zelenih tehnologija u gospodarstvo

Prioritet 3.2. Umrežavanje Opis Čvrste veze grade drušvo i poslovnu kulturu, stoga je neophodno uspostaviti

snažne mreže unutar i izvan područja općine kako bi poslovni subjekti bili snažniji oduprijeti se tržišnim fluktuacijama.

Mjere Gradovi i općine prijateljiSusreti gospodarskih i obrtničkih komoraUspostavljanje jamstvenih fondovaOsnivanje zaklada i sličnih financijskih mehanizamaPartnerski susreti s domaćim i međunarodnim znanstvenim institucijama

Prioritet 3.3. Zapošljavanje informatički visoko obrazovanog kadraOpis Posao je najednostavnije sredstvo za privlačenje stanovništva. Stoga je

potrebno osigurati radna mjesta kako bi se privukla radna snaga iz drugih područja.

Mjere Educiranje i informiranje nezaposlenih o mogućnostima samozapošljavanjaPoticaji za nova radna mjestaInformiranje putem medija i interneta o mogućnostima koje Karlobag pruža za mlade obiteljiProgram prihvata mladih obitelji i mladih stručnjakaInformatizacija područja te usmjerenost razvoja k “pametnim gradovima”IT umrežavanje unutar i izvan područja općine

82


Cilj 4 Jačanje društvene infrastrukture

Opis Klimatska otpornost osim ekonomske održivosti i komunalne infrastrukture zahtijeva osposobljenost društvenih aktera za upravljanje rizikom te pripremljenost stanovništva za ponašanje u uvjetima visokog rizika.

Prioritet 4.1. Izgradnja kapaciteta javnog sektora za učinkovito upravljanje klimatski otpornim razvojem područja

Opis Preduvjet izgradnje otpornog društva su unaprijed razvijen plan aktivnosti koji definira opasnosti i rizike te načine djelovanja preventivne i kurativne, educirano stanovništvo i uvježbani svi značajni društveni akteri. Budući da je turizam jedna od prihodovno najjačih gospodarskih djelatnosti u koju je uključen značajan broj stanovnika/iznajmljivača, potrebno je dodatno pojačati kapacitete zaposlenika turističke zajednice novim kadrovima kao i edukacijama o ekološkom i održivom turizmu te klimatskim promjenama.

Mjere Izrada plana kriznog upravljanja s definiranim ulogama društvenih akteraIdentifikacija preventivnih mjera za spriječavanje pojave klimatskih rizikaOperativno planiranje za uklanjanje posljedica odnosno štetaInformiranje i educiranje javnog sektora za upravljanjen u kriznim uvjetima

Prioritet 4.2. Jačanje civilnog društvaOpis Snaga lokalnih zajednica se uobičajeno definira brojem i aktivnošću

organizacija civilnog društva te istaknutih pojedinaca. Nedostatak motivacije stanovništva za uključivanje u aktivnosti udruga i klubova ukazuje na usporenu društvenu dinamiku te smanjenu sposobnost rješavanja društvenih izazova. Stoga je neophodno osigurati sredstva za jačanje civilnog društva na području Općine Karlobag.

Mjere Informiranje i educiranje stanovništva o važnosti civilnog društvaPoticanje osnivanja udruga s posebnim naglaskom na mlade, žene i roditeljeStvaranje mreža neprofitnog sektora u županiji i širePoticaji za zapošljavanje u udrugama

Prioritet 4.3. Educiranje i informiranje stanovništva i gospodarskog sektora o prednostima održivog razvoja i klimatske otpornosti

Opis Kvaliteta usluga koje javni sektor pruža stanovništvu uvelike ovisi o informiranosti i educirnosti djelatnika za rješavanje problema u zajednici te stvaranje poticajnog okruženja za razvoj gospodarstva te kvalitete života stanovništva. Stoga je potrebno kadrovsko pojačanje općini, posebice u sektoru pripreme i izrade projektnih prijedloga te osmišljavanja turističkog razvoja.

Mjere Seminari, radioniceTisak letaka, brošuraGostujuća predavanja

83


Organiziranje stručnih ekskurzija područjima koja grad eklimatsku otpornostOrganiziranje stručnih i znanstvenih skupova te primjera dobre prakse

HORIZONTALNI CILJEVI

Provedbu strateških ciljeva prema prioritetima i mjerama pratit će horizontalni ciljevi:

Obrazovanje lokalnih dionika o klimatskim promjenama i klimatskoj otpornosti Održavanje uključivosti svih dionika u društvenu zajednicu Održivo korištenje prirodnih i kulturnih dobara.

84


Opis strateških ciljeva Semestar

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

1.0 Stvaranje infrastrukturne klimatske otpornosti područja

Izgradnja i održavanje obalne komunalne infrastrukture

Izgradnja sustava odvodnje i zbrinjavanje otpada

Poboljšanje vodoopskrbe

Unaprijeđenje energetske učinkovitosti

2.0. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizma

Izgradnja male turističke infrastrukture

Program i sadržaj turističke ponude

Informiranje, educiranje i marketing

Poljoprivreda i proizvodnja hrane kao podrška održivom turizmu

3.0. Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske

10


učinkovitosti

Jačanje diverzifikacije MSP

Umrežavanje

Zapošljavanje informatički visoko obrazovanog kadra

4.0. Jačanje društvene infrastrukture

Izgradnja kapaciteta javnog sektora za učinkovito upravljanje klimatski otpornim razvojem područja

Jačanje civilnog društva

Educiranje i informiranje stanovništva i gospodarskog sektora o

prednostima održivog razvoja i klimatske otpornosti

86


IZVORI FINANCIRANJAR.b. Naziv strateškog cilja Ukupni proračun (HRK) Izvor financiranja1.0. Stvaranje infrastrukturne

klimatske otpornosti područja

237.000.000 EU fondovi, sektorska ministarstva, LSŽ i JLS

2.0. Izgradnja klimatski otpornog održivog turizma


3.0. Diverzifikacija gospodarstva usmjerenog na primjenu zelenih tehnologija i energetske učinkovitosti


4.0. Jačanje društvene infrastrukture


Ukupno 271.000.000

10


9.0. PROVEDBA STRATEGIJE

Strategija razvoja Općine Karlobag predstavlja niz procesa i mjera koje je potrebno provesti sustavno

s namjerom usklađivanja raspoloživih materijalnih i nematerijalnih resursa s vizijom i postavljenim

strateškim ciljevima. Strateške odluke su temeljne na postojećem stanju, a usmjerene su prema

željenoj budućnosti. Strateški plan iznosi strateške ciljeve i prioritete koje potrebno postići u

razdoblju 2015-2020.

Detaljnom razradom mjera u aktivnosti Strateški plan doživljava transformaciju i pretvara se u dobro

razvijen sustav koji omogućava i olakšava provedbu predviđenih mjera ali i prikuplja povratne

informacije o njihovoj učinkovitosti. Strateški plan obvezuje na izvještavanje i nadopunu čime

dopušta rast i prilagodbu usvojenih strategija na temelju naučenih lekcija u stalno promjenjivom

okruženju.

Izradu Strategije razvoja za razdoblje 2015-2020 pokrenula je Općina Karlobag sukladno ciljevima i

prioritetima Programa ruralnog razvoja RH. Stoga je prvi korak kojeg je potrebno učiniti usvajanje

Strategije. Nakon čega se pokreće mehanizam njezine provedbe. Odluku o usvajanju Strategije je

potrebno javno objaviti, a Strategiju učiniti dostupnom javnosti u svakom trenutku.

Istovremeno s planom aktivnosti za narednu godinu se izrađuje i monitoring plan koji sadrži ključne

planirane rezultate kao i indikatore kojima se mjeri postizanje ciljnih vrijednosti pokazatelja. Obzirom

na vremenski raspon pokazatelji su razvrstani na kratkoročne i dugoročne. Prema Analizi stanja u,

veći je broj pokazatelja koji imaju vrijednost ispod nacionalnog prosjeka, ili drugih županija koje su

uzete kao „benchmarking“. Stoga je ciljna vrijednost za cijelu skupinu takvih pokazatelja postizanje

nacionalnog prosjeka, što predstavlja kratkoročni cilj dostižan tijekom razdoblja provedbe Strategije.

Za pokazatelje koji su postigli nacionalni prosjek ciljna vrijednost je postizanje vrijednosti županija

koje su promatrane kao „benchmarking“, što jednako tako predstavlja kratkoročnu do srednjoročnu

ciljnu vrijednost.

Za razliku od planova aktivnosti koji se nalaze smješteni unutar mjera, a ove pak, unutar strateških

ciljeva, operativni plan (koji se nalazi u prilozima) nije dio predloženih strategija, već predstavlja

smjernice za pokretanje njihove provedbe. Operativni plan donosi aktivnosti koje je potrebno

poduzeti naredne godine, a koje će voditi prema strateškim prioritetima. Operativno planiranje je

dnevna primjena strateških odluka. Operativni plan sadrži aktivnosti koje se odnose na, primjerice,

88


pripremne radnje koje prethode implementaciji strategija, poput, formiranja Odbora za provedbu,

donošenje odluka, način implementacije, monitoringa i evaluacije i izvještavanje.

Vremenski okvir: preporuča se u roku od 3 mjeseca od usvajanja Strategije formirati Odbor za

provedbu, a najkasnije u roku od 6 mjeseci pokrenuti provedbu.

9.1. PRAĆENJE PROVEDBE (MONITORING)

Općina imenuje Odbor za praćenje provedbe Strategije.

Odbor za praćenje (monitoring) pruža informacije koje su potrebne za procjenu provedbe Strategije,

ono rukovodi promjenama i savjetuje nadopune što će omogućiti pravilno usmjeravanje napora k

ostvarenju vizije. Odbor će istodobno pratiti provedbu strateškog plana kao i osiguravati redovita

izvješća o nadzoru i provedbi.

Monitoring predstavlja kontinuirano praćenje postizanja predviđenih rezultata tijekom razdoblja

implementacije strategije. Na temelju sukladnosti pokazatelja s postavljenim ciljnim vrijednostima

daju se smjernice za dalji pravac razvoja ili implemetacije strategije.

Praćenje provedbe Strategije kroz detaljne planove aktivnosti osigurava provedbu u zadanim

okvirima. Ukoliko je potrebno modificirati plan aktivnosti zbog novonastale situacije, radna skupina

će to procijeniti i prilagoditi koristeći pri tome usvojenu metodologiju.

Praćenjem se ocjenjuje:

- napredak provedbe

- uključenost partnera u provedbu

- je li je Strategiju ili plan aktivnosti potrebno revidirati kako bi bio prilagođen trenutačnom

stanju.

Tijekom monitoringa promatra se i ocjenjuje provedba aktivnosti prema predloženim pokazateljima

kroz sljedeća pitanja:

1. Provode li se aktivnosti po preporukama strateškog plana?

2. Dovodi li intervencija do očekivanih rezultata, ostvarenja svrhe i ciljeva?

3. Je li se okruženje promijenilo na način da utječe na izbor prioriteta i mjera kao i tijela

zaduženih za provedbu Strategije?

Na temelju preporuka se usmjerava daljnja implementacija Strategije.

89


9.2. IZVJEŠTAVANJEOpćina će prikupljati informacije o finanicranju, proračunima, statistikama i drugim elementima od

značaja za provedbu Strategije (po mogućnosti kvartalno). Time će se formirati baza podataka koja

će ubrzati i olakšati procese upravljanja kulturom. Korisnici (institucionalni i vaninstitucionalni) će

putem online platforme unositi podatke o svojim aktivnostima.

9.3. EVALUACIJA

Evaluacijom se vrjednuje provedba Strategije. Vanjsko vrjednovanje provode vanjski stručnjaci, a

unutarnje – Općina samoprocjenom. Evaluacija se provodi nakon što su aktivnosti provedene.

Voditeljima provedbe strategije daje putokaz za promatranje postignuća i procjenu rezultata. Time

se dobivaju i informacije koje mogu biti korisne za nastup u javnosti.

Evaluacija pruža niz povoljnosti:

kontinuirano razmišljanje o odlučenom i učinjenom;

osigurat će integrirano znanje o provedbi klimatskih i razvojnih politika;

donijeti racionalnije odluke;

rasvijetliti pozitivne i negativne rezultate;

prevenirati neostvarivanje postavljenih ciljeva;

omogućiti kolektivno i individualno učenje;

postići rezultate koje će biti korišteni za promicanje inovacija;

naći razloge za nastavkom projekta;

izbjeći ponavljanje istih pogrešaka.

Evaluacija nosi i rizike: može biti vođena kao sredstvo kontrole ljudi i njihovih profesionalnih

aktivnosti; može se pretvoriti u puko računanje i administrativnu vježbu; može biti nekritična i

opravdavati donesene odluke; može biti spekulacija koja zanemaruje realnost; može biti oblik

političke manipulacije; za ovu svrhu mogu biti predviđena nedovoljna sredstva i nedostatno vrijeme.

9.4. MJERENJE UČINKOVITOSTI20

Praćenje (monitoring) i vrijednovanje (evaluacija) su metode procjene uspješnosti provedbe

Strategije. Analizom ostvarenih rezultata dobiju se polazne osnove za istraživanje potreba u

sljedećem promatranom razdoblju.

20 Eng.“Performance Measurement“

90


Proces strateškog planiranja je dobro poznat alat koji dopušta prilagodbe, obzirom na okolnosti

tema, područja ili organizacija u kojoj se provodi, prilikom izrade strateškog dokumenta. No, ne

dopušta značajna odstupanja od postavljenih indikatora jednom kada je strategija usvojena i

aktivnosti implementirane. Da bi se neki proces strateškog planiranja nazvao učinkovitim, on treba

dati smjernice za mjerenje učinkovitosti provedbe. Na temelju razvijenih pokazatelja, radna skupina

predlaže sustav mjerenja učinkovitosti provedbe Strategije kao i korektivne mjere.

Uspješnost postizanja ciljeva izražava putem indikatora korisnosti, ekonomičnosti, efikasnosti i

efektivnosti. Izraženi u obliku kvantitativnih i/ili kvalitativnih pokazatelja.

9.5. NADOPUNJAVANJE STRATEGIJEStrateški plan je instrument za prilagodbu promjenama, pa se stoga mora održavati kroz svježe i

periodičke preglede i dopunjavati tekućim informacijama.

Dok su monitoring, evaluacija i mjerenje učinkovitosti usmjereni na usporedbu provedenog i

planiranog i pri tome gotovo potpuno isključuju vanjsko okruženje, nadopunjavanje Strategije se

provodi analizom vanjskog okruženja.

Informacije proizašle iz prethodnih razina praćenja se razmatraju i donose se preporuke za dopunu

Strategije (ukoliko je potrebno) uz smjernice za daljnju provedbu. Tijekom procesa evaluacije ako se

utvrdi preveliko odstupanje od željenog stanja potrebno je provesti korektivne mjere. Korektivne

mjere izrađuje Općina istodobno sa ciljnim pokazateljima. Korektivne mjere propisuju načine

djelovanja kojima se provedba Strategije usmjerava k postizanju postavljenih ciljnih vrijednosti.

Jedna od korektivnih mjera je nadopuna Strategije ili izrada nove ukoliko su okolnosti drastično

promijenjene.

Većina baza podataka se nadopunjava na godišnjoj osnovi kada državni izvori, ali i lokalni dionici

osiguravaju nove informacije. One sadrže podatke o novonastaloj situaciji. Kada je analiza stanja

završena to je pravo vrijeme za radnu skupinu da potraži odgovore na četiri dodatna pitanja:

- Je li je ovo pitanje21 i dalje kritično za budućnost zajednice i njezine ciljane skupine?

- Jesu li mjere i dalje usklađene s potrebama zajednice i rješavaju li kritične izazove?

- Jesu li dobrobiti od provedenog dijela plana aktivnosti opravdana i ukazuju li na potrebu daljnjeg

trošenja resursa za provedbu?

- Postoje li postoje kakve nehotične negativne posljedice aktivnosti?

21 Odnosi se na svaku mjeru i prioritet.

91


Recept za uspješan razvoj općine su:

Zastupljenost svih sektora u procesu strateškog planiranja

Motiviranost pojedinaca za unaprjeđenjem područja u kojem žive

Strukturirana primjena procesa strateškog planiranja i provedba strategije

Jačanje kapaciteta svih dionika za samostalan rad

Osiguranje sredstava za provedbu projekata kroz Program ruralnog razvoja RH 2014. – 2020.

Istekom razdoblja provedbe Strategije izrađuje se nova, suvremena strategija koja treba analitički

obuhvatiti prethodno provednu Strategiju i sve njezine prilagodbe, nadopune i/ili korektivne mjere,

kao i druge dokumente koji su pri tome nastali. Nova strategija treba uzeti u obzir naučene lekcije iz

provedbe prethodne. Na taj se način osigurava kontinuitet u planiranju i provedbi Strategije razvoja

Općina Karlobag

92


LITERATURA

Biondić, Danko (ur.) (2009.) Strategija upravljanja vodama. Zagreb: Hrvatske vode

Popadić, Rade (2015.) ‘Koje su najveće brzine vjetra izmjerene u Hrvatskoj?’ http://crometeo.hr/koje-su-najvece-brzine-vjetra-izmjerene-u-hrvatskoj/ (pristupljeno 26.08.2015.)

Čuljat, Marko (2013.) Karlobag, jugo. Večernji list, 08. 02. 2013.

Dusenbury, Pat; Mrakovčić-Supek, Višnja; Hoover, Paul (2004.). Priručnik za gospodarski razvoj u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zagreb: The Urban Institute; Savez Udruge gradova i udruge općina Republike Hrvatske

Državna uprava ua zaštitu i spašavanje (2013.). Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća. Zagreb: DUZS

Državni zavod za statistiku (2013.) Popis stanovništva 2011. www.dzs.hr (pristupljeno 13. 06. 2015.)

Državni zavod za statistiku (2014.) Statistički ljetopis 2014. www.dzs.hr (pristupljeno 13. 06. 2015.)

Državni zavod za zaštitu prirode (2012): Prijedlog ekološke mreže Natura 2000: stručna podloga. Zagreb: DZZP

Državni zavod za zaštitu prirode (2014): Izvješće o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2014. godini. Zagreb: DZZP

EEA (2015.). Europsko izvješće o okolišu – stanje i izgledi 2015: Sinteza. Kopenhagen: Europska agencija za okoliš

European Commission (2013). Communiacation from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions: Green Infrastructure (GI) - Enhancing Europe’s Natural Capital. http://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:d41348f2-01d5-4abe-b817-4c73e6f1b2df.0014.03/DOC_1&format=PDF (pristupljeno 14.10.2015.)

Europska komisija (2013.) Radni dokument službi Komisije - Tehničke informacije o zelenoj infrastrukturi (GI), prilog uz dokument Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i spcijalnom odboru i Odbpru regija: Zelena infrastruktura – Jačanje prirodnog kapitala Europe. http://ec.europa.eu/environment/nature/ecosystems/docs/green_infrastructures/sec_155_2013/hr.pdf (pristupljeno 14.10.2015.)

European Union (2013). Building a Green Infrastructurefor Europe. Brussels: European Commission

Eurostat (2013). 'Rural Development Statistics by Urban - Rural Typology.' Statistics Explained. http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Urban-rural_typology (pristupljeno 30. 08. 2013.)

93

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Urban-rural_typology

http://ec.europa.eu/environment/nature/ecosystems/docs/green_infrastructures/sec_155_2013/hr.pdf

http://ec.europa.eu/environment/nature/ecosystems/docs/green_infrastructures/sec_155_2013/hr.pdf

http://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:d41348f2-01d5-4abe-b817-4c73e6f1b2df.0014.03/DOC_1&format=PDF

http://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:d41348f2-01d5-4abe-b817-4c73e6f1b2df.0014.03/DOC_1&format=PDF

http://www.dzs.hr/

http://www.dzs.hr/

http://crometeo.hr/koje-su-najvece-brzine-vjetra-izmjerene-u-hrvatskoj/


Foster, Josh; Lowe, Ashley; Winkelman, Steve (2011). The Value of Green Infrastructure for Urban Climate Adaptation. Washington: The Center for Clean Air Policy.

Gill, S.E.; Handley, J.F.; Ennos, A.R.; Pauleit, S. (2007). „Adapting Cities for Climate Change: The Role of the Green Infrastructure.” BUILT ENVIRONMENT vol 33(1):115-133.

Gregory, Jonathan (2013). 'Projections of Sea Level Rise', in: Climate Change 2013: The Physical Science Basis – Working Group I Contribution to the IPCC Fifth Assessment Report. https://www.ipcc.ch/pdf/unfccc/cop19/3_gregory13sbsta.pdf (pristupljeno 03.09.2015.) Haramina, Tomi (2014). Strateška studija utjecaja na okoliš Nacionalnog strateškog plana razvoja akvakulture za razdoblje 2014. – 2020.: Nacrt. Zagreb: Ministarstvo poljoprivrede RH

Haramina, Tomi (2015.). Elaborat zaštite okoliša: Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Općine Starigrad na okoliš. Starigrad: Općina Starigrad

Husnjak, Stjepan (2015.). Studija određivanja područja pod utjecajem prirodnih ili drugih specifičnih ograničenja u poljoprivredi s kalkulacijama. Zagreb: Ministarstvo poljoprivrede RH

IPCC (2014). Climate Change 2014: Synthesis Report. Summary for Policy Makers. IPCC. http://www.ipcc.ch/index.htm (pristupljeno 03. 08. 2015.)

LAG Lika (2013.). Lokalna razvojna strategija LAG-a Lika 2011.-2013. Gospić: LAG LIKA

Ličko-senjska županija (2010.). Županijska razvojna strategija Ličko-senjske županije. Gospić: Ličko-senjska županija

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (2015.) Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2015. do 2017. godine s pogledom do 2020. godine. Zagreb: MZOIP

MZOIP (2015.). www.mzoip.hr (pristupljeno 17.07.2015.)

Park prirode Velebit (2002.). Pravilnik o unutarnjem redu Parke prirode Velebit (NN 12/02)

Peleikis, Julia; Grätz, Matthias; Brnada, Irena (2014.). Prilagodba klimatskim promjenama u Hrvatskoj: Radni materijal za nacionalno savjetovanje - siječanj 2014. Zagreb: REC

Peltomäki, Jari (2014). Crex crex images. National Library of Finland. http://www.luontoportti.com/suomi/en/linnut/corncrake (pristupljeno 22.09.2015.)

Ministarstvo poljoprivrede (2015.). Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020: Popis mjera s osnovnim informacijama. Zagreb: Ministarstvo poljoprivrede

Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH (NN 143/08)

Regionalna razvojna agencija Ličko-senjske županije - LIRA (2015.) Regionalni program uređenja i upravljanja morskim plažama na području Ličko-senjske županije. Gospić: Ličko-senjska županija

6. Nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN 18/14)

94

http://www.luontoportti.com/suomi/en/linnut/corncrake

http://www.mzoip.hr/

http://www.ipcc.ch/index.htm

https://www.ipcc.ch/pdf/unfccc/cop19/3_gregory13sbsta.pdf


Uredba o osnivanju Javne ustanove Velebit (NN 44/98.)

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)

Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)

Županijski glasnik (3/04) Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Karlobag

95


10

Documents

SAŽETAK RAZVOJNE STRATEGIJE OPĆINE … Karlobag_v12.docx · Web viewPodručje Općine Karlobag poznato je po snažnoj i učestaloj buri koja nerijetko ometa promet i ponekad izolira