KKAARRTTAA UUPPOOTTRREEBBNNEE VVRRIIJJEEDDNNOOSSTTII PPOOLLJJOOPPRRIIVVRREEDDNNOOGG ZZEEMMLLJJIIŠŠTTAA NNAA PPOODDRRUUČČJJUU

HHEERRCCEEGGBBOOSSAANNSSKKEE ŽŽUUPPAANNIIJJEE II.. FFAAZZAA –– OOPPĆĆIINNAA LLIIVVNNOO

SSTTUUDDIIJJAA

VVOODDIITTEELLJJIICCAA PPRROOJJEEKKTTAA OODDGGOOVVOORRNNAA OOSSOOBBAA IIZZVVRRŠŠIITTEELLJJAA

__________________________________________________________ __________________________________________________________

VV.. DD.. DDEEKKAANNIICCAA DDOOCC.. DDRR.. SSCC.. RRAADDIICCAA ĆĆOORRIIĆĆ DDOOCC.. DDRR.. SSCC.. DDAANNIIJJEELLAA PPEETTRROOVVIIĆĆ

MMOOSSTTAARR,, SSTTUUDDEENNII 22001144..

NAZIV DOKUMENTA KARTA UPOTREBNE VRIJEDNOSTI POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA NA PODRUČJU HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE I. FAZA - OPĆINA LIVNO M 1:25000

NARUČITELJ MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE ZA NARUČITELJA ILIJA ŠLJIVIĆ, MINISTAR KOORDINATORICA U IME NARUČITELJA

ANKICA ČEČURA, POMOĆNICA MINISTRA ZA POLJOPRIVREDU

IZVRŠITELJ AGRONOMSKI I PREHRAMBENO-TEHNOLOŠKI FAKULTET

SVEUČILIŠTA U MOSTARU ODGOVORNA OSOBA IZVRŠITELJA

DOC. DR. SC. DANIJELA PETROVIĆ, V. D. DEKANICA

BROJ UGOVORA 08-01-02-2001-8/13 AUTORI DOC. DR. SC. RADICA ĆORIĆ, VODITELJICA PROF. DR. SC. MATKO BOGUNOVIĆ

PROF. DR. SC. STJEPAN HUSNJAK SURADNICI PROF. DR. SC. STANKO IVANKOVIĆ PROF. DR. SC. IVAN OSTOJIĆ

DOC. DR. SC. MIRJANA MILIČEVIĆ DRAGAN JURKOVIĆ, DIPL. ING. AGR. MLADEN ZOVKO, DIPL. ING. AGR. NIKOLINA KAJIĆ, DIPL. ING. AGR. JERINA MAJSTOROVIĆ, MAG. AGR.

LEKTURA, KOREKTURA I GRAFIČKA PRIPREMA

KARMELA MABIĆ, DIPL. ING. AGR.

Biskupa Čule bb, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina

tel: + 387 36 337 102; fax: +387 36 337 105 e-mail: agronomski.fakultet@sve-mo.ba

URL: http://www.apfmo.org  

 

KKAARRTTAA UUPPOOTTRREEBBNNEE VVRRIIJJEEDDNNOOSSTTII

PPOOLLJJOOPPRRIIVVRREEDDNNOOGG ZZEEMMLLJJIIŠŠTTAA NNAA PPOODDRRUUČČJJUU HHEERRCCEEGGBBOOSSAANNSSKKEE ŽŽUUPPAANNIIJJEE II.. FFAAZZAA -- OOPPĆĆIINNAA LLIIVVNNOO

SS TT UU DD II JJ AA

Studija predstavlja izvršenje preuzetih obveza iz Ugovora broj 08-01-02-2001-8/13 u predmetu izrade Karte upotrebne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta na području Hercegbosanske županije I. faza-općina Livno. U ime izvršitelja potvrđujem kako je Studija u cijelosti rezultat praktične primjene metodologije znanstveno-istraživačkog i stručnog rada. Iskreno se nadamo kako će naručitelju, Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije, ova studija poslužiti kao okvir i usmjeriti ga te ohrabriti na provedbu aktivnosti koje su nužne za racionalno i namjensko korištenje poljoprivrednog zemljišta kao dobra od općeg interesa te da će dobiveni podatci pridonijeti ukupnom razvoju poljoprivrede na području općine Livno i cijele Hercegbosanske županije. Predajući ovu studiju naručitelju, u vjeri da će ona ispuniti namijenjene joj zadaće i tako opravdati napore i sredstva uložena u njezinu izradu, u ime svih autora iskazujem spremnost za svakovrsnu i sveobuhvatnu daljnju suradnju.

Ur. broj: _______________ _________________________________

Mostar, 27. studenoga 2014. doc. dr. sc. Danijela Petrović, v.d. dekanica

Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta

 

                                                           

„ ... Za unapredjenje gospodarstva nije dovoljna samo radina ruka, nego i znanje i naobraženje.

Zemlja, iz koje nam bogatstvo niče, je mrtva gomila ruda, koja se ne zna sama prilagodjivati svim ljudskim potrebam, njoj valja umna rukovoditelja, da nam trud korišću urodi.“

akademik Mijo Kišpatić1

 

1 Kišpatić, Mijo (1851-1926), hrvatski je mineralog i petrolog, profesor Visokog gospodarskog učilišta iz predmeta Rudoslovlje i Tloznanstvo. Autor je prvog hrvatskog udžbenik pedologije pod naslovom „Zemljoznanstvo obzirom na šumarstvo i gospodarstvo“ (1877) i prvi hrvatski doktor iz područja prirodnih znanosti.

 

K A Z A L O

UVOD.............................................................................................................................................................................................. 1 1. ZNAČAJ I CILJ IZRADE STUDIJE..................................................................................................................................... 3 2. ZAKONSKA REGULATIVA ............................................................................................................................................... 4 3. METODE RADA...................................................................................................................................................................... 8 3.1. PRIPREMNA FAZA................................................................................................................................................................... 8 3.2. TERENSKA ISTRAŽIVANJA .................................................................................................................................................... 8 3.3. LABORATORIJSKI RAD .......................................................................................................................................................... 9 3.4. KARTOGRAFSKA OBRADA ................................................................................................................................................10 3.5. METODA BONITIRANJA (KATEGORIZACIJE ZEMLJIŠTA) .............................................................................................10 4. PRIRODNE ZNAČAJKE PODRUČJA OPĆINE LIVNO ............................................................................................12 4.1. ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA ISTRAŽIVANJA...................................................................................................12 4.2. GEOLOŠKA I LITOLOŠKA GRAĐA (MATIČNI SUPSTRAT)............................................................................................13

4.2.1. Mezozojske naslage ......................................................................................................................................................13 4.2.2. Kenozojske naslage........................................................................................................................................................15

4.3. KLIMATSKE ZNAČAJKE .......................................................................................................................................................18 4.3.1. Temperature zraka........................................................................................................................................................18 4.3.2. Padaline .............................................................................................................................................................................20 4.3.3. Broj sati sijanja Sunca (insolacija) i naoblaka.........................................................................................................20

4.4. RELJEF I HIDROGRAFIJA ......................................................................................................................................................21 4.4.1. Značaj reljefa...................................................................................................................................................................21 4.4.2. Hidrografske i hidrološke prilike ................................................................................................................................21

5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA ...........................................................................................................................................23 5.1. ZNAČAJKE GLAVNIH TIPOVA TALA OPĆINE LIVNO.................................................................................................23

5.1.1. Automorfna tla...............................................................................................................................................................26 5.1.1.1. Sirozem silikatno karbonatni (Regosol) ...............................................................................................26 5.1.1.2. Koluvijalno tlo (Koluvium) .......................................................................................................................26 5.1.1.3. Vapnenačko dolomitna crnica (Kalkomelanosol).................................................................................27 5.1.1.4. Rendzina ..................................................................................................................................................27 5.1.1.5. Eutrično smeđe tlo (Eutrični kambisol) .................................................................................................29 5.1.1.6. Smeđe na vapnencu i dolomitu (Kalkokambisol) ................................................................................29

5.1.2. Hidromorfna tla ..............................................................................................................................................................30 5.1.2.1. Fluvisol (Aluvijalno tlo) .............................................................................................................................30 5.1.2.2. Humofluvisol (Aluvijalno livadno tlo) ....................................................................................................31 5.1.2.3. Ritska crnica (Humoglej) ........................................................................................................................31 5.1.2.4. Močvarno oglejeno tlo (Semiglej)...........................................................................................................32 5.1.2.5. Močvarno glejno hipoglejno (Hipoglej)..................................................................................................32 5.1.2.6. Močvarno glejno amfiglejno tlo ..............................................................................................................33 5.1.2.7. Niski treset (Histosol) ............................................................................................................................34

 

 

 

5.2. ZNAČAJKE KARTIRANIH JEDINICA TLA..........................................................................................................................35 5.2.1. Pedološka karta područja općine Livno....................................................................................................................35 5.2.2. Temeljne značajke kartiranih jedinica......................................................................................................................37 5.2.3. Legenda pedološke karte poljoprivrednog zemljišta na području općine Livno............................................43

6. KARTA UPOTREBNE VRIJEDNOSTI POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA OPĆINE LIVNO........................48 6.1. KRITERIJI VREDNOVANJA UPOTREBNE VRIJEDNOSTI ZEMLJIŠTA ..............................................................................49 6. 2. KATEGORIJE UPOTREBNE VRIJEDNOSTI TLA................................................................................................................54 7. ZEMLJIŠNO INFORMACIJSKI SUSTAV POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA OPČINE LIVNO ..................59 7.1. STRUKTURA ZEMLJIŠNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA (ZIS-A).............................................................................59 7.2. NAČIN RAČUNALNOG KORIŠTENJA ..............................................................................................................................61 8. STOČARSTVO KAO PRIORITETNI GOSPODARSKI PROGRAM .......................................................................62 8.1. RATARSTVO U FUNKCIJI STOČARSKE PROIZVODNJE ................................................................................................62 8.2. SMJERNICE ZA RAZVOJ STOČARSTVA.............................................................................................................................63 9. MJERE POVEĆANJA PROIZVODNE SPOSOBNOSTI TLA, SANACIJE I ZAŠTITE.......................................66 9.1. AGROMELIORACIJSKE MJERE .............................................................................................................................................66

9.1.1. Stanje biljno hranidbenih čimbenika .........................................................................................................................66 9.1.2. MJERE GNOJIDBE ..............................................................................................................................................................67

9.1.2.1. Kalizacija ..................................................................................................................................................67 9.1.2.2. Fosfatizacija .............................................................................................................................................68 9.1.2.3. Kalcizacija ................................................................................................................................................68 9.1.2.4. Humizacija..............................................................................................................................................69

9.2. HIDROMELIORACIJSKE MJERE POBOLJŠANJA PROIZVODNIH ZNAČAJKI TLA.........................................................69 9.2.1. Odvodnja hidromorfnih tala.........................................................................................................................................69 9.2.2. Navodnjavanje................................................................................................................................................................70

9.3. REKULTIVACIJA OŠTEĆENIH ZEMLJIŠTA..........................................................................................................................71 9.4. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA ZEMLJIŠTA.......................................................................................................72

9.4.1. Prostorno planiranje i korištenje zemljišta .............................................................................................................72 9.4.2. Pitanja zaštite zemljišta............................................................................................................................................73

10. ZAKLJUČAK........................................................................................................................................................................75 11. LITERATURA......................................................................................................................................................................79 POPIS TABLICA..............................................................................................................................................................................81 POPIS SLIKA ...................................................................................................................................................................................81 12. PRILOZI ................................................................................................................................................................................82

 

 

1

 

                                                           

U V O D

Za svako područje istraživanja temeljni dokument gospodarenja zemljištem odnosno prostorom predstavlja Karta upotrebne vrijednosti zemljišta temeljem koje se zemljište razvrstava u 8 (osam) kategorija upotrebne vrijednosti. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu Federacije BiH („Službene novine F BiH“ 52/09) najvrjednija poljoprivredna zemljišta (prve četiri kategorije) zaštićena su od drugih potrošača i isključivo su namijenjena za primarnu poljoprivrednu proizvodnju.

U toj ulozi proizvodnje biomase, tlo odnosno zemljište2 nezamjenjiv je čimbenik održanja života na Zemlji. Poljoprivreda i gospodarenje tlom odnosno zemljištem izravno utječu i na izgled krajobraza, mogućnost razvitka ruralnog turizma te cjelokupnog gospodarskog razvoja.

Za potrebe izrade prostornog plana na razini Federacije BiH karta upotrebne vrijednosti zemljišta radi se u mjerilu M1:200.000, dok se iste karte na razini županija izrađuju u mjerilu M1:50.000. Za potrebe jedinica lokalne uprave – gradova i općina karte upotrebne vrijednosti izrađuju se u mjerilu M1:25.000, a za mjesne zajednice u detaljnijem mjerilu M1:10.000.

Izrada karata detaljnijeg mjerila zahtijeva više podataka čije je prikupljanje najčešće povezano s financijskim sredstvima. Kako su raspoloživa sredstva uglavnom mala, stručnim timovima je na raspolaganju mali broj podataka. Stoga je posao izrade podloga potrebno povjeriti iskusnijim pedolozima koji će, temeljem stečenog iskustva u stručnom radu, i iz tako malog broja podataka izraditi zadovoljavajuće podloge.

Porazna je činjenica da se poljoprivredno zemljište iz dana u dan smanjuje, kako u svijetu tako i u BiH odnosno Federaciji BiH. Sve češće svjedoci smo kako se nauštrb poljoprivrednog zemljišta podižu gradovi, prometnice, aerodromi, luke, športski objekti i ostalo. Temeljem dostupnih podataka, u Federaciji BiH godišnje se izgubi oko 0,1% poljoprivrednog zemljišta prvenstveno za infrastrukturne potrebe, a prema podatcima Resulovića (2010) u nepoljoprivredne svrhe godišnje se u BiH gubi prosječno 3.000-4.000 ha oraničnih površina. Dakle, prenamjena zemljišta vrlo često ide nauštrb najplodnijih poljoprivrednih zemljišta.

Prema NEAP-u3 (2003) udio površina oranica i bašča po stanovniku u Federaciji BiH iznosi svega 0,23 ha, što je ispod europskog prosjeka i prosjeka svih država u okruženju. Stoga je izuzetno značajno čuvanje i zaštita svake „dobre“ parcele. Posebno se to odnosi na livanjsku općinu koja ima značajne poljoprivredne površine, ali mali udio dobrih oranica zbog čega je namjensko korištenje istih od izuzetnog značaja za buduće generacije.

 

2 Tlo je rastresiti medij koji se uzorkuje i analizira, a zemljište je fizikalni prostor okružen ambijentalnim čimbenicima: tlom, klimom, matičnim supstratom, reljefom, hidrologijom, vegetacijom i učincima čovjeka. 3 Eng. National Environmental Action Plan u prijevodu Nacionalni akcijski plan za zaštitu okoliša.

2

 

S ciljem provedbe postojeće zakonske regulative te osiguravanja preduvjeta za racionalno i namjensko korištenje poljoprivrednog zemljišta kao dobra od općeg interesa, Vlada Hercegbosanske županije odnosno županijsko Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva sklopilo je s Agronomskim i prehrambeno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Mostaru ugovor o izradi studije Karta upotrebne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta na području Hercegbosanske županije – I. faza općina Livno.

Radovi na izradi Studije trajali su jedanaest mjeseci. Kategorizacija zemljišta izvršena je prema Pravilniku o jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje poljoprivrednog zemljišta u kategorije pogodnosti („Službene novine F BiH“ 43/11) (u daljnjem tekstu: Pravilnik).

3

 

1. ZNAČAJ I CILJ IZRADE STUDIJE

Poznavanje zemljišnih resursa bitan je preduvjet za planiranje optimalnog načina korištenja zemljišta i ono zauzima ključno mjesto u strategiji razvoja svake države, županije, grada i općine. Stoga je posebno značajno fokusirati brigu društva na očuvanje kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta i njegovu zaštitu od prenamjene.

Kako bi taj cilj bio ispunjen, potrebno je izraditi studiju kategorizacije poljoprivrednog zemljišta. Temeljem projektnog zadatka naručitelja definirani su sljedeći zadatci:

1. Izdvajanje površine poljoprivrednog zemljišta na području općine Livno.

2. Utvrđivanje tipova tala s nižim jedinicama i njihove rasprostranjenosti na području poljoprivrednog zemljišta, te prikazivanje njihove prostorne distribucije na pedološkoj karti mjerila M1:25.000, koja će biti osnova za izradu Karte upotrebne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta na području općine Livno.

3. Kategorizacija poljoprivrednog zemljišta prema upotrebnoj vrijednosti i kriterijima navedenim u Pravilniku čime će se poljoprivredna zemljišta kategorizirati u osam kategorija (prema Pravilniku koji se temelji na radovima Kovačevića iz 1983. i Kovačevića i dr. iz 1987.). Utvrđena kvaliteta i bilanca poljoprivrednog zemljišta poslužiti će kao temelj budućeg planiranja razvoja i prostornog uređenja općine Livno.

4. Utvrđivanje mjera zaštite i uređenja zemljišta po pedogenetskim principima, dakle tipovima tala i kategorijama upotrebne vrijednosti odnosno boniteta zemljišta za sve kategorije poljoprivrednog zemljišta.

4

 

2. ZAKONSKA REGULATIVA

Sukladno važećim zakonskim propisima, Zakonu o poljoprivrednom zemljištu („Službene novine F BiH“ 52/09) poglavlje V. Korištenje poljoprivrednog zemljišta, članak 48. (u daljnjem tekstu: Zakon), i Zakonu o poljoprivrednom zemljištu poglavlje V. Korištenje poljoprivrednog zemljišta, članak 47. („Narodne novine HBŽ“ 2/10) (u daljnjem tekstu: Županijski zakon), namjena zemljišta u planovima prostornog uređenja utvrđuje se na temelju karte upotrebne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta i to:

zemljište od I do IV bonitetne kategorije, utvrđuje se isključivo kao poljoprivredno zemljište;

zemljište V i VI bonitetne kategorije, utvrđuje se kao poljoprivredno zemljište i samo iznimno kao zemljište za ostale namjene;

zemljište VII i VIII bonitetne kategorije, utvrđuje se kao zemljište koje će se, prema potrebama, koristiti i za druge namjene.

Za potrebe kategorizacije zemljišta se razvrstavaju u osam (8) bonitetnih kategorija (razreda) gdje prva (I) kategorija predstavlja najbolje zemljište, a osma (VIII) najlošije. Kriteriji kategorizacije zemljišta temelje se na morfološkim, fizikalnim i kemijskim osobinama tla, te značajkama vanjskih obilježja kao što su reljef, nagib, stjenovitost, kamenitost i ostalo, te hidrološkim prilikama (plavljenje, odvodnja, navodnjavanje i sl.). Određivanje bonitetnih kategorija zemljišta vrši se na temelju ukupnih bodovnih vrijednosti svake osobine određene u metodici istraživanja (prema Pravilniku).

Pod terminom kategorizacije zemljišta podrazumijeva se relativna ocjena kvalitete sadašnje i eventualno potencijalne proizvodne sposobnosti zemljišta. Vrijednosti se izražavaju u bodovima od 1 do 100, prema izvornoj metodici bonitiranja zemljišta (Kovačević, 1983). U tekstu koji slijedi dan je skraćeni opis kategorija zemljišta (I - VIII).

KATEGORIJA I (90-100 bodova)

Tla u kategoriji I imaju vrlo male nedostatke koji ograničavaju njihovu upotrebu. Prikladna su za uzgoj širokog raspona biljaka. Imaju gotovo ravnu površinu (do 2° nagiba), a erozija vodom i vjetrom vrlo je mala ili je nema. Ova su tla duboka, općenito dobro drenirana i lako se obrađuju. Dobro drže vodu i lako se opskrbljuju biljnim hranjivima. Tla kategorije I ne podliježu poplavama. Produktivna su i prikladna za intenzivan uzgoj poljoprivrednih kultura. To su duboka ilovasta tla (preko 120 cm dubine). Lokalna klima s povoljnim odnosom SET/PET (0,8) i vegetacijskim razdobljem dužim od 240 dana,

5

 

povoljna je za uspijevanje većine kulturnih biljaka. U irigacijskom području tla mogu biti stavljena u kategoriju I ako je ograničenje aridne klime promijenjeno relativno stalnim irigacijskim radovima. Tako navodnjavana tla (ili po uvjetima irigacije potencijalno upotrebljiva tla) gotovo su ravna, duboka, povoljne propusnosti, povoljnog kapacitet za vodu te se lako održavaju u rahlom stanju. Neka od ovih tala mogu zahtijevati manje agrotehničke zahvate - ravnanje prema željenom stupnju nagiba, spuštanje razine sezonske donje vode. Nakon primijenjenih mjera, mala ograničenja ne vraćaju se brzo u prvobitno stanje, a ukoliko se zbog stalnih prirodnih ograničenja vraćaju, ne uključuju se u I kategoriju zemljišta. Tla koja su vlažna i imaju slabu propusnost podloge nisu uvrštena u kategoriju I. Neka tla iz kategorije I mogu biti drenirana u cilju poboljšanja za povećanu produkciju i lakšu obradu. Tla u kategoriji I koja se koriste za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, zahtijevaju običnu obradu za održavanje produktivnosti i plodnosti tla. Takvi postupci mogu uključiti upotrebu jedne ili više sljedećih mjera: gnojenje mineralnim gnojivima, zelenu gnojidbu zaoravanjem biljnih ostataka, gnojenje stajskim gnojem i plodored adaptiranih usjeva. Tla iz kategorije I isključivo su pod oraničnim kulturama.

KATEGORIJA II (80-90 bodova)

Tla u kategoriji II imaju ograničenja koja neznatno reduciraju izbor usjeva i zahtijevaju osrednje mjere za njihovu zaštitu. Ova tla zahtijevaju brižljivu obradu, uključujući konzervaciju i sprječavanje pogoršanja stanja zemljišta odnosno poboljšanje odnosa zraka i vode u tlu. Ograničenja su mala i u praksi se lako otklanjaju. Ograničenja koja svrstavaju zemljišta u kategoriju II jesu: a) slab nagib (do 5°); b) mala podložnost eroziji vjetra ili vode ili nepovoljan učinak od erozije; c) manje od idealne dubine tla (preko 90 cm); d) donekle nepovoljna struktura i obradivost; e) vrlo rijetke poplave; f) vlaženje donjom vodom, koja se može popraviti drenažom ili stalno postoji kao manji nedostatak; g) manja klimatska ograničenja i h) manje od 10% skeleta. Zemljišta u ovoj kategoriji imaju manji raspon u izboru usjeva nego zemljišta u kategoriji I. Mogu zahtijevati i specijalne mjere konzervacije, specijalne „croping“ sustave i „tillage“ metode na kultiviranje usjeva. Na primjer, duboka tla ove kategorije sa slabim nagibom, koja su pod osrednjom erozijom, kada se obrađuju mogu se popraviti sljedećim kombinacijama: obrada pojasevima konturnom obradom, plodored koji uključuje trave i leguminoze te zelenu gnojidbu.

KATEGORIJA III (60-80 bodova)

Zemljišta u kategoriji III imaju jače nedostatke koji ograničavaju upotrebu tla ili zahtijevaju potrebne mjere zaštite, ili oboje. Imaju veće nedostatke nego zemljišta u kategoriji II. Kada se upotrebljavaju za kultiviranje usjeva, mjere zaštite teže su za primjenu i održavanje. Zemljišta mogu biti iskorištena za gajenje povrtlarskih i ratarskih usjeva kao i za druge kulture ovisno o klimatskim prilikama (voćnjaci, vinogradi). Čimbenici koji svrstavaju neka tla u ovu kategoriju jesu: a) osrednja dubina tla (60-90 cm); b) osrednji stupanj nagiba (do 8°); c) osrednja erozija vodom ili vjetrom; d) rijetko plavljenje koje djelomično ugrožava neke od usjeva; e) slaba propusnost zdravice; f) osrednja dubina tla do matične stijene ili blizina zbijenog sloja tla koji ograničava

6

 

prodiranje korijena u dubinu; g) mali kapacitet za vodu; h) osrednja prirodna plodnost koju nije lako popraviti; i) osrednji klimatski nedostatci (visoka nadmorska visina te loš raspored padalina) i sl. Zahtijevaju sustav obrade tla koji održava ili poboljšava strukturu tla. U nekim navodnjavanim područjima dio zemljišta ove kategorije ima ograničenja uporabe zbog visoke razine donje vode i slabe propusnosti.

KATEGORIJA IV (40-60 bodova)

Zemljišta kategorije IV imaju izražene nedostatke koji ograničavaju izbor kultura. Zahtijevaju vrlo brižljivo gospodarenje. Ograničenja u upotrebi zemljišta kategorije IV veća su od onih u kategoriji III. Kada se ova zemljišta obrađuju potrebno je brižljivije gospodarenje, a praktična konzervacija je teža, kako za primjenu tako i za održavanje. Ako to klimatski uvjeti dozvoljavaju, zemljišta kategorije IV koriste se uglavnom za ratarske usjeve i voćarske kulture, a najčešće alterniraju oranice i livade. Zemljišta kategorije IV prikladna su najčešće samo za dva ili tri standardna usjeva. Obrada usjeva ograničena je djelovanjem dva ili više standardnih nedostataka kao što su: a) stupanj nagiba (do 12°); b) dubina tla 40-60 cm; c) izrazita osjetljivost na eroziju vodom ili vjetrom; d) mali kapacitet tla za vodu; e) češće plavljenje ravnih površina koje prati propadanje usjeva; f) prekomjerna vlažnost ravnih površina od visoke donje vode; g) zaslanjenost ili akumulacija natrija, h) umjereno nepovoljna klima. Odnos SET/PET je 0,6-0,8. Neka slabo drenirana gotovo ravna tla smještena u kategoriji IV nisu podložna eroziji. Međutim, zbog dugog vremena koje je potrebno da se tlo u proljeće osuši, slabo su prikladna za među obradu usjeva. Neka su zemljišta sasvim prikladna za jednu ili više specijalnih kultura kao što su voćke, ukrasno drveće i grmlje, ali ova prikladnost sama po sebi nije dovoljna da neko zemljište bude svrstano u kategoriju IV. U subhumidnim i semiaridnim predjelima zemljišta kategorije IV mogu davati dobre prinose s prilagođenim usjevima kod nadprosječnih padalina; niže prinose kod prosječnih padalina te slabe prinose kod padalina manjih od prosjeka. Ova zemljišta zahtijevaju poseban tretman i obradu za očuvanje od isušivanja, konzervaciju vlage i čuvanje produktivnosti tla. Neki usjevi moraju biti posijani i izvanredno obrađeni kako bi se sačuvala vlaga u vremenu s niskim padalinama.

KATEGORIJA V (30-40 bodova)

Zemljišta kategorije V mogu imati nedostatke koji ovo zemljište čine neprikladnim za obradu. Zato se ova zemljišta samo izuzetno mogu koristiti kao oranična tla, a pretežno se koriste kao livade i pašnjaci. Ova zemljišta imaju nedostatke koji ograničavaju biljne vrste u porastu i sprječavaju normalnu obradu kod kultiviranja usjeva. Mogu biti gotovo ravna, ali stjenovita (do 50%) i s vrtačama. Mogu biti s jakim klimatskim ograničenjima (odnos SET/PET je 0,6 dok je dužina vegetacijskog razdoblja od 120 do 140 dana) ili s kombinacijama više nedostataka. Zemljišta kategorije V mogu imati sljedeća ograničenja: a) veći nagib od kategorije IV (do 20°); b) tla s razdobljem vegetacije koje sprječava normalnu produkciju i obradu usjeva; c) ravna ili gotovo ravna stjenovita tla s kraškim fenomenima, d) podvodna područja gdje odvodnja nije moguća, ali su tla prikladna za trave i drveće. Zbog ovih nedostataka obrada oraničnih usjeva nije moguća, ali se ova tla

7

 

mogu iskoristiti kao pašnjaci i livade. Na povoljnim ekspozicijama i povoljnim nadmorskim visinama mogu se koristiti i za voćnjake. Zemljišta ove kategorije su plitka (do 40 cm dubine), teksturno teška, često vrlo nepropusna i slabo drenirana, a ako su na ravnim terenima izložena su stalnom plavljenju. Ako je ova grupa tala ugrožena poplavnim i podzemnim vodama, a imaju dobre teksturne i vodopropusne osobine, onda ih označavamo kao podgrupu V(II) pri čemu je u zagradi izražen njihov budući potencijal.

KATEGORIJA VI (20-30 bodova)

Zemljišta kategorije VI imaju izrazite nedostatke koji ih čine neprikladnim za obradu, ali je njihova upotreba široka za livade, pašnjake i šume. Imaju stalne nedostatke, koji se ne mogu ispraviti, kao što su: a) stupanj nagiba (do 30°); b) vrlo mala dubina tla (do 25 cm); c) vrlo izražena erozija; d) kamenitost ili stjenovitost (do 60%); e) plitka zona zakorjenjivanja, f) mali kapacitet tla za vodu i uopće nepovoljna klima. Zbog jednog ili više nedostataka ova se zemljišta koriste za pašnjake ili šume. Na ravnim terenima ova tla imaju nedostatke koji se manifestiraju u velikom sadržaju skeleta u profilu tla (do 80%); imaju dugotrajne vodoležine ili su redovito i dugotrajno plavljena i s visokom razinom podzemnih voda Ako je ova grupa tala ugrožena poplavnim i podzemnim vodama, a imaju dobre teksturne i vodopropusne osobine, onda ih označavamo kao podgrupu VI(III) pri čemu je u zagradi izražen njihov budući potencijal.

KATEGORIJA VII (10-20 bodova)

Zemljišta kategorije VII imaju vrlo izrazite nedostatke te su neprikladna za obradu, a njihova se upotreba ograničava samo za pašnjake i šume. Ograničenja ovih zemljišta izraženija su od onih u kategoriji VI, a odnose se na: a) vrlo veliki nagib (do 40°); b) jaku eroziju vjetrom i vodom; c) vrlo malu dubinu tla (do 15 cm); d) izraženu stjenovitost površine (do 80%); e) skeletnost tla (više od 80%), f) neprikladnu klimu ili druge nedostatke. Mogu se koristiti za slabe pašnjake, za osrednje šume ili neke kombinacije pod posebnim gospodarenjem. Po mogućnosti, zemljišta ove kategorije trebalo bi pošumiti, ne isključivo radi njihove zaštite nego i radi sprječavanja djelovanja erozije na susjednim područjima.

KATEGORIJA VIII (do 10 bodova)

Zemljišta ove kategorije imaju takve reljefne oblike gdje se ne može očekivati njihova promjena u poboljšano stanje, ali se mogu koristiti za izgradnju građevinskih objekata, infrastrukture, vodovodnih rezervoara i ostaloga. U ovu kategoriju svrstana su i sva zemljišta pod građevinskim objektima, asfaltom, vodenim akumulacijama, otvorenim kopovima kao i područja koja su bez vegetacije. To su područja gdje matična stijena izbija na površinu, zatim suha riječna korita, rudarski iskopi i šljunkovite obale rijeka. Ova su zemljišta trajno isključena iz poljoprivredne i šumske proizvodnje.

8

 

3. METODE RADA

Pri izradi ovog projekta korištene su najnovije metode iz oblasti analize i obrade pedoloških podataka. Istraživanja u okviru ovog projekta obuhvatila su: pripremnu fazu; terenska istraživanja; laboratorijska istraživanja; kartografsku obradu podataka; bonitiranje (kategorizaciju zemljišta) te izradu Studije s prilozima.

3.1. Pripremna faza U pripremnoj fazi prikupljeni su relevantni dostupni pedološki podatci i podloge i to:

1. Pedološka istraživanja Livanjskog polja s pedološkom kartom u mjerilu podloge M1:50.000 (autor dr. sc. Vojna Jakšić, 1961.)

2. Osnovna pedološka karta BiH mjerila M1:50.000 s pripadajućim listovima (Livno 1, 2, 3 i 4; Split 2 i Drvar 4, od 1984. do 1986. ) (skupina autora, Agropedološki zavod, Sarajevo)

3. Problem uređenja tresetnih, tresetno glejnih i teških mineralnih zemljišta u Livanjskom polju (skupina autora, Vodoprivreda BiH, Zavod za vodoprivredu, 1986., Sarajevo)

4. Glavni projekt agromelioracija zemljišta na melioracionom objektu u Livnu – površina 2.900 ha (Okiljević, V. i Lukić, R., Agromelioracije, 1984.)

5. Agroekološko vrednovanje prostora Hercegbosanske županije (Husnjak i sur., 2009.)

6. Topografske podloge (karte) u mjerilu M1:25.000, na kojima su ucrtani postojeći profili tla (iz prijašnjih radova-projekata).

7. Karta minske situacije općine Livno (BiH MAC). Konzultirana je i satelitska snimka sa Googla, koja je pomogla u fotointerpretaciji onih područja koja su pod minama, a koja terenski nije bilo moguće istraživati.

3.2. Terenska istraživanja Terenska istraživanja u okviru ovog projekta obavili su: doc. dr. sc. Radica Ćorić; prof. dr. sc. Matko Bogunović; Mladen Zovko, dipl. ing..; Dragan Jurković, dipl. ing. agr. i Nikolina Kajić, dipl. ing. agr. Kao predstavnik Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije na terenu je svakodnevno pomagao Marko Bandov, dipl. ing. agr. Terenska istraživanja obavljana su u četiri navrata, a do prekidanja istraživanja dolazilo je uslijed nepovoljnih vremenskih prilika.

9

 

Na temelju postojećih podataka obavljeno je rekognosticiranje terena, kako bi se provjerila vjerodostojnost postojećih podataka i podatci objedinili s novim saznanjima i kriterijima koji su korišteni za klasificiranje tala u okviru ovog projekta.

Potom su određene lokacije za otvaranje glavnih pedoloških profila, pomoćnih profila i sondi. Na području općine Livno otvorena su trideset tri (33) glavna pedološka profila, koji su opisani u posebnim obrascima za opis pedološkog profila i potkrijepljeni fotografijom svakog profila. Ti su obrasci sastavni dio ove studije i daju se u prilogu 7/1-33. Zatim je uzeto 80-ak pomoćnih jama, sondi i drugih opažanja koja su pomogla u razvrstavanju pedološkog pokrova. Sva ta opažanja pravilno su raspoređena na adekvatnim položajima Općine i parcelama bitnim za poljoprivrednu proizvodnju. Iz glavnih profila tla uzeti su uzorci tla po pedogenetskim horizontima.

3.3. Laboratorijski rad U laboratorijskom radu, nakon evidentiranja uzoraka tla u laboratoriju, obavljene su standardne pripreme uzoraka za analizu odnosno sušenje, odvajanje skeleta, te usitnjavanje i prosijavanje uzoraka kroz sito promjera 2 mm.

Analize tla rađene su prema sljedećim metodama:

mehanički sastav tla metodom sedimentacije (pipet metoda); kao peptizator korišten je natrijev pirofosfat

reakcija tla (pH) u vodi i reakcija tla u 1 M KCl-u potenciometrijski

ukupni karbonati metodom po Scheibleru

aktivno vapno metodom po Drouineau-Galletu

humus % prema Kotzmannu

fiziološki aktivan fosfor i kalij prema Al metodi (kalij plamenofotometrijski, fosfor spektrofotometrijski).

Navedene metode rada odnose se samo na novo analizirane uzorke tla. Metode rada ranijih istraživanja opisane su u radovima korištene literature. U okviru ovoga rada ukupno su analizirana šezdeset četiri (64) uzorka tla, a rezultati analiza daju se u prilogu 8/1-2. Analize mehaničkog sastava i sadržaja humusa urađene su u laboratoriju za agrokemijska ispitivanja Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru, a ostale analize (reakcija tla, sadržaj ukupnog i aktivnog vapna te sadržaj fiziološki aktivnog fosfora i kalija) urađene su u laboratoriju Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Rezultati analiza iz ranijih istraživanja, navedeni su u prilogu 1-6.

10

 

3.4. Kartografska obrada Kartografska obrada ulaznih podataka vršena je pomoću GIS tehnologije sukladno kriterijima i normativima izrade pedoloških karata mjerila M1:25.000. Naime, pedološka karta mjerila M1:25.000, kao temelj za izradu karte upotrebne vrijednosti, izrađena je na podlozi topografske karte mjerila M1:25.000.

Izrada karte u digitalnom obliku sastojala se u skeniranju rukopisne karte, njezinom geokodiranju i digitalizaciji kontura kartiranih jedinica tla. Potom je izrađena karta u poligonalnom obliku pri čemu je poligonima dodavan broj kartirane jedinice tla, a utvrđena je i površina pojedinih kartiranih jedinica.

Nakon toga izrađene su tri baze podataka od kojih se jedna odnosi na naziv i stupanj zastupljenosti sistematskih jedinica tla, druga na značajke kartiranih jedinica tla, a treća na kategorije upotrebne vrijednosti sistematskih i kartiranih jedinica tla. Navedene baze spojene su u jedinstvenu cjelinu s digitalnom pedološkom kartom. U izradi digitalnih karata i atributnih baza podataka korišteni su Arv View i Arc GIS programski paketi, dok su karte u mjerilu M1:25.000 i M1:50.000 tiskane na ploteru.

3.5. Metoda bonitiranja (kategorizacije zemljišta) Određivanje kategorija upotrebne vrijednosti tla odnosno zemljišta vršeno je na temelju njihovih morfoloških, kemijskih i fizikalnih osobina koje rezultiraju proizvodne značajke tla ovog prostora.

Ranije smo istaknuli kako su za izradu ove studije korišteni i dosadašnji pedološki elaborati, studije i karte, naprijed naznačene, koje su stručnom timu bile od velike koristi za razvrstavanje i obradu stanja zemljišta na području istraživanja. Posebno su vrijedni laboratorijski podatci koje donosimo u prilozima uz naznaku autora. Treba istaknuti da su u pedološkim radovima od značaja bile laboratorijske analize tla koje se odnose na fizikalne osobine tla, pa su time u rukama vještog interpretatora rezultati obrade bili viši.

Pod terminom kategorizacije poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva se ocjena kvalitete i njegova proizvodna sposobnost, a izvršena je na temelju spomenute jedinstvene metode kategorizacije koju donosi Pravilnik.

Iz okvira kategorizacije poljoprivrednog zemljišta sve utvrđene kategorije grupirane su u dvije skupine:

A. Zemljišta prikladna za kultiviranje (obradu) I, II, III i IV kategorija, s time da kvaliteta zemljišta za poljoprivredne svrhe opada od I prema IV kategoriji, što znači da I kategorija zemljišta ima najmanja ograničenja u poljoprivrednoj proizvodnji toga podneblja, a IV najviša.

B. Zemljišta ograničena u upotrebi i općenito manje prikladna za poljoprivredu (V i VI kategorija) i zemljišta neprikladna za kultiviranje odnosno obradu (VII i VIII kategorija).

Kako bi mogli interpretirati kvalitetu pojedinih osobina tla razdijelili smo ih u pojedine razrede. Kriterije i granične vrijednosti glavnih osobina tla za pedofizikalne interpretacije donosimo u tablici 1, a za kemijske osobine u tablici 2.

11

 

Tablica 1 Granične vrijednosti za interpretaciju fizikalnih osobina tla

POROZNOST TLA

vrlo porozno > 60% pora porozno 45 - 60% pora malo porozno 30 - 45% pora vrlo malo porozno < 30% pora

OCJENA ZBIJENOSTI PREMA RENGERU

mala zbijenost < 1,4 g/cm3 srednja zbijenost 1,4 - 1,75 g/cm3

jaka zbijenost > 1,75 g/cm3

KLASE PROPUSNOSTI TLA ZA VODU

10-5 cm/s m/dan

vrlo mala < 3 < 0,026 mala 3 - 15 0,026 - 0,13 umjereno mala 15 - 60 0,13 - 0,52 umjerena 60 - 170 0,52 - 1,42 umjereno brza 170 - 350 1,42 - 3,0 brza 350 - 700 3,0 - 6,0 vrlo brza > 700 > 6,0

RETENCIJSKI KAPACITET TLA ZA VODU

vrlo malen < 25% vol. malen 25 - 35% vol. osrednji 35 - 45% vol. velik 45 - 60% vol. vrlo velik > 60% vol.

RETENCIJSKI KAPACITET TLA ZA ZRAK

vrlo velik > 20% vol. velik 15 - 20% vol. osrednji 10 - 15% vol. malen 5 - 10% vol. vrlo malen < 5% vol.

Tablica 2 Granične vrijednosti za interpretaciju kemijskih osobina tla

REAKCIJA TLA (PH) U MKCL-U

jako kisela < 4,5 kisela 4,5 - 5,5 slabo kisela 5,5 - 6,5 neutralna 6,5 - 7,2 alkalična > 7,2

SADRŽAJ KARBONATA U TLU

slabo karbonatna < 8% srednje karbonatna 8 - 25% jako karbonatna > 25%

SADRŽAJ HUMUSA U TLU

vrlo slabo humozno < 1% slabo humozno 1 - 3% dosta humozno 3 - 5% jako humozno 5 - 10% vrlo jako humozno > 10%

SADRŽAJ UKUPNOG DUŠIKA U TLU

vrlo bogato > 0,3% bogato 0, 3 - 0,2% dobro opskrbljeno 0,2 - 0,1% umjereno opskrbljeno 0,1 - 0,06% siromašno < 0,06%

STUPANJ ZASIĆENOSTI ADSORPCIJSKOG

KOMPLEKSA TLA BAZAMA (V)

nizak < 35% osrednji 35 - 65% visok > 65%

OPSKRBLJENOST TLA FIZIOLOŠKI AKTIVNIM

FOSFOROM I KALIJEM, MG/100 G TLA

I. klasa – dobro opskrbljeno > 20 II. klasa – osrednje opskrbljeno 10 - 20 III. klasa – slabo opskrbljeno < 10

12

 

4. PRIRODNE ZNAČAJKE PODRUČJA OPĆINE LIVNO

4.1. Zemljopisne značajke područja istraživanja Prostor livanjske općine nalazi se između sjeveroistočne strane padina Dinare i Kamešnice i jugozapadnih pristranaka planine Staretine, Golije te sjeverozapadnih obronaka planine Krug, dok ga na sjeveru zatvaraju južni obronci Šator planine. Tijekom neogena, paleogena i kvartara u toj su rasjednoj kotlini stvarani i nasipani sedimenti laporastih vapnenaca, lapora, lapornih glina, sipara, deluvija i aluvijalnih nanosa do uravnjenih oblika nizine koja skoro cjelovito pripada Livanjskom polju. Preko 95% Livanjskog polja pripada području općine Livno.

Općina Livno jedna je od šest općina Hercegbosanske županije i ujedno njezino administrativno sjedište. Položaj Hercegbosanske županije i općine Livno prikazan je na slici 1.

Slika 1 Položaj Hercegbosanske županije i općine Livno

Prostor općine Livno na jugozapadu graniči sa Splitsko-dalmatinskom županijom (Republika Hrvatska), na sjeveru s općinom Grahovo, sjeverozapadno s općinom Glamoč te jugoistočno s općinom Tomislavgrad. Prostor općine Livno ima pravac pružanja jugoistok-sjeverozapad, odnosno u smjeru pružanja Dinarida, točnije njegovih kotlina poput Livanjskog polja.

13

 

Prema našem izračunu, pomoću Arc View programa na temelju granice Općine koja je dobivena od naručitelja u digitalnom obliku, površina prostora općine Livno iznosi 98.541,0 ha. Za pedološka istraživanja površina, koja pripada poljoprivrednoj zoni zemljišta, određena je u iznosu od 45.137,2 ha.

Prostor općine Livno sa svih je strana okružen visokim planinskim lancima Kamešnice (s najvišim vrhovima Konj 1.856 m n.v. i Garjeta 1.773 m n.v.), Dinare (livanjskoj općini pripada vrh Troglav 1.912 m n.v.), Staretine (Vrhovi 1.563 m n.v.), Golije (vrh Velika Golija 1.892 m n.v.) Na jugoistoku najviši su vrhovi Tušnice (Vitrenik 1.697 m n.v.), odnosno Krug planine (Ošljar 1.477 m n.v.).

Nadmorska visina Livanjskog polja kreće se od 705 do 750 m koji predstavljaju uzvišenije zone pristranaka odnosno rubnih dijelova samog polja. Međutim, uravnjena zona Livanjskog polja kreće se između 705 i 717 m n.v. Najniže područje Livanjskog polja su mezodepresije središnje zone koje su davno, ali bezuspješno i nepotpuno hidromeliorirane, a nadmorska visina im se kreće od 706 do 707 m n.v.

Livanjsko polje blago je nagnuto od sjeveroistoka prema jugozapadu, tako da se ponori u koje utiče voda nalaze na njegovoj jugozapadnoj strani, a estavele na sjeveroistočnoj strani. Svi tokovi rijeka i povremenih vodotoka ponornica teku od istoka prema jugozapadu.

4.2. Geološka i litološka građa (matični supstrat) Geološka građa područja općine Livno može se razlučiti u dvije zone, isto kao i reljefna. S jedne strane imamo zonu mezozojskih karbonatnih stijena s vapnenačko karbonatnim naslagama trijasa, jure i krede, koje nalazimo u gorsko-planinskom dijelu prostora Općine i uravnjenu zonu samog Livanjskog polja s jugoistočnim pobrđem koja se proteže kroz cjelokupno Livanjsko polje s naslagama tercijara (paleogena i neogena) te kvartarnim sedimentima od kojih su zastupljeni glacijalni i glacijalnofluvijalni nanosi, morene, sipari, proluvijalne i deluvijalne naslage, aluvijalni nanosi i jezersko barski sedimenti. Rasprostranjenost pojedinih naslaga prikazana je na geološkoj karti na slici 2.

4.2.1. Mezozojske naslage Naslage mezozojske starosti izgrađuju gorsko-planinski dio terena. Uglavnom su predstavljeni vapnenačkim i dolomitnim karbonatima. Gornji trijas zastupljen je pretežno dolomitima i manje vapnencima. Jura i kreda predstavljene su vapnencima. Nešto veću rasprostranjenost imaju dolomiti starije jure, a klastični sedimenti razvijeni su u gornjoj kredi. Trijas je zastupljen klastičnim i karbonatnim naslagama. Izgrađuju uglavnom jezgre ili krila antiklinala. Nisu široko rasprostranjeni. Lako se troše pa se javljaju uglavnom u obliku dolomitnog pijeska. U zoni promatranog područja utvrđene su naslage gornjeg trijasa. Naslage jurske starosti izgrađuju znatan dio terena. Utvrđene su u krilima velikih antiklinala i sinklinala. U krilima antikinala dolaze u obliku užih pojaseva oko trijaskih naslaga, a sinkinalama čine dna. Razvijene su na istočnim padinama Dinare (lokalitet Kazanci i Kamenica) i Velike Golije. Tu je također utvrđena donja, srednja i gornja jura. Zastupljena je uglavnom karbonatnim stijenama, (vapnencima i dolomitima), a manje dolaze vapnenci, lapori i laporoviti vapnenci. Naslage su vrlo bogate fosilima.

Slika 2 Geološka karta šireg područja općine Livno

Lijaske naslage, predstavljene dolomitima i vapnencima, razvijene su u svim strukturnim jedinicama. Lijaski dolomiti i pločasti vapnenci s litiotidama utvrđeni su na padinama Dinare, okrenutim Livanjskom polju.

Lijas-dogerske naslage otkrivene su u svim tektonskim jedinicama. Nalaze se u krilima antiklinala s blagim nagibom slojeva. Vapnenci lijas-dogera razvijeni su i na zapadnim padinama Krug planine odakle se mogu pratiti na sjeverozapad do Velike Golije. Sličnog su razvoja u svim jedinicama.

14

 

15

 

Obično su svijetlosive ili žućkasto-sive boje. Ne sadrže značajne fosile, no stratigrafski položaj im je siguran jer su istaložene na gornjotrijaskim dolomitima ili vapnencima.

Malmske naslage otkrivene su u svim jedinicama. Predstavljene su vapnencima i dolomitima. Uglavnom su dobro uslojene. Slojevitost se teže zapaža u pojedinim razinama gdje su vapnenci jače trošeni pa se raspadaju u nepravilne pločaste komade.

Na Dinari i Goliji mlade malmske naslage izgrađuju znatan dio terena, a uz jugozapadni rub Livanjskog polja utvrđene su u tjemenu antiklinale kod Sajkovića i kod Lipe. Na Dinari mjestimično dolomiti potpuno zamjenjuju vapnence. Dolomiti obično prelaze iz gornje jure u donju kredu, pa je u takvim prilikama nemoguće sigurno postaviti granicu.

Kredne naslage su najzastupljenije. Izgrađuju gotovo čitavu Dinaru, veliki dio Golije uz rub Livanjskog polja. Razvijene su kao karbonatne stijene. Donjoj kredi odgovaraju pretežno vapnenci, a gornjoj kredi vapnenci, dolomiti i vapneno dolomitične stijene.

Naslage donje krede u području Dinare izgrađuju pretežno dobro uslojeni vapnenci, dok se rjeđe javljaju dolomiti i breče. Kod Kazanaca paket počinje svijetlosivim dolomitima s manjim ulošcima vapnenaca koji čine prijelazne slojeve iz malma.

Gornjokredni vapnenci izgrađuju najveći dio jugozapadne Dinare s Kamešnicom. Na manjoj su površini sačuvani u sjeverozapadnom dijelu Dinare. U području Livna leže u krilima sinklinale, a u ostalim jedinicama gornja je kreda predstavljena klastičnim naslagama.

Zajedničko za sve mezozojske naslage je da, zajedno s reljefom, uvjetuju plitka tla razvijena na čvrstim stijenama, pretežno s vapnenačko dolomitnim crnicama i kalkokambisolima. U okviru istih mogu se naći klastične naslage iz trijasa koje uvjetuju stvaranje dubljih tala, ali s obzirom na reljef jako su izložene eroziji vodom. Sve je to zona šumskih tala sa šumama i planinskim pašnjacima izvan poljoprivrednog okvira općine Livno.

4.2.2. Kenozojske naslage Kenozojske naslage čine naslage tercijara i kvartara. Tercijarne naslage pripadaju paleogenu i neogenu. Dok je paleogen predstavljen vapnencima i vapneno-dolomitičnim klastitima, neogen je uglavnom razvijen u laporovitom facijesu. Nalaze se na manjoj površini u istočnom i sjeveroistočnom dijelu Livanjskog polja.

Naslage paleogena raščlanjene su na: liburnijske naslage, foraminiferske vapnence, glaukonitne vapnence i lapore, breče s fragmentima foraminiferskog vapnenca, kalkarenite, fliš, prominske breče, prominske lapore te polimikitne vapnene breče.

Liburnijske naslage dolaze uvijek kao najstariji član tercijara i leže transgresivno na senonskoj podlozi. Prema litološkom sastavu to su pretežno tanko uslojeni tamno smeđi biokalkareniti s miliolidama. Kontinuirano na liburnijskim naslagama slijede slabo uslojeni bioakumulirani vapnenci, čiju glavnu stjensku masu često izgrađuju brojne alveoline i numuliti. Izgrađuju sjeverne padine Kamešnice odakle se pružaju sve do Podgradine u Livanjskom polju. Na foraminiferskim vapnencima, u neprekinutom tijeku sedimentacije slijede laporoviti vapnenci s lećama lapora, koji u višim dijelovima prelaze u čiste lapore. Vapnenci su pretežno gomoljasti i često sadrže glaukonitna zrnca. Lapori su zastupljeni glinovitim laporima i glinovitim lapornim škriljavcima.

16

 

Promina naslage najveću rasprostranjenost imaju u središnjem dijelu Kamešnice odakle se spuštaju do Podgradine u Livanjskom polju. Ove su naslage najvećim dijelom izgrađene od konglomerata po čemu se razlikuju od klastičnih naslaga eocena gdje su konglomerati najmanje zastupljeni. Pored konglomerata dolaze breče, laporoviti vapnenci i pjeskoviti lapori koji tlima uz cijeli zapadni obod Livanjskog polja daju pjeskuljastu teksturu.

Neogenske naslage leže transgresivno preko mezozojskih i paleogenskih naslaga. Nalazimo ih u međugorskim zavalama. Nastale su u slatkovodno brakičnoj sredini, minimalne aereacije u relativno malom prostoru. Ostatci organske tvari dosta su sačuvani u obliku lignita i mrkog ugljena, osobito u zavali Livanjskog polja, te u planini Tušnici na jugoistoku istraživanog područja. U livanjskoj zavali naslage su najkompletnije razvijene, a i najviše proučavane, jer su vrlo bogate ugljenom. Autori koji su proučavali neogenske naslage, nisu jedinstveni u pogledu starosti naslaga, a niti u pogledu raščlanjivanja vrlo različitih sedimenata koji ih izgrađuju.

U podlozi neogenskih naslaga zastupljeni su vapnenci, prominski klastiti i permotrijaske naslage s gipsevima. Veliki dio naslaga prekriven je tanjim pokrovom kvartarnih naslaga. Zbirna debljina pojedinih litoloških članova neogena u zavali Livanjskog polja iznosi čak do 2.390 m. Uz sjeveroistočni rub polja nalazimo najstarije članove bez pokrova mlađih naslaga. Nasuprot tome, uz jugozapadni rub polja zastupljeni su najmlađi dijelovi serije izravno transgresivni na krednim vapnencima.

Kvartarne naslage najvažnije su naslage s gledišta dobrih poljoprivrednih tala. Opće klimatske promjene na Zemlji ostavile su vrlo markantne tragove i u istraživanom području. Na temelju utvrđenih morena i morenskog materijala može se zaključiti da su sve planine bile zahvaćene oledbom. Nakon oledbe klima je morala biti topla i vlažna što se može zaključiti prema vrlo velikim količinama fluvioglacijalnog materijala. Velike količine tekućica preoblikovale su velike količine morenskog materijala u polja. Kako te vode nisu mogle oteći iz zatvorenih polja, oblikuju se jezera. U jezerima se taloži fluvioglacijalni materijal. Otvaranjem ponora na rubovima voda je otekla. Voda se zadržala samo u najnižim dijelovima polja. Tu su formirane močvare u kojima je nastao treset.

Kvartarne naslage istaložene su u poljima, dolinama i na padinama planinskih struktura. Sastav i debljina kvartarnog nanosa su različiti, što ovisi o sastavu distributivne površine, te o prijeđenom transportnom putu nanosa. U poljima su to pretežno gline, pijesci, šljunci; u dolinama glinovito-pjeskovite naplavine i plavine, dok je za padine karakteristična pojava sipara. Kvartarne naslage zauzimaju velike prostore. U genetskom smislu od pleistocenskih naslaga razlikuju se pećinski sedimenti, fluvioglacijalne i glacijalne naslage, deluvijalne breče, jezerske naslage, izvorski sedimenti, a od holocenskih tvorevina dolaze organogeno-barski sedimenti te aluvijalni, deluvijalni i proluvijalni nanosi.

Glacijalni i glaciofluvijalni sedimenti rasprostranjeni su u podnožju Troglava prema Livanjskom polju, na Dinari, zatim u cirkovima na Kamešnici. Predstavljeni su egzaracijom ledenjaka, destruiranim stijenskim materijalom različitog granulometrijskog sastava: veliki blokovi od nekoliko tona, kršje, silt, pijesak itd.

Veliko prostranstvo i debljinu imaju u sjeverozapadnom dijelu polja. Valutice šljunka su vrlo dobro zaobljene, a sortiranost im je vrlo dobra.

17

 

Morene nalazimo u sjeverozapadnom dijelu Dinare i na sjeveroistočnom području Troglava gdje je sačuvan znatan dio morenskog materijala. Oblik čitavih morena nije sačuvan jer je veći dio naknadno destruiran. Vrlo vjerojatno ispran je bujicama i spiranjem. Nemaju značaja za stvaranje i rasprostranjenost dobrih poljoprivrednih tala.

Siparišni materijali sedimentirani su ispod ljevkastih točila na sjeveroistočnim padinama Troglava, Kamešnice i Golije. Sastoje se od kamenitog i šljunkovitg materijala sortiranog od većih prema sitnijim komadićima stijene niz padinu pristranaka. Znatne su debljine i to zbog toga jer je površina akumulacije ovog materijala dosta velika. Visina vertikalnog odsjeka sipara iznosi 350-400 m. Materijal za ovu akumulaciju dolazio je isključivo od naslaga donje i gornje krede. Kao rezultat osipanja uzrokovanog kriofrakcijom, najčešće su oblikovana na strmim padinama pojedinih većih ponikava i uvala. Na njima su razvijena isključivo skeletna tla tipa rendzine. Ovi supstrati nemaju veći značaj za stvaranje dobrih poljoprivrednih tala izuzev u samom podnožju uz rub polja.

Neke od najmlađih kvartarnih naslaga su proluvijalni pješčano-šljunkoviti materijali koji su rasprostranjeni također na obodu Livanjskog polja. Naslage su izgrađene od pijeska, šljunka i drobine. Taj je materijal vezan za stijene uže okoline odakle je bujičnim tokovima s viših terena donesen u polja i uvale pri rubnom dijelu Livanjskog polja.

Deluvijalne naslage dolaze kao pjeskoviti, zemljišni i šljunkoviti materijal sapran s viših terena i taložen na rubu polja. Imaju različiti postotak šljunkovite trošine u sebi, a skelet je ne zaobljen u odnosu na aluvijalni, koji je zaobljen, i proluvijalni koji je poluzaobljen. Veće količine deluvijalnih nanosa potiču od dolomitnih pjeskovitih stijena pa se on spiranjem prenosi u niže predjele. Sekundarno se pijesak eolskim putem premješta i tvori specifičnu morfologiju pjeskovitog reljefa pri zapadnom i južnom obodu Livanjskog polja, pa čini uzvišenu gredu koja zatvara središnju depresiju Livanjskog polja.

Kvartarne naslage ovog tipa uglavnom su razvijene uz rub Livanjskog polja, na potezu od Čaprazlija do Donjih Rujana i dalje uz rub Livanjskog polja. Javljaju se i u uvalama planinskog područja Dinare i Kamešnice. Naslage su nastale trošenjem okolnih stijena različite starosti i podrijetla da bi spiranjem bile nataložene u hipsometrijski nižim područjima. To su gromade krednih vapnenaca i dolomita izmiješane sa pjeskuljavim glinama i crveničnom sitnicom. Nanos je male debljine.

Aluvijalni nanos dolazi uz vodotoke u Livanjskom polju gdje su akumulirani šljunkoviti, pjeskoviti, ilovasti i glinasti nanosi razne debljine. Valutice su izgrađene pretežno od vapnenca jurske, kredne i donekle tercijarne starosti. Na njima su nataloženi sedimenti pijeska, ilovače i gline.

U zavali Livanjskog polja aluvijalni nanos vidljiv je uz obale većih rijeka (Sturbe, Bistrice i Žabljaka). Mora se naglasiti da je aluvijalni nanos u čitavom području neznatne debljine, nekad svega nekoliko desetaka centimetara debljine i ponekad potpuno promijenjen pedogenetskim procesima. Rijeke imaju korita usječena u neogenske naslage. Ukoliko se nanosi istalože za velikih voda, tijekom malih voda nanosi se ispiru i nestaju u ponorima.

Jezersko-barski sedimenti utvrđeni su u znatnom dijelu Livanjskog polja. Po sastavu su to pjeskovite gline i glinoviti pijesci s dodatkom stvorenog humusa. Pošto je najveći dio terena prekriven livadama, debljinu im nije moguće utvrditi. Na otvorenim profilima iskopanih kanala za

18

 

odvodnju pretežno se zapažaju močvarno mineralna i organska tla, ritske crnice i treseti. Na nekoliko mjesta uz južni rub polja ove naslage prekrivaju neogenske lapore. U sjeverozapadnom dijelu Livanjskog polja, kod Crnog Luga te u središnjem dijelu formirano je tresetište s tresetima.

Brojne bušotine dokazuju da debljina kvartarnog kompleksa u području Buškog blata raste od 10 do 40 m (Božičević, Malez, 1967; Raljević, 1967). Zapadni dio Buškog blata, koji se nalazi u okviru istraživanog područja, izgrađuju kvartarne naslage heterogenog sastava. Pretežno su to pjeskoviti materijali povezani s vapnenačkim brečema (Raljević, 1967). Idući od rubnog dijela Buškog Blata u smjeru istoka, debljina i sastav tih naslaga postupno se mijenjaju pa uz spomenute litološke članove dolaze još i ilovače, gline, pijesci, šljunci. Prema litološkom sastavu i karakteristikama odnosa ovaj heterogeni kompleks istaložen je u nemirnoj jezerskoj sredini intenzivnih promjena režima sedimentacije.

4.3. Klimatske značajke Klima je određena atmosferskom cirkulacijom i interakcijom atmosfere sa strujanjima u oceanu i interakcijama s tlom i njegovim značajkama. Klimu određuju atmosfera, oceani, ledeni i snježni pokrivač, tlo, biosfera i njihovo međudjelovanje, a modificiraju je fizikalna obilježja prostora: orografija, geografska širina i duljina, udaljenost od mora, ali i ljudska aktivnost koja je danas značajan čimbenik klimatskih promjena.

4.3.1. Temperature zraka Temperatura zraka značajna je klimatska varijabla koja utječe na život biljke. Rast viših biljaka ograničen je na temperature između 0 i 60 °C, a uzgajanih kultura između 10 i 40 °C. Međutim, svaka vrsta ili kultivar u pojedinim fazama razvitka ima svoje donje i gornje temperaturne granice. Izvan tih temperaturnih granica na biljkama mogu nastupiti oštećenja ili uginuće. Za biljku su stoga od prosječnih vrijednosti značajniji intervali kardinalnih temperatura.

Temeljem podataka dobivenih od Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, srednja godišnja temperatura zraka za razdoblje 1997.-2012. na području meteorološke postaje Livno iznosi 10 °C (tablica 3). Temperatura zraka opada uz gorske obronke.

Najhladniji je mjesec siječanj s prosječnom temperaturom od 0,1 °C, a najtopliji je mjesec srpanj, sa srednjom mjesečnom temperaturom od 20,5 °C.

Tablica 3 Višegodišnji prosjek srednjih mjesečnih i godišnjih temperatura zraka (°C) na području općine Livno (1997-2012)

Postaja I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Srednja vrijednost

Livno 0,1 0,9 4,8 9,3 14,5 18,4 20,5 20,0 14,8 10,2 5,7 1,3 10,0

Srednja mjesečna maksimalna temperatura za Livno u promatranom razdoblju iznosila je 23,1 °C i izmjerena je u srpnju 2012., dok je srednja minimalna temperatura iznosila -4,6 °C, a izmjerena je u veljači 2012. godine (tablica 4).

19

 

Tablica 4 Srednja mjesečna i godišnja temperatura zraka (°C) Livno (1997- 2012)

Godina I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Srednja vrijednost

1997. 2,1 2,1 5,1 4,2 13,7 18,3 18,8 17,6 14,7 7,6 6,1 2,9 9,4

1998. 2,1 3,9 2,7 9,4 14,0 18,2 20,7 20,4 13,9 10,6 2,6 -2,3 9,7

1999. 0,5 -1,9 4,8 9,3 14,9 18,0 19,3 19,6 16,0 10,6 4,1 1,8 9,8

2000. -3,1 0,9 4,1 11,1 15,5 19,1 19,6 21,4 14,6 11,9 8,6 2,7 10,5

2001. 2,7 2,1 8,4 8,3 15,2 16,7 20,1 21,0 12,2 11,6 3,8 -2,8 9,9

2002. -3,1 4,2 7,3 9,3 14,7 19,1 20,6 18,3 13,2 10,3 8,6 3,1 10,5

2003. 0,5 -3,8 4,2 8,1 16,7 20,8 21,5 22,7 14,5 8,9 7,5 2,0 10,3

2004. -1,1 1,1 3,9 9,6 11,9 17,6 20,2 18,6 15,1 12,9 5,5 3,0 9,9

2005. -1,2 -2,5 1,7 8,7 15,0 17,8 20,5 17,3 14,9 10,3 4,9 0,8 9,0

2006. -1,4 0,5 3,5 9,8 14,1 17,6 20,9 17,4 15,3 11,4 4,3 1,8 9,6

2007. 3,3 4,8 6,3 11,6 15,2 19,1 21,5 20,7 12,4 9,0 2,2 -1,4 10,4

2008. 2,1 2,8 5,2 9,2 15,0 18,7 20,3 20,3 13,7 11,0 6,2 3,1 10,6

2009. -0,3 0,8 4,6 10,9 15,6 16,9 20,5 20,9 16,6 8,8 6,5 2,1 10,3

2010. -0,7 1,3 3,6 9,5 13,2 17,6 20,8 20,2 14,5 8,3 7,7 0,7 9,7

2011. 0,8 1,9 4,5 10,5 14,1 18,5 19,7 20,8 17,7 9,3 4,4 2,8 10,4

2012. -0,9 -4,6 7,0 9,1 13,4 20,7 23,1 22,2 17,0 11,0 8,4 0,8 10,6

Apsolutna mjesečna i godišnja minimalna i maksimalna temperatura zraka

U promatranom razdoblju na području meteorološke postaje Livno zabilježena je najniža apsolutna minimalna temperatura zraka od -25,8 °C. Apsolutne minimalne temperature zraka na istraživanom području Livna ne javljaju se samo u srpnju i kolovozu (tablica 5).

Tablica 5 Apsolutni mjesečni i godišnji minimum temperature zraka (°C) ( 1997- 2012)

Postaja I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Ekstremi

Livno -25,8 -21,0 -18,4 -9,0 -1,1 -2,4 2,4 2,7 -1,0 -7,0 -13,9 -24,0 -25,8

U promatranom razdoblju na području meteorološke postaje Livno zabilježena je apsolutna maksimalna temperatura zraka od 37,6 °C (tablica 6).

Tablica 6 Apsolutni mjesečni i godišnji maksimum temperature zraka (°C) (1997-2012)

Postaja I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Ekstremi

Livno 15,8 20,2 22,0 28,1 30,9 36,8 37,6 37,6 35,0 28,2 25,1 14,1 37,6

20

 

4.3.2. Padaline Po količini padalina tijekom godine općina Livno spada u područja sa ravnomjerno raspoređenim vlažnim razdobljima tijekom godine. Za razdoblje 1997. - 2012. srednja godišnja suma padalina iznosi 1.138,9 mm (tablica 7).

Tablica 7 Višegodišnji prosjek srednjih mjesečnih i godišnjih suma padalina (mm) na području općine Livno (1997-2012)

Postaja I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Suma

Livno 101,5 78,8 82,3 108,3 81,6 73,2 48,3 52,4 96,3 104,3 159,5 152,5 1.138,9

Na području meteorološke postaje Livno najveće srednje mjesečne količine padalina zabilježene su u studenom 2010. (336,8 mm), a iste godine zabilježena je i najviša srednja godišnja količina padalina (1.796,0 mm), tablica 8.

Tablica 8 Srednje mjesečne i godišnje padaline na području općine Livno (1997- 2012)

God. I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Suma

1997. 69,1 27,9 10,3 107,8 47,4 56,4 55,5 55,3 44,9 97,8 218,8 129,1 920,3

1998. 56,9 11,1 26,1 112,3 65,6 110,1 51,2 50,0 220,4 107,2 86,1 120,5 1017,5

1999. 102,2 153,5 89,8 130,0 99,0 71,0 111,2 18,4 61,9 72,0 177,9 261,2 1348,1

2000. 45,7 38,8 89,6 69,6 62,6 22,8 22,3 1,9 68,2 166,5 331,2 156,0 1075,2

2001. 129,5 42,8 152,3 92,7 51,9 81,0 26,6 17,7 204,1 34,4 184,3 60,1 1077,4

2002. 84,2 61,2 16,8 176,5 100,8 26,4 52,2 173,6 126,8 117,2 129,3 66,2 1131,2

2003. 185,8 38,1 4,5 60,8 29,6 64,9 19,2 7,1 65,3 208,1 148,7 58,7 890,8

2004. 118,0 135,5 154,0 179,0 108,2 82,4 51,7 99,7 30,1 130,3 140,4 254,7 1484,0

2005. 9,4 133,5 91,7 109,8 37,0 39,3 34,6 128,9 96,4 83,0 194,2 253,4 1211,2

2006. 115,9 97,0 98,5 75,5 55,1 39,9 40,4 185,8 117,7 19,0 43,6 27,1 915,5

2007. 110,4 122,9 116,7 7,1 215,8 56,0 46,0 27,0 104,1 99,4 110,1 75,2 1090,7

2008. 69,7 34,7 174,3 133,3 44,5 103,7 40,0 14,0 71,5 80,2 191,0 220,1 1177,0

2009. 176,4 74,1 56,9 94,1 84,4 170,6 27,5 15,8 17,0 83,5 100,7 182,6 1083,6

2010. 273,7 166,6 146,2 158,8 115,3 130,1 44,9 21,3 90,4 77,1 336,8 234,8 1796,0

2011. 40,8 21,0 87,7 48,3 85,5 82,4 115,4 21,1 27,6 82,0 56,5 139,5 807,8

2012. 36,5 102,3 1,4 176,7 102,4 34,9 34,1 0,0 193,7 211,5 101,7 201,5 1196,7

4.3.3. Broj sati sijanja Sunca (insolacija) i naoblaka Godišnji hod apsolutnog trajanja sijanja Sunca prikazan je u tablici 9. Prosječna godišnja vrijednost broja sati sijanja Sunca u Livnu za razdoblje od 1997. do 2012. iznosi 2.439 sati.

Tablica 9 Broj sati sijanja Sunca (1997 - 2012) Postaja I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Suma

Livno 122 140 185 190 255 289 326 308 219 183 120 102 2.439

21

 

4.4. Reljef i hidrografija

4.4.1. Značaj reljefa Reljef je pedogenetski čimbenik tvorbe tala. On utječe na preraspodjelu tvari i energije na nekom prostoru. Pod njegovim utjecajem vrši se spiranje zemljišne mase tla, izdrobljene matične stijene te tečenje vode s viših dijelova u niže. Isto tako, sa svoje dvije komponente utječe na preraspodjelu energije odnosno topline. Prvo, nadmorskom visinom i drugo, izloženošću prema Suncu odnosno ekspozicijom.

Prostor općine Livno prema reljefu se dijeli u dvije makro zone: gorsko-planinsku i nizinsku. Gorsko-planinsku zonu čine planine s gorskim obroncima koje smo opisali u zemljopisnim značajkama. S obzirom da ta zona ne spada u područje istraživanja u okviru ovog projekta, smatramo da je o njoj dovoljno rečeno u zemljopisnim značajkama. Druga je Livanjsko polje, poljoprivredni rajon koji je odvajkada bio, a i sada je, izrazito usmjeren u pravcu stočarskog gospodarskog programa. Naravno i ostala tla u rajonu šumskih tala gorskog dijela područja općine, koja spadaju u pašnjake, bitni su prostori za ispašu stoke i uzgoj stoke sitnog zuba .

Mezoreljef Livanjskog polja bitan je čimbenik formiranja zemljišnih kombinacija jer određuje dužinu ležanja i zadržavanja vode u tlu. Položaj Livanjskog polja, njegov pad prema zapadu i jugozapadu, bitni su preduvjeti poniranja i odvođenja vode s tih prostora. Izgradnjom akumulacije Buško jezero za potrebe hidroelektrana u Republici Hrvatskoj, stvoreni su uvjeti da se suvišna voda odvodi u akumulaciju, ali to još uvijek nije dosljedno urađeno, pa zato voda i dalje dijelom ponire u podzemlje i preplavljuje poljoprivredna tla pod livadama i oranicama.

Reljef je uvjetovao da su se u najnižim depresijama taložile najsitnije čestice tla (glina) i kao takve stvarale najlošije vertične forme močvarno glejnih amfiglejnih tala, a na mjestima gdje su se stvarali bazeni s vodom, bare i močvare izrastali su treseti kao organsko tlo, potencijalno bogato, ali ovdje samo djelomično i nepotpuno odvodnjeno pa izvršene hidromelioracije nisu dale očekivani učinak.

Reljef je utjecao na stvaranje šljunkovitih deluvijalnih naslaga, sipara i proluvijalnih naslaga pa je time na pristrancima gorsko-planinskog područja stvorio preduvjete da su i sva stvorena tla šljunkovita.

4.4.2. Hidrografske i hidrološke prilike Hidrološke prilike ovog kraja odraz su reljefa, klimatskih uvjeta, geološke i pedološke građe, koje uvjetuju različitu propusnost tla za vodu i rječica koje se formiraju na prostoru Livanjskog polja.

U donjem dijelu Livanjskog polja glavni vodotoci su rječice Bistrica, Sturba i Žabljak, koje stalno imaju vodu i dovode vodu iz krških izvora a ne presušuju za vrijeme ljeta, te Plovuća u donjem dijelu polja i Tovarnica s Jarugom i Govnušom u gornjem djelu polja, koje za sušnih ljeta mogu presušiti.

Livanjsko polje i njegove rječice dobivaju vodu još iz krških polja koja su po svom geografskom položaju iznad njega, i to iz Glamočkog i Duvanjskog polja. Za vrijeme jeseni, zime i proljeća iz Glamočkog i Duvanjskog polja voda se sliva podzemnim tokovima i izbija bezbrojnim izvorima na sjeveroistočnoj strani Livanjskog polja.

22

 

Najveći dio vode Livanjskog polja danas se usmjerava prema akumulaciji Buško jezero, a manji dio i danas ponire u ponore kod Kazanaca, Čaprazlija i Čaića (Podadragom). Kad prestane doticanje, povlačenje vode iz polja vrši se i estavelama (Jakšić,1961).

Treba istaknuti kako je današnji melioracijski sustav programiran prema energetskim potrebama, a ne prema potrebama poljoprivrede. Stoga smo u vlažnim godinama, kao što je bila ova, svjedoci da tla Livanjskog polja već u jesen, zimu i proljeće plivaju od poplavnih voda koje vrlo sporo otječu. Zato sa stajališta poljoprivrede smatramo kako razina izvršenih hidromelioracijskih mjera nije dostatna, tim više što nisu predviđene manje akumulacije vode, koje bi trebalo izgraditi blizu ponora iz kojih bi se vršilo natapanje u sušnim godinama.

Suvišna voda leži na mikro i mezo depresijama zbog stratigrafije geoloških i pedoloških slojeva. Naime, Livanjsko polje izgrađeno je od lapora, laporastih vapnenaca i lapornih glina na koje su ponegdje nanesene holocenske gline. Sve su to nepropusni materijali za vodu, pa ona duže stagnira i leži. Stratigrafija tih slojeva te njihova izmjena povezana s lakšim fluvijalnim (holocenskim) nanosima, uvjetovali su različite načine vlaženja tla. Zato ovdje izdvajamo aluvijalni, livadni, semiglejni, hipoglejni i amfiglejni tip vlaženja.

Aluvijalni način vlaženja uvjetovan je povremenim poplavama i nanošenjem svježeg zemljišnog materijala na površini. Prisutan je kod tala tipa fluvisola.

Livadni način predstavlja vlaženje podzemnim vodama koje dosta kolebaju, a dopiru i do 70 cm od površine. U ljetnom razdoblju vlaženje može izostati, a podzemna se voda nalazi ispod 2 m dubine.

Semiglejni način vlaženja predstavlja slabiji vid vlaženja rijetkim poplavama, ali i srednje dubokom do dubokom podzemnom vodom koja može doći i do vrha. Prisutna je kod močvarno oglejenih tala (semigleja).

Hipoglejni način vlaženja je intenzivno vlaženje podzemnim vodama koje se pojavljuju visoko, do površine tla. Prihranjuju se poplavnim i slivenim vodama.

Amfiglejni način vlaženja je kombinirani način vlaženja, što znači da su tla vlažena podzemnim i poplavnim vodama koje leže na teže propusnim horizontima. Ovaj način vlaženja prisutan je kod amfiglejnih posebno vertičnih tala, a donekle i kod treseta.

23

 

5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Područje općine Livno zauzima površinu od 98.541 ha, a ovom prilikom istraživana su isključivo poljoprivredna zemljišta kao temeljni prirodni resurs kojeg treba zaštititi i sačuvati od prenamjene.

Poljoprivredna zemljišta zauzimaju površinu od 45.137,2 ha i u većem se obujmu nalaze u Livanjskom polju. Unutar poljoprivrednog prostora nalazimo i naselja s okućnicama, kopove ugljena i pijeska, površine komunalnog otpada te jezera i akumulacije vode. Njihova ukupna površina unutar zone poljoprivrednog zemljišta iznosi 4.509,7 ha. Stoga je površina samog poljoprivrednog zemljišta manja i iznosi 40.627,5 ha i u okviru ovog projekta taj prostor je istraživan u sistematskim terenskim i laboratorijskim istraživanjima.

Na temelju terenskih i laboratorijskih istraživanja, te postojećih podataka utvrđene su pedosustavne jedinice koje su uklopljene u četrdeset četiri (44) kartirane jedinice koje su prikazane na priloženoj pedološkoj karti izvornog mjerila M 1:25.000.

U prvom dijelu rezultata istraživanja analizirani su tipovi automorfnih tala, a potom tipovi hidromorfnih tala. Tipove tala interpretirali smo po klasifikaciji tala iz sveučilišnog udžbenika autora studije (Bogunović i Ćorić, 2014), koja se u biti ne razlikuje od ranije klasifikacije tla Resulovića i dr. (2008).

Na području poljoprivrednog zemljišta općine Livno ukupno je utvrđeno trinaest (13) tipova tala sa šezdeset tri (63) niže jedinice. Automorfna tla zauzimaju površinu od 24.799,36 ha što čini 54,95% poljoprivrednog zemljišta općine Livno. Hidromorfna tla zauzimaju površinu od 15.821,64 ha što čini 35,05% poljoprivrednog zemljišta općine Livno. Dakle, na ostale površine - otvorene kopove pijeska i ugljena, deponije kućnog otpada, naselja s okućnicama, jezera i akumulacije vode te izdvojene šume i šumska zemljišta u okviru poljoprivrednog zemljišta otpada 4.509,7 ha što čini 10,0% od ukupnog poljoprivrednog zemljišta općine Livno.

5.1. Značajke glavnih tipova tala općine Livno Na poljoprivrednom zemljištu općine Livno izdvojeno je, kao što je naprijed navedeno, trinaest (13) tipova tala koja su razvrstana u četrdeset četiri (44) kartirane jedinice tla. Popis i površina tipova tala i nižih sustavnih jedinica poljoprivrednog zemljišta područja općine Livno prikazani su u tablici 10.

24

 

Tablica 10 Popis i površine tipova tala i nižih sustavnih jedinica poljoprivrednog zemljišta područja općine Livno

Broj tipa tla Naziv tipa tla Niža sustavna jedinica (šifra)

Površina sustavne jedinice

(ha) 1 2 3 4

A. AUTOMORFNA TLA 1. SIROZEM SILIKATNO

KARBONATNI Regosol na laporu (1) 4,86

Ukupno na razini tipa 4,86 2. KOLUVIJALNA TLA (KOLUVIJ) Karbonatni s prevagom sitnice (2)

Karbonatno vertični (3) Aluvijalno koluvijalni, karbonatni (4) Aluvijalno koluvijalni, karbonatno oglejeni (5) Na fosilnom(močvarnom) tlu (6) Karbonatni s prevagom skeleta (7)

694,85 116,48 34,72

257,30 324,32 26,04

Ukupno na razini tipa 1.453,71 3. VAPNENAČKO DOLOMITNA

CRNICA Kalko melanosol organomineralni i organogeni (8)

4.399,09

Ukupno na razini tipa 4.399,09 4. RENDZINA Na deluviju, karbonatna (9)

Na deluviju, izlužena (10) Na deluviju,karbonatna, koluvijalna (11) Na deluviju,karbonatna, šljunkovita (12) Na proluviju,karbonatna, šljunkovita (13) Na proluviju,izlužena, šljunkovita (14) Na deluviju,karbonatna, skeletoidna (15) Na pijesku, karbonatna, pjeskovita (16) Na laporu, karbonatna (17) Na laporu, izlužena (18) Na laporu, karbonatna, vrlo plitka (19) Na laporu, karbonatna, plitka (20) Na laporu, srednje duboka (21) Na laporu, karbonatna (vlažna) (22) Na laporu, izlužena (vlažna) (23) Na mekom laporastom vapnencu, plitka (24) Na mekom vapnencu, srednje duboka (25) Na mekom vapnencu, karbonatna (26) Na mekom vapnencu, izlužena (27) Na trošini vapnenca, srednje duboka (28) Na trošini vapnenca, duboka (29) Na trošini vapnenca, izlužena (30) Na trošini vapnenca, posmeđena (31) Na dolomitu, karbonatna (32) Na dolomitu, izlužena (33) Na konglomeratu, izlužena (34)

534,21 275,48 91,08

897,94 450,24 192,96 297,28

1.420,76 1.510,44 1.675,25

106,32 3.673,62

351,50 800,59 485,07 756,60

1.008,80 604,50 368,56 78,36 19,92 97,62

162,70 197,13 176,31 358,56

Ukupno na razini tipa 16.591,80 5. EUTRIČNO SMEĐE (EUTRIČNI

KAMBISOL) Na laporu (35) Na laporu, pjeskuljasto (koluvijalno) (36) Na deluviju (37) Na mekim vapnencima, vertično (38) Na pijesku, pjeskovito (39)

355,58 1.189,25

74,32 140,75 71,64

Ukupno na razini tipa 1.831,54 6. SMEĐE NA VAPNENCU I

DOLOMITU (KALKOKAMBISOL)

Srednje duboko (40) Duboko (41) Koluvijalno (42)

66,56 112,92 338,88

Ukupno na razini tipa 518,36 UKUPNO AUTOMORFNA TLA 24.799,36

25

 

1 2 3 4 B. HIDROMORFNA TLA

7. FLUVISOL (ALUVIJALNO TLO) Karbonatno oglejeni (43) Karbonatni, na fosilnom tlu (44) Karbonatno oglejeni, ilovasti (45)

270,50 317,64 80,07

Ukupno na razini tipa 668,21 8. HUMOFLUVISOL (ALUVIJALNO

LIVADNO TLO) Karbonatno oglejeni, pjeskoviti (46) Karbonatno oglejeni, ilovasti (47)

270,50 541,00

Ukupno na razini tipa 811,50 9. RITSKA CRNICA (HUMOGLEJ) Karbonatno (48)

Nekarbonatno (49) 37,30 16,00

Ukupno na razini tipa 53,30 10. MOČVARNO OGLEJENO TLO

(SEMIGLEJ) Mineralno, karbonatno (50) Mineralno, nekarbonatno (51) Močvarno oglejeno, s podlogom lapora (52)

3.082,12 2.308,14 1.417,58

Ukupno na razini tipa 6.807,84 11 MOČVARNO

GLEJNO,HIPOGLEJNO (HIPOGLEJ)

Mineralno, karbonatno (53) Mineralno, nekarbonatno (54) Mineralno karbonatno, nepotpuno hidromeliorirano (55) Mineralno nekarbonatno, nepotpuno hidromeliorirano (56)

927,99 256,20

270,68

151,92

Ukupno na razini tipa 1.601,29 12. MOČVARNO GLEJNO,

AMFIGLEJNO Mineralno (57) Humozno (58) Humozno vertično (59) Tresetno glejno (60)

373,08 1.492,32

597,80 1.938,81

Ukupno na razini tipa 4.402,01 13. NISKI TRESET Plitki, nepotpuno hidromeliorirani (61)

Srednje duboki, nepotpuno hidromeliorirani (62) Duboko, nepotpuno hidromeliorirani (63)

797,57 169,98 509,94

Ukupno na razini tipa 1.477,49 UKUPNO HIDROMORFNA TLA 15.827,14 SVEUKUPNO 40.627,50

U daljnjem tekstu, po pedogenetskoj hijerarhiji, bit će opisani utvrđeni tipovi tala u okviru razreda automorfnih i hidromorfnih tala.

26

 

5.1.1. Automorfna tla Automorfna tla zauzimaju površinu od 24.799,36 ha što predstavlja 54,95% poljoprivrednog prostora ili 25,2% ukupne površine Općine.

Automorfnom razredu tala pripada šest (6) utvrđenih tipova tala na području poljoprivrednog prostora. To su sljedeći tipovi tala: sirozem silikatno karbonatni (regosol); koluvijalno tlo (koluvijum); vapnenačko dolomitna crnica (kalkomelanosol); rendzina; eutrično smeđe tlo (eutrični kambisol) i smeđe tlo na vapnencu i dolomitu.

Analizu i opis značajki navedenih tala, temeljili smo na terenskim i laboratorijskim istraživanjima pedoloških profila čije smo mjesto definirali koordinatama geografske širine i dužine (GPS-om) i locirali na pedološkoj karti. Temeljne analize na kojima se zasniva interpretacija osobina prikazane su kroz analizu mehaničkog sastava (prilog 8) i analizu kemijskih značajki tla (prilogu 9). Analizu tipova tala temeljili smo i na dosadašnjim laboratorijskim istraživanjima koje donosimo u prilozima 1, 2, 3, 4, 5 i 6. U tim su prilozima prikazani rezultati za 128 pedoloških profila s brojnim podatcima o pedofizikalnim i pedokemijskim osobinama.

5.1.1.1. Sirozem silikatno karbonatni (Regosol) Regosoli su nerazvijena ili slabo razvijena tla na rastresitim supstratima, koji u pravilu nisu skeletni. Imaju (A)-C tip građe profila. Nastaju erozijom ranije stvorenih tala ili rastresitih matičnih supstrata i inicijalnim procesima pedogeneze, koja još nije uzrokovala tvorbu humusnog A horizonta zbog mladosti, erozije ili utjecaja čovjeka.

Na livanjskom području ova tla nisu značajna u biljnoj proizvodnji, jer dolaze na devastiranim pašnjacima i šumarcima koji nemaju bitan značaj u agrikulturi. Nalazimo ih u manjoj zastupljenosti u kartiranoj jedinici broj 15 na svega 4,9 ha što čini 0,005% površine ukupnog prostora općine Livno. Mogu se koristiti za sve urbane i sve druge izvan poljoprivredne potrebe. Tla su veoma siromašna fiziološki aktivnim hranjivima, a ekološka dubina im je vrlo mala.

5.1.1.2. Koluvijalno tlo (Koluvium) Ovaj tip tla spada u nerazvijena i slabo razvijena automorfna tla. Ima teksturno vrlo heterogeni solum tla koji nastaje spiranjem tla i supstrata s viših položaja, bujičnim tokovima i površinskim vodama, te recentnom sedimentacijom i pedogenezom pri čemu se stvara inicijalni (A) horizont, a pod utjecajem čovjeka i (A)p horizont. Po teksturi su to vrlo heterogena tla. U jednima prevladava skelet, a u drugima sitnica. Uz potoke mogu biti kombinacija aluvijalnog i koluvijalnog procesa, te smo utvrdili sljedeće niže jedinice koluvija:

karbonatni, s prevagom sitnice (2)

karbonatni vertični (3)

aluvijalno koluvijalni, karbonatni (4)

aluvijalno koluvijalni, karbonatni oglejeni (5)

na fosilnom (močvarnom) tlu (6)

karbonatni s prevagom skeleta (7).

27

 

Morfologija i slijed horizonata nižih sustavnih jedinica rendzine prikazuju slike profila 130, 143 i 157 u prilogu 7/2, 7/15 i 7/29.

Iz ovoga je već jasno da će kvantitativni odnos skeleta ili supstrata uopće i sitnice tla, te fizikalno-kemijske karakteristike svake od ovih jedinica determinirati veću ili manju sposobnost koluvijalnih tala da za biljni rast osiguraju vodu, hranu, zrak i toplinu.

Kao dominantna ova su tla izdvojena u kartiranim jedinicama broj 1, 2, 3 i 4, a kao sporedna zabilježena su u kartiranim jedinicama broj 28, 32 i 33 u ukupnoj površini od 1.453,71 ha što čini 1,47% ukupne površine općine Livno, odnosno 3,22% poljoprivrednog zemljišta.

5.1.1.3. Vapnenačko dolomitna crnica (Kalkomelanosol) Ovo je tlo veoma zastupljeno na šumskim tlima Općine, međutim na poljoprivrednim tlima nalazimo ih jedino na pašnjačkom dijelu krških zaravni i brežuljaka. U okviru ovog rada utvrdili smo ga na pašnjačkim površinama u jugoistočnom dijelu. Tlo se razvilo na vapnencima i dolomitima i ima A-R tipa građe profila, veoma je plitko i spada u vrlo nisku klasu upotrebne vrijednosti. Nastaje na čvrstim vapnencima i dolomitima i terenima koji pogoduju eroziji tla. Zato su ova tla plitka i rijetko prelaze dubinu od 20-ak cm. Stjenovitost ovih tala vrlo je visoka.

Reakcija tla uglavnom se kreće u granicama od blago kisele do neutralne. Sadržaj humusa dosta je velik. Prema teksturnom sastavu to su uglavnom praškaste do glinaste ilovače. Ova tla nisu za poljoprivredu zbog velikog udjela stjenovitosti (do 90%) i male dubine tla. Većinom se koriste kao ekstenzivni pašnjaci.

Na području općine Livno ukupna površina u poljoprivrednoj zoni iznosi 4.399,09 ha što u ukupnom prostoru općine Livno iznosi 4,46%, a u odnosu na ukupno poljoprivredno zemljište 9,75%. Dolazi kao organomineralni i organogeni podtip kojeg smo razvrstavali u kartiranim jedinicama broj 5, 6, 7 i 8 kao dominantan, te u kartiranoj jedinici broj 26 kao sporednu sustavnu jedinicu.

5.1.1.4. Rendzina To je tip iz humusno akumulativne klase tala, A-C tipa građe profila. Razvija se na rastresitim karbonatnim supstratima, kojih na području poljoprivrednog dijela općine ima vrlo mnogo. Matični supstrat uvjetuje neke specifičnosti po kojima ih razlikujemo od ostalih tipova humozno akumulativne klase tala. Ponajprije su to supstrati koji su usitnjeni, klastični sedimenti ili se pak dosta lako fizički troše, tako da se proces pedogeneze odvija na pliće ili dublje rastresitoj karbonatnoj trošini. Rendzina ima molični horizont, koji se formira na rastresitom karbonatnom supstratu (C). Obično se može izdvojiti i prijelazni AC horizont, pa je građa profila: Amo ili Aoh-C. Matični supstrat ponekad ima veliki sadržaj karbonata (preko 30%) i cijeli je profil karbonatni osim varijante izlužene i posmeđene rendzine kao sekundarne, odnosno tercijarne tvorevine.

Na području općine Livno rendzina je najrasprostranjeniji tip tla na području poljoprivrednog zemljišta. Zauzima površinu od 16.591,8 ha što čini 16,84% ukupnog prostora općine Livno, odnosno 36,76% poljoprivrednog zemljišta. Niže jedinice rendzine izdvojene su prema različitim supstratima i to:

na deluviju, karbonatna, šljunkovita (9)

28

 

na deluviju, izlužena (10

na deluviju, karbonatna, koluvijalna (11)

na deluviju, karbonatna, šljunkovita (12)

na proluviju, šljunkovita (13)

na proluviju, izlužena, šljunkovita (14)

na deluviju, karbonatna, skeletoidna (15)

na pijesku, karbonatna, pjeskovita (16)

na laporu, karbonatna (17)

na laporu, izlužena (18)

na laporu, karbonatna, vrlo plitka (19)

na laporu karbonatna, plitka (20)

na laporu, srednje duboka (21)

na laporu, karbonatna, vlažna) (22)

na laporu, izlužena, vlažna (23)

na mekom (laporastom) vapnencu, plitka (24)

na mekom vapnencu, srednje duboka (25)

na mekom vapnencu, karbonatna (26)

na mekom vapnencu, izlužena (27)

na trošini vapnenca, srednje duboka (28)

na trošini vapnenca, duboka (29)

na trošini vapnenca, izlužena (30)

na trošini vapnenca, posmeđena (31)

na dolomitu, karbonatna (32)

na dolomitu, izlužena (33)

na konglomeratu, izlužena (34).

Najzastupljenija niža jedinica rendzine je rendzina na laporu, a može biti karbonatna, izlužena i u nizini tzv. vlažna koja je pod utjecajem periodičnog suvišnog vlaženja. Površina rendzine na laporu iznosi 8.602,8 ha. Najmanje zastupljena je rendzina na pijesku, pjeskovita s površinom 1.420,76 ha. Morfologija nekih rendzina prikazana je na slikama u prilogu 7 (7/1, 7/3, 7/4, 7/8 i 7/17).

Rendzina kao dominantni tip tla dolazi u kartiranoj jedinici broj 9, 10, 11, 12,13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25 i 26 , a kao sporedna javlja se u strukturi kartiranih jedinica broj 1, 2, 3, 4, 5, 7, 8, 27, 29, 30, 34, 35 i 36.

29

 

5.1.1.5. Eutrično smeđe tlo (Eutrični kambisol) Eutrična smeđa tla razvijaju se na vrlo različitim karbonatnim ili bazama bogatim sedimentima kao što su lapori, deluvijalni nanosi, meki vapnenci, karbonatni pijesci i sl. To su tla A-(B)-C tipa građe profila, dakle spadaju u kambičnu klasu tala. A horizont ili Ap horizont leži na kambičnom (B)v horizontu, a može biti molični i ohrični. Najčešće je antropogeniziran jer su to dobra poljoprivredna tla. Stupanj zasićenosti adsorpcijskog kompleksa tla bazama iznosi preko 50%, a pH vrijednost u vodi je veća od 5,5 pa imaju slabo kiselu do neutralnu reakciju tla (prilog 8 i 9).

Prema dubini soluma ovo su ekološki najdublja tla na području općine Livno, pa time spadaju u dobre bonitetne kategorije. Dubina soluma do matičnog supstrata iznosi od 60 do 100 cm, ali ekološka dubina ovih tala još je veća (100-200 cm) pa korijenje prodire i u rastresiti matični supstrat.

Na području općine Livno ova tla nalazimo najviše na laporima te mekim vapnencima koji su također nastali od lapora, pa ih možemo nazvati i laporasti vapnenci, te na deluvijalnim nanosima i pijesku. Morfologija ovog tipa tla razvijenog na laporu prikazana je na slikama priloga 7 (7/11 i 7/28). Dakle, imamo sljedeće niže sustavne jedinice:

na laporu (35)

na laporu, pjeskuljasto-koluvijalno (36)

na deluviju (37)

na mekim vapnencima (38)

na pijesku, pjeskovito (39).

Matični supstrati im uvjetuju i teksturne osobine, pa ova tla mogu biti glinasta, ilovasta i pjeskovita. Nadalje, često su u gornjem dijelu pjeskuljaste ilovače i gline, izuzev podtipa na pijesku koji je izrazito pjeskovit (prilog 8 i 9). Zbog toga je bonitetna vrijednost ovih tala jako varijabilna. Najpovoljniji su eutrični kambisoli ilovaste teksture, potom glinaste te pjeskovite.

Ova se tla javljaju u više kartiranih jedinica. Kao dominantna dolaze u kartiranim jedinicama broj 27 i 30, a kao sporedna jedinica javljaju se u kartiranim jedinicama broj 9, 10, 14, 18 i 21.

Ukupna površina ovog tipa tla iznosi 1.831,54 ha što čini 1,86% ukupne površine općine Livno. Najzastupljeniji podtip je na laporu, ima površinu 1.544,83 ha što čini 1,57% ukupnog područja općine Livno.

5.1.1.6. Smeđe na vapnencu i dolomitu (Kalkokambisol) Ova tla također spadaju u klasu kambičnih tala, ali razvijenih na mezozojskim vapnencima i dolomitima. Obično dolaze na šumskim prostranstvima i šumskim zemljištima izvan poljoprivredne zone. U zoni poljoprivrednih zemljišta nalazimo ih na rubnim dijelovima Livanjskog polja gdje se brdsko-planinski lanci stapaju s nizinom samog polja. To su više ili manje stjenovita područja, zbog čega im je upotrebna vrijednost niža.

Morfološka građa profila je A -(B)rz –R, a dubina soluma varira od srednje duboke do duboke, ali može biti i koluvijalna koja je također duboka, ali i sa skeletnim materijalom donesenim proluvijalnim procesima. Dakle, imamo tri niže jedinice kalkokambisola:

srednje duboki (do 70 cm dubine) (40)

30

 

duboki (> 70 cm) (41)

koluvijalni - sa skeletom u solumu tla (42).

Osobine smeđeg tla na dolomitu i vapnencu ne odudaraju od poznatih koje su opisane u udžbenicima (Škorić, 1986; Husnjak, 2012; Bogunović i Ćorić, 2014), a analize fizikalno-kemijskih značajki ovog tipa tla daju se u prilozima 1, 3 i 5.

Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu kao dominantnu jedinicu izdvojili smo u kartiranim jedinicama broj 28 i 29, a kao sporednu u kartiranoj jedinici broj 26.

Ukupna površina ovog tipa tla u poljoprivrednoj zoni iznosi 518,36 ha što čini 0,53% ukupnog prostora općine Livno. Treba napomenuti kako je ovaj tip tla, uz vapneno dolomitnu crnicu, najzastupljeniji tip izvan poljoprivredne zone.

5.1.2. Hidromorfna tla Hidromorfna tla prekomjerno su vlažena poplavnim, slivenim ili podzemnim vodama koje nisu zaslanjene. Najviše su zastupljena tla u Livanjskom polju. Ukupna površina hidromorfnih tala iznosi 15.821,64 ha što čini 16,06% ukupne površine područja općine Livno odnosno 35,05% poljoprivrednog zemljišta. Istraživanjima smo utvrdili sedam (7) tipova hidromorfnih tala i to: fluvisol ili aluvijalno tlo; humofluvisol ili aluvijalno livadno tlo; ritska crnica ili humoglej; močvarno oglejeno tlo(semiglej); močvarno glejno hipoglejno; močvarno glejno amfiglejno i niski treset.

5.1.2.1. Fluvisol (Aluvijalno tlo) Ova tla spadaju u nerazvijenu klasu hidromorfnih tala s (A)-C ili (A)-CGso tipom građe profila. Nalazimo ih u dolinama rijeka gdje predstavljaju recentne riječne nanose u slojevima, koje donose obližnje rječice Sturba, Žabljak i Bistrica prilikom poplava. Ova tla su karbonatna, od karbonatnog materijala erodiranih lapora u zaleđu spomenutih rijeka. Procesi pedogeneze slabo su izraženi zbog mladosti nanosa, odnosno zato što sedimentacija prevladava pedogenezu. Za ova tla karakteristično je da se slojevi smjenjuju s oštrim prijelazima jednog u drugi.

Fluvisoli su karakterizirani lakšom teksturnom građom i to ilovačama i pijescima. Obično su pijesci dominantni u dubljim slojevima, a ilovače su na površini. U slučajevima kada nisu poplavljena, to su vrlo propusna i prozračna tla. U pjeskovitim stratima mogu se naći i manje količine sitnog šljunka.

To su karbonatna i plavljena tla s pH vrijednošću višom od 7,2 a sadržaj karbonata doseže i do 20-ak postotaka. Ova tla nemaju veće količine humusa izuzev u fosilnom horizontu koji je zatrpan recentnim nanosom. Niže jedinice ovoga tipa tla su:

karbonatno oglejeno, (43)

karbonatno, na fosilnom tlu (44)

karbonatno oglejeno, ilovasto (45).

Morfološka slika fluvisola na močvarnom (fosilnom) tlu prikazana je na slici priloga 7/32 koji prikazuje aluvij plitki na fosilnom (tresetnom) tlu (šifra 44).

31

 

Niti u jednoj kartiranoj jedinici fluvisol ne dolazi kao dominantna jedinica, a kao sporedni dolazi u kartiranim jedinicama broj 31, 37 i 39 u ukupnoj površini 668,21 ha što iznosi 0,68% ukupne površine općine Livno.

5.1.2.2. Humofluvisol (Aluvijalno livadno tlo) To su razvijenija tla nastala iz fluvijalnih tala ubrzanim razvojem humusno akumulativnog horizonta. Imaju Amo-C-Gso tip građe profila i na području općine Livno predstavljaju jedna od najboljih tala. Nalazimo ih između rječica Sturbe, Žabljak i Bistrica, zajedno s fluvijalnim tlima. Fluvijalna tla nalazi se tik uz korito spomenutih rječica, a humofluvisol postrance u nizinskoj ravni koja sve manje plavi. Prestankom plavljenja razvija se molični humusno akumulativni horizont koji je u ovim slučajevima priveden kultiviranju i preoran.

Ova su tla također karakterizirana lakšom pjeskovitom i ilovastom teksturom. Isključivo su karbonatna. Podzemna voda obično je ispod 70 cm dubine, ali u kritičnim situacijama može doći i više, iako ta visina vrlo kratko traje. To su propusna i rahla tla s povoljnim odnosom vode i zraka. Konzistentne osobine vrlo su povoljne. Ova se tla ne lijepe za ratila. To su vrlo strukturna tla te imaju vrlo povoljan vodozračni odnos. Morfološki izgled humifluvisola razvijenog na aluvijalnim nanosima prikazan je na slikama priloga 7 (7/7 i 7/21).

Ova tla imaju 3-5% humusa, a humusni horizont je 20-ak do 30-ak cm debljine. Općenito je određen dubinom oranja jer je antropogeniziran. Imaju povoljan sadržaj hranjiva, koja se u optimalnim klimatskim prilikama stalno nadomještaju iz rezervnih količina organske tvari odnosno humusa. Imaju zahvalan kapacitet adsorpcije 30-40 mmol ekv. H+/100 g tla (prilog 8 i 9).

Humofluvisol dolazi u dvjema sustavnim jedinicama kao karbonatno oglejeni:

pjeskoviti (46)

ilovasti (47).

Kao dominantna jedinica dolazi u kartiranoj jedinici broj 31. Ukupna površina humofluvisola iznosi 811,5 ha što u odnosu na ukupni prostor općine Livno iznosi 0,82%.

5.1.2.3. Ritska crnica (Humoglej) Ritska crnica spada u hipoglejnu klasu tala i ima Amo,a-C-Gso tip građe profila. Nastala je pod prekomjernim vlaženjem podzemnih i poplavnih voda. Na području općine Livno ritska crnica može biti i ostatak humusnih, močvarnih ili tresetnih tala, kod kojih je tresetni dio izgorio. Oglejeni horizont je unutar Amo horizonta, a ispod se nalazi Gso horizont u tipičnom laporastom dijelu profila. Po načinu korištenja ova su tla livade, iako ima naznaka da su se ponekad pokušavala i obrađivati. Međutim, s obzirom da su izložene poplavama, oranična proizvodnja je nesigurna. To su odlične livade s vrlo dobrom strukturom trava, a da se to održi potrebno ih je redovito kositi.

Ritska crnica dolazi u dvije niže sustavne jedinice i to:

karbonatna (48)

nekarbonatna (49).

32

 

U bonitetnoj vrijednosti nema razlike između te dvije jedinice. Ukupna površina ritske crnice iznosi svega 53,3 ha što u odnosu na ukupnu površinu Općine iznosi 0,05%. Dolazi zajedno s močvarno glejnim hipoglejnim tlima u kartiranoj jedinici broj 39. Morfološka slika humogleja prikazana je na slici priloga 7/24.

5.1.2.4. Močvarno oglejeno tlo (Semiglej) Močvarno oglejeno tlo je mineralno tlo najnižeg intenziteta prekomjernog vlaženja podzemnim i poplavnim vodama. Nalazimo ga na uravnjenim dijelovima Livanjskog polja, gdje su poplave u prošlosti bile kudikamo izražajnije nego što je to danas. Oglejeni horizont dolazi unutar jednog metra od površine, a glejni tipični horizont (Gr ili Gso) je ispod jednog metra dubine. Po načinu korištenja to su livade košanice ili nekada pašnjaci. U nekim dijelovima postojala je mogućnost da se ova tla pokušaju obrađivati.

Ova se tla nalaze na fluvijalnim sedimentima a ispod se nalaze laporne gline ili lapori, pa ih zato razvrstavamo na:

mineralno karbonatno (50)

mineralno nekarbonatno (51)

mineralno karbonatno s podlogom lapora (52).

Morfološke osobine ovih tala vidljive su na slikama priloga 7/18 i 7/22.

Ova tla imaju velika ograničenja u vodozračnom odnosu, odnosno nepovoljni odnos između mikro i makro pora. Tla „pate“ od nedostatka zraka, a korijen biljke guši se u prekomjernoj vodi. To su najčešće teža tla glinasto ilovaste do ilovaste glinaste teksture, pa im je i zbog toga pogoršan vodozračni odnos i optimalna provodljivost tla za vodu.

Kemijske osobine ovih tala su povoljne. Imaju zahvalnu količinu humusa (3-5 %). Kapacitet adsorpcije im je visok i vrlo povoljan, a stupanj zasićenosti adsorpcijskog kompleksa tla bazama visok i povoljan (prilog 8 i 9). Usprkos povoljnim kemijskim osobinama, zbog loših fizikalnih osobina ova su tla nepovoljna za oranično korištenje, ali uz vrlo intenzivne mjere melioracija ova bi tla mogla biti korištena kao intenzivne oranice.

Kao dominantni tip tla dolazi u kartiranim jedinicama broj 32, 33, 34, 35 i 36, a kao sporedni u kartiranoj jedinici broj 31.

Ukupna površina ovog tipa tla na području poljoprivrednog zemljišta općine Livno iznosi 6.807,84 ha što u odnosu na ukupnu površinu zemljišta općine Livno iznosi 6,91%.

5.1.2.5. Močvarno glejno hipoglejno (Hipoglej) Močvarno glejno hipoglejno tlo potencijalno je najplodnije tlo u Livanjskom polju. To su tla Aa-G tipa građe gdje se tipični glejni horizont (Gr ili Gso) nalazi unutar jednog metra dubine. Poslije treseta, tresetno glejnog i amfigleja, to su najvlažnija tla kojima je preko većeg dijela godine tlo saturirano prvenstveno podzemnim vodama koje se prihranjuju poplavnim i slivenim vodama okolnih vodotoka. Pretežno su karbonatna, ali ima i nekarbonatnih nižih jedinica. U većem dijelu polja ova su tla djelomično i nepotpuno hidromeliorirana jer izvršene hidromelioracije nisu polučile rezultat koji se očekivao. Razina izvedenih melioracija nije zadovoljavajuća pa su pokušaji obrade većinom bili neuspješni.

33

 

Sadašnji način korištenja svodi se na livade i pašnjake. Za optimalne oranice ovim su tlima potrebne intenzivne hidromelioracijske mjere, jer ono što je izvedeno nije dovoljno za korištenje u oraničnoj proizvodnji.

Morfološki izgled ovih tala prikazan je na slici priloga 7/23.

Močvarno glejno hipoglejno tlo dolazi u više sustavnih jedinica i to:

mineralno karbonatno (53)

mineralno nekarbonatno (54)

mineralno karbonatno, nepotpuno hidromeliorirano (55)

mineralno nekarbonatno, nepotpuno hidromeliorirano (56).

Ova su tla također vrlo nepovoljnih pedofizikalnih osobina. Prvenstveno je vrlo loš vodozračni režim, u prvom redu nedostatak zraka u tlu i višak vode koja tvori tipični glejni horizont unutar jednog metra od površine. To su dijelom tla potpuno nepovoljnih konzistentnih osobina pa su za obradu vrlo nepovoljna, posebno ona koja su glinasta. Odvodnja je obavljena otvorenim kanalima koji su danas zarasli pa je sustav melioracije potpuno napušten i neupotrebljiv. Zapravo je sustav odvodnje Livanjskog polja izrađen za energetske potrebe prikupljanja vode za akumulacije ne vodeći računa o poljoprivredi. Zato je potpuno promašen sa stajališta poljoprivredne oranične proizvodnje. Ova tla nisu duboko akviferna i ne predstavljaju bazene za čuvanje vode, jer već do 0,3 m ili dublje imaju nepropusni laporni sloj koji ne propušta vodu.

Kemijske osobine su kudikamo povoljnije, iako one ne određuju kvalitetu tla. Imaju dosta humusa, od 5 do 15% u površinskom horizontu koji je debeo i do 40-ak cm. Karbonatni su oni dijelovi koji poplavljuju i na kojima se talože recentni karbonatni nanosi. Reakcija tla u vodi je povoljna i iznosi 6,5 – 8,0 što bi s fiziološkog stajališta bilo posve zadovoljavajuće (prilog 1, 2 , 3, 4, 5, 6, 8 i 9).

Ova se tla kao dominantne jedinice javljaju u kartiranim jedinicama broj 35, 37, 38,39, 40, 41 i 42, a kao sporedna jedinica nisu izdvojena niti u jednoj kartiranoj jedinici.

Ukupna površina ovog tipa tla je 1.601,29 ha što čini 1,62% istraživanog prostora općine Livno.

5.1.2.6. Močvarno glejno amfiglejno tlo Ovaj je tip tla pod još većim utjecajem poplavnih i podzemnih voda, a uz niske tresete zauzimaju najniže položaje Livanjskog polja i uvijek su pod poplavnim vodama iako su djelomično hidromeliorirana. Iz vode su se taložile glinaste čestice, zato su ova tla i po teksturi (mehaničkom sastavu) najteža glinasta tla. Imaju kombinirani način vlaženja, što znači da je tip građe Aa-Gr-Gso-Gr. Glejni redukcijski horizont najčešće se nalazi odmah ispod humusno akumulativnog horizonta. Ova tla imaju vrlo izražene konzistentne osobine, jer u sušno doba jako pucaju i stvaraju pukotine od 4 do 8 cm širine. Pukotine mogu biti dublje od 0,5 m. Koeficijent linearne rastezljivosti (COLE) ovih tala je preko 0,09 cm, što je uzrok većeg udjela smektitnih glina.

34

 

Izdvojili smo nekoliko nižih sustavnih jedinica i to:

mineralno (57)

humozno (58)

humozno vertično (59)

tresetno glejno (60).

Morfološki izgled nekih od vertičnih amfigleja prikazan je na slici priloga 7 ( 7/27 i 7/31).

Ova tla imaju još veća ograničenja u vodozračnom odnosu, znači puno vode a malo zraka u tlu, što guši kulturnu biljku. To su glinasta i vertična tla, s vrlo slabom propusnošću tla za vodu i ograničenom prirodnom drenažom. Imaju vrlo izražene konzistentne osobine, posebno plastičnost, ljepljivost i koherentnost (prilog 1, 2, 3, 4, 5, 6, 8 i 9).

Javljaju se u kartiranim jedinicama broj 41, 42 i 43 kao dominantni tip tla, a u kartiranoj jedinici broj 44 kao sporedna niža jedinica tla.

Ukupna površina ovog tipa tla iznosi 4.402,01 ha što čini 4,47% ukupnog prostora općine Livno.

5.1.2.7. Niski treset (Histosol) Niski treseti su organska tla nastala pod utjecajem specifičnih hidroloških uvjeta prevelikog vlaženja poplavnim i slivenim vodama, izrastanjem hidrofilne vegetacije, njezinim obamiranjem u vodenoj sredini, odnosno zatresećivanjem. Postoji više lokaliteta niskih treseta od kojih su najpoznatija tresetišta u Ždralovcu i Jagmama. Manje oaze tresetišta imamo i drugdje u zonama koje su u prošlosti imale specifične hidrološke uvjete.

Prema nekim ranijim istraživanjima dubina tresetnog sloja iznosi preko 2 m. Plitki treseti, od 30 do 50 cm dubine više su zastupljeni, a uključujući tresetno glejno tlo, više su zastupljeni u Ždralovcu nego na Jagmama. Prema našim istraživanjima, niski treseti zauzimaju 1.477,49 ha. Od toga na duboke otpada 509,94 ha, na srednje duboke 169,98 ha, a na plitke tresete 797,57 ha. Većina treseta nepotpuno je i djelomično hidromeliorirana.

Treseti su organska tla koja su u ovom području dosta mineralizirana, posebno u području Jagmi. Ispod treseta se kopa i lignit pa je to područje išarano kopovima koji odaju industrijsku eksploataciju te sirovine.

Jedan dio treseta Ždralovca je pod općinom Grahovo, pa je cjelovita površina treseta Livanjskog polja kudikamo veća.

Prema dubini tresetnog sloja, niske tresete smo podijelili na :

duboki treset (T > 1 m dubine) (61)

srednje duboki treset ( T - 0,5 - 1,0 m) (62)

plitki treset ( T - 0,3 - 0,5 m) (63).

Treseti u Ždralovcu imaju 70-84% organske tvari u T horizontu. Mineralna komponenta dolazi više preplavljivanjem nego mineralizacijom organske tvari. To su tla koja imaju vrlo visoku poroznost (preko 90% vol.), visok maksimalni kapacitet za vodu i mali kapacitet tla za zrak, naravno u prirodnom stanju.

35

 

Morfološke osobine nekih od nižih jedinica vidljive su na slici priloga 7/26.

Nekoliko je bitnih procesa koji se događaju u prirodnim tresetnim tlima pri pokušaju hidromelioracija i odvodnje. Prema Vlahiniću (1986) to su kompresija, kontrakcija i oksidacija. Kompresija je pojava uzrokovana snižavanjem podzemne vode. Naime, uslijed snižavanja podzemne vode, podpovršinski sloj treseta se zbija jer je treset izgubio medij (vodu) u kojoj je „lebdio i plivao“. Pri tom dolazi do slijeganja treseta, ali i ubrzane mineralizacije. Kontrakcija predstavlja skupljanje treseta kao posljedica isušivanja ili gubitka vode u tresetu. Treći razlog slijeganja treseta je mineralizacija, odnosno oksidacija koja nastaje uslijed razlaganja organske tvari u tresetu. Taj proces svakako pospješuje intenzitet hidromelioracijskih mjera, intenzitet obrade i gnojidbe i sušnije razdoblje koje povoljno djeluje na intenzitete mineralizacije organske tvari. Ovome možemo dodati i zapaljenje treseta koje se događa u prirodnim uvjetima, ali i zbog ljudskog nemara. Time se znaju zapaliti čitave površine tresetnih tala, koje je vrlo teško ugasiti.

Tresetna tla smo izdvojili u kartiranim jedinicama broj 44 kao dominantno tlo, a u kartiranoj jedinici broj 43 kao sporedno.

Ukupna površina niskog treseta iznosi 1.477,49 ha što čini 1,5% cjelokupne površine općine Livno.

5.2. Značajke kartiranih jedinica tla Kartirane jedinice predstavljaju složene zemljišne kombinacije (ZK) koje se sastoje od dvije ili više sustavnih jedinica (označene kao šifre ) izuzev tri (3) kartirane jedinice (6, 12 i 40) koje su izdvojene kao homogene i čini ih samo jedna sustavna jedinica tla. Više kontrastne zemljišne kombinacije nalazimo na brežuljkasto-brdovitom terenu, a manje kontrastne u nizini.

Na području poljoprivrednog zemljišta općine Livno ukupno su izdvojene četrdeset četiri (44) kartirane jedinice tla koje u svojoj strukturi imaju šezdeset tri (63) niže sustavne jedinice čije smo osobine prikazali u prethodnom poglavlju. Ovdje će se one analizirati u posebnim potpoglavljima kao:

1. pedološka karta područja općine Livno

2. b) temeljne značajke kartiranih jedinica i

3. c) legenda pedološke karte i površina tla odnosno zemljišta.

5.2.1. Pedološka karta područja općine Livno Pedološka karta područja poljoprivrednog zemljišta općine Livno izrađena je na pedogenetskim osnovama, a služi kao temelj za nadogradnju i izradu svih drugih namjenskih karata i analiza, kao što je karta upotrebne vrijednosti i dr. Pedološka karta područja poljoprivrednog zemljišta izrađena je u originalnom mjerilu M 1:25.000, kao podloga za sve izvršene radnje u prostoru na razini Općine. Izdvojene kartirane jedinice tla na području poljoprivrednog zemljišta na tiskanoj karti i u digitalnom zapisu označene su brojevima od 1 do 44.

Prostorna distribucija tala na području poljoprivrednog zemljišta općine Livno prikazana je u umanjenom mjerilu (slika 3). Temelj izrade karte bila su ovogodišnja terenska i laboratorijska istraživanja te podatci iz Osnovne pedološke karte mjerila M 1:50.000, listova Livno 1, 2, 3 i 4; Split 2 i Drvar 4 te drugih ranije navedenih podataka i izvora literature.

Slika 3 Pedološka karta poljoprivrednog zemljišta na području općine Livno

36

 

37

 

5.2.2. Temeljne značajke kartiranih jedinica Na području poljoprivrednog zemljišta općine Livno, izdvojene kartirane jedinice tla većinom su složene zemljišne kombinacije sastavljene od dva ili više tipova tala ili nižih sustavnih jedinica tla. Sustavne jedinice tla u kartiranim jedinicama većinom su srodne jedinice dominantnoj jedinici i javljaju se kao zemljišne kombinacije tipa niza i mozaika.

Zemljišna kombinacija tipa niza predstavlja jedinicu tla u prostoru o čijem položaju ovisi njihova pojava, a viša sustavna jedinica u prostoru utječe na nižu. Niža sustavna jedinica ne može utjecati na višu sustavnu jedinicu. Zemljišnu kombinaciju tipa mozaika uvjetuju različiti matični supstrati ili razlike u kvaliteti istorodnog matičnog supstrata. Na primjer, različita trošivost vapnenaca i dolomita uvjetuje stvaranje plitkih tala tipa vapneno dolomitne crnice, gdje je vapnenac manje trošiv, i dubokog smeđeg tla (kalkokambisola), na mjestima gdje je trošivost matične stijene veća.

Temeljne značajke kartiranih jedinica koje u ovom slučaju čine jedinice pedološke karte (slika 3), prikazali smo u tablici 11. Tu su prikazane sve značajke bitne za izračun plodnosti utvrđenih tipova tala. U kolonama 1 i 2 dani su broj i naziv kartirane jedinice, odnosno struktura sustavnih jedinica tla. U koloni 3 prikazana je procijenjena i opažanjima utvrđena zastupljenost nižih sustavnih jedinica, izražena u %. U koloni 4 ocijenjen je način i vrsta vlaženja. Pojedinačne slučajeve odvodnje ili pomiješanost utjecaja, detaljno smo opisali u opisu nižih sustavnih jedinica, opisanih u prethodnom poglavlju. Matični supstrat dan je u koloni 5, ali treba istaknuti da i ovdje može biti više različitih utjecaja. U koloni 6 iste tablice za svaku kartiranu jedinicu tla dani su dominantni razredi kolebanja nagiba u prostoru. U kolonama 7 i 8 naznačene su vrijednosti stjenovitosti i kamenitosti koje dolaze u određenim kartiranim jedinicama, a predstavljaju glavni ograničavajući čimbenik u obračunu i određivanju kategorija pogodnosti upotrebne vrijednosti zemljišta. Također, bitna značajka za vrednovanje sustavnih i kartiranih jedinica je ekološka dubina tla, koja predstavlja dubinu zakorjenjavanja, a daje se u koloni 9. Prirodna dreniranost prikazana je u koloni 10, a predstavlja rezultantu nagiba, uslojenosti profila tla, teksture, propusnosti i količine vode na određenom prostoru. Površina po kartiranim jedinicama i ukupna površina poljoprivrednog zemljišta dana je u koloni 11.

Pri kraju tablice 11 dane su površine otvorenih kopova pijeska i ugljena, površina deponija komunalnog otpada, naselja s okućnicama, jezera i akumulacije vode, te šume i šumska zemljišta unutar istraživanog poljoprivrednog prostora (zemljišta) općine Livno.

38  

Tablica 11 Osnovne značajke kartiranih jedinica pedološke karte poljoprivrednog zemljišta općine Livno

Broj kartirane jedinice

Naziv kartirane jedinice i struktura

Zastupljenost (%)

Način vlaženja

Matični supstrat

Nagib teren

a Stjenovitost Kamenitost

Ekološka dubina (cm)

Dreniranost Površina (ha)

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 1

Koluvij, karbonatni s prevagom sitnice Rendzina na dolomitu, karbonatna, šljunkovita Rendzina na laporu, karbonatna

50

30

20

automorfni deluvij lapor

3 - 10 0 0 40 - 80 dobra 657,1

2 Koluvij, vertični karbonatni Rendzina na deluviju, karbonatna, skeletoidna

80

20

automorfni deluvij 0 - 1 0 0 50 - 100 nepotpuna 145,6

3 Koluvij, karbonatni s prevagom sitnice Rendzina na deluviju, karbonatna

60

40

automorfni deluvij 10 - 60 1 - 5 1 - 2 30 - 70 dobra 610,5

4 Koluvij, aluvijalno-koluvijalni karbonatni Koluvij, karbonatni s prevagom skeleta Rendzina na deluviju, karbonatna

40

30

30

automorfni deluvij 3 - 8 0 1 - 5 30 - 50 dobra 86,8

5 Vapnenačko dolomitna crnica Rendzina na dolomitu, izlužena

70

30

automorfni vapnenci dolomiti

10 - 20 20 - 50 3 - 10 10 - 25 ponešto ekscesivna

587,7

6 Vapnenačko dolomitna crnica 100 automorfni vapnenci 5 - 20 50 - 90 5 - 10 5 - 20 ponešto ekscesivna

3.106,0

7 Vapnenačko dolomitna crnica Rendzina na konglomeratu, izlužena

80

20

automorfni konglomerati 10 - 40 10 - 20 1 - 5 5 - 20 ponešto ekscesivna

242,1

8 Vapnenačko dolomitna crnica Rendzina na konglomeratu, izlužena Rendzina na laporu, izlužena

60

20

20

automorfni konglomerati lapori

10 - 30 2 - 5 1 - 2 5 - 15 ponešto ekscesivna

1.045,7

9 Rendzina na pijesku, karbonatna, pjeskovita Eutrično smeđe na pijesku, pjeskovito

90

10

automorfni pijesak 0 - 3 0 0 > 40 ponešto ekscesivna

716,4

39  

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 10 Rendzina na pijesku, karbonatna,

pjeskovita Rendzina na laporu i mekim vapnencima, izlužena i karbonatna Eutrično smeđe na laporu i mekim vapnencima

30 20, 10

10, 10

10, 10

automorfni pijesak lapor

meki vapnenci

2 - 10 0 0 40 - 120 ponešto ekscesivna -

dobra

1.001,0

11 Rendzina na deluviju, karbonatna, koluvijalna Rendzina na laporu, karbonatna

60

40

automorfni deluvij lapor

1 - 3 0 - 1 0 20 - 40 dobra 151,8

12 Rendzina na deluviju, karbonatna, šljunkovita

100 automorfni sipari 10 - 40 0 5 - 10 20 - 40 ponešto ekscesivna

725,9

13 Rendzina na proluviju, karbonatna i izlužena, šljunkovita

70 30

automorfni proluvij deluvij

3 - 15 0 - 1 3 - 5 20 - 40 ponešto ekscesivna

643,2

14 Rendzina na deluviju i laporu, karbonatna, skeletoidna Eutrično smeđe na laporu i deluviju

40, 40

10, 10

automorfni deluvij lapor

5 - 20 0 0 - 3 30 - 50 dobra 743,2

15 Rendzina na laporu, karbonatna,vrlo plitka i plitka Sirozem silikatno karbonatni na laporu

60, 30

10

automorfni lapor 10 - 30 0 0 5 - 15 ponešto ekscesivna

48,6

16 Rendzina na laporu vrlo plitka i plitka

60 40

automorfni lapor 20 - 50 0 0 10 - 25 dobra 128,6

17 Rendzina na laporu, karbonatna,plitka

100 automorfni lapor 30 - 60 0 0 10 - 30 dobra 3.269,6

18 Rendzina na laporu, karbonatna plitka i srednje duboka Eutrično smeđe na laporu

50, 40

10

automorfni lapor 5 - 20 0 0 20 - 70 dobra 675,6

19 Rendzina na laporu, izlužena, srednje duboka Rendzina na deluviju, karbonatna, šljunkovita

80

20

automorfni lapor deluvij

5 - 10 0 0 30 - 40 dobra 860,2

20 Rendzina na deluviju i laporu, izlužena i karbonatna, srednje duboka i duboka

40, 30 20, 10

automorfni deluvij lapor

5 - 20 0 0 30 - 50 dobra 406,3

21 Rendzina na laporu, izlužena i karbonatna Eutrično smeđe na laporu

60, 20

20

automorfni lapor 1 - 2 0 0 40 - 80 dobra 568,0

40  

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 22 Rendzina na laporu, izlužena i

karbonatna 80, 20 automorfni lapor 1 - 3 1 0 20 - 40 dobra 265,7

23 Rendzina na laporastim (mekim) vapnencima, izlužena i karbonatna, srednje duboka i plitka (vlažna)

40, 30 20, 10

automorfni meki vapnenci 0 - 1 0 0 15 - 40 dobra 2.522,0

24 Rendzina na trošini vapnenca, duboka i srednje duboka

60 40

automorfni trošina vapnenca

1 - 3 2 0 - 1 30 - 40 dobra 33,2

25 Rendzina na trošini vapnenca, posmeđena i izlužena, srednje duboka i plitka

50, 20 20,10

automorfni trošina vapnenca

3 - 5 2 - 5 1 15 - 30 dobra 325,4

26 Rendzina na konglomeratu, izlužena Vapnenačko dolomitna crnica Smeđe na vapnencu, srednje duboko i duboko

50

30

10, 10

automorfni konglomerati vapnenci

15 - 40 2 - 10 1 - 2 10 - 50 dobra 202,0

27 Eutrično smeđe na laporu, pjeskuljasto Rendzina na laporu i pijesku, pjeskuljasta

50

30, 20

automorfni lapor deluvij

2 - 4 0 0 70 - 120 dobra 2.378,5

28 Smeđe na vapnencu i dolomitu, duboko i srednje duboko Koluvij na fosilnom tlu, pjeskuljasti

40, 20

40

automorfni meki vapnenci deluvij

5 - 15 1 - 3 0 60-100 dobra 231,8

29 Smeđe na vapnencu i dolomitu, koluvijalno Rendzina na deluviju, izlužena i karbonatna, antropogenizirana tla

60

20, 20

automorfni vapnenci deluvij

10 - 30 3 0 30-80 dobra 564,8

30 Eutrično smeđe na mekim vapnencima Rendzina na laporu i mekim vapnencima, izlužena

50

30, 20

automorfni meki vapnenci 3 -5 1 0 20 - 70 dobra 81,3

31 Humofluvisol karbonatni, oglejeni, ilovasti i pjeskoviti Močvarno oglejeno, mineralno karbonatno Fluvisol karbonatno oglejeni

40, 20

20

20

livadni holocenski nanosi

0 0 0 100 - 200 dobra 1.352,5

41  

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 32 Močvarno oglejeno, mineralno

nekarbonatno i karbonatno Koluvij na fosilnom (močvarnom) tlu, pjeskuljasti

40, 30

30

semiglejni holocenski nanosi deluvij

0 0 0 30 - 50 nepotpuna 772,0

33 Močvarno oglejeno, mineralno karbonatno i nekarbonatno Koluvij, aluvijano koluvijalni, karbonatni oglejeni

50, 40

10

semiglejni holocenski nanosi deluvij

0 - 1 0 0 30 - 80 nepotpuna 2.573,0

34 Močvarno oglejeno, glinasto s podlogom lapora Rendzina na laporu, karbonatna (vlažna)

90

10

semiglejni holocenski nanosi

laporne gline

0 0 0 30 - 40 nepotpuna 311,0

35 Močvarno oglejeno s podlogom lapora Rendzina na laporu, karbonatna (vlažna)

80

20

semiglejni laporne gline 0 0 0 30 - 40 nepotpuna 1.422,1

36 Močvarno oglejeno, mineralno karbonatno i nekarbonatno s podlogom lapora Rendzina na laporu, karbonatna i izlužena (vlažna)

40 30

15,15

semiglejni holocenski nanosi

laporne gline

0 0 0 30 - 40 nepotpuna 3.233,8

37 Močvarno glejno hipoglejno, karbonatno Fluvisol karbonatni, na fosilnom tlu

70

30

hipoglejni holocenski nanosi

0 0 0 20 - 30 slaba 1.058,8

38 Močvarno glejno hipoglejno, nekarbonatno i karbonatno, nepotpuno hidromeliorirano

60 40

hipoglejni holocenski nanosi

0 0 0 20 - 40 slaba 253,2

39 Močvarno glejno hipoglejno,karbonatno Ritska crnica, karbonatna i nekarbonatna, s podlogom lapora Fluvisol karbonatno, oglejeni, ilovasti

60

10, 10

20

hipoglejni i aluvijalni

holocenski nanosi

0 0 0 30 - 50 slaba-nepotpuna 266,9

40 Močvarno glejno hipoglejno, mineralno karbonatno, nepotpuno hidromeliorirano

100 hipoglejni holocenski nanosi

0 0 0 20 - 30 slaba 163,9

42  

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 41 Močvarno glejno amfiglejno,

humozno i mineralno s podlogom lapora i laporne gline

80 20

amfiglejni holocenski nanosi

0 0 0 10 - 30 slaba 1.865,4

42 Močvarno glejno amfiglejno, humozno, karbonatno, vertično, s podlogom laporovite gline Močvarno glejno hipoglejno, mineralno, nekarbonatno

70

30

hipoglejni i amfiglejni

holocenske gline

0 0 0 10 - 20 vrlo slaba 854,0

43 Tresetno glejno amfiglejno, na podlozi laporne gline Niski treset, plitki, nepotpuno hidromeliorirana tla

90

10

amfiglejno holocenske gline

0 0 0 10 -20 vrlo slaba 1.776,5

44 Niski treset, plitki, srednje duboki i duboki, nepotpuno hidromeliorirano tlo Tresetno glejno tlo

40, 10, 30

20

amfiglejno holocenski nanosi

0 0 0 10 - 20 vrlo slaba 1.699,8

UKUPNO 40.627,5

45 Kopovi pijeska 39,5

46 Kopovi ugljena 71,0

47 Deponij kućnog otpada 8,0

48 Jezera i akumulacije vode 94,3

49 Naselja s okućnicom 1.566,2

50 Šume 2.730,7

UKUPNO ZONA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA 45.137,2

Šume i šumska zemljišta, vodene površine (izvan zone poljoprivrednog zemljišta) 53.403,8

SVEUKUPNA POVRŠINA OPĆINE 98.541,0

Napomena: Površina kartiranih jedinica broj 45 do 50 odnosi se samo na njihovu površinu unutar zone poljoprivrednog zemljišta. Sveukupna površina općine Livno utvrđena u ovom projektu, na temelju granice Općine koja je dobivena od naručitelja u digitalnom obliku, neznatno se razlikuje od

sveukupne površine Općine koja se navodi u podatcima Federalnog zavodu za statistiku.

43  

5.2.3. Legenda pedološke karte poljoprivrednog zemljišta na području općine Livno Legenda pedološke karte poljoprivrednog zemljišta općine Livno daje se u tablici 12. Radi bolje preglednosti rezultata istraživanja, u tablici su dane i površine i bonitetne kategorije upotrebne vrijednosti za sve kartirane jedinice ponaosob i na razini tipa tla.

Vidljivo je kako je na području poljoprivrednog zemljišta općine Livno najrasprostranjenija IV kategorija, a najmanje je zastupljena II kategorija zemljišta. Zemljišta I kategorije nisu utvrđena, a tako ni VIII kategorije zemljišta, ako u ovu kategoriju ne ubrojimo devastirano zemljište otvorenih kopova pijeska i ugljena, površine komunalnog otpada, naselja s okućnicama, jezera i akumulacije vode.

U koloni 1 i 2 tablice 12 daje se broj i naziv kartirane jedinice zemljišta, a u koloni 3 zastupljenost u postotcima. Površine za svaku sustavnu jedinicu dane su u koloni 4, kategorije pogodnosti (boniteta) upotrebne vrijednosti u koloni 5, dok je površina u hektarima na razini kartirane jedinice dana u koloni 6. U koloni 7 dan je bonitet odnosno kategorija pogodnosti zemljišta za svaku kartiranu jedinicu.

Bonitet je dan na temelju boniteta dominantne zastupljenosti pojedine sustavne jedinice, a to je obično prva sustavna jedinica u kartiranoj jedinici tla.

44  

Tablica 12 Legenda pedološke karte poljoprivrednog zemljišta na području općine Livno

Broj kart. jedinice

Naziv kartirane jedinice i struktura

Zastupljenost ( % )

Površina sustavne

jedinice (ha)

Kategorija boniteta

Površina (ha)

Bonitet zemljišta

1 2 3 4 5 6 7 1

Koluvij karbonatni s prevagom sitnice Rendzina na dolomitu, karbonatna, šljunkovita Rendzina na laporu, karbonatna

50 30 20

328,55 197,13 131,42

IV VI V

657,1

IV

2 Koluvij, vertični karbonatni Rendzina na deluviju, karbonatna skeletoidna

80 20

116,48 29,12

IV V

145,6 IV

3 Koluvij, karbonatni s prevagom sitnice Rendzina na deluviju, karbonatna

60 40

366,30 244,20

IV V

610,5 IV

4

Koluvij, aluvijalno koluvijalni, karbonatni Koluvij karbonatni s prevagom skeleta Rendzina na deluviju, karbonatna

40 30 30

34,72 26,04 26,04

VI VI V

86,8

VI

5 Vapnenačko dolomitna crnica Rendzina na dolomitu, izlužena

70 30

411,39 176,31

VII VIII

587,7 VII

6 Vapnenačko dolomitna crnica 100 3.106,0 VII 3.106,0 VII 7 Vapnenačko dolomitna crnica

Rendzina na konglomeratu, izlužena 80 20

193,68 48,42

VII VII

242,1 VII

8

Vapnenačko dolomitna crnica Rendzina na konglomeratu, izlužena Rendzina na laporu, izlužena

60 20 20

627,42 209,14 209,14

VII VII VI

1045,7

VII

9 Rendzina na pijesku, karbonatna, pjeskovita Eutrično smeđe na pijesku, pjeskovito

90 10

644,76 71,64

IV IV

716,4 IV

10 Rendzina na pijesku, karbonatna, pjeskovita Rendzina na laporu i mekim vapnencima, izlužena i karbonatna Eutrično smeđe na laporu i mekim vapnencima

30 20,10 10,10 10,10

300,3 300,3 200,2 200,2

IV IV VI III

1.001,0

IV

11 Rendzina na deluviju, karbonatna, koluvijalna Rendzina na laporu, karbonatna

60 40

91,08 60,72

V IV

151,8 V

12 Rendzina na deluviju, karbonatna, šljunkovita 100 725,9 VI 725,9 VI 13 Rendzina na proluviju, karbonatna i izlužena, šljunkovita 70

30 450,24 192,96

VI VI

643,2 VI

14

Rendzina na deluviju i laporu, karbonatna, skeletoidna Eutrično smeđe na laporu i deluviju

40 40

10,10

297,28 297,28 148,64

IV IV III

743,2

IV

45  

1 2 3 4 5 6 7 15 Rendzina na laporu, karbonatna,vrlo plitka i plitka

Sirozem silikatno karbonatni na laporu 60 30 10

29,16 14,58 4,86

VII VII VII

48,6

VII

16 Rendzina na laporu, vrlo plitka i plitka

60 40

77,16 51,44

VII VII

128,6 VII

17 Rendzina na laporu, karbonatna, plitka 100 3.269,6 VII 3.269,6 VII

18 Rendzina na laporu, karbonatna, plitka i srednje duboka Eutrično smeđe na laporu

50 40 10

337,8 270,24 67,56

V IV III

675,6

V

19 Rendzina na laporu, izlužena, srednje duboka Rendzina na deluvij, karbonatna, šljunkovita

80 20

688,16 172,04

VI VI

860,2 VI

20 Rendzina na deluviju, izlužena Rendzina na deluviju, karbonatna Rendzina na laporu, izlužena Rendzina na laporu, karbonatna,srednje duboka i duboka

40 20 30 10

162,52 81,26 121,89 40,63

V V V IV

406,3

V

21 Rendzina na laporu, izlužena Rendzina na laporu, karbonatna Eutrično smeđe, na laporu

60 20 20

340,8 113,6 113,6

IV IV III

568,0

IV

22 Rendzina na laporu, izlužena i karbonatna

80 20

212,56 53,14

VI VI

265,7 VI

23 Rendzina na mekim vapnencima, izlužena Rendzina na mekim vapnencima, karbonatna Rendzina na mek. vapnencima, srednje duboka Rendzina na mek. vapnencima, plitka (vlažna)

40 30 20 10

1008,8 756,6 504,4 25,22

V V V V

2.522,0

V

24 Rendzina na trošini vapnenca,duboka i srednje duboka

60 40

19,92 13,28

VI VI

33,2 VI

25 Rendzina na troš. vap. posmeđena, sred.dub. Rendzina na troš. vap., izlužena, sred. duboka Rendzina na troš. vapnenca, posmeđena ,plitka Rendzina na trošini vapnenca izlužena, plitka

50 20 20 10

162,7 65,08 65,08 2,54

VI VI VI VI

325,4

VI

26 Rendzina na konglomeratu, izlužena Vapnenačko dolomitna crnica Smeđe na vapnencu, srednje duboko i duboko

50 30

10,10

101,0 60,6 40,4

VII VII VII

202,0

VII

27 Eutrično smeđe na laporu, pjeskuljasto Rendzina na laporu, pjeskuljasta Rendzina na pijesku,pjeskovita

50 30 20

1.189,3 713,55 475,7

III IV IV

2.378.5

III

28 Smeđe na vapnencu i dolomitu,duboko I srednje duboko Koluvij na fosilnom tlu, pjeskuljasti

40 20 40

92,72 46,36 92,72

VI VII V

231,8

VI

46  

1 2 3 4 5 6 7 29 Smeđe na vapnencu i dolomitu, koluvijalno

Rendzina na koluviju, izlužena i karbonatna, antropogenizirana tla

60 20 20

338,88 112,96 112,96

IV V V

564,8

IV

30 Eutrično smeđe na mekim vapnencima Rendzina na laporu, izlužena Rendzina na mekim vapnencim, izlužena

50 30 20

40,65 24,39 16,26

III IV VI

81,3

III

31 Humofluvisol, karbonatni, oglejejeni, ilovasti Humofluvisol karbonatni, oglejeni, pjeskoviti Močvarno oglejeno, mineralno, karbonatno Fluvisol karbonatno oglejeni

40 20 20 20

541,0 270,5 270,5 270,5

II III V IV

1.352,5

II

32 Močvarno oglejeno, mineralno, nekarbonatno I karbonatno Koluvij na fosilnom (močvarnom) tlu, pjeskulj.

40 30 30

308,8 231,6 231,6

V (II) V (II) V (II)

772,0

V (II)

33 Močvarno oglejeno, mineralno, karbonatno i nekarbonatno Koluvij, aluvijalno koluvijalni, karbonatno oglej.

50 40 10

1.286,5 1.029,2 257,3

V (II) V (II)

IV

2.573,0

V (II)

34 Močvarno oglejeno glinasto s podl.lapora Rendzina na laporu,karbonatna (vlažna)

90 10

279,9 31,1

VI(III) V

311,0 VI(III)

35 Močvarno oglejeno s podlogom lapora Rendzina na laporu, karbonatna (vlažna)

80 20

1.137,68 284,42

VI(III) VI(III)

1.422,1

VI (III)

36

Močvarno oglejeno,mineralno,karbonatno i nekarbonatno s podlogom lapora Rendzina na laporu, karbonatna i izlužena

40 30 30

1.293,52 970,14 970,14

V(II) V(II)

V

3.233,8

V (II)

37 Močvarno glejno,hipoglejno,karbonatno Fluvisol karbonatni na fosilnom tlu

70 30

741,16 317,64

V(II) IV(II)

1.058,8 V (II)

38 Močvarno glejno hipoglejno,nekarbonatno i karbonatno,nepotpuno hidromeliorirano

60 40

151,92 101,28

VI(III) VI(III)

253,2 VI (III)

39 Močvarno glejno hipoglejno,karbonatno Ritska crnica karb.i nekarb.s podl.lapora Fluvisol karbonatno oglejeni,ilovasti

60 20 20

159,9 53,3 53,3

V(II) V (II) IV (II)

266,9

V (II)

40 Močvarno glejno hipoglejno, mineralno karbonatno,nepotpuno meliorirano

100 163,9 VI(III) 163,9 VI (III)

41 Močvarno glejno amfiglejno,humozno I mineralno s podl.lapora i laporne gline

80 20

1.492,32 373,08

VI(III) VI(III)

1.865,4 VI(III)

42 Močvarno glejno amfiglejno, humozno, karbonatno vertično s podlogom lap. gline Močvarno glejno hipoglejno, min. nekarb.

70 30

597,8 256,2

VI(IV)

854,0

VI(IV)

43 Tresetno glejno amfiglejno, na podl. lap. gline Niski treset, plitki, nepotpuno hidromelioriran

90 10

1.598,85 177,65

VI(III) VI(III)

1.776,5 VI (III)

47  

1 2 3 4 5 6 7 44 Niski treset, plitki

Niski treset, srednje duboki i duboki Niski treset duboki, nepotpuno hidromeliorir. Tresetno glejno tlo

40 10 30 20

679,92 169,98 509,94 339,96

VI(III) VI(III) VI(III) VI(III)

1.699,8

VI (III)

UKUPNO 40.627,5 40.627,5 45 Kopovi pijeska 39,5 VIII 46 Kopovi ugljena 71,0 VIII 47 Deponij komunalnog otpada 8,0 VIII 48 Jezera i akumulacije vode (poljoprivr. prostor) 94,3 VIII 49 Naselja 1.566,2 VIII 50 Šume unutar poljoprivrednog prostora 2.730,7 VII

SVEUKUPNO ZA ZONU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA 45.137,2 Napomena: Površina kartiranih jedinica broj 45 do 50 odnosi se samo na njihovu površinu unutar zone poljoprivrednog zemljišta.

48  

6. KARTA UPOTREBNE VRIJEDNOSTI POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA OPĆINE LIVNO

Karta upotrebne vrijednosti zemljišta svakog područja istraživanja predstavlja temeljni dokument gospodarenja zemljištem u poljoprivredi, šumarstvu, urbanizmu, građevinarstvu i zaštiti zemljišta od nenamjenskog korištenja. Ona razvrstava zemljište u osam (8) kategorija upotrebne vrijednosti, od kojih se prve četiri odnose na poljoprivredno obradivo tlo, a druge četiri kategorije pretežno na livadna, pašnjačka i šumska tla. Tu dakako spadaju i hidromorfna tla koja u ovom trenutku nisu u funkciji obrade, ali se određenim melioracijskim mjerama mogu dovesti do obradivosti. Kvaliteta istih tala opada od kategorije I do kategorije VIII. Dakle, I kategoriju upotrebne vrijednosti predstavljaju tla s najboljim pedofizikalnim, pedokemijskim i morfološkim značajkama. Temeljne značajke sustavnih jedinica koje utječu na kategoriju pogodnosti zemljišta daju se u tablici 11.

Kvaliteta tla uključuje više različitih osobina, a to su:

1. Dubina tla. Ona je svakako jedna od najvažnijih značajki. Naime, što je dubina tla veća to su tla bolja, uz uvjet da su im povoljne i druge značajke kao na primjer vodozračni odnos, propusnost, reakcija tla, tlo bez stijena i kamena i dr.

2. Tekstura je jedna od glavnih pedofizikalnih osobina. Najpovoljnija je svakako ilovasta tekstura, a vrijednosti tla opadaju prema glinastoj i pjeskovitoj teksturi. Prisutnost skeleta također smanjuje plodnost tla, ali i ukupnu dubinu tla za onoliko centimetara koliki je udio skeleta.

3. Struktura je značajna jer regulira vodozračne odnose. Posebno je značajna njezina stabilnost, pa su posebno povoljna ona tla koja imaju stabilnu strukturu što je slučaj prvenstveno kod humusno-akumulativnih tala.

4. Nagib je vanjsko obilježje kvalitete, jer utječe na mogućnost obrade, intenzitet erozije i dubinu tla. Najbolja su svakako tla na ravnom terenu. Na tlima ravnih terena ima najmanje negativnih pojava, nema erozije i tla su obično dublja nego drugdje.

5. Prirodna dreniranost je skupna osobina ocjeditosti tla odnosno zemljišta, a rezultanta je nagiba, propusnosti tla za vodu, tipološke vrijednost tla i dr. Najpovoljnija tla imaju dobru do umjereno dobru prirodnu dreniranost. Takva tla dobro propuštaju, ali i zadržavaju vodu u tlu, kao bitnu kariku plodnosti tla.

6. Stjenovitost uvelike utječe na proizvodnu sposobnost tla. Kao vanjsko obilježje terena posebno se javlja na mezozojskim karbonatnim stijenama vapnenca i dolomita. Smatra se da zemljišta koja imaju preko 10% stjenovitosti nisu pogodna za oranične kulture, prvenstveno žitarice. U tlima u mediteranskom području taj postotak može biti i viši ako su u pitanju masline i smokve, ali taj primjer ovdje ne dolazi u obzir. Prostori sa niskom stjenovitošću mogu se koristiti za pašnjake, dakle stočarsku krmu.

49  

7. Kamenitost kao ograničavajuća osobina plodnosti češći je slučaj na istraživanom prostoru. Njezina prisutnost umnogome smanjuje plodnost tla. Razrede kamenitosti i stjenovitosti razradili su autori ove studije u sveučilišnom udžbeniku Višenamjensko vrednovanje zemljišta i racionalno korištenje prostora (Bogunović i Ćorić, 2014.)

8. Poplave su ograničavajući čimbenik koji se često javlja na zemljištima Livanjskog polja. Naime, Livanjsko polje nije hidrotehnički i melioracijski uređeno za poljoprivrednu proizvodnju. Zato su na mnogim tlima prisutne trajne poplave. Livanjsko polje zahtjeva temeljitu regulaciju rijeka i potoka, jer postojeća razina odvodnje uopće ne zadovoljava. Ovo se pitanje mora razmatrati interdisciplinarno (energetski stručnjaci, agronomi, hidrotehničari s ekonomistima) i na taj način odrediti što treba napraviti s Livanjskim poljem i zemljištem. Parcijalna rješenja koja su do sada urađena, apsolutno ne zadovoljavaju.

9. Na kraju treba istaknuti i tipološku pripadnost pojedinih tala, koja nosi određenu razinu plodnosti. Međutim, za tla koja su ugrožena prekomjernom saturacijom vodom, nisu važne kemijske značajke tla kao što je pH, sadržaj humusa i dušika, opskrbljenost fiziološki aktivnim fosforom i kalijem, već je značajna popravka vodozračnih odnosa, kao preduvjeta uopće optimalne biljne proizvodnje. Naime, na uvjetno rečeno uređenim hidromelioriranim tlima utvrdili smo da su i nakon melioracija postojeća hidromorfna močvarna tla nepogodna za oraničnu biljnu proizvodnju, pa je takva tla najbolje zaobići u intenzivnoj ratarskoj proizvodnji i proizvodnji krme.

Stvarna i potencijalna vrijednost tla odredit će buduću vrijednost svakog tipa i niže sustavne jedinice. Njihovo vrednovanje i korištenje u budućnosti treba biti regulirano i zakonskim aktima na razini Županije i Općine. Zato je izrada ove studije značajna za potrebe izrade Prostornog plana općine Livno (PPOL). Naime, na temelju izrađene bonitetne karte, odnosno karte upotrebne vrijednosti, svakom zemljištu odredit će se njegova stvarna i potencijalna vrijednost kao osnovica za zaštitu i čuvanje tala od nenamjenskog korištenja.

Karta upotrebne vrijednosti odredit će funkciju tla i zaštititi ga od neopravdane prenamjene u drugu svrhu izvan poljoprivrede. Poznato je da se sukladno Zakonu trebaju zaštititi I, II, III i IV kategorija zemljišta te ona potencijalna koja bi se eventualnim melioracijama mogla privesti u bolje razrede boniteta. Za ostvarenje toga cilja ova karta upotrebne vrijednosti pruža neophodne informacije prostornim planovima koji će svakoj bonitetnoj kategoriji dati optimalnu ulogu, a u zaštiti i preporukama će se dati prioriteti zaštite i čuvanja zemljišta.

6.1. Kriteriji vrednovanja upotrebne vrijednosti zemljišta Na temelju navedenih osobina koje su značajne za određivanje kvalitete tla, izvršeno je bonitiranje tla odnosno zemljišta svake pojedinačne sustavne jedinice. U postupak bonitiranja o obzir su uzete sve važne značajke koje predviđa Jedinstvena metodologija za razvrstavanje poljoprivrednog zemljišta u kategorije pogodnosti na temelju istoimenog Pravilnika.

Bonitiranjem zemljišta određuje se stupanj pogodnosti zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju, bez obzira na dosadašnji način korištenja, a karta upotrebne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta obvezujući je akt pri izradi prostornih, urbanističkih i regulacijskih planova i načina

50  

korištenja zemljišta u funkciji održivog razvoja.

Za utvrđivanje upotrebne vrijednosti (boniteta) izvršeno je bonitiranje zemljišta uvažavajući sve kriterije koji su relevantni za njegovo vrednovanje. Razvojni stupanj tla predstavlja evolucijsko genetski stadij tla, a utvrđuje se na temelju bitnih unutarnjih značajki tla, kao što su efektivna dubina odnosno mogućnost zakorjenjavanja biljaka, prirodna dreniranost koja određuje i stupanj vlažnosti, reakcija tla u vodi, razina podzemne vode, dubina glejnog horizonta i prijelaza gornjeg horizonta u zdravicu, kao evolucijsko genetskog razvojnog procesa u tlu.

Rasponi razvojnih stupnjeva tla kreću se od najboljeg, prvog razvojnog stupnja s najpovoljnijim fizikalnim i kemijskim osobinama tla i optimalno dubokim zakorjenjavanjem biljaka, do najlošijeg sedmog razvojnog stupnja s najplićom efektivnom dubinom tla. Za bonitiranje općeg boniteta tla važni su tekstura i geološko podrijetlo, koje smo obradili u prethodnom poglavlju.

Klima se boduje u rasponu od 1 do 10 bodova. Utvrđuje se unutar klimatsko-vegetacijskih područja odnosno potpodručja grupiranih po meteorološkim postajama, na temelju klimatskih elemenata kao što su srednje godišnje temperature zraka, srednje godišnje količine padalina i srednje količine padalina u vegetacijskom razdoblju. Pravilnikom je određeno da se Livanjsko područje boduje s 4 do 6 bodova, što pokazuje da je klima umjereno ograničenje za poljoprivrednu proizvodnju šireg spektra kulturnih biljaka.

Najviše bodova prema reljefu imaju tla koja su na potpuno ravnom reljefu, bez nagiba (10 bodova), a najmanje su bodovana tla na vrletnim padinama (preko 65%) (1 bod). Za ukupni bonitet važni su i korekcijski čimbenici koji su prisutni na danom prostoru, a to su stjenovitost, kamenitost, poplave, otvorenost prostora odnosno izloženost vjetrovima. Pravilnikom su određeni korekcijski čimbenici za veličinu i oblik parcele, ali ti parametri nisu uzeti u obzir jer se na ovoj razini kartiranja (M1:25.000) pojedine čestice nisu mogle izdvojiti. S obzirom na njihovu malu vrijednost, taj korekcijski čimbenik ne sudjeluje odlučujuće na konačan bonitet.

Na temelju iznesenih kriterija vrednovanja u tablici 13 naveli smo način obračuna boniteta pojedinih sustavnih jedinica koje smo vrednovali na temelju osobina svake sustavne jedinice tla.

51  

Tablica 13 Kategorije upotrebne vrijednosti (boniteta)sustavnih jedinica tla područja poljoprivrednog zemljišta općine Livno

Kriteriji za bonitiranje tla Bodovi za klimu i reljef Negativni postotci poena(bodova) (Snp) Bonitetna vrijednost zemljišta

Šifra Razvojni

stupanj Geološko podrijetlo Tekstura

Okvirni bodovi Klima Reljef

Bodovi općeg

boniteta Stjenovitost Kamenitost Poplave Ostali

korekcijski čimbenici

Bod

prema Snp Bodovi Razred i

podrazred Kategorija

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 1 6 laporac IG 29-34 4-6 6-7 29 2 1 0 3 2 27 71 VII

2 4 aluvij GI 47-58 4-6 10 59 0 0 0 3 2 53 42 IV

3 2 aluvij G 59-70 4-6 10 62 0 0 12 0 7 55 42 IV

4 4 aluvij GI 47-58 4-6 9 48 0 6 12 3 10 38 61 VI

5 3 aluvij GI 59-70 6-8 10 67 0 0 22 0 14 53 42 IV

6 3 deluvij GI 59-70 4-6 8-9 51 0 0 0 5 4 47 51 V (II)

7 5 deluvij GI 41-46 4-6 7-8 40 0 3 0 0 1 39 61 VI

8 6 litogeno I 23-28 4-6 6-7 26 66 4 0 0 8 18 72 VII

9 5 deluvij GI 41-46 4-6 8-9 44 0 5 0 0 2 42 52 V

10 5 deluvij GI 41-46 4-6 8-9 44 0 5 0 0 2 42 52 V

11 4 deluvij GI 47-58 4-6 8-9 46 0 4 0 0 2 45 51 V

12 4 deluvij GI 47-58 4-6 7 43 0 18 0 0 8 35 61 VI

13 4 deluvij GI 47-58 4-6 8 46 0 18 0 0 8 34 62 VI

14 4 proluvij GI 47-53 4-6 8 46 0 18 0 0 8 34 62 VI

15 2 deluvij GI 71-82 4-6 9 58 0 4 0 0 2 56 42 IV

16 1 aluvij PI 83-94 4-6 9 63 0 0 0 3 2 61 41 IV

17 2 lapor IG 59-70 4-6 10 57 0 0 0 3 2 55 42 IV

18 5 lapor IG 35-40 4-6 8 37 8 3 0 3 5 32 52 V

19 7 lapor GI 23-28 4-6 4-5 24 0 28 0 1 7 17 72 VII

20 6 lapor GI 29-34 4-6 4-5 29 3 1 0 1 2 27 52 V

21 3 lapor GI 53-64 4-6 9 51 0 0 0 3 2 49 51 V

52  

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 22 4 lapor IG 41-46 4-6 10 48 0 0 0 3 2 46 52 V

23 4 lapor IG 41-46 4-6 10 48 0 0 0 3 2 46 52 V

24 5 lapor IG 35-40 4-6 10 45 0 0 0 3 1 44 52 V

25 4 lapor GI 41-52 4-6 9 45 0 0 0 3 1 44 52 V

26 4 lapor GI 41-52 4-6 10 48 0 0 0 3 1 47 61 VI

27 4 lapor GI 41-52 4-6 10 48 0 0 0 3 1 47 61 VI

28 4 litogeno IG 35-46 4-6 8 40 10 5 0 3 7 33 62 VI

29 3 litogeno IG 47-58 4-6 8 46 6 12 0 3 10 36 61 VI

30 3 litogeno IG 47-58 4-6 8 46 6 12 0 3 10 36 61 VI

31 3 litogeno IG 47-58 4-6 8 46 8 14 0 3 12 34 62 VI

32 4 litogeno IG 35-46 4-6 7 38 6 10 0 3 7 31 62 VI

33 5 litogeno IG 29-34 4-6 7 34 52 8 0 3 21 13 72 VII

34 5 litogeno IG 29-34 4-6 7 34 16 4 0 3 8 26 71 VII

35 1 lapor GI 77-82 4-6 10 67 0 0 0 3 2 65 32 III

36 1 lapor PI 77-88 4-6 10 71 0 0 0 3 2 69 32 III

37 1 aluvij GI 83-94 4-6 8 73 0 0 0 3 3 70 32 III

38 2 aluvij GI 71-82 4-6 10 68 0 0 0 3 2 66 32 III

39 1 aluvij IP-P 65-76 4-6 9 65 0 0 0 3 2 63 41 IV

40 3 litogeno IG 47-58 4-6 4-5 36 15 3 0 3 8 28 71 VII

41 2 litogeno IG 59-64 4-6 4-5 38 15 3 0 3 8 30 62 VI

42 1 litogeno GI 59-64 4-6 6-8 55 2 0 0 3 2 53 42 IV

43 1 aluvij GI 89-100 4-6 10 75 0 0 24 3 20 55 42 IV (II)

44 1 aluvij I 89-100 4-6 10 75 0 0 24 3 20 55 42 IV (II)

45 1 aluvij I 89-100 4-6 10 75 0 0 31 0 21 54 42 IV (II)

53  

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 46 1 aluvij PI-IP 83-94 4-6 10 73 0 0 2 0 2 71 31 III

47 1 aluvij I 89-100 4-6 10 82 0 0 2 0 2 80 22 II

48 4 aluvij IG 47-53 4-6 10 56 0 0 0 3 7 42 50 V (II)

49 4 aluvij IG 47-53 4-6 10 56 0 0 0 3 7 41 51 V (II)

50 4 aluvij IG 41-52 4-6 10 53 0 0 17 3 11 42 52 V (II)

51 4 aluvij IG 41-52 4-6 10 53 0 0 17 3 11 42 52 V (II)

52 5 aluvij IG 35-40 4-6 10 42 0 0 20 3 10 32 62 VI (III)

53 4 aluvij IG 41-52 4-6 10 53 0 0 20 3 12 41 52 V (II)

54 5 aluvij IG 35-40 4-6 10 42 0 0 12 3 6 36 61 VI (III)

55 5 aluvij G 35-40 4-6 10 42 0 0 0 3 2 40 61 VI (III)

56 5 aluvij G 35-40 4-6 10 42 0 0 0 3 2 40 61 VI (III)

57 5 aluvij G 35-40 4-6 10 42 0 0 0 3 2 40 61 VI (III)

58 5 aluvij G 35-40 4-6 10 42 0 0 0 3 2 40 61 VI (III)

59 6 aluvij G 29-34 4-6 10 41 0 0 0 3 2 39 61 VI (IV)

60 6 aluvij T 23-34 4-6 10 37 0 0 0 3 2 35 61 VI (III)

61 6 aluvij T 23-34 4-6 10 36 0 0 0 3 2 34 62 VI (III)

62 6 aluvij T 23-34 4-6 10 36 0 0 0 3 2 34 62 VI (III)

54  

6. 2. Kategorije upotrebne vrijednosti tla Temeljem naprijed navedenih podataka evidentno je kako je na području općine Livno vrlo malo dobrih poljoprivrednih zemljišta. Naime, istraživanjem na području općine Livno nisu utvrđena najbolja poljoprivredna zemljišta I kategorije boniteta.

Najbolja kategorija pogodnosti zemljišta utvrđena na području općine Livno je II kategorija boniteta zemljišta koju treba strogo čuvati za proizvodnju povrća i cvijeća, jer iz podzemne vode imaju vodu za natapanje. Ova tla odnosno zemljišta nalaze se uz samo općinsko središte, naseljeno mjesto Livno, gdje je najveći pritisak za urbanu izgradnju. Upravo to pričinjava poteškoću, jer se urbani sadržaji općinskog središta ne bi smjeli širiti prema ovim zemljištima, već istočno i jugoistočno prema zemljištima lošijeg boniteta. Zemljišta II kategorije nalaze se i ispod naseljenih mjesta Guber i Zabrišče (sjeverozapadno) te na području naseljenog mjesta Komorani. Ukupna površina ovih tala (II kategorije boniteta) na području općine Livno iznosi svega 1.352,5 ha što predstavlja 1,37% ukupne površine općine Livno.

Zemljišta III bonitetne kategorije također treba strogo čuvati za primarnu proizvodnju hrane, posebno za proizvodnju ratarskih kultura i krme. Ukupna površina dobrih tala ove kategorije iznosi 2.459,8 ha što čini 2,50% od ukupne površine Općine. Većina tala ove kategorije nalazi se uz zapadni obod Livanjskog polja (na potezu ispod naseljenih mjesta Lipa –Prolog, Čaić - Donji Rujani, Čaprazlije - Provo te ispod Sajkovića.

Temeljem naprijed navedenih podataka vidljivo je kako na području općine Livno ima svega 3,87% dobrih poljoprivrednih zemljišta, prvenstveno za ratarske i povrćarske kulture.

IV kategorija pogodnosti zemljišta za oraničnu proizvodnju ima velika ograničenja u biljnoj proizvodnji. Ukupna površina ove kategorije zemljišta iznosi 5.006,4 ha što čini 5,1% ukupne površine Općine. Prema Zakonu i ova tla treba čuvati, iako po prioritetu zaštite i čuvanja stoje na kraju. Naime, najstroža zaštita treba biti za zemljišta II kategorije, potom III kategorije i na kraju IV kategorije zemljišta. Analizirajući prostor gdje dolaze zemljišta IV kategorije, a to su uglavnom svi rubni pojasevi, s rendzinom kao tipom tla, koji dolaze na nagnutim terenima uz rubne putove. Uz njih su se razmjestila i skoro sva sela livanjskog područja te je neminovno priznati gradnju kuća na tom području, jer one zapravo stoljećima postoje.

V kategorija je ograničena u upotrebi i općenito manje prikladna za oraničnu proizvodnju, iako se i na takvim površinama proizvode ratarske i druge kulture. Ova su tla najviše korištena kao livade košanice. Zauzimaju površinu od 3.755,7 ha. U ovoj kategoriji kudikamo su značajnija hidromorfna tla iz V(II) kategorije zemljišta jer, poslije regulacijskih mjera i odvodnje hidromelioracijama, mogu postati jako dobra zemljišta II bonitetne kategorije. Pri izvedenoj i potpunoj regulaciji rijeka i rječica, podignutim nasipima i obrani od poplava, te izgrađenoj detaljnoj odvodnji kanalskom mrežom i cijevnom drenažom, većinu ovih tala moguće je učiniti vrlo dobrim pa će se tim mjerama moći poboljšati do naznačene kategorije. Pitanja odvodnje ovih tala ne mogu se parcijalno i stihijski rješavati, već u sklopu rješavanja čitavog prostora (polja) s vrlo temeljitim rješenjima koja će biti u službi i energetike i poljoprivrede. Naime, ono što je dosada izvedeno na području čitavog Livanjskog polja za poljoprivredu je nedostatno i nepotpuno te iziskuje vrlo velike poljoprivredne zahvate i radove odvodnje, pri čemu treba voditi računa i o akumulacijama vode za navodnjavanje poljoprivrednih kultura unutar, a posebno uz rubne dijelove polja. To ne može napraviti sama Županija niti Općina, te takve poslove treba

55  

uraditi država uz eventualnu pomoć iz europskih fondova. Teško će to biti izvesti jer zemljišna politika EU ide u drugom pravcu, prema intenziviranju proizvodnje na postojećim površinama, a ne na osvajanju novih površina. Rezerve potencijalno dobrih površina su značajne i u kategoriji V(II) iznose 7.904,5 ha što su sa stajališta korištenja poljoprivrednih tala u općini Livno vrlo respektabilne potencijalne poljoprivredne površine.

Po načinu regulacije i uređenja poljoprivrednih površina, u ovu problematiku se mogu ubrojiti i tla kategorije VI(III). Međutim, tu imamo ograničena tla s izrazito nepovoljnijim pedofizikalnim osobinama pa će rezultati odvodnje i uspješnosti nakon melioracija biti manji. To su tla koja su dijelom odvodnjena, ali uspjeh odvodnje izostaje zbog ograničavajućih osobina tla. Površina ove kategorije tala iznosi 7.491,9 ha. Dio tala koja smo također uvrstili u VI(IV) kategoriju jesu ona koja imaju još veća ograničenja u vodozračnom odnosu, posebno glinaste teksture, vertičnosti ili previsoke podzemne vode, pa ni najkvalitetnije melioracije neće riješiti problem. Dakle, kod ovih tala problem suvišnog vlaženja i nepovoljnog vodozračnog odnosa neće riješiti niti najdetaljnija cijevna drenaža. Također, na tim tlima postmelioracijska faza eksploatacije neće biti pouzdana niti će se postići zadovoljavajući prinosi. Najbolje je da tla ove kategorije u sustavu melioracijskih rješenja zaobiđemo i ostavimo na razini pašnjaka odvodnjenih samo otvorenom kanalima. Svako drugo rješenje nije optimalno, vrlo je skupo i neisplativo. Površina tala VI(IV) kategorije iznosi 854,0 ha.

Zemljišta VI kategorije u automorfnom razdjelu ograničena su dubinom tla i/ili skeletnošću i/ili stjenovitošću i/ili nagibom. Takva zemljišta najbolje je prepustiti prirodnim pašnjacima, iako imamo primjera da su se neka od ovih tala i obrađivala. S obzirom na nižu bonitetnu vrijednost, ova se tla mogu koristiti za sve urbane potrebe. Površina ove kategorije tala iznosi 3.172,2 ha

VII kategorija zemljišta jesu tla izvan poljoprivredne proizvodnje. To su vrlo plitka i skeletna tla na vrletnim nagibima s vrlo visokom stjenovitošću. Izuzev ekstenzivnih pašnjaka i pašarenja stoke sitnog zuba, nemaju veći značaj u poljoprivredi. Ova se tla pogotovo mogu koristiti za sve urbane potrebe ako svojim položajnim značajkama odgovaraju kriterijima za te potrebe. To su najrasprostranjenija tla općine Livno s površinom od 8.630,3 ha. Treba imati na umu da sva tla ostalog područja, gora i planina, spadaju u ovu kategoriju.

Zemljišta VIII kategorije i nisu poljoprivredna tla već tu kategoriju čine otvoreni kopovi šljunka, ugljena, pijeska, kamena i površina na koje se nanosi komunalni otpad. Ova kategorija zahtjeva mjere sanacije za koje je potreban poseban projekt uređenja takvih prostora. Ovoj kategoriji mogli bi pribrojiti i urbana tla naselja i grada Livna.

Na karti upotrebne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta na području općine Livno u mjerilu M 1:25.000 prikazana je rasprostranjenost navedenih kategorija zemljišta. Karta je izrađena u digitalnom obliku istovjetno kao i pedološka karta i može se koristiti uvažavajući sve postulate geografsko-informatičke tehnologije (GIS). Umanjena preslika Karte upotrebne vrijednosti po kategorijama daje se u slici 4, a legenda te karte s površinama i kategorijama u tablici 14 .

Slika 4 Karta upotrebne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta na području općine Livno M1:25.000

56  

57  

Tablica 14 Legenda karte upotrebne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta na područja općine Livno

Kategorija zemljišta Kartirane jedinice Preporuke uređenja i mjere popravke tla Površina u ha

Sudjelovanje površine kategorije u odnosu sveukupnu površinu

Općine (%) 1 2 3 4 6 II 31 Standardne mjere agrotehnike 1.352,5 1,3

III 27, 30 Standardne mjere agrotehnike. Pojačana gnojidba mineralnim gnojivima. 2.459,8 2,5

IV 1, 2, 3, 9, 10, 14, 21, 29

Produbljivanje profila riperanjem i pojačana gnojidba mineralnim i organskim gnojivima. 5.006,6 5,1

V 11, 18, 20, 23 Korištenje za livade i pašnjake. Niska gnojidba s mineralnim gnojivima,pretežito dušičnim. 3.755,7 3,8

V (II) 32, 33, 36, 37, 39

Regulacijska odvodnja vodotoka. Obrana od poplava, osnovna i detaljna odvodnja. 7.904,5 8,0

VI 4, 12, 13, 19, 22, 24, 25, 28

Standardno korištenje za livade i pašnjake. Niska gnojidba dušičnim gnojivima. 3.172,2 3,2

VI (III) 34, 35, 38, 40, 41, 43, 44

Intenzivna odvodnja, regulacija vodotoka,obrana od poplava, osnovna i detaljna odvodnja. 7.491,9 7,6

VI (IV) 42 Zadržati razinu postojećeg načina korištenja za livade i pašnjake. 854,0 0,9

VII 5, 6, 7, 8, 15, 16, 17, 26

Korištenje za pašnjake stoke sitnog zuba. Uobičajeni način korištenja. 8.630,3 8,7

Ukupno: 40.627,5 45, 46, 47 Sanacija otvorenih kopova i deponija 118,5 0,1

VIII 48, 49, 50 4391,2

Ukupno za zonu poljoprivrednog zemljišta 45.137,2 41,2 Šume, šumska tla i ostalo 57.913,5 58,8

Sveukupna površina Općine 98.541,0 100,0

Slikom 5 prikazana je prostorna distribucija agrozona na području Općine prema utvrđenom stanju poljoprivrednog zemljišta.

Slika 5 Prostorna distribucija agrozona na području općine Livno

prema utvrđenom stanju poljoprivrednog zemljišta

U budućnosti, nakon provođenja preporučenih mjera uređenja i popravke za V(II) i VI(III) kategoriju zemljišta značajno bi se povećala površina zemljišta prve I agrozone.

58  

59  

7. ZEMLJIŠNO INFORMACIJSKI SUSTAV POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA OPĆINE LIVNO

Poznato je da je za planiranje održivog razvoja i racionalnog korištenja prostora danas potrebno raspolagati velikim brojem kvalitetnih i pouzdanih informacija o zemljišnim resursima, temeljem čega je onda moguće donošenje pravovremenih i ispravnih odluka. Put do takvih informacija do nedavno je bio dosta kompleksan, te je iziskivao puno rada i vremena. Međutim, danas je zahvaljujući prije svega GIS tehnologiji, moguće izraditi odgovarajuće namjenske Informacijske Sustave s bazama podataka na temelju kojih je onda moguće na relativno jednostavan i vrlo brzi način doći do potrebnih informacija. Namjenski informacijski sustavi (GIS) predstavljaju danas temeljnu osnovu za racionalno gospodarenje zemljišnim resursima i to kako na globalnoj razini, tako i kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ali svake pojedine općine. Pored toga, višenamjenski Informacijski Sustavi danas postaju jedna od temeljnih pretpostavki održivog razvitka.

U nastavku prikazujemo strukturu Zemljišnog Informacijskog Sustava (ZIS-a) općine Livno, koji je izrađen na način da ima višenamjensku funkciju tako da može poslužiti, kako za potrebe daljnjeg razvoja poljoprivrede tako i za ostale djelatnosti kao što su zaštita okoliša, šumarstvo, vodno gospodarstvo i druge.

7.1. Struktura Zemljišnog Informacijskog Sustava (ZIS-a) Zemljišni Informacijski Sustav općine Livno, podijeljen je na tri direktorija. U prvom direktoriju nalaze se granica Općine te skenirane topografske karte. U drugom direktoriju nalaze se pedološke karte s više baza podataka za kartirane jedinice tla vezane uz značajke kartiranih jedinica i njihovu upotrebnu vrijednost. U trećem direktoriju nalaze se podatci o lokacijama pedoloških profila, poluprofila i sondi.

60  

Tablica 15 Struktura Zemljišnog Informacijskog Sustava (ZIS) općine Livno

Naziv

Naziv osnovnih direktorija

Naziv izrađenih digitalnih podataka ili podloga te karata s bazama podataka

Podatci koji se mogu dobiti korištenjem GIS-a s pripadajućim bazama podataka za kartirane jedinice (poligonalne ili točkaste strukture)

Granica općina (poligonski sadržaj) Površina, opseg, naziv (shp file) Topografski podatci i podaci potrebni za

tisak karti Skenirane i georeferencirane topografske karte mjerila M1:25.000 JPEG format, 5 karti

Pedološka karta općine Livno (poligonski sadržaj) Površina, opseg, broj kartiranih jedinica tla, naziv sistematskih jedinica tla i % zastupljenosti

Pedološka karta općine Livno s bazom podataka za značajke kartiranih jedinica tla (poligonski sadržaj)

Površina, opseg, broj i naziv kartiranih jedinica tla, te podaci za matični supstrat, stjenovitost, kamenitost, nagib terena, dreniranost tla i ekološku dubinu tla

Osnovni i namjenski

interpretirani podatci vezani za pedološku kartu

odnosno kartirane jedinice tla Pedološka karta upotrebne vrijednosti

poljoprivrednog zemljišta općine Livno s bazom podataka vezanih uz upotrebnu vrijednost zemljišta

Površina, opseg, broj i naziv kartiranih jedinica tla, te podaci za kategoriju boniteta (upotrebne vrijednosti) sistematske i kartirane jedinice tla

Karta rasprostranjenosti pedoloških profila (točkasti sadržaj) Broj pedološkog profila i naziv tipa tla

Karta rasprostranjenosti pedoloških poluprofila (točkasti sadržaj) Broj pedološkog poluprofila

ZEMLJIŠNI INFORMACIJSKI

SUSTAV Podatci vezani uz

pedološke profile, poluprofile i sondi

Karta rasprostranjenosti pedoloških sondi (točkasti sadržaj) Broj pedološke sonde

61  

7.2. Način računalnog korištenja Iz jedinstvene GIS baze podataka pomoću programskog paketa ArcView moguće je dakle putem pretraživanja doći do svih podataka koji su navedeni u tablici 15. Navedeni programski alat proizvod je programske kuće ESRI, Redlands, Kalifornija. Namijenjen je krajnjem korisniku. Pored toga, moguće je postavljati i razne upite koji su u vezi s navedenom bazom, a na koje se odgovarajući odgovori mogu vrlo brzo dobiti. Omogućeno je pretraživanje baze podataka po pojedinim značajkama na temelju kartografske jedinice ili njezinih značajki. Svi podatci navedeni u bazama u informacijskom sustavu omogućuju izradu tematskih karata po svim podatcima, a zatim vršenje inventarizacije površina po svim navedenim značajkama i osobinama.

62  

8. STOČARSTVO KAO PRIORITETNI GOSPODARSKI PROGRAM

U objavljenoj studiji Agroekološkog vrednovanja prostora Hercegbosanske županije (Husnjak i sur., 2009) istaknuto je kako je stočarstvo u tom kraju glavni poljoprivredno gospodarski program, pa su tamo detaljno dane upute što treba raditi u tom pogledu.

S ciljem što boljeg korištenja zemljišta za razvoj stočarstva, ovdje će se ponoviti neke preporuke. Stočarstvu treba podrediti sve druge grane poljoprivredne proizvodnje, a posebno ratarsku proizvodnju.

8.1. Ratarstvo u funkciji stočarske proizvodnje Ratarska proizvodnja žitarica, krmnog bilja i djetelinsko-travnih smjesa jedina je grana poljoprivredne proizvodnje kojoj odgovaraju klimatski uvjeti ovog gorsko-planinskog kraja. Riječ je o tradicionalnoj grani poljoprivrede ovog kraja koja se i danas primjenjuje, iako smo svjedoci da je proizvodnja žitarica i krmnog bilja iz godine u godinu manja.

Proizvodnja pšenice, raži, zobi i ječma trebala bi naći interes u stočarstvu, ali i u proizvodnji sjemena. Proizvodnja pivarskog ječma iz tog klimata sigurno bi podigla interes za proizvodnju piva koje bi moglo postati brend toga gorskog područja. Proizvodnja kukuruza treba biti u funkciji stočarstva odnosno proizvodnje silaže za tov junadi te proizvodnju mlijeka i mesa. Zbog donekle surovih klimatskih uvjeta, proizvodnju kukuruza treba temeljiti na usjevima kraće vegetacije, grupe 100 ili eventualno za silažu iz grupe nešto dulje vegetacije, grupe 200 odnosno 300. Uz stočarstvo je moguće uskladiti i proizvodnje cvijeća i povrća koje već imaju tradiciju na razini Općine. Naime, stajski gnoj iz stočarske proizvodnje osnovno gnojivo za proizvodnju povrća i cvijeća, te jagodastog voća te tu vrstu proizvodnje treba razvijati s obzirom na odgovarajuće klimatske uvjete.

Za proizvodnju ratarskih kultura treba se držati uobičajenih normativa obrade i gnojidbe. Naime, obrada u jesen jako je značajna za eliminiranje korova iz tla, posebno na uravnjenim terenima. Zbog erozije, na padinama se obrada može vršiti pred sjetvu ili za ozimine u jesen odnosno za jarine u proljeće.

Gnojidbu treba podesiti razini hranjiva u tlu. Prema našim istraživanjima, razina humusa i dušika posebno zadovoljava, a sadržaj fiziološki aktivnog kalija na donjoj je granici dostatnosti. Utvrđene količine fiziološki aktivnog fosfora vrlo su niske, ali nas to ne treba previše zabrinjavati jer su to većinom karbonatna tla koja u analizama ne pokazuju sve rezervne količine fosfora. Zato s gnojidbom fosfornim gnojivima (superfosfatima) ne treba pretjerivati, već gnojidbu izvršiti kompleksnim gnojivima NPK omjera u korist onog hranjiva za kojeg se analizom utvrdi da je u nedostatku.

63  

Livanjska općina te čitava Hercegbosanska županija imaju odlične mogućnosti za organsku proizvodnju. Cijelo područje nema razvijenu industriju, a zagađivači i različite vrste zagađenja relativno se lako mogu svesti na prihvatljivu razinu i držati pod kontrolom. Mogućnost za ekološku proizvodnju povrća, voća, žitarica, krmnog bilja te mlijeka i mesa je velika. Da bi se proizvodnja zasnivala i odvijala s pozitivnim ekonomskim rezultatom te imala tržište, traži se dobro organizirana proizvodnja, poštivanje odgovarajućih kriterija te educiranost proizvođača. U Bosni i Hercegovini organska se proizvodnja tek razvija, ali iz godine u godine je sve raširenija. Ovaj segment trebao bi biti i strateški u poljoprivredi livanjske općine i cijele Bosne i Hercegovine.

8.2. Smjernice za razvoj stočarstva Poznato je da livanjska općina sa svojim klimatskim, mikroklimatskim, zemljopisnim i pedološkim osobinama predstavlja područje posebno pogodno za stočarstvo. Od davnina je stočarstvo okosnica poljoprivredne proizvodnje, pa i danas kada smo svjedoci da uzgoj i broj stoke na području općine Livno znatno opada. Pogodni uvjeti za stočarsku proizvodnju, prvenstveno biljojeda, ogledaju se u velikom potencijalu proizvodnje krmnog bilja.

Stočarstvo je grana poljoprivrede koja iskorištava biljnu krmu i efikasno je pretvara u meso, mlijeko, vunu i gnoj. Svaki od ovih proizvoda ima svoju veliku ulogu u sustavu iskorištavanja hranjivih tvari kako čovjeka tako i tla odnosno biljnih zajednica koje rastu na tlu.

Pogodni uvjeti za uzgoj goveda, ovaca, koza te kopitara odavno su poznati, ali danas nedovoljno iskorišteni. Opadanje broja domaćih životinja u livanjskoj općini trend je koji prati i druge općine u Bosni i Hercegovini, a time se smanjuje i broj farmera koji žive isključivo od proizvodnje. Ovaj trend također doprinosi smanjenju stanovništva u ruralnim krajevima.

Potencijal livanjske općine u stočarskoj proizvodnji je velik. Pogodnost je velika površina tla pogodnog za ispašu, prirodnih livada za kosidbu i ispašu, ali i oranica koje trebaju biti u funkciji proizvodnje krmnog bilja i uzgoja stoke. Velika površina poljoprivrednih tala smještena je u području Livanjskog polja. Jedan dio je u rubnim područjima, a ostatak pašnih površina često je na nepovoljnom tlu s nepovoljnom konfiguracijom terena. Kakvoća tla varira, a time i njegov proizvodni potencijal za proizvodnju krme i drugih biljnih kultura. Poželjno bi bilo vršiti popravak poljoprivrednih tala kroz različite mjere uređenja, gnojidbe, melioracijskih zahvata gdje je to moguće i isplativo u odnosu na materijalne mogućnosti farmera, Općine, Županije, Federacije i države BiH. Također, bilo bi poželjno uraditi i okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta kako oranica tako i pašnjačkih površina iz razloga efikasnijeg privređivanja. Sve spomenute mjere imaju za cilj poboljšati kakvoću tla, bolje urode i ekonomičniju proizvodnju.

Provođenjem određenih mjera potencijal za proizvodnju znatno bi ojačao, kako u proizvodnji povrtlarskih kultura, višegodišnjim nasadima, tako i u proizvodnji žitarica te proizvodnji krmnog bilja.

64  

Moguće i poželjne smjernice u cilju povećanja proizvodnje stočne hrane te stočarske proizvodnje livanjske općine bile bi:

povećanje oraničnih površina zasijanih djetelinsko-travnim smjesama

povećanje uroda s prirodnih livada pravilnom gnojidbom, a gdje je moguće i nadosijavanjem travnih i djetelinsko-travnih smjesa

bolje korištenje prirodnih pašnjaka i po mogućnosti njihova gnojidba te održavanje

povećanje površina pod strnim žitima uz obvezni plodored

povećanje sjetvenih površina pod ječmom, zobi i tritikaleom

povećanje površine pod lucerkom

povećanje površina pod silažnim kukuruzom.

Navedene mjere i zahvati mogli bi značajno povećati količinu stočne hrane, a time i uzgoj većeg broja stoke. Povećanje bi se ogledalo kako povećanjem sjetvenih i korištenih površina tako i povećanjem uroda po jedinici površine.

Svakako da ovi zahvati traže dodatna sredstva i angažman, ali su realni ukoliko poljoprivredni proizvođači nađu svoj interes.

Treba poraditi i na poboljšanju kvalitete stočne krme kroz kvalitetnije spremanje sijena, silaže i početi značajnije uvoditi sjenažu te značajnije korištenje proteinskih krmiva. Ovome može pripomoći i edukacija farmera.

Stočni fond treba revitalizirati kroz postojeće uzgoje na farmi te povećanje broja grla po farmi. Jedna od mjera je i pomoć potencijalnim i mladim farmerima da postojeću ili planiranu proizvodnju proširuju. Ovi zahvati traže različite vidove poticaja kako Općine i Županije, tako i Federacije te države BiH.

Pasminski sastav goveda je šarolik i poželjno bi bilo forsirati kombinirane pasminske tipove sa značajnom i kvalitetnom proizvodnjom mlijeka i mesa. Kombinirane pasmine pogodne su za manje intenzivnu proizvodnju s manjim brojem krava i sustav uzgoja gdje goveda koriste pašu kada to vremenske prilike dozvoljavaju, a ostatak provede u štali.

Specijalizirane pasmine goveda za proizvodnju mlijeka, ali koje proizvode i meso, na većim farmama treba uzgajati u štalama poluotvorenog tipa pazeći na vremenske prilike, a na imanjima s manjim brojem grla slično kombiniranim pasminama.

Mesne pasmine treba uzgajati na dovoljno velikim pašnjacima da zadovolje potrebe određenog broja goveda u voluminoznoj krmi, a u objektima tek toliko da imaju prikladan zaklon od nepovoljnih klimatskih uvjeta. Ulaganja u sustav uzgoja mesno-tovnih pasmina goveda su manja i gdje god postoji mogućnost treba ga uvoditi zbog dobrog iskorištenja biljne mase. Navedene mjere omogućile bi značajnije povećanje proizvodnje mlijeka i mesa, opstanak dijela ruralnog stanovništva, ostvarenje prihoda i bolje iskorištenje prirodnog potencijala livanjskog kraja.

Ovčarstvo ima dugu tradiciju u livanjskoj općini. Postoji određen broj uzgajivača, ali je prisutna tendencija smanjenja kako broja uzgajivača tako i broja ovaca. Poticajima svih razina treba potencirati povećanje broja ovaca (kupreškog i vlašićkog soja) te poticati organizirani nastup

65  

uzgajivača u cilju lakše prodaje janjećeg i ovčjeg mesa.

Svakako treba spomenuti proizvodnju livanjskog sira koji je nesporan brend u BiH te Republici Hrvatskoj, a za čiju proizvodnju treba visoko kvalitetno ovčje i kravlje mlijeko. Stoga treba značajnije poraditi na poboljšanju kakvoće proizvedenog mlijeka te osigurati kvalitetan odnos farmera i prerađivača kravljeg i ovčjeg mlijeka.

Kozarstvo ima solidne izglede preko proizvodnje kozjeg mlijeka, njegove prerade u konzumno mlijeko ili sireve. Kozje meso, bez obzira kojoj kategoriji pripadalo, u livanjskom kraju još nema razvijeno tržište i na tome treba raditi. Kozarstvo treba bazirati na sanskoj i alpsko-srnastoj kozi višeg ili manjeg stupnja intenziteta na lokalitetima koji su pogodni uzgoju.

Jedan od preduvjeta koji bi sigurno popravio stanje u stočarstvu livanjske općine jeste tržište susjedne Hrvatske, a posebice Dalmacije. Mogućnost prodaje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na ovome tržištu, koje je bilo do prije nekoliko godina tradicionalno, znatno bi popravilo prilike u sektoru. Nastojanja samih proizvođača i prerađivača da se ovaj problem riješi teško mogu uroditi plodom bez pomoći države.

Svinjogojska i peradarska proizvodnja neće biti većeg obujma zbog više čimbenika, ali se na postojećim resursima može zasnivati proizvodnja svinjskog i brojlerskog mesa te proizvodnja konzumnih jaja.

66  

9. MJERE POVEĆANJA PROIZVODNE SPOSOBNOSTI TLA, SANACIJE I ZAŠTITE

U ovom poglavlju analizirat će se potrebne mjere za poboljšanje proizvodne sposobnosti obradivih tala na području općine Livno. Mjere se svode na agromelioracijske i hidromelioracijske mjere.

9.1. Agromelioracijske mjere

9.1.1. Stanje biljno hranidbenih čimbenika Najprije ćemo opisati stanje plodnosti intrepretiranih oraničnih uzoraka tla. Na temelju dobivenih rezultata biljno-hranidbenih vrijednosti uzoraka tla uzetih sa oraničnih površina, koji se odnose na kemijske osobine tla, može se zaključiti:

S obzirom na veličinu i kvalitetu istraživanog prostora, reakcija tla nije jako varijabilna. Reakcija tla u vodi kreće se od 6,92 do 8,59. Ponavljamo da se to odnosi samo na poljoprivredna oranična tla. Posebno ističemo kako na istraživanom prostorima ima vrlo malo kiselih tala, većinom su to neutralna do alkalna tla (slabo do jako alkalna), što i priliči kvaliteti matičnih supstrata koje nalazimo u ovoj općini. Vrijednost pH u MKCl-u kreće se od 5,66 do 7,55 što ukazuje na varijabilniju vrijednost u odnosu na pH u H20.

Najviši sadržaj humusa imaju tresetno glejna tla. Sadržaj humusa u oraničnom horizontu kreće se od 3,79 do 26,87%. Naravno, to je vrlo velika varijabilnost u ovoj značajki, ali je i razumljiva ako se zna da su se istraživala tla od recentnih fluvisola do tresetnih djelomično hidromelioriranih tala.

Prema rezultatima analize na sadržaj karbonata (CaCO3 i MgCO3) u oraničnom horizontu, vrijednosti se kreću od 0,0 do 64,01%. Naime, vrlo je mali broj uzoraka koji nisu imali karbonate u oraničnom uzorku tla. Najviše karbonata utvrđeno je u uzorku karbonatne rendzine i močvarno glejnom karbonatnom nepotpuno hidromelioriranom tlu.

Rezultati sadržaja aktivnog vapna pokazuju da se sadržaj aktivnog vapna kreće od 0,0 do 18,6%. Tla s preko 10% aktivnog vapna treba izbjegavati za uzgoj voćaka.

Temeljem rezultata analiza tla oraničnog horizonta, vidljivo je da je sadržaj aktivnog fosfora nizak i varijabilan. Kreće se od 0,39 do 45,57 mg P2O5/100g tla, iako je prosječna vrijednost opskrbljenosti manja od 5 mg/100g tla. To je odraz hendikepa i nedostatka fosfora u stijenama. Obično sve agronomske službe znaju da ova prirodna tla imaju male sadržaje fosfora u tlu te forsiraju gnojidbu fosforom. Smatramo kako ne treba griješiti i forsirati gnojidbu enormnim količinama fosfora.

67  

Zapravo, da bi biljka ipak bila ishranjena fosforom količina fosfora u karbonatnim tlima ne bi trebala prelaziti preko 15 mg/100g tla. Inače suvišak fosfora brzo se veže u inaktivne trikalcijeve fosfate.

Na kraju, drugačija je slika s fiziološki aktivnim kalijem. Kalija ima više u stijenama pa ga zato ima više i u tlu. U analiziranim uzorcima tla, sadržaj fiziološki aktivnog kalija kreće se od 3,68 do 133,2 mg K2O/100g tla. Prosječna vrijednost je visoka i iznosi preko 15 mg/100g tla. Kalij je važan jer ga preferiraju sve drvenaste kulture, krumpir i duhan.

9.1.2. Mjere gnojidbe U ovu skupinu agromelioracijskih mjera prvenstveno ulaze mjere koje utječu na biljno-hranidbeni sustav radi poboljšanja proizvodnih značajki poljoprivrednih tala, a to su: kalizacija, fosfatizacija, kalcizacija i humizacija.

9.1.2.1. Kalizacija Kalizacija je agromelioracijska mjera kojom u tlo dodajemo kalijeva gnojiva. Tla razvijena na vapnencima i dolomitima imaju dosta kalija, obično preko 15-20 mg u površinskom horizontu. Ako se zna da je to dobra opskrbljenost kalijem, onda je u ta tla neprimjereno dodavati kalijeva gnojiva. Obično tla koja su razvijena na ultrabazičnim i bazičnim stijenama, pa i neka tla razvijena na metamorfitima, nemaju ili imaju vrlo male količine kalija. Smatra se da svako obradivo tlo treba imati preko 15 mg K2O na 100g tla. Hoće li to biti uvijek tako pokazuju analize kontrole plodnosti tla, mjera koju bi trebalo provoditi radi određivanja optimalne gnojidbe. Smatra se da minimalna količina fiziološki aktivnog kalija u površinskom horizontu treba iznositi 170 kg/ha (Butorac, 1999; Vukadinović, 1993). Kalij biljka prima iz otopine ili s adsorpcijskog kompleksa. Primanje kalija uvijek je ovisno o vlažnosti tla. U vrijeme suša pokazuje se slaba ishranjenost biljke kalijem, a to je onda poznata situacija fiksacije kalija. U tlu imamo tri oblika kalija. Nepristupačni kalij nalazi se u mineralima (tinjci i feldspati). Međutim, trošenjem ovih minerala može se osloboditi K+ ion koji ulazi u otopinu i postane potpuno pristupačan kalij za biljke. Treći oblik stoji između njih, a to je kalij iz sekundarnog minerala ilita koji kod određenih uvjeta može biti pristupačan, a nekad nepristupačan. Takav kalij tretira se kao slabo pristupačan kalij. Primanje i ishrana biljke kalijem ovisit će i o reakciji tla. Poznato je da primanje kalija preferirano u alkalnim tlima. Naša su tla obično alkalna s pH vrijednošću preko 7,0 te će primanje kalija biti veće. S povećanjem kiselosti primanje kalija se smanjuje. Biljke iznose veliku količinu kalija iz tla i zato je on vrlo važan makrobiogeni element. Nedostatak kalija prije dolazi u lakim skeletnim i pjeskovitim tlima, ali i na teškim glinovitim tlima zbog fiksacije. Kalij treba dodavati kalijevim gnojivima. To mogu biti razne kalijeve soli kao što je kalijev klorid (KCl) koji se proizvodi za izravnu upotrebu ili za proizvodnju drugih kalijevih gnojiva, kao što su kalijev sulfat (K2SO4 i kalijev nitrat (KNO3), koje treba preferirati na karbonatnim tlima. Oba navedena gnojiva dobra su upravo za uzgoj hortikulturnog bilja, uzgoj krumpira i duhana, ali su skuplja. Ta se gnojiva upotrebljavaju i za izradu kompleksnih gnojiva. Djelovanje kalijevih soli je izravno i brzo.

Za I. skupinu tala, a to su tla koja imaju iznad 25 mg K2O/100 gr tla, potrebna je standardna gnojidba u količini do 50 kg/ha čistog hranjiva izraženog kao K2O. II. skupinu tala umjerene opskrbljenosti potrebno je gnojiti sa 50-100 kg/ha K2O. III. skupinu tala, koja imaju manje od 10

68  

mg K2O na 100g tla, potrebno je gnojiti sa 100-200 kg čistog K2O po ha, što znači da bi trebalo dodati 650-800 kg 40% K-soli. Naravno, ovo su aproksimativne i globalne količine. Preporuke za vrstu i količine gnojiva daju se na temelju analize tla te zahtjeva uzgajanih kultura.

9.1.2.2. Fosfatizacija Kao što je naprijed navedeno, primjetno je da se u tlima općine Livno nalaze vrlo male količine fiziološki aktivnog fosfora izraženog kao P2O5. Poznato je da fosforni minerali iz karbonatnih materijala u tlo rijetko dolaze i vrlo teško se oslobađaju. Fosfornih minerala obično nešto više imaju bazične i ultrabazične stijene te tla koja nastaju iz njih, ali ovdje takvih minerala nema. To su gabro stijene, serpentini, peridotiti, bazalti i dr. Međutim, kisele eruptivne, potom metamorfne stijene, te vapnenci i njihovi derivati, kao i tla nastala iz istih, imaju vrlo male količine fosfora u odnosu na kalij. Sadržaj fosfora obično je veći gdje je obitavao čovjek i gdje je vršio gnojidbu većim količinama fosfornih gnojiva. Većina fosfora obično se nalazi u površinskom oraničnom horizontu. S jedne strane, tomu doprinosi izvor fosfora, jer obično dolazi iz organske prostirke i gnojidbe, a s druge što je njegova čvrstoća vezanja vrlo velika. Anorganski fosfor biljka obično koristi u obliku ortofosfornih iona, H2PO4

- i HPO42-. Njihova koncentracija u

otopini tla vrlo je mala. Anorganski oblici fosfora u tlu pojavljuju se u više oblika (monokalcijev fosfat, dikalcijev fosfat, trikalcijev fosfat, hidroksiapatit). Na vezanje fosfora utječe nekoliko čimbenika koji mogu značajnije izmijeniti učinkovitost primijenjenih gnojiva, a to su: tip gline, reakcija tla i njezina dinamika, temperatura, sadržaj organske tvari i prisutnost amorfnih minerala oksida i hidroksida. Fosfor bolje prijanja uz kaolinitnu skupinu minerala, glina, nego uz ilitnu ili smektitnu skupinu. Primanje fosfora ovisi i o reakciji tla. Fosfor biljka prima najbolje kod tala neutralne reakcije. Ako je tlo karbonatno, primanje fosfora inaktivira veća koncentracija kalcija i tvorba trikalcijevih fosfata. Ako je tlo kiselo, fosfor se inaktivira od oksida željeza i aluminija.

Biljke trebaju manje količine fosfora od kalija. Nedostatak fosfora u tlu regulira se dodavanjem fosfornih gnojiva. Najčešće se koristi superfosfat koji ima 16-18% fiziološki aktivnog fosfora. Postoje i trostruke kombinacije superfosfata. Dalje, postoje amonijeve, kalcijeve i druge kombinacije fosfata. Za tla koja pripadaju I. skupini, koja su najbolje opskrbljena fosforom (više od 15 mg P2O5/100g tla), potrebno je dodati 50-60 kg/ha čistog hranjiva. Za II. skupinu tala, opskrbljenosti od 10 do15 mg P2O5, potrebno je dodavati 60-80 kg/ha čistog hranjiva. Za III. skupinu tala dovoljno je dodati do 120 kg čistog fosfornog gnojiva. Naravno, i ovdje vrijedi pravilo da su uzorkovanje i analiza tla neprikosnoveni preduvjet pravilne gnojidbe.

9.1.2.3. Kalcizacija Kalcizacija je vrlo česta agrotehnička mjera neutralizacije kiselih tala. Na sreću, kiselih i jako kiselih tala na području općine Livno nema. To znači kako nema potrebe za provođenjem ove mjere u području istraživanog prostora općine Livno.

Suvišna kiselost tla izravna je posljedica nedostatka kalcija, a kalcija u ovim tlima ima dovoljno. Međutim, kalcij nije samo važno biljno hranjivo, nego je neophodan i radi njegovog povoljnog djelovanja na strukturu i njezino sazrijevanje kod močvarno glejnih tala te kvalitetu humusa, biološke osobine i vodozračne odnose, pa time i na njegovu plodnost. Kalcizacija na močvarnim tlima važna je jer poboljšava fizikalne značajke, posebno stabilnost strukture.

69  

Izvori materijala za kalcizaciju su višestruki:

čvrsti mezozojski vapnenci, koje treba samljeti

mekši tercijarni vapnenci, koje također treba samljeti

lapor i laporne gline i glinci, koje također treba samljeti

dolomit koji se može kopati, ali i drobiti.

Na ovom području nema potrebe za posezanjem za drugim materijalima jer navedenih ima dovoljno na licu mjesta. U drugim regijama koriste se i drugi materijali za kalcizaciju. Za vapneni materijal važno je da sadrži dosta kalcita ili dolomita, zatim da sadrži više od 4-6% vlage, da nema većih čestica od 3 mm, a da čestice manje od 1 mm budu zastupljene s najmanje 80%. Doze vapna za kalcizaciju određuju se na više načina. Temeljna je svrha da se postojeći niski pH podigne do 6,5. Iz ovoga slijedi zaključak da je najveća aktivnost kiselosti kod glinovitih tala i zato glinasta tla trebaju znatno veću količinu vapna, što je povezano i s aktivnom površinom tla. Od ranije poznato je određivanje potrebnih doza za kalcizaciju pomoću pH vrijednosti, hidrolitskog i supstitucijskog aciditeta uvažavajući količinu humusa i gline (Racz, 1988; Bogunović,2008). Kao što je poznato, ova agromelioracijska mjera smatra se temeljnom investicijom i treba se vršiti svakih 5-6 godina.

9.1.2.4. Humizacija Humizacija je agrotehnička mjera dodavanja organske tvari ili humusa radi povećanja njihove niske vrijednosti u tlu, radi slabe biološke aktivnosti, te radi popravka vodozračnih odnosa i stabilnosti strukture. Dodavanje organske tvari odnosno humusa može se vršiti unošenjem većih količina stajskog gnoja, zaoravanjem postrnih ostataka, gajenjem siderata i njihovim zaoravanjem (zelena gnojidba). Posebno je to potrebno za povrtne kulture na fluvisolima i humofluvisolima koji imaju niži sadržaj humusa, a poznato je da povrtne kulture traže humusom bogata tla. Smatra se da je za povećanje humusa od 1% potrebno dodati do 500 t zrelog stajskog gnoja po hektaru. Naravno, stajski gnoj se brzo razgrađuje, jer je hrana edafonu tla. Nakon prve godine razgradi se 50% stajskog gnoja, a nakon druge i treće godine 30 odnosno 15-19%. U nedostatku stajskog gnoja potrebno je zaoravati zelenu gnojidbu sijanjem djeteline, uljane repice, raži s grahoricom i dr.

9.2. Hidromelioracijske mjere poboljšanja proizvodnih značajki tla Hidromelioracijske mjere najvažnija su mjera na većini tala Livanjskog polja. Vrlo su potrebne radi povećanja obradivih površina s jedne strane i radi intenziviranja poljoprivredne proizvodnje s druge strane. Odnose se na odvodnju i navodnjavanje.

9.2.1. Odvodnja hidromorfnih tala Na području općine Livno utvrđeno je 15.821,64 ha hidromorfnih tala što čini 35,05% ukupnih poljoprivrednih tala Općine. Ponegdje su ta tla hidromelirirana, ali je učinak hidromelioracija nedovoljan da bi računali na sigurnu proizvodnju. Naime, na tim je tlima potrebno intenzivirati mjere odvodnje ili ih kompletno dopuniti. Hidromelioracije treba izvesti cjelovito kroz čitavo

70  

polje. Temeljne su dvije stvari: prvo, iskopati sabirni kanal kroz polje ili produžiti postojeće sve do ždralovačkih treseta, a drugo, na rubovima polja izraditi sabirne kanale koji će odvesti svu rubno pristiglu vodu.

Za te aktivnosti potreban je tim stručnjaka sastavljen od hidrotehničara, građevinara, energetičara, pedologa i agronoma koji će izraditi kompletne projekte, slično kao što je to napravljeno u Sinjskom polju (RH).

S pedološkog stajališta, za potrebe hidromelioracija potrebno je osim načina vlaženja utvrditi i hidrauličku provodljivost tla za vodu, dubinu donjeg nepropusnog horizonta, te teksturu, kako bi se odredile mjere odvodnje. Stoga, treba obaviti detaljno pedološko i hidropedološko istraživanje, kako bi se mogle odraditi buduće odvodnje. U nekim slučajevima gdje dolazi hipoglej, zbog lakše teksture bit će dovoljno izvršiti temeljnu i detaljnu drenažu, a negdje gdje dolaze vertični amfigleji, osim tih mjera odvodnje, trebat će se obaviti i detaljne agrotehničke mjere kao što su podrivanje ili rigolanje. Krtična drenaža u ovim tlima nije potrebna, jer je podrivanje prihvatljivije.

Da bi se obavile dodatne mjere koje su u službi odvodnje potrebno je ispitati sljedeće parametre. Teksturnu građu svih stratigrafskih članova, posebno slojeva tla na dubini 70-120 cm, kako bi se odredili normativi o zamuljivanju. Naime, najjače zamuljivanje drenskih cijevi događa se kod praškaste i pjeskovito ilovaste teksture. Ako tlo bude takvo, onda je potrebno u takve drenske rovove stavljati šljunčani drenažni materijal.

Gustoća pakiranja (GP) prema Rengeru definirana je količinom gline, volumnom gustoćom i čimbenikom 0,009. Ako je dobiveni broj veći od 1,70 onda to tlo treba razrahliti. Ako je koeficijent GP 1,90 i više, tlo zahtijeva vrlo intenzivno rahljenje, najbolje rigolanje, a ako je taj koeficijent manji od 1,50 onda nisu potrebne nikakve mjere rahljenja.

Vrsta rahljenja određuje se na temelju DIN normi. Obično lakše zbijena tla traže podrivanje, a glinovita zahtijevaju krtičnu drenažu. Rekli smo ranije da se ovdje većinom radi o srednje teškim i teškim tlima, zato smo apostrofirali krtičnu drenažu kao isključivu mjeru vertikalnog dubinskog rahljenja iako i tom mišljenju ima suprotnih stavova (Petošić, 2008). Održavanje tla nakon melioracijskog uređenja vrlo je važno u eksploatacijskoj fazi sustava i obrade. Pravovremena obrada, košnja i održavanje nasipa i kanala, plodored i ubacivanje djetelinsko-travnih smjesa u plodored mjere su pravilnog održavanja nekog hidromelioracijskog sustava.

9.2.2. Navodnjavanje Navodnjavanje je hidrotehnička mjera koja se koristi za intenziviranje poljoprivredne proizvodnje. Primjenjuje se na onim područjima gdje je stvarna evapotranspiracija (SET) manja od potencijalne evapotranspiracije (PET). Ovdje nije važna cjelovita godina već vegetacijska godina. Poznato je da je vegetacijska godina u mediteranskom dijelu duža nego u kontinentalnom dijelu. Isto tako, potrebe za vodom su različite. Naravno, tamo gdje je manja količina padalina, a veća temperatura, evapotranspiracija će biti veća. Prema korištenim meteorološkim podatcima srednja godišnja količina padalina (višegodišnji prosjek) iznosi 1.138,9 mm pa treba odrediti koeficijent i intenzitet suše.

71  

Skala suše, odnosno godišnji vodni deficit u milimetrima (mm), može se dati iz odnosa SET/PET, pa se može reći da na području općine Livno vlada vrlo blaga suša.

Ako se tome dodaju osobine tla, odnosno njegove vododržne osobine ukupnog kapaciteta tla za vodu, onda su na istom području potrebe za vodom veoma različite od tipa do tipa tla. Iz toga je jasno da kamenita i skeletna tla zahtijevaju sustave navodnjavanja kap po kap baš zbog toga što je njihova vododržnost vrlo niska, pa je biljku potrebno stalno navodnjavati. Navodnjavanje odvodnjenih tala ili hidromorfnih bit će drugačije, jer za vrijeme velikih suša, u tim tlima voda pridolazi kapilarnim usponom u rizosferu biljke.

Na kraju, treba istaknuti da za svaki projekt navodnjavanja pojedinih objekata treba izvršiti potrebna istraživanja - odrediti manjak vode, utvrditi koji su to mjeseci, utvrditi norme navodnjavanja i na koncu izabrati sustav navodnjavanja. Naravno, preporučamo sustav koji najviše ekonomizira vodom, a to je za sada sustav kap po kap, bolje podzemni, nego nadzemni, ali i on ima svojih nedostataka. Navodnjavanje je skupa mjera, ali je to danas u svijetu najproduktivnija mjera, koja se očituje u velikom povećanju prinosa. Zapravo, ima povrtnih kultura koje bez navodnjavanja nisu rentabilne za uzgoj.

9.3. Rekultivacija oštećenih zemljišta Na području općine Livno imamo 118,5 ha uništenih ili oštećenih tala u vidu jama od kopova pijeska i ugljena te površina komunalnog otpada. To su fizikalna oštećenja zemljišta, a njihovi lokalitet prikazani su na pedološkoj karti mjerila M1:25.000.

Dio kamenoloma koji je iskorišten potrebno je kontinuirano rekultivirati i urediti prostor. Takvu sanaciju zaslužuju i ostali kamenolomi koji su najviše iz područja vapnenih stijena.

Sanacija smetlišta jedna je od prvih intervencija potrebnih u ovom prostoru. Pozitivno je to što EU daje financijsku podršku za takvu sanaciju. Na raširenim odlagalištima otpada mogu se izraditi golf tereni koji nedostaju u turističkoj ponudi BiH, naravno ako su drugi uvjeti zadovoljeni. Moramo iznijeti pozitivan primjer sanacije odlagališta otpada nedaleko Biograda na moru (RH), na kojem se gradi golf teren. Kod izvođenja radova rekultivacije treba voditi računa da se mora izvoditi samo prava ili eurekultivacija. Ovaj vid rekultivacije uključuje tri faze i to: tehničku, agroteničku i biološku.

Tehnička faza obuhvata zatrpavanje iskopa krovinskim materijalom, neškodljivim za okoliš, te ravnanje terena. Agrotehnička faza uključuje povećanje i unošenje organske tvari i humusa, te gnojidbu mineralnim gnojivima, posebno dušikom, fosforom i kalijem, kojih u krovini obično nema. Ako se pokriva tlom onda je dobro zasijati travu, kako bi se uporabila kao zelena gnojidba. Biološka faza uključuje sjetvu šumskog drveća ili sadnju šumskih ili voćnih kultura, kako bi se zadržalo tlo i smanjila erozija tla. Rekultivacija se ne može vršiti napamet, već je potrebno izraditi detaljni elaborat o svim fazama rekultivacije.

Kemijska oštećenja nisu makroskopski vidljiva, ali su često prisutna u smislu povećanog sadržaja teških kovina, kao što su kadmij i olovo koji dolaze aerosolima, antropogenim načinom preko otpadnih voda i smeća te iz supstrata. Svakako, najmanje opasna oštećenja, bolje reći onečišćenja potječu iz matičnog supstrata, jer se čovjek s njima stopio i saživio, a prema tome izgleda da i ne

72  

                                                           

djeluju štetno koliko se to opisuje. Oštećenja olovom nalaze se uz prometnice, ali i na vrhovima planinskih masiva, jer ih donose kisele kiše. U okviru ovog projekta nisu vršena istraživanja eventualnih kemijskih oštećenja na području općine Livno.

9.4. Racionalno korištenje i zaštita zemljišta Prenamjena zemljišta u izvan poljoprivredne svrhe, u svijetu i kod nas, često ide nauštrb najplodnijih poljoprivrednih zemljišta. Stoga je u normativnim aktima Federacije BiH određena potreba čuvanja boljih poljoprivrednih zemljišta od nepoljoprivredne potrošnje te obveza razvrstavanja tala i izrada podloga prema razredima pogodnosti.

Prema navedenim propisima, kao što smo ranije istaknuli, izgradnja se ne bi smjela obavljati na osobito vrijednim i vrijednim obradivim tlima I, II, III i IV kategorije. U Pravilniku stoji fakultativna obveza čuvanja i tala V prostorne kategorije, ali predlažemo da se ta odluka prepusti upravnim tijelima Općine jer livanjska su naselja podignuta najviše na IV i V kategoriji zemljišta. Buduća se izgradnja treba usmjeriti prema kategoriji VI i VII pašnjačkih i šumskih tala.

9.4.1. Prostorno planiranje i korištenje zemljišta Izrada prostornih planova društveno političkih zajednica određena je zakonskim aktima4 s ciljem razvrstavanja kvalitete zemljišta neke teritorijalne jedinice po razredima pogodnosti za određene poljoprivredne potrebe. Time se određuje način korištenja zemljišta, sa svrhom da se sva bolja poljoprivredna zemljišta sačuvaju za njegovu primarnu namjenu. Dakle, tim se propisima posebno štiti i uređuje poljoprivredno zemljište kao prirodno bogatstvo i dobro od općeg interesa.

U prostornom planu općine, moraju biti određene granice dopustivosti ugrožavanja čovjekova okoliša. U tom smislu, prostornim planom utvrđuju se osobito vrijedna područja i ugroženi dijelovi čovjekova okoliša s mjerama zaštite i sanacije. Poljoprivredno zemljište, kao osobito vrijedan resurs, treba štititi za potrebe sadašnjih i budućih generacija. Iz toga konkretno proizlazi da je prostornim planom općine određen plan detaljne namjene prostora s podjelom zemljišta na građevinsko, šumsko, poljoprivredno, industrijsko i dr., zatim plan režima uređenja prostora s podjelom na dinamiku izgradnje i uređenja zemljišta. Nadalje, izrađuje se plan osobito vrijednih područja, te zaštićenih i ugroženih dijelova čovjekova okoliša sa smjernicama i mjerama zaštite, sanacije i unapređenja što uključuje i zaštitu osobito vrijednog i vrijednog poljoprivrednog zemljišta, šuma i šumskog zemljišta.

Kao što smo ranije istaknuli, osim zakonima o prostornom planiranju, zaštita i racionalno korištenje zemljišta od neopravdane prenamjene određena je i zakonima o poljoprivrednom zemljištu. Poljoprivredno zemljište mora se koristiti pod općim uvjetima koji su propisani Zakonom, te pod posebnim uvjetima pod kojim je ono dano na korištenje sukladno prostornom planu. U mjerodavnosti je općinskih tijela za poljoprivredno zemljište, da sudjeluju u postupku

 

4 Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine Federacije BiH 2/06, 72/07, 32/08 i 4/10.

73  

donošenja prostornih planova, ako se radi o prenamjeni poljoprivrednog zemljišta i planovima za popravke i melioracije poljoprivrednog zemljišta. Prostorni planovi općina izrađuju se svakih 15 do 25 godina, ovisno o razvoju te brzini mijenjanja i raščlambi zemljišta za pokretanje industrije, podizanje urbanih naselja, prometnica, razvoja poljoprivrede i šumarstva. Naravno, sukladno zahtjevima suvremenog razvoja, trebaju se mijenjati i prostorni planovi kako bi nesmetano mogao teći razvoj općine.

Program zaštite zemljišta treba racionalno postaviti s točnim podatcima o inventarizaciji stanja podvrgnutog stalnom praćenju i motrenju, kroz upravljanje Zemljišno Informacijskim Sustavom.

Sve to iziskuje postavljanje visokih normi s ciljem zaštite zemljišta koje će potvrditi i osigurati mudroslovicu koja kaže da čovjek ne nasljeđuje poljoprivredno i drugo zemljište od svojih predaka, već ga posuđuje od budućih generacija, pa ga treba vratiti barem u onom stanju plodnosti u kakvom ga je posudio.

9.4.2. Pitanja zaštite zemljišta Tlo je prirodni neobnovljivi ili vrlo teško obnovljivi resurs i nesmotrenim korištenjem možemo ga trajno uništiti. Zato svaka prenamjena zemljišta za izgradnju urbanih područja, industrijskih i energetskih objekata, prometnica, hidroakumulacija i sl., izaziva nepovratni gubitak zemljišta.

Gubitci kod teško obnovljivih tala izazvani su erozijom vodom i vjetrom, eksploatacijom kamena i šljunka, odnošenjem tla s plodinama, posudištima tla, prekrivanjem zemljišta smećem, industrijskim otpadom i pepelom, prekrivanjem deposolima. Oštećenja tla šumskim požarima također su procesi koji umanjuju sveukupnu bilancu zemljišta i gubitak proizvodnih površina.

Oštećenja mogu biti izazvana raznim vrstama kontaminacije. To su onda po Bašiću (1996) osrednje i teško obnovljiva tla. Oštećenja izazivaju teške kovine i toksični elementi, ostatci pesticida i PAH-ova, petrokemikalije u tlu, radionuklidi, imisijska acidifikacija tla uslijed kiselih kiša i dr. U takvim slučajevima susrećemo se s neupotrebljivom hranom zbog mutagenog, kancerogenog ili teratogenog djelovanja, s depresijom rasta biljaka i fitotoksičnošću čime su ugroženi i granični ekosustavi (voda, zrak, šuma i dr).

Slabo i lako obnovljiva oštećenja tla reverzibilni su procesi u današnjoj intenzivnoj biljnoj proizvodnji. Javljaju se u domeni fizikalnih, kemijskih i bioloških promjena značajki tla. U svakom slučaju nastupa degradacija tla u sve tri skupine osobina. Druge posljedice „kvarenja“ tla u domeni su antropogenih zbijanja, poremećaja vodozračnih odnosa, većeg utroška energije u obradi, zakiseljavanja, fitotoksičnih efekata, smanjene biogenosti pri čemu je poremećen odnos flore i faune, a moguća je pojačana infekcija tla i dr.

Prenamjena zemljišta nezaustavljiv je proces i nitko ga nema pravo zaustavljati, ali ona mora biti strogo zakonski kontrolirana i registrirana.

Za donošenje odluka o opravdanosti i nužnosti trajne prenamjene, moraju se izraditi odgovarajuće ekspertize-studije opravdanosti s kvantitativnom procjenom pogodnosti zemljišta, što podrazumijeva odgovarajući pravilnik o izradi studije o utjecaju raznih objekata na okoliš.

74  

Za potrebe vrednovanja i korištenja zemljišta izrađena je i ova studija koja ukazuje na kvalitetu i rasprostranjenost tala na području općine Livno. U tablici 16 prikazuje se razvrstavanje zemljišta istraživanog područja općine Livno za poljoprivredno i eventualno urbano korištenje kao temeljni dokument za izradu Prostornog plana općine Livno.

Tablica 16 Razvrstavanje zemljišta istraživanog područja općine Livno za poljoprivredno i urbano korištenje

Kategorije pogodnosti zemljišta

Preporuke za poljoprivredno i urbano korištenje zemljišta

Kartirane jedinice zemljišta

Površina (ha)

Udio površine

(%) 1 2 3 4 5 II Vrlo stroga ograničenja za urbano korištenje 31 1.352,5 1,3 III Stroga ograničenja za urbano korištenje 27, 30 2.459,8 2,5

IV Ograničena uporaba za urbano korištenje 1, 2, 3,

9, 10, 14, 21, 29

5.006,4 5,1

V Može se koristiti za urbanizaciju pod posebnim odobrenjem

11, 18, 20, 23 3.755,7 3,8

V(II) Potencijalno dobre oranice. Ograničeno za urbano korištenje zbog suvišnog vlaženja

32, 33, 36, 37, 39 7.904,5 8,0

VI Može se koristiti za sve potrebe infrastrukture

4, 12, 13, 19, 22, 24, 25, 28

3.172,2 3,2

VI(III) Potencijalno umjereno dobre oranice. Ograničeno za urbane potrebe zbog suvišnog vlaženja

34, 35, 38, 40,

41, 43, 44 7.491,9 7,6

VI(IV) Nije za urbano korištenje. Potencijalno slabe oranice 42 854,0 0,9

VII Može se koristiti za sve urbane potrebe, ako drugi kriteriji zadovoljavaju.

5, 6, 7, 8, 15, 16,

17, 26 8.630,3 8,7

VIII Zahtjeva sanaciju i rekultivaciju 45, 46, 47, 49 118,5 0,1

Ukupno: 40.627,5 41,2 57.913,5 58,8

Sveukupno: 98.541,0 100,0

Na kraju treba istaknuti da ovaj mali postatak zemljišta II i III kategorije treba usmjeriti prema ekološkoj poljoprivredi, koja je u svijetu dosta prihvaćena, a kod nas u začetku privređivanja. Iako standard naših ljudi nije dovoljan da bi se mnogo skuplja ekološka hrana proizvodila i konzumirala na široko, ipak postoje vrlo velike mogućnosti u proizvodnji jer ovdje imamo neonečišćena tla kao preduvjet za proizvodnju „zdrave“ hrane.

75  

10. Z A K LJ U Č A K

Prema Ugovoru broj 08-01-02-2001-8/13, u okviru ovog projekta izvršeno je istraživanje poljoprivrednog zemljišta na području općine Livno.

Istraživanjem je utvrđeno trinaest (13) tipova tala sa šezdeset tri (63) niže sustavne jedinice koje su opisane u poglavlju 5 Studije. Naime, opisani su sljedeći tipovi tala: sirozem silikatno karbonatni (Regosol); vapnenačko dolomitna crnica (Kalkomelanosol); rendzina; eutrično smeđe tlo (Eutrični kambisol); smeđe na vapnencu i dolomitu (Kalkokambisol); fluvisol (Aluvijalno tlo); aluvijalno livadno tlo (Humofluvisol); ritska crnica (Humoglej); močvarno oglejeno tlo (Semiglej); močvarno glejno hipoglejno tlo (Hipoglej); močvarno glejno amfiglejno tlo (Amfiglej) i niski treset (Histosol). Dakle, istraživanjima je utvrđeno pet (5) tipova tala iz automorfnog i osam (8) tipova tala iz hidromorfnog razreda tala.

Automorfna tla zauzimaju površinu od 24.799,4 ha što predstavlja 54,95% ukupne površine zone poljoprivrednog zemljišta općine Livno ili 25,2% ukupne površine Općine. Najzastupljeniji tip tla je rendzina. Hidromorfna tla zauzimaju površinu od 15.821,64 ha i sva tla nalazimo u prostoru Livanjskog polja. Ta površina predstavlja 16,06% ukupne površine Općine odnosno 35,05% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta.

Prostorna distribucija tala na području poljoprivrednog zemljišta općine Livno prikazana je na pedološkoj kart izvornog mjerila M1:25.000, a služi kao temelj za nadogradnju i izradu svih drugih namjenskih karata i analiza, kao što je karta upotrebne vrijednosti i dr. Na pedološkoj karti izdvojene su četrdeset četiri (44) kartirane jedinice tla. Kartirane jedinice predstavljaju većim dijelom složene zemljišne kombinacije (ZK) tipa niza i mozaika, sastavljene od dvije ili više nižih sustavnih jedinica. Niže jedinice ovisno o raznolikosti pedogenetskih čimbenika čine strukturu navedenih kartiranih jedinica. S obzirom da se unutar istraživanog prostora nalaze i pojedina naselja s okućnicama, potom kopovi uglja, pijeska, deponije komunalnog otpada, jezera i akumulacije vode, te šume i njihove površine, unutar zone poljoprivrednog zemljišta izdvojene su u kartirane jedinice (na karti naznačene brojevima 45-50).

Izrađena Karta upotrebne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta predstavlja temeljni dokument za gospodarenje zemljištem i zaštiti zemljišta od nenamjenskog korištenja. Ona razvrstava zemljišta u osam (8) kategorija upotrebne vrijednosti, od kojih se prve četiri odnose na poljoprivredno obradivo zemljište, a druge četiri na zemljišta ograničena u upotrebi i općenito manje prikladna za poljoprivredu. Tu dakako spadaju i hidromorfna tla koja u ovom trenutku nisu u funkciji obrađivanja, ali se određenim melioracijama mogu dovesti do obradivosti. Kvaliteta ovih tala opada od I do VIII kategorije.

76  

Kategorije upotrebne vrijednosti zemljišta određene su na temelju utvrđenih značajki poljoprivrednih zemljišta područja općine Livno i definirane su u zakonskim aktima Federacije BiH. Istraživanjem je utvrđeno je da najboljih zemljišta I kategorije boniteta nema.

Najbolja kategorija pogodnosti zemljišta prisutna na području poljoprivrednog zemljišta općine Livno je II kategorija i to na svega 1.352,5 ha što čini 1,3% ukupne površine općine Livno.

Zemljišta III kategorije boniteta spadaju u dobra tla, a njihova površina iznosi 2.459,8 ha što čini 2,5% ukupne površine Općine. Tla ove kategorije, kao i prethodnu kategoriju, treba strogo čuvati za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i zaštiti ih od nenamjenskog korištenja.

IV bonitetna kategorija zemljišta za oraničnu proizvodnju ima velika ograničenja. Ukupna površina ovih tala je 5.006,4 ha što čini 5,1% ukupne površine Općine. Prema Zakonu i ova tla treba čuvati, iako po prioritetu zaštite i čuvanju stoje na kraju. Zemljišta IV kategorije među ostalim dolaze na rubnim nagnutim terenima, gdje se razmjestila i većina sela livanjskog područja, pa je neminovno priznati gradnju kuća na tom području jer one stoljećima postoje.

V kategorija zemljišta ima velika ograničenja za upotrebi u poljoprivredi. Većinom su to livade košanice i zauzimaju površinu od 3.755,7 ha. Od ove kategorije znatno je važnija V(II) kategorija pogodnosti zemljišta, jer poslije regulacijskih mjera i odvodnje hidromorfnih tala ova tla mogu postati jako dobra tla I-II bonitetne kategorije. Površina potencijalno dobrih tala ove kategorije iznosi 7.904,5 ha što su vrlo respektabilne poljoprivredne površine. Sličnu, ali ipak nešto manju vrijednost imaju zemljišta VI(III) kategorije čija je površina 7.491,9 ha.

Kategoriju zemljišta VI(IV) najbolje je prepustiti prirodnim pašnjacima jer se ni najintenzivnijim melioracijama ne mogu dovesti u dobro oranično tlo, pa melioracije nisu isplative. Površina ove kategorije iznosi 854,0 ha.

VI kategorija zemljišta u automorfnom razdjelu ograničena je dubinom tla i/ili skeletnošću, i/ili stjenovitošću, i/ili nagibom. Takva je zemljišta najbolje prepustiti prirodnim pašnjacima, iako imamo primjera, da su se neka od ovih tala obrađivala. S obzirom na nižu bonitetnu vrijednost ova se tla mogu koristiti za sve urbane potrebe. Površina ove kategorije zemljišta iznosi 3.172,2 ha što čini 3,2% ukupne površine općine Livno.

VII kategorija zemljišta jesu tla izvan oranične poljoprivredne proizvodnje. To su vrlo plitka, stjenovita i skeletna zemljišta i služe za ekstenzivno pašarenje. Imaju površinu 8.630,3 ha. Ovoj se klasi mogu pridodati i sva ostala tla koja nisu istraživana, a čine ih šumska tla i šume u okviru gorsko-planinskog dijela općine Livno.

VIII kategoriju zemljišta čine otvoreni kopovi pijeska, ugljena, kamena i površine na koje se nanosi komunalni otpad. Ova kategorija zemljišta zahtjeva mjere sanacije za koje je potreban poseban projekt uređenja i rekultivacije takvih prostora. Ovoj se kategoriji mogu pribrojiti urbana tla općinskog središta Livna i ostalih naselja u općini.

Stočarstvo je prioritetni gospodarski proizvodni program toga kraja, a u njegovoj funkciji treba stajati i ratarstvo. Proizvodnja pšenice, raži, zobi i ječma treba naći interes u stočarstvu, ali i u proizvodnji sjemena, posebno djetelinsko-travnih smjesa. Stočarstvo je grana poljoprivrede koja iskorištava biljnu krmu i efikasno je pretvara u meso, mlijeko, vunu i gnoj. Pogodni uvjeti za uzgoj goveda, ovaca, koza i kopitara odavno su poznati, ali danas nedovoljno iskorišteni. Potencijal livanjske općine u stočarskoj proizvodnji je velik.

77  

Prednost su velike površine poljoprivrednih zemljišta pogodnih za proizvodnju krme i krmnog bilja te ispašu, pa se svakako treba zaustaviti opadajući trend uzgoja stoke na području općine Livno kroz provedbu sljedećih mjera:

povećanje oraničnih površina zasijanih djetelinsko-travnim smjesama

povećanje uroda prirodnih livada pravilnom gnojidbom, a gdje je moguće i nadosijavanjem travnih i djetelinsko-travnih smjesa

bolje korištenje prirodnih pašnjaka i po mogućnosti njihova gnojidba, te održavanje

povećanje površina pod strnim žitima uz obvezni plodored

povećanje sjetvenih površina pod ječmom, zobi i tritikaleom

povećanje površina pod lucerkom

povećanje površina pod silažnim kukuruzom.

Za povećanje proizvodne sposobnosti tla značajne su agromelioracijske i hidromelioracijske mjere. Primarno je utvrđivanje stanja biljno-hranidbenih čimbenika. Utvrđeno je da stanje biljnih hranjiva i čimbenika zadovoljava, posebno reakcija tla, sadržaja humusa i dušika, te fiziološki aktivnog kalija. Analize fiziološki aktivnog fosfora pokazuju da je ovaj biogeni element u minimumu, ali ako se uzme u obzir da su ovdje prisutna većinom alkalična tla, onda bilo kakva prejaka gnojidba fosforom neće dati očekivane rezultate. Zato gnojidbu svim elementima treba prilagoditi količini hranjiva koja se iznosi ljetinama. Jedino je za krmu moguća pojačana gnojidba dušičnim gnojivima. Normativi gnojidbe prikazani su u poglavlju 9.

Odvodnja hidromorfnih tala najveće je ograničenje u proizvodnji. Utvrđeno je kako hidromelioracije na području Livanjskog polja nisu potpuno izvedene niti su zaživjele na način da omogućavaju uspješnu poljoprivrednu proizvodnju. Naime, ono što je hidromelioracijama izvedeno potpuno je nefunkcionalno i zato su formirane table većinom izvan poljoprivredne proizvodnje. Dakle, izvedene hidromelioracije Livanjskog polja su potpuno promašene i nedostatne. One trebaju potpunu rekonstrukciju i regulaciju vodotoka na tom području. Glavni odvodni kanal treba pružiti kroz sredinu polja, od njegovog vrha do dna ulaza u akumulaciju Buško blato. Postrano treba izvući sabirne kanale i kanalima, poput riblje kosti, povezati ih sa središnjim velikim odvodnim kanalom. Postrano, prema ponorima, treba izraditi akumulacijska jezerca radi navodnjavanja površina u sušnim razdobljima. To je vrlo veliki poduhvat. Trebaju ga projektirati hidroenergetičari, hidrotehničari, pedolozi, građevinari i agronomi. To je zadatak države, a poduhvat bi se mogao izvesti iz sredstava europskih fondova.

Jedna od bitnih stavki izrade karte upotrebne vrijednosti je racionalno korištenje i zaštita zemljišta. Potreba čuvanja zemljišta od nenamjenskog korištenja određena je zakonskim normativima, a te se odredbe trebaju provesti kroz prostorne planove općina i županija. Ovdje je utvrđeno (tablica 16) da se zemljišta II kategorije vrlo strogo čuvaju za poljoprivrednu oraničnu proizvodnju. To se odnosi svega na 1.352,5 ha. Strogo čuvanje odnosi se na zemljište III kategorije u površini 2.459,8 ha. Obje kategorija čine 3,8% od ukupne površine Općine, što je vrlo malo u odnosu na površinu i broj stanovnika. Treba čuvati i IV kategoriju zemljišta sa specifičnim načinom korištenja kojeg smo naveli ranije. Površina ove kategorije iznosi 5.006,4 ha što čini 5,1% od ukupne površine općine Livno.

78  

V kategorija zemljišta može se iznimno koristiti i za urbanizaciju ako je to uređeno i odobreno prostornim planovima, ali svakako treba sačuvati zemljište V(II) u iznosu od 7.904,5 ha za korištenje nakon izvedenih melioracija jer su to potencijalno vrlo dobre oranice. Toj preporuci možemo pripisati i zemljište VI(III) površine 7.491,9 ha. To su ionako hidromorfna tla koja po svim pravilima urbane izgradnje ne dolaze u obzir za izgradnju infrastrukture.

Ostale kategorije zemljišta (VI, VI(IV) i VII) sa stajališta poljoprivrednog korištenja mogu se koristiti za sve izvan poljoprivredne potrebe, ako zadovoljavaju po drugim kriterijima.

Na kraju treba istaknuti da je Zemljišni Informacijski Sustav (ZIS) područja općine Livno sastavni dio Studije u čijem se tekstualnom dijelu detaljno prikazuje struktura ZIS-a, slojevi i baze podataka koji se u njemu nalaze, te podatci do kojih se može doći njegovim pretraživanjem pomoću programskog paketa ArcView.

ZIS je izrađen na način da ima višenamjensku funkciju, tako da može poslužiti kako za potrebe daljnjeg razvoja poljoprivrede, tako i za ostale djelatnosti kao što su zaštita okoliša, šumarstvo, vodno gospodarstvo i dr.

Očekujemo kako će podatci dobiveni istraživanjem u okviru ovog projekta doprinijeti ukupnom gospodarskom razvitku općine Livno i cijele Hercegbosanske županije.

79  

11. L I T E R A T U R A

BAŠIĆ, F. (1996): Programska studija zaštite tla, Agronomski fakultet, Zavod za opću proizvodnju bilja, Zagreb.

BAŠIĆ, F. (2009): Oštećenja i tehnologije zaštita tala Hrvatske, Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, str. 179-203, Zadar.

BOGUNOVIĆ, M. (2008): Vrednovanje zemljišta i racionalno korištenje prostora, skripta, Agronomski fakultet Zagreb, str. 230, Zagreb.

BOGUNOVIĆ, M., ĆORIĆ Radica (2014): Višenamjensko vrednovanje zemljišta i racionalno korištenje prostora, Sveučilište u Mostaru, str. 271, Mostar.

BOŽIĆEVIĆ, S., MALEZ, M. (1967): Speleološki objekti Buškog blata, Krš Jugoslavije, 5. 22-69, Zagreb. BUTORAC, A. (1999): Opća agronomija, Školska knjiga, Zagreb. ĆORIĆ, Radica i sur. (2009): Karta upotrebne vrijednosti zemljišta HNŽ , Studija, Ministarstvo

poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, str.146, Mostar. ĆORIĆ, Radica i sur. (2011): Strategija gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, Federalno ministarstvo

poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, str. 186. HUSNJAK, S. i sur. (2009): Agroekološko vrednovanje prostora Hercegbosanske županije JAKŠIĆ, Vojna (1961): Pedološka istraživanja Livanjskog polje, I. dio, str. 349. Sarajevo. JAKŠIĆ, Vojna (1972): Ključ za čitanje i korištenje Pedološke karte BiH i njene dokumentacije u praksi,

Zavod za agropedologiju, Sarajevo. KOVAČEVIĆ, P. (1983): Bonitiranje zemljišta, Agronomski glasnik 5-6, str. 639-685, Zagreb. KOVAČEVIĆ, P. i sur. (1987): Nova metoda bonitiranja zemljišta u Hrvatskoj, Agronomski glasnik 2-3,

str. 47-75, Zagreb. OKILJEVIĆ, V., LUKIĆ, R. (1984): Glavni projekt agromelioracija zemljišta na melioracionom objektu u

Livnu-površine 2.900 ha, AIPK RO Istraživačko razvojni institut Banja Luka, str.97, Banja Luka. PAPEŠ, J. (1972): Osnovna geološka karta i tumač SFRJ M1:100.000. List Livno K33–11. Geološki zavod

Sarajevo (1967), Savezni geološki zavod Beograd. PAPEŠ, J. (1982): Geologija Jugozapadne Bosne, Doktorska disertacija, Sarajevo. PAPEŠ, J., MAGAŠ, N., MARINKOVIĆ, R., SIKIRICA, V., RAIĆ, V. (1982): Osnovna geološka karta, list

Sinj mjerila M1:100.000, Savezni geološki zavod Beograd RACZ, Z. (1988): Meliorativna pedologija II, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb. RAIĆ, V., PAPEŠ, J., SIKIRICA, V., MAGAŠ, N. (1984): Tumač Osnovne geološke karte SFRJ, M1:100.000,

list Sinj, Savezni geološki zavod, 52 p. Beograd. RALJEVIĆ, B. (1967): Geološki i hidrogeološki odnosi šireg područja Buškog blata, Geološki vjesnik 20,

273-283, Zagreb. RESULOVIĆ, H. (1986): Specifičnosti zemljišne problematike Livanjskog polja s posebnim aspektom na

mogućnosti intenzivnog korištenja tresetnih, tresetno glejnih i teških mineralnih zemljišta, RO Vodoprivreda BiH, Zavod za vodoprivredu, Sarajevo.

RESULOVIĆ, H., ĆUSTOVIĆ, H. (2002): Pedologija, Univerzitet Sarajevo. RESULOVIĆ, H., ĆUSTOVIĆ, H., ČENGIĆ, I. (2008): Sistematika tla/zemljišta

80  

RESULOVIĆ, H., BUKALO, E., KRAIŠNIK Vesna (2010): Načini korištenja zemljišta-suprotnosti i mogućnosti harmonizacije u funkciji održivog razvitka. Zbornik radova, Prvi naučni simpozij agronoma sa međunarodnim učešćem, Agrosym, Jahorina, str. 102-110.

ROMIĆ, M. ( 2002): Sadržaj, oblici i preraspodjela imisije teških kovina u poljoprivrednim tlima šireg područja Zagreba, Agronomski fakultet, Zagreb

ŠKORIĆ, A. (1982): Priručnik za pedološka istraživanja, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb.

ŠKORIĆ, A. (1986): Postanak, razvoj i sistematika tla, Posebna izdanja PZS, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb, str. 172.

ŠKORIĆ, A. ( 1991): Sastav i svojstva tla, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb. VLAHINIĆ, M. (1986): Tresetna,tresetno glejna i teška mineralna tla Jagmi i Ždralovca u Livanjskom

polju, RO Vodoprivreda BiH, Zavod za vodoprivredu, Sarajevo. VIDAČEK, Ž. (1981): Procjena proizvodnog prostora i prikladnost tla za natapanje u istočnoj Slavoniji i

Baranji, disertacija, FPZ-Institut za Agroekologiju, Zagreb. VUKADINOVIĆ, V. (1993): Ishrana bilja, Sveučilište J.J. Štrosmajer, Poljoprivredni fakultet, Osijek. *** Federalni zavod za agropedologiju, Sarajevo (2005): Komentar karte upotrebne vrijednosti zemljišta

na području Srednjobosanskog kantona *** JDPZ (1966): Kemijske metode ispitivanja zemljišta, Beograd *** NEAP (2003): Akcioni plan za zaštitu okoliša BiH *** Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Službene novine F BiH“ 52/09) *** Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine Hercegbosanske županije” 11/05) *** Pravilnik o jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje poljoprivrednog zemljišta u kategorije

pogodnosti („Službene novine F BiH” 43/11) *** Osnovna pedološka karta (OPK) BiH M 1:50.000 BiH, odgovarajući listovi *** Osnovna geološka karta Bosne i Hercegovine u mjerilu M1:100.000, odgovarajući listovi *** Topografska karta M 1:25.000, odgovarajući listovi *** Meteorološki podatci-meteorološka stanica Livno (1951-1990) *** Federalni hidrometeorološki zavod *** Federalni zavoda za statistiku *** BH MAC *** Statistički godišnjak/ljetopis F BiH, 2008. *** Satelitska snimka sa GOOGLA *** Savjetovanje „Problemi uređenja tresetnih, tresetno-glejnih i teških mineralnih zemljišta u Livanjskom

polju“, Radovi2/86, RO Vodoprivreda BiH, Zavod za vodoprivredu, Sarajevo, 1986. *** World Reference Base for Soil Resources, International Society of Soil Science, International Soil

Reference and Information Centre, Food and Agriculture organization of the United Nations , Wageningen/Roma, 1994.

81  

Popis tablica Tablica 1 Granične vrijednosti za interpretaciju fizikalnih osobina tla ...............................................................................11 Tablica 2 Granične vrijednosti za interpretaciju kemijskih osobina tla..............................................................................11 Tablica 3 Višegodišnji prosjek srednjih mjesečnih i godišnjih temperatura zraka (°C) na području općine Livno (1997-2012) ........................................................................................................................................................................................18 Tablica 4 Srednja mjesečna i godišnja temperatura zraka (°C) Livno (1997- 2012) .......................................................19 Tablica 5 Apsolutni mjesečni i godišnji minimum temperature zraka (°C) ( 1997- 2012) ..............................................19 Tablica 6 Apsolutni mjesečni i godišnji maksimum temperature zraka (°C) (1997-2012)..............................................19 Tablica 7 Višegodišnji prosjek srednjih mjesečnih i godišnjih suma padalina (mm) na području općine Livno (1997-2012) ....................................................................................................................................................................................................20 Tablica 8 Srednje mjesečne i godišnje padaline na području općine Livno (1997- 2012) ..............................................20 Tablica 9 Broj sati sijanja Sunca (1997 - 2012) .........................................................................................................................20 Tablica 10 Popis i površine tipova tala i nižih sustavnih jedinica poljoprivrednog zemljišta područja općine Livno..............................................................................................................................................................................................................24 Tablica 11 Osnovne značajke kartiranih jedinica pedološke karte poljoprivrednog zemljišta općine Livno...............38 Tablica 12 Legenda pedološke karte poljoprivrednog zemljišta na području općine Livno ..........................................44 Tablica 13 Kategorije upotrebne vrijednosti (boniteta)sustavnih jedinica tla područja poljoprivrednog zemljišta općine Livno .......................................................................................................................................................................................51 Tablica 14 Legenda karte upotrebne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta na područja općine Livno ...................57 Tablica 15 Struktura Zemljišnog Informacijskog Sustava (ZIS) općine Livno ....................................................................60 Tablica 16 Razvrstavanje zemljišta istraživanog područja općine Livno za poljoprivredno i urbano korištenje......74

Popis slika Slika 1 Položaj Hercegbosanske županije i općine Livno ...............................................................................................................12 Slika 2 Geološka karta šireg područja općine Livno .......................................................................................................................14 Slika 3 Pedološka karta poljoprivrednog zemljišta na području općine Livno ..............................................................................36 Slika 4 Karta upotrebne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta na području općine Livno M1:25.000.......................................56 Slika 5 Prostorna distribucija agrozona na području općine Livno ................................................................................................58

82  

12. P R I L O Z I

Prilog 1 Mehanički sastav tla – za pedološke profile na području općine Livno

(Izvor: OPK BiH M1:25.000)

Prilog 2 Mehanički sastav tla

(Izvor: Studija Agroekološko vrednovanje prostora Hercegbosanske županije)

Prilog 3 Osnovne fizikalne značajke tla – za pedološke profile na području općine Livno

(Izvor: OPK BiH M1:25.000)

Prilog 4 Fizikalne značajke tla

(Izvor: Studija Agroekološko vrednovanje prostora Hercegbosanske županije)

Prilog 5 Kemijske značajke tla – za pedološke profile na području općine Livno

(Izvor: OPK BiH M1:25.000)

Prilog 6 Kemijske značajke tla

(Izvor: Studija Agroekološko vrednovanje prostora Hercegbosanske županije)

Prilog 7 Opis pedološkog profila

(novootvoreni-istraživani pedološki profili)

Prilog 8 Teksturni (mehanički) sastav tla

(novootvoreni-istraživani pedološki profili)

Prilog 9 Kemijske značajke tla

(novootvoreni-istraživani pedološki profili)

Prilog 10 Karta minske situacije općine Livno

(Izvor: BH MAC)

Prilog 11 Pedološka karta poljoprivrednog zemljišta na području općine Livno

(karta izvornog mjerila M1:25.000 tiskana u mjerilu M1:50.000 radi lakšeg pregleda i rukovanja kartom)

Prilog 12 Karta upotrebne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta na području općine Livno

(karta izvornog mjerila M1:25.000 tiskana u mjerilu M1:50.000 radi lakšeg pregleda i rukovanja kartom)

Prilog 13 Zemljišno-informacijski sustav općine Livno

(zapis na CD-u)

 

83

Prilog 1 Mehanički sastav tla – za pedološke profile na području općine Livno*

% sadržaj čestica tla, mm promjera Postotni sadržaj čestica manji od 0,002 mm u Broj

profila Sustavna jedinica tla Dubina (cm) 2 - 0,05 0,001 - 0,05 <0,001

Teksturna oznaka po Gračaninu**

NaOH H2O

1 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna 2 - 26 28,16 20,36 51,48 i. glina 17,04 8,60 2 - 20 33,88 14,56 51,56 p. glina 24,00 15,68 2

Rendzina na dolomitu, duboka 20 - 57 36,40 11,84 51,76 p. glina 25,60 17,92

3 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna 1 - 25 32,44 28,72 38,84 g. p. ilovača 13,04 3,96 4

Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

2 - 29

27,68

12,52

59,80

p. glina

29,04

12,56

2 - 32 52,32 19,64 28,04 g. pjeskulja 9,48 4,96 5

Rendzina na dolomitu, srednje duboka

6 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna 0 - 15 25,72 29,52 44,76 g. ilovača 15,00 6,64 7 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna 0 - 5 38,44 28,76 32,80 g. p.ilovača 9,88 5,76 8 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna 1 - 11 35,08 39,84 25,08 g. pjeskulja 4,72 2,04

1 - 12 24,64 14,16 61,20 glina 33,76 16,44 9

Smeđe na vapnencu, srednje duboko 12 - 39 27,24 13,04 59,72 p. glina 4,92 18,32

10 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna 1 - 10 38,36 27,48 34,16 g. p.ilovača 13,08 6,84 11 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna 1 - 8 53,32 16,04 30,64 g. p.ilovača 12,72 7,48

0 - 26 5,60 24,00 70,40 glina 28,36 15,80 26 - 65 3,20 16,32 80,48 t. glina 43,36 19,60

12

Koluvijalno eutrično s prevagom sitnice 65 - 100 2,32 16,28 81,40 t. glina 43,80 16,96

13

Rendzina na dolomitu, nekarbonatna, srednje duboka

1 - 25

34,92

16,20

48,88

g. ilovača

18,20

13,32

14 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna 1 - 14 25,44 24,96 49,60 g. ilovača 20,20 11,40 1 - 17 8,36 18,12 73,52 glina 37,08 17,76 15

Smeđe na vapnencu, srednje duboko 17 - 40 6,52 12,64 80,84 t. glina 46,84 24,84

16 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna 1 - 10 33,84 22,28 43,88 g. ilovača 15,16 9,20 17 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna 1 - 19 12,60 36,36 51,04 i. glina 14,56 6,04

1 - 24 4,40 18,40 77,20 glina 33,44 25,28 18

Koluvijalno eutrično s prevagom sitnice 24 - 87 21,04 21,24 57,72 i. glina 29,08 22,60

19 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna 1 - 27 23,20 26,24 50,56 i. glina 23,20 8,32 20 Rendzina na laporu, karbonatna 1- 25 26,72 14,92 58,36 p. glina 19,48 16,16 21 Rendzina na laporu izlužena 1 - 13 41,72 11,84 46,44 g. ilovača 18,60 14,48

84

22 Rendzina na laporu, karbonatna 1 - 16 38,76 12,08 49,16 g. ilovača 15,28 14,12 1 - 10 34,04 15,56 50,40 p. glina 15,00 13,76 23

Rendzina na laporu, karbonatna 10 - 35 26,44 13,48 60,08 glina 20,40 17,04

24 Rendzina na laporu, karbonatna, plitka 0 - 15 35,04 14,96 50,00 p. glina 13,64 11,60 25 Rendzina na laporu, karbonatna, srednje duboka 1 - 22 31,00 17,16 51,84 p. glina 10,80 8,20 26 Rendzina na laporu, karbonatna, plitka 1 - 9 42,04 19,12 38,84 g. p. ilovača 26,52 12,36

1 - 18 23,80 15,28 60,92 glina 5,20 4,40 27

Rendzina na laporu, karbonatna, srednje duboka 18 - 40 16,88 9,04 74,08 glina 6,24 5,28

0 - 25 27,24 27,20 45,56 g. ilovača 10,40 8,92 28

Eutrično smeđe na laporu, tipično 25 - 52 13,28 29,48 57,24 i. glina 17,44 11,88

29

Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno, karbonatno

0 - 20

30,08

27,96

41,96

g. ilovača

4,48

2,80

1- 25 55,32 9,92 34,76 g. i. pjeskulja 13,40 9,96 30

Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno, karbonatno 25 - 37 20,32 13,20 66,48 glina 12,12 7,76

0 - 13 38,40 21,44 40,16 g. ilovača 11,40 4,84 31

Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno, karbonatno 13 - 33 26,48 11,24 62,28 glina 11,28 6,76

0 - 20 20,00 25,40 54,60 i. glina 15,92 10,04 20 - 34 27,72 14,52 57,76 p. glina 31,20 24,72 34 - 50 22,68 17,84 59,48 p. glina 34,28 27,00

32

Močvarno glejno, amfiglejno, mineralno, karbonatno 50 - 64 14,44 30,36 55,20 i. glina 14,88 6,92

0 - 16 26,52 24,68 48,80 g. ilovača 16,48 10,52 16 - 43 21,76 31,08 47,16 g. ilovača 16,56 12,40 43 - 67 32,56 15,00 52,44 p. glina 28,80 2,52

33

Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno, karbonatno 67 - 88 8,16 16,80 75,04 glina 36,00 0,20

0 - 18 13,04 38,76 48,20 g. ilovača 11,20 5,56 81 - 39 9,16 38,76 52,08 i. glina 12,56 8,28

34

Smeđe karbonatno na laporu 39 - 60 7,20 32,76 60,04 glina 14,56 8,00

0 - 17 8,40 33,92 57,68 i. glina 10,64 6,20 35

Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno, karbonatno 17 - 35 10,20 35,60 54,20 i. glina 13,80 7,36

0 - 17 44,60 15,00 40,40 g. ilovača 13,76 6,76 36

Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno, karbonatno 17 - 35 35,60 4,76 59,64 p. glina 8,76 5,56

0 - 12 35,52 38,24 29,24 ilovača 6,64 4,64 37

Močvarno, tresetno glejno tlo 12 - 26 9,04 3,36 87,60 t. glina 31,08 17,92

85

0 - 20 49,40 40,20 10,40 p. ilovača 3,40 3,20 20 - 37 66,20 21,56 12,24 i. g. pjeskulja 4,40 3,92 37 - 42 11,12 38,08 50,80 i. glina 4,60 2,12

38

Niski treset, plitki

42 - 106 6,40 24,00 69,60 glina 16,08 9,44 1 - 12 33,96 3,88 62,16 glina 19,60 10,12 12 - 32 0,88 8,04 91,08 t. glina 66,16 38,56

39

Močvarno, tresetno glejno tlo 32 - 108 5,52 8,88 85,60 t. glina 53,16 3,16

1 - 12 37,32 29,44 33,24 g. p. ilovača 6,48 4,40 12 - 23 8,40 21,64 69,96 glina 28,20 16,52

40

Močvarno, tresetno glejno tlo 23 - 90 6,16 10,04 83,80 t. glina 52,16 27,48

0 - 21 41,88 32,08 26,04 ilovača 9,00 5,12 21 - 39 18,00 46,72 35,28 ilovača 13,36 9,92

41

Močvarno glejno hipoglejno, mineralno karbonatno tlo 39 - 120 42,56 23,92 33,52 g. p. ilovača 17,24 9,00

0 - 27 46,48 31,72 21,80 p. ilovača 10,84 2,00 27 - 60 48,20 17,80 34,00 g. p. ilovača 23,56 6,68

42

Koluvijalno eutrično s prevagom sitnice 60 - 130 37,36 28,04 34,60 g. p. ilovača 24,60 7,40

0 - 28 37,92 26,16 35,92 g. p. ilovača 14,84 4,00 28 - 63 13,20 19,68 67,12 glina 41,24 16,92

43

Koluvijalno eutrično s prevagom sitnice 63 - 130 3,60 11,96 84,44 t. glina 55,92 26,48

0 - 26 51,04 14,24 34,72 g. i. pjeskulja 18,20 3,00 26 - 43 42,24 9,64 48,12 g. ilovača 32,52 9,48

44

Koluvijalno eutrično s prevagom sitnice 43 - 56 55,60 14,16 30,24 g. i. pjeskulja 17,20 9,24

0 - 28 48,80 34,00 17,20 p. ilovača 7,52 3,96 45

Koluvijalno eutrično s prevagom sitnice 28 - 40 55,80 12,08 32,12 g. pjeskulja 13,64 6,80

46

Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno karbonatno tlo

0 - 30 38,40 35,20 26,40 ilovača 8,96 5,00

1 - 15 24,12 18,28 57,60 p. glina 23,72 16,00 47

Rendzina na laporu, karbonatna 15 - 22 22,40 8,28 69,32 glina 21,56 15,68

48 Koluvijalno karbonatno s prevagom sitnice 0 - 23 28,60 20,56 50,84 i. glina 21,80 15,96 49 Koluvijalno karbonatno s prevagom sitnice 0 - 17 41,04 32,92 26,04 ilovača 8,24 3,76

0 - 34 18,24 19,52 62,24 glina 10,44 6,80 34 - 57 45,80 11,00 43,20 g. ilovača 20,00 16,80

50

Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno karbonatno tlo 57 - 67 15,32 8,88 75,80 glina 18,08 13,56

86

0 - 37 31,80 20,16 48,04 g. ilovača 16,44 12,04 37 - 60 19,20 17,92 62,88 glina 26,20 18,32

51

Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno karbonatno tlo 60 - 150 28,24 16,80 54,96 p. glina 33,00 28,04

0 - 30 26,00 19,56 54,44 p. glina 19,40 13,00 30 - 44 16,24 18,32 65,44 glina 26,80 21,24

52

Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno karbonatno tlo 44 - 150 51,16 4,12 44,72 g. i. pjeskulja 28,76 25,96

0 - 18 43,16 14,60 42,24 g. ilovača 15,32 11,04 53

Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno karbonatno tlo 18 - 31 30,32 14,44 55,24 p. glina 24,64 23,04

1 - 23 25,48 23,08 51,44 i. glina 20,60 15,88 54

Smeđe karbonatno na laporu 23 - 30 25,36 21,56 53,08 i. glina 19,08 13,88

0 - 25 21,28 12,88 65,84 glina 36,04 27,04 55

Rendzina na dolomitu, duboka 25 - 42 26,20 15,76 58,04 p. glina 34,00 30,00

0 - 14 61,48 19,56 18,96 i. g. pjeskulja 8,88 0,88 14 - 55 32,00 57,60 10,40 p. ilovača 5,24 3,44

57

Močvarno tresetno-glejno tlo 55 - 120 79,24 11,72 9,04 i. g.pjeskulja 2,80 1,96

12 - 60 7,04 9,28 83,68 glina 26,80 20,00 160-125 4,00 3,52 92,48 glina 18,24 16,60

62

Močvarno tresetno glejno tlo 125-150 0,68 6,08 93,24 glina 16,96 14,60

4 - 12 24,52 12,24 63,24 glina 34,56 23,28

12-32 1,20 8,28 90,52 glina 39,28 32,60

63 64

Močvarno tresetno glejno tlo

32 - 60 7,56 9,88 82,56 glina 25,96 25,44 0 - 13 40,36 21,40 38,24 p. ilovača 15,48 7,28 13 - 32 34,28 18,80 46,92 g. ilovača 23,40 13,04 32 - 74 24,44 20,32 55,24 i. glina 16,20 10,08 74 - 120 35,20 18,28 46,52 g. ilovača 14,20 3,88

65

Močvarno tresetno glejno tlo

120 - 50 56,44 13,56 20,00 g. pjeskulja 12,96 10,68 0 - 13 39,60 20,16 40,24 glinasta i. 14,80 9,04 13 - 39 8,52 9,12 82,36 glina 15,68 11,36 39 - 100 0,12 4,48 95,40 glina 15,24 11,72

66

Niski treset, srednje duboki, zatrpani 100-150 0,92 4,40 94,68 glina 16,08 10,68

0 - 14 32,16 30,16 37,68 ilovača 13,68 3,28 14 - 29 14,32 20,96 64,72 glina 27,04 15,80

67

Močvarno tresetno glejno tlo 29 - 50 18,80 11,16 70,04 glina 20,92 13,40

87

0 - 14 18,00 34,00 48,00 g. ilovača 14,64 4,04 14 - 28 2,56 17,96 79,48 glina 33,04 22,80 28 - 49 4,64 12,12 83,24 glina 40,76 31,12

68

Močvarno tresetno glejno tlo

49 - 52 5,84 20,96 73,20 glina 27,00 6,24 0 - 22 35,32 20,76 43,92 glinasta i. 18,52 7,16 22 - 47 8,52 21,16 70,32 glina 20,40 13,08 47 - 85 0,32 15,80 83,88 glina 27,76 20,56

69

Močvarno tresetno glejno tlo 85 - 150 0,20 4,80 95,00 glina 35,04 26,52

10 - 26 6,12 16,52 77,36 glina 33,20 21,68 26 - 55 6,96 18,36 74,68 glina 21,20 15,12 55 - 80 6,16 8,88 84,96 glina 23,56 19,76

70

Močvarno tresetno glejno tlo 80 - 150 3,92 12,08 84,00 glina 13,16 11,24

0 - 27 64,96 21,04 14,00 3,40 2,84 71

Močvarno tresetno glejno tlo 27 - 62 12,08 19,12 68,80 40,44 22,80

1 - 28 36,32 19,24 44,44 g. ilovača 21,76 9,24 72

Smeđe na konglomeratu, karbonatno 28 - 62 17,76 21,40 60,84 glina 41,80 17,64

73

Rendzina na dolomitnom vapnencu, karbonatna, srednje duboka

1 - 29 34,08 43,00 22,92 p. ilovača 5,64 2,64

74 Rendzina na dolomitu, karbonatna, plitka 1 - 20 38,64 20,68 40,68 g. ilovača 15,28 7,60 75 Rendzina na konglomeratu, izlužena, srednje duboka 1 - 29 41,80 20,60 27,60 g. p. ilovača 14,92 9,64 76 Rendzina na laporu, karbonatna 1 - 38 17,00 10,72 72,28 glina 8,12 4,36 77 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna 1 - 36 41,60 19,36 39,04 g. p. ilovača 17,52 14,00 78 Rendzina na laporu, karbonatna 1 - 28 21,56 13,84 64,60 glina 30,08 23,48 79 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna 1 - 19 45,92 12,44 41,64 g. ilovača 20,72 15,60

1 - 25 24,52 34,00 41,48 g. ilovača 13,48 6,00 25 - 65 26,36 33,52 40,12 g. ilovača 16,40 4,28 65 - 95 24,36 30,48 45,16 g. ilovača 18,52 8,40

80

Smeđe na šljunku, karbonatno 95 - 130 17,72 23,12 59,16 i. glina 26,56 16,60

1 - 32 38,84 15,48 45,68 g. ilovača 17,12 13,36 81

Smeđe na laporu, karbonatno 32 - 80 5,04 12,16 82,80 t. glina 20,04 11,52

82 Rendzina na šljunku, karbonatna 1 - 42 4,80 20,40 74,80 glina 35,20 18,88 1 - 22 27,04 19,44 53,52 p. glina 20,56 13,52 22 - 46 11,76 15,92 72,32 glina 43,12 26,80

83

Rendzina na šljunku, karbonatna 68 - 96 3,92 6,48 89,60 glina 20,80 16,80

88

84 Rendzina na šljunku, karbonatna 0 - 23 10,64 26,00 63,36 glina 23,92 10,56 85 Rendzina na šljunku, karbonatna 0 - 45 37,04 21,24 41,72 g. ilovača 15,60 12,56

1 - 12 15,52 19,12 65,36 glina 27,36 10,00 12 - 26 22,64 14,72 62,64 glina 30,24 15,92 26 - 54 8,00 11,52 80,48 glina 38,44 26,16

86

Koluvijalno karbonatno, s prevagom sitnice 54 - 140 7,60 11,28 81,12 glina 12,36 9,80

0 - 18 13,40 22,60 64,00 glina 22,72 9,92 18 - 38 19,28 16,16 64,56 glina 27,20 16,92

87

Koluvijalno karbonatno, s prevagom sitnice 38 - 60 8,88 19,64 71,48 glina 35,04 21,04

0 - 14 15,44 14,56 70,00 glina 17,60 11,68 14 - 78 22,96 15,12 61,92 glina 26,08 20,56 78 - 120 7,52 19,52 72,96 glina 29,84 20,24 120-137 6,16 19,84 74,00 glina 30,72 21,92

88

Koluvijalno karbonatno, s prevagom sitnice

137-160 10,72 15,28 74,00 glina 26,32 21,84 1 - 41 5,36 20,40 74,24 glina 9,76 5,44 41 - 80 7,52 15,68 76,80 glina 34,16 21,24

89

Koluvijalno karbonatno, s prevagom sitnice 80 - 150 8,60 8,92 82,48 glina 16,96 11,76

90 Rendzina na laporu, karbonatna 1 - 31 19,68 20,40 59,92 i. glina 26,64 14,96 1 - 32 38,64 17,72 43,64 g. ilovača 15,04 10,28 91

Smeđe na vapnencu, duboko 32 - 75 17,40 19,24 63,36 glina 27,92 22,88

3 - 18 49,00 16,76 34,24 g. p. ilovača 10,44 9,68 92

Smeđe na vapnencu, srednje duboko 18 - 49 42,16 15,88 41,96 g. ilovača 19,48 18,88

1 - 20 34,96 17,80 47,24 g. ilovača 23,72 9,44 93

Smeđe na vapnencu, duboko 20 - 52 19,96 14,60 65,44 glina 37,24 12,28

94

Rendzina na dolomitu, karbonatna, srednje duboka

3 - 23 35,96 13,64 50,40 p. glina 26,84 22,00

1 - 32 21,00 20,40 58,60 i. glina 23,00 17,00 95

Smeđe na vapnencu, duboko 32 - 78 13,84 19,20 66,96 glina 29,88 22,16

96 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna 1 - 24 34,20 17,72 48,08 g. ilovača 20,56 12,72 97 Vapneno dolomitna crnica,organomineralna 1 - 29 58,28 11,36 30,36 g. pjeskulja 12,60 6,08

1 - 21 92,44 0,84 6,72 pjeskulja 3,72 3,00 21 - 58 90,68 1,76 7,56 pjeskulja 4,40 3,84

98

Eolski "živi" pijesak (arenosol), silikatno karbonatni 58 - 79 34,80 2,92 62,28 glina 49,64 23,60

89

1 - 30 60,08 14,32 25,60 g. pjeskulja 11,36 4,32 30 - 41 26,32 10,52 63,16 glina 47,00 27,24

99

Smeđe na vapnencu, duboko 41 - 63 17,40 5,32 77,28 glina 65,44 28,52

100 Rendzina na dolomitu, karbonatna 1 - 22 44,12 19,56 36,32 g. p. ilovača 12,24 10,52 1 - 26 40,24 25,96 33,80 g. p. ilovača 13,24 8,48 101

Rendzina na dolomitnom vapnencu, karbonatna, duboka 26 - 67 32,88 18,52 48,60 g. ilovača 30,80 21,96

102 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna 1 - 31 36,40 29,56 34,04 g. p. ilovača 7,28 4,48 1 - 26 16,56 25,84 57,60 i. glina 22,84 8,72 103

Smeđe na vapnencu, duboko 26 - 61 2,96 17,24 79,80 glina 46,76 20,08

104 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna 1 - 20 57,12 13,92 28,96 g. pjeskulja 9,52 6,64 105 Rendzina na laporu, karbonatna 1 - 18 50,80 13,24 35,96 g. pjeskulja 11,04 9,56 106 Rendzina na laporu, karbonatna 1 - 17 28,16 11,84 60,00 p. glina 29,16 22,44

1 - 25 14,20 20,80 65,00 glina 28,96 14,84 107

Močvarno glejno mineralno, nekarbonatno tlo 25 - 54 4,40 7,52 88,08 t. glina 70,68 32,88

1 - 29 64,56 22,36 13,08 i. g. pjeskulja 6,72 2,28 29 - 35 59,80 30,40 9l8 i. pjeskulja 1,60 0,40 35 - 80 66,68 14,88 18,44 g.i. pjeskulja 11,40 5,52 80 - 120 71,28 21,52 7,20 g. i. pjeskulja 5,52 2,64

108

Koluvijalno eutrično s prevagom sitnice

120-150 80,92 14,48 4,60 g. i. pjeskulja 2,96 1,28 109 Rendzina na laporu, karbonatna 1 - 27 51,88 10,96 37,16 g. pjeskulja 17,88 16,52 110 Rendzina na laporu, karbonatna 1 - 24 56,36 20,28 23,36 i. g. pjeskulja 7,04 3,52

1 - 26 28,88 21,24 49,88 g. ilovača 22,16 12,84 26 - 58 5,56 5,00 89,44 t. glina 54,84 28,68

111

Močvarno glejno, amfiglejno, mineralno tlo 58 - 105 12,08 13,36 74,56 glina 44,88 24,88

1 - 18 43,20 12,20 44,60 g. ilovača 20,44 15,16 112

Rendzina na laporu, karbonatna 18 - 40 7,40 7,44 85,16 t. glina 34,60 19,36

1 - 27 61,64 17,32 21,04 i. g. pjeskulja 6,96 3,00 27 - 40 65,04 15,12 19,84 i. g. pjeskulja 11,24 5,44

113

Eutrično smeđe na klastitu 40 - 115 39,64 16,36 44,00 g. ilovača 28,56 12,44

40 - 75 20,16 24,72 55,12 p. glina 27,12 16,72 114

Koluvijalno karbonatno s prevagom sitnice 75 - 120 52,60 15,40 32,00 g. pjeskulja 20,64 10,60

1 - 24 13,84 31,40 54,76 i. glina 30,28 12,60 115

Rendzina na laporu, izlužena 24 - 62 10,96 8,56 80,48 t. glina 48,84 32,48

90

1 - 21 60,00 14,52 25,48 g. pjeskulja 11,80 6,60 21 - 43 44,28 16,12 39,60 g. p. ilovača 20,72 14,40

116

Eutrično smeđe na laporu, lesivirano 43 - 58 29,48 16,80 53,72 p. glina 31,80 19,40

1 - 24 36,36 11,00 52,64 p. glina 15,84 12,04 117

Rendzina na laporu, karbonatna 24 - 43 25,56 7,80 66,64 glina 39,36 13,64

118 Rendzina na laporu, izlužena 1 - 21 52,80 11,04 36,16 g. pjeskulja 16,64 14,32 1 - 42 71,84 9,76 18,40 g. i. pjeskulja 9,40 2,88 119

Koluvijalno eutrično s prevagom sitnice 42 - 95 60,08 13,16 26,76 g. pjeskulja 15,80 5,64

1 - 30 29,12 20,00 50,88 p. glina 13,80 9,72 120

Rendzina na laporu, karbonatna 30 - 53 30,12 10,04 59,84 p. glina 17,36 12,28

121 Rendzina na laporu, karbonatna 1 - 26 47,48 12,72 39,80 g. p. ilovača 19,00 10,84 122 Rendzina na laporu, karbonatna 1 - 25 45,12 22,80 32,08 g.p.ilovača 10,76 9,04

1 - 31 30,16 25,36 44,48 g. ilovača 20,52 13,04 123

Močvarno glejno, amfiglejno, mineralno tlo 31 - 63 15,36 13,08 71,56 glina 44,76 29,24

1 - 16 51,96 24,28 23,76 i. g. pjeskulja 8,40 4,00 124

Močvarno tresetno glejno tlo 16 - 23 46,56 25,04 31,04 g. p. ilovača 15,80 10,92

* Izvor: OPK BiH M1:50.000

** Tumač kratica: p - pjeskovita; i - ilovasta; g - glinasta

91

Prilog 2 Mehanički sastav tla⃰

% sadržaj čestica tla,mm promjera Broj profila Sustavna jedinica tla Dubina

u cm 0.2-2 0.05-0.2 0.02-0.05 0.002-0.02 <0.002 Teksturna oznaka

po Gračaninu

0 - 30 12 12 23 43 10 praškasta ilovača

30 - 55 1 6 5 64 24 praškasto glinasta ilovača 125 Močvarno glejno hipoglejno mineralno karbonatno

55 - 110 1 1 5 68 25 praškasta ilovača

0 - 27 22 17 11 31 19 ilovača

27 - 60 17 8 9 46 20 praškasta ilovača 126 Rendzina na laporu karbonatna

60 - 100 2 4 6 45 43 praškasta glina

0 - 35 2 2 12 54 30 praškasto glinasta ilovača

35 - 65 1 1 13 38 47 praškasta glina 127 Močvarno glejno hipoglejno mineralno - tresetno karbonatno

65 - 100 10 3 6 49 32 praškasto glinasta ilovača

0 - 20 1 3 18 36 42 praškasta glina 128 Rendzina na laporu karbonatna

20 - 50 3 3 14 31 49 praškasta glina

* Izvor: Studija Agroekološko vrednovanje prostora Hercegbosanske županije

92

Prilog 3 Osnovne fizikalne značajke tla – za pedološke profile na području općine Livno*

Stabilnost makroagregata prema Gračanin-Sekeri Broj

profila Sustavna jedinica Dubina u cm

Gustoća čvrstih čestica

Gustoća volumna

Porozitet ukupno

Kv** %

vol.

Kz** % vol

Stabilnost makrostrukturnih agregata prema Gračaninu***

3' 30' 12h 1 Vapneno dolomitna crnica,

organomineralna 2 - 26 m. stabilni 1 1 1

2 - 20 m. stabilni 2 3 3 2 Rendzina na dolomitu, duboka 20 - 57 v. m. stabilni 3 3 3

3 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 25 2,493 0,673 73,00 63,00 10,00 d. stabilni 1 1 1

4 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

2 - 29 2,641 0,832 68,50 62,80 5,70 d.stabilni 1 1 1

5 Rendzina na dolomitu, srednje duboka

2 - 32 m. stabilni 1 1 1

6 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

0 - 15 d. stabilni 1 1 1

7 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

0 - 5 m. stabilni 2 2 2

8 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 11 d. stabilni 1 1 1

1 - 12 d. stabilni 1 1 1 9 Smeđe na vapnencu, srednje duboko 12 - 39 m. stabilni 1 1 1

10 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 10 m. stabilni 1 1 1

11 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 8 m. stabilni 1 1 1

0 - 26 2,588 1,113 56,99 46,10 10,89 m. stabilni 1 1 1 26 - 65 2,673 1,338 49,94 45,05 4,89 d. stabilni 2 3 3

12 Koluvijalno eutrično s prevagom sitnice 65 - 100 2,653 1,276 51,90 46,10 5,80 d. stabilni 2 3 3

13 Rendzina na dolomitu, nekarbonatna, srednje duboka

1 - 25 2,644 0,838 68,31 51,30 17,01 v. m. stabilni 1 1 1

14 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 14 m. stabilni 1 1 1

1 - 17 d. stabilni 1 1 1 15 Smeđe na vapnencu, srednje duboko 17 - 40 m. stabilni 3 3 3

93

16 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 10 m. stabilni 1 1 1

17 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 19 d. stabilni 2 2 2

1 - 24 2,616 1,248 52,29 48,00 4,29 v. m. stabilni 2 3 3 18 Koluvijalno eutrično s prevagom sitnice

24 - 87 2,816 1,232 56,25 46,35 9,90 v. m. stabilni 3 3 4

19 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 27 d. stabilni 1 1 2

20 Rendzina na laporu, karbonatna

1 - 25 nestabilni 1 1 1

21 Rendzina na laporu izlužena 1 - 13 v. m. stabilni 1 1 1 22 Rendzina na laporu,

karbonatna 1 - 16 p. nestabilni

1 - 10 p. nestabilni 1 1 2 23 Rendzina na laporu, karbonatna 10 - 35 nestabilni 1 1 1

24 Rendzina na laporu, karbonatna, plitka

0 - 15 nestabilni 1 1 1

25 Rendzina na laporu, karbonatna, srednje duboka

1 - 22 v. m. stabilni 1 1 1

26 Rendzina na laporu, karbonatna, plitka

1 - 9 d. stabilni 1 2 3

1 - 18 nestabilni 1 1 1 27 Rendzina na laporu, karbonatna, srednje duboka 18 - 40 nestabilni 2 3 4

0 - 25 2,452 1,080 55,95 48,25 7,70 nestabilni 1 1 1 28 Eutrično smeđe na laporu, tipično 25 - 52 2,725 1,319 51,60 42,50 9,10 m. stabilni 1 1 1

29 Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno, karbonatno

0 - 20 2,606 1,183 54,60 44,10 10,50 m. stabilni 1 2 2

1 - 25 2,389 0,780 67,33 61,83 5,50 v. m.stabilni 1 1 1 30 Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno, karbonatno 25 - 37 m. stabilni 1 1 2

0 - 13 2,578 0,888 65,55 55,65 9,90 d. stabilni 1 1 1 31 Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno, karbonatno 13 - 33 m. stabilni 1 1 1

0 - 20 2,473 1,030 58,35 55,55 2,80 m. stabilni 2 3 3 20 - 34 2,576 1,100 57,30 55,20 2,10 v. m. stabilni 2 3 4 34 - 50 2,580 1,135 56,01 56,70 v. m. stabilni 2 3 4

32 Močvarno glejno, amfiglejno, mineralno, karbonatno

50 - 64 d. stabilni 3 3 3

94

0 - 16 2,575 0,981 61,90 52,70 9,20 m. stabilni 2 3 3 16 - 43 2,679 1,271 52,56 46,75 5,81 v. m. stabilni 3 3 3 43 - 67 2,650 1,191 55,06 54,05 1,01 v. stabilni 3 3 4

33 Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno, karbonatno

67 - 88 v. stabilni 3 3 4 0 - 18 2,540 1,063 58,15 54,15 4,00 d. stabilni 1 1 1 81 - 39 2,720 1,284 52,79 42,80 9,99 m. stabilni 2 2 3

34 Smeđe karbonatno na laporu

39 - 60 m. stabilni 2 2 3 0 - 17 2,644 1,121 57,60 53,50 4,10 m. stabilni 1 1 1 35 Močvarno glejno, hipoglejno,

mineralno, karbonatno 17 - 35 2,643 1,275 51,75 46,25 5,50 m. stabilni 1 1 1 0 - 17 2,511 0,820 67,34 62,05 5,29 d. stabilni 1 1 1 36 Močvarno glejno, hipoglejno,

mineralno, karbonatno 17 - 35 m. stabilni 1 1 1 0 - 12 2,230 0,398 82,15 76,15 6,00 m. stabilni 1 1 1 37 Močvarno, tresetno glejno tlo 12 - 26 2,693 1,173 56,44 46,35 10,09 m. stabilni 2 3 3 0 - 20 1,590 0,198 87,55 74,95 12,60 p. nestabilni 20 - 37 2,164 0,198 90,85 74,85 16,00 nestabilni 37 - 42 2,293 0,485 78,85 68,75 10,10 d. stabilni 1 1 2

38 Niski treset, plitki

42 - 106 2,532 1,095 56,75 51,25 5,50 m. stabilni 2 3 4 1 - 12 2,201 0,702 68,11 59,60 8,51 m. stabilni 12 - 32 2,649 1,330 49,79 49,79 m. stabilni 2 2 2

39 Močvarno, tresetno glejno tlo

32 - 108 2,683 1,411 47,41 47,41 v. stabilni 2 3 3 1 - 12 2,471 0,525 78,75 70,95 7,80 m. stabilni 1 1 2 12 - 23 2,693 1,143 57,56 52,85 4,71 m. stabilni 1 1 2

40 Močvarno, tresetno glejno tlo

23 - 90 2,638 1,328 49,66 49,66 m. stabilni 2 2 3 0 - 21 2,530 0,979 61,30 58,60 2,70 m. stabilni 21 - 39 2,619 1,397 46,66 43,95 2,71 v. m. stabilni 2 2 3

41 Močvarno glejno hipoglejno, mineralno karbonatno tlo

39 - 120 2,661 1,510 43,25 40,45 2,80 m. stabilni 2 3 4 0 - 27 2,660 1,451 45,45 40,95 4,50 stabilni 1 1 2 27 - 60 2,721 1,378 49,36 39,85 9,51 stabilni 2 3 3

42 Koluvijalno eutrično s prevagom sitnice 60 - 130 2,739 1,386 49,40 41,40 8,00 d. stabilni 4 4 5

0 - 28 2,708 1,415 47,75 41,75 6,00 stabilni 1 1 2 28 - 63 2,799 1,493 46,66 42,55 4,11 d. stabilni 2 2 3

43 Koluvijalno eutrično s prevagom sitnice 63 - 130 2,735 1,448 47,06 46,85 0,21 d. stabilni 3 3 3

0 - 26 2,582 1,229 52,40 46,20 6,20 stabilni 1 1 2 26 - 43 2,654 1,279 51,81 44,30 7,51 stabilni 2 3 4

44 Koluvijalno eutrično s prevagom sitnice 43 - 56 2,742 1,364 50,26 39,35 10,91 m. stabilni 3 3 4

95

0 - 28 2,708 1,457 46,20 30,70 15,50 m. stabilni 1 1 3 45 Koluvijalno eutrično s prevagom sitnice 28 - 40 2,738 1,365 50,15 34,75 15,40 d. stabilni 1 2 3

46 Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno karbonatno tlo

0 - 30 2,369 0,603 74,55 68,85 5,70 m. stabilni 1 1 2

1 - 15 2,624 1,161 55,75 50,65 5,10 m. stabilni 1 1 2 47 Rendzina na laporu, karbonatna 15 - 22 v. m. stabilni 1 1 2

48 Koluvijalno karbonatno s prevagom sitnice

0 - 23 2,703 1,261 53,35 44,75 8,60 v. m. stabilni 1 1 2

49 Koluvijalno karbonatno s prevagom sitnice

0 - 17 d. stabilni 1 1 1

0 - 34 2,728 1,162 57,40 48,40 9,00 m .stabilni 1 1 2 34 - 57 2,363 0,684 71,05 65,95 5,10 nestabilni 1 1 2

50 Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno karbonatno tlo

57 - 67 v. m. stabilni 1 2 3 0 - 37 2,685 1,203 55,20 47,20 8,00 v. m. stabilni 1 1 2 37 - 60 2,734 1,218 55,45 44,65 10,80 m. stabilni 1 1 2

51 Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno karbonatno tlo

60 - 150 2,640 1,200 54,55 49,35 5,20 nestabilni 2 3 3 0 - 30 2,651 0,896 66,20 58,20 8,00 m. stabilni 1 1 2 30 - 44 2,891 1,282 55,66 51,15 4,51 v. m. stabilni 1 2 2

52 Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno karbonatno tlo

44 - 150 2,605 0,904 65,30 64,10 1,20 p. nestabilni 2 2 3 0 - 18 2,476 0,759 69,35 63,75 5,60 v. m. stabilni 1 1 1 53 Močvarno glejno, hipoglejno,

mineralno karbonatno tlo 18 - 31 2,674 0,968 63,80 62,30 1,50 p. nestabilni 1 - 23 v. m. stabilni 1 2 3 54 Smeđe karbonatno na laporu 23 - 30 v. m. stabilni 1 2 3 0 - 25 v. m. stabilni 1 1 2 55 Rendzina na dolomitu, duboka 25 - 42 nestabilni 1 2 3 0 - 13 1,911 0,521 72,74 61,46 11,28 13 - 33 2,658 1,167 56,09 45,38 10,71 33 - 65 2,737 1,382 49,51 39,25 10,26 65 - 98 2,702 1,483 45,12 38,53 6,59

56 Močvarno tresetno glejno, karbonatno tlo

98 - 150 2,732 1,661 39,20 36,40 2,80 0 - 14 2,449 0,930 62,03 41,05 20,98 v. stabilni 14 - 55 2,616 1,493 57,07 30,67 26,40 m. stabilni

57 Močvarno tresetno-glejno tlo

55 - 120 m. stabilni 0 - 13 0,737 0,327 81,17 50,67 30,50 13 - 36 1,681 0,156 90,72 61,90 28,82 36 - 66 1,792 0,163 90,90 79,43 11,47

58 Niski treset, srednje duboki

66 - 90 1,847 0,190 89,71 79,78 9,93

96

0 - 14 1,869 0,318 82,99 74,73 8,26 14 - 36 1,805 0,213 88,20 73,63 14,57 36 - 54 2,236 0,368 83,54 74,97 8,57

59 Niski treset, plitki

54 - 130 2,709 1,366 49,58 46,35 3,23 0 - 22 1,827 0,195 89,33 72,08 17,25 61 Niski treset, plitki 22 - 40 1,822 0,165 90,94 77,40 13,54 0-12 2,004 0,339 83,08 63,00 20,08 v. m. stabilni

12 - 60 2,606 0,948 63,62 52,00 11,62 p. nestabilni 160 - 125 2,656 1,329 47,36 44,17 3,19 nestabilni

62 Močvarno tresetno glejno tlo

125 - 150 2,664 1,344 49,55 45,77 3,78 0 - 4 2,604 0,936 64,12 59,96 4,16 m. stabilni 4 - 12 2,710 1,093 59,68 55,86 3,82 nestabilni

64 Močvarno tresetno glejno tlo

12 - 32 2,813 1,140 59,47 54,95 4,52 p. nestabilni 0 - 13 2,360 0,637 73,01 61,85 11,16 d. stabilni 13 - 32 2,668 1,371 48,61 41,65 6,96 m. stabilni 32 - 74 2,687 1,612 40,01 33,57 6,44 m. stabilni 74 - 120 2,704 1,686 37,65 32,34 5,31 stabilni

65 Močvarno tresetno glejno tlo

120 - 50 nestabilni 0 - 13 2,355 0,627 73,38 55,33 18,05 m. stabilni 13 - 39 2,672 1,390 47,98 39,28 8,70 v. m. stabilni 39 - 100 2,680 1,398 47,84 39,96 7,88 v. m. stabilni

66 Niski treset, srednje duboki, zatrpani

100 - 150 2,689 1,455 45,89 41,06 4,83 v. stabilni 0 - 14 2,428 0,782 67,79 57,13 10,66 stabilni 14 - 29 2,650 1,236 53,36 49,18 4,18 m. stabilni

67 Močvarno tresetno glejno tlo

29 - 50 2,666 1,321 50,45 38,38 12,07 m. stabilni 0 - 14 2,312 0,714 69,12 61,68 7,44 stabilni 14 - 28 2,708 1,439 52,86 44,64 8,22 m. stabilni 28 - 49 2,706 1,438 46,86 44,90 1,96 v. m. stabilni

68 Močvarno tresetno glejno tlo

49 - 52 2,759 1,519 45,14 42,18 2,96 stabilni 0 - 22 2,445 0,818 66,54 49,13 17,41 d. stabilni 22 - 47 2,689 1,350 49,80 36,15 13,65 m. stabilni 47 - 85 2,707 1,464 45,92 39,08 6,84 v. m. stabilni

69 Močvarno tresetno glejno tlo

85 - 150 2,692 1,360 49,48 44,61 4,87 v. m. stabilni

97

0 - 10 2,187 0,416 80,85 66,55 14,30 10 - 26 2,628 0,954 63,70 54,83 8,87 m. stabilni 26 - 55 2,652 1,201 54,71 47,63 7,08 v. m. stabilni 55 - 80 2,659 1,200 54,87 47,43 7,44 nestabilni

70 Močvarno tresetno glejno tlo

80 - 150 2,696 1,384 48,66 44,88 3,78 nestabilni 0 - 27 2,156 0,474 78,02 69,90 8,12 nestabilni 2 2 2 71 Močvarno tresetno glejno tlo 27 - 62 2,624 1,501 42,80 38,00 4,80 m.stabilni 2 2 2 1 - 28 d. stabilni 2 2 3 72 Smeđe na konglomeratu,

karbonatno 28 - 62 d. stabilni 3 3 3 73 Rendzina na dolomitnom

vapnencu, karbonatna, srednje duboka

1 - 29 d. stabilni 1 1 1

74 Rendzina na dolomitu, karbonatna, plitka

1 - 20 d. stabilni 2 2 2

75 Rendzina na konglomeratu, izlužena, srednje duboka

1 - 29 m. stabilni 1 1 1

76 Rendzina na laporu, karbonatna

1 - 38 m.stabilni 1 1 1

77 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 36 v. m. stabilni 1 1 1

78 Rendzina na laporu, karbonatna

1 - 28 v. m. stabilni 2 2 2

79 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 19 v. m.stabilni 1 1 1

1 - 25 d. stabilni 1 1 1 25 - 65 stabilni 1 1 1 65 - 95 d. stabilni 2 2 3

80 Smeđe na šljunku, karbonatno

95 - 130 m. stabilni 3 3 3 1 - 32 2,487 1,017 59,11 49,60 9,51 v. m. stabilni 1 1 1 81 Smeđe na laporu, karbonatno 32 - 80 2,668 1,350 49,40 46,20 3,20 m. stabilni 2 3 3

82 Rendzina na šljunku, karbonatna

1 - 42 2,671 1,246 53,35 43,71 9,64 m. stabilni

1 - 22 2,675 1,320 50,65 39,29 11,36 m. stabilni 22 - 46 2,699 1,123 58,39 49,42 8,97 m. stabilni

83 Rendzina na šljunku, karbonatna

68 - 96 - - - - - nestabilni 84 Rendzina na šljunku,

karbonatna 0 - 23 2,625 0,972 62,97 46,17 16,80 d. stabilni

98

85 Rendzina na šljunku, karbonatna

0 - 45 nestabilni

1 - 12 2,498 0,920 63,17 52,71 10,46 d. stabilni 12 - 26 2,614 0,937 65,14 52,15 12,99 m. stabilni 26 - 54 2,740 1,141 58,36 56,03 2,33 m. stabilni

86 Koluvijalno karbonatno, s prevagom sitnice

54 - 140 2,693 1,510 43,85 36,07 7,78 v. m. stabilni 0 - 18 2,562 0,973 61,16 50,47 10,69 d. stabilni 18 - 38 2,654 1,112 48,10 42,97 5,13 m. stabilni

87 Koluvijalno karbonatno, s prevagom sitnice

38 - 60 2,691 1,190 58,42 43,42 15,00 m. stabilni 0 - 14 2,620 1,094 58,27 45,14 13,13 m. stabilni 14 - 78 2,692 1,232 54,23 44,37 9,86 v. m. stabilni 78 - 120 2,709 1,370 47,51 43,13 4,38 m. stabilni 120 - 137 2,727 1,551 42,32 37,65 4,67 v. m. stabilni

88 Koluvijalno karbonatno, s prevagom sitnice

137 - 160 nestabilni 1 - 41 2,629 1,198 54,43 41,62 12,81 m. stabilni 41 - 80 2,649 1,218 54,02 45,06 8,96 m. stabilni

89 Koluvijalno karbonatno, s prevagom sitnice

80 - 150 2,683 1,542 42,53 39,41 3,12 m. stabilni 90 Rendzina na laporu,

karbonatna 1 - 31 2,523 1,094 56,64 48,58 8,06 m. stabilni

1 - 32 m. stabilni 1 1 1 91 Smeđe na vapnencu, duboko 32 - 75 nestabilni 1 1 1 3 - 18 p. nestabilni 1 1 1 92 Smeđe na vapnencu,

srednje duboko 18 - 49 p. nestabilni 1 1 1 1 - 20 d. stabilni 1 1 2 93 Smeđe na vapnencu, duboko 20 - 52 d. stabilni 2 3 4

94 Rendzina na dolomitu, karbonatna, srednje duboka

3 - 23 nestabilni 3 3 4

1 - 32 v. m. stabilni 2 2 2 95 Smeđe na vapnencu, duboko 32 - 78 p. nestabilni 2 2 3

96 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 24 m. stabilni 1 1 1

97 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 29 d.stabilni 2 2 4

1 - 21 nestabilni pijesak 21 - 58 nestabilni 5 5 5

98 Eolski "živi" pijesak (arenosol), silikatno karbonatni

58 - 79 d. stabilni 5 5 5

99

1 - 30 d. stabilni 2 2 2 30 - 41 m. stabilni 5 5 5

99 Smeđe na vapnencu, duboko

41 - 63 d. stabilni 5 5 5 100 Rendzina na dolomitu,

karbonatna, 1 - 22 nestabilni 1 1 2

1 - 26 m. stabilni 2 2 2 101 Rendzina na dolomitnom vapnencu, karbonatna, duboka 26 - 67 v. m. stabilni 3 3 3

102 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 31 m. stabilni 2 2 2

1 - 26 d. stabilni 1 1 2 103 Smeđe na vapnencu, duboko 26 - 61 d. stabilni 3 3 3

104 Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 20 m. stabilni 2 2 2

105 Rendzina na laporu, karbonatna

1 - 18 nestabilni 1 1 1

106 Rendzina na laporu, karbonatna

1 - 17 v. m. stabilni 2 3 3

1 - 25 2,705 0,779 71,20 44,00 27,20 m. stabilni 2 2 2 107 Močvarno glejno mineralno, nekarbonatno tlo 25 - 54 2,808 1,070 61,89 55,20 6,69 d. stabilni 2 2 2

1 - 29 d. stabilni 1 2 2 29 - 35 stabilni 1 1 2 35 - 80 d. stabilni 6 6 6 80 - 120 d. stabilni 6 6 6

108 Koluvijalno eutrično s prevagom sitnice

120 - 150 d. stabilni 6 6 6 109 Rendzina na laporu,

karbonatna 1 - 27 p. nestabilni 2 2 2

110 Rendzina na laporu, karbonatna

1 - 24 m. stabilni 1 2 2

1 - 26 2,325 0,803 68,20 55,40 12,80 m. stabilni 2 2 2 26 - 58 2,797 1,172 58,09 47,30 10,79 m. stabilni 3 3 4

111 Močvarno glejno, amfiglejno, mineralno tlo

58 - 105 2,827 1,326 53,10 49,60 3,50 m. stabilni 2 3 4 1 - 18 3,299 0,970 70,60 43,20 27,40 v. m. stabilni 2 2 2 112 Rendzina na laporu,

karbonatna 18 - 40 2,748 1,154 58,01 44,60 13,41 m. stabilni 3 4 4 1 - 27 2,702 1,494 44,71 34,50 10,21 d. stabilni 4 4 4 27 - 40 2,481 1,603 35,39 24,60 10,79 d. stabilni 4 4 5

113 Eutrično smeđe na klastitu

40 - 115 3,189 1,601 49,80 37,00 12,80 d. stabilni 3 3 3

100

1 - 40 2,645 0,997 62,31 47,50 14,81 40 - 75 2,639 1,314 50,21 42,50 7,71 m. stabilni 2 2 2

114 Koluvijalno karbonatno s prevagom sitnice 75 - 120 2,708 1,468 45,79 35,70 10,09 m. stabilni 3 3 5

1 - 24 2,497 0,934 62,60 47,60 15,00 d. stabilni 2 2 2 115 Rendzina na laporu, izlužena 24 - 62 m. stabilni 2 3 3 1 - 21 2,587 0,608 76,50 54,60 21,90 m. stabilni 1 1 1 21 - 43 2,527 0,839 66,80 55,30 11,50 m. stabilni 2 2 2

116 Eutrično smeđe na laporu, lesivirano

43 - 58 2,763 1,282 53,60 50,10 3,50 m. stabilni 2 3 3 1 - 24 v. m. stabilni 1 1 2 117 Rendzina na laporu,

karbonatna 24 - 43 d.a stabilni 1 1 1 118 Rendzina na laporu, izlužena 1 - 21 nestabilni 1 2 2

1 - 42 2,759 1,261 54,30 34,60 19,70 d. stabilni 3 4 4 119 Koluvijalno eutrično s prevagom sitnice 42 - 95 2,885 1,451 49,71 34,30 15,41 d. stabilni 4 4 5

1 - 30 v. m. stabilni 4 4 4 120 Rendzina na laporu, karbonatna 30 - 53 v. m. stabilni 4 4 4

121 Rendzina na laporu, karbonatna

1 - 26 m. stabilni 4 4 4

122 Rendzina na laporu, karbonatna

1 - 25 nestabilni 2 2 2

1 - 31 m. stabilni 1 1 1 123 Močvarno glejno, amfiglejno, mineralno tlo 31 - 63 m. stabilni 3 3 3

1 - 16 d. stabilni 1 1 1 124 Močvarno tresetno glejno tlo 16 - 23 m. stabilni 2 2 2

* Izvor: OPK BiH M1:50.000 ** Tumač kratica: Kv - kapacitet za vodu; Kz - kapacitet za zrak *** Tumač kratica: d - dosta; m - malo; p - potpuno; v - vrlo

101

Prilog 4 Fizikalne značajke tla⃰

Broj profila

Sustavna jedinica tla

Dubina u cm

Specifična težina

Volumna težina

Volumen pora

Kv % vol.

Kz % vol.

Propusnost za vodu

K = cm/s

Stabilnost makrostrukturnih agregata prema

Gračaninu 0 - 30 vlj. 54 sij. 28 49.50 38.50 11.00 7,13x10-3 stabilan

30 - 55 vlj. 67 sij. 46 45.50 38.00 srp. 50 9,39x10-5 stabilan 125

Močvarno glejno hipoglejno mineralno karbonatno 55 - 110 stabilan

0 - 27 vlj. 51 sij.19 52.50 41.00 11.00 7,49x10-3 stabilan

27 - 60 vlj. 61 sij. 38 47.00 33.50 13.50 3,31x10-3 stabilan

60 - 100 stabilan 126

Rendzina na laporu karbonatna

25 - 100 potpuno nestabilan

0 - 35 vlj. 46 sij. 13 54.50 45.50 9.00 1,08x10-3 nestabilan

35 - 65 vlj. 39 0.89 63.00 52.00 11.00 6,04x10-3 nestabilan

65 - 100 nestabilan

20 - 60 vlj. 66 sij. 56 41.50 39.00 vlj.50 3,27x10-5 stabilan

60 - 110 stabilan

127

Močvarno glejno hipoglejno mineralno - tresetno karbonatno

110 - 160 stabilan 0 - 20 potpuno nestabilan

128 Rendzina na laporu karbonatna 20 - 50 potpuno nestabilan

* Izvor: Studija Agroekološko vrednovanje prostora Hercegbosanske županije

102

Prilog 5 Kemijske značajke tla – za pedološke profile na području općine Livno*

Reakcija pH u Adsorpcijski kompleks po Kappenu**

Fiziološki aktivni mg/100 g tla Broj

profila

Sustavna jedinica tla Dubina u cm H2O M-KCl

% ukupnog dušika

% humus

Hidro- litski acid. (y1)

Potreba kalcif.

sa CaCO3 mtc/ha S T-S T V (%) P2O5 K2O

1

Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

2 - 26

6,32

5,34

0,56

12,60

34,75

11,05

45,80

75,87

2,1

20,7

2 - 20 7,59 6,70 0,29 11,80 48,0 18,7 2

Rendzina na dolomitu, duboka 20 - 57 7,65 6,80 0,45 11,60 37,0 12,2

3

Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 25

5,49

4,31

0,95

16,20

17,75

32,89

50,64

35,05

2,1

4,0

4

Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

2 - 29

6,10

5,09

0,61

13,40

35,20

16,96

52,16

67,48

1,8

6,7

5

Rendzina na dolomitu, srednje duboka

2 - 32

7,40

6,78

0,68

11,80

2,3

8,3

6

Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

0 - 15

6,23

5,50

0,77

15,20

31,65

16,41

48,06

65,86

1,9

16,6

7

Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

0 - 5

6,68

5,92

1,33

23,00

48,80

10,08

58,88

82,88

2,5

21,8

8

Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 11

6,41

5,60

1,29

23,00

49,00

14,22

63,22

77,51

2,3

22,6

1 - 12 6,23 5,20 0,55 12,60 19,50 87,75 35,75 12,68 48,43 73,82 1,8 24,8 9

Smeđe na vapnencu, srednje duboko 12 - 39 6,45 5,33 0,36 8,32 16,00 37,45 10,40 47,85 78,27 1,6 13,3

10

Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 10

7,64

6,82

0,60

12,20

1,6

12,2

11

Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 8

7,22

6,40

0,81

16,60

2,1

31,9

0 - 26 6,70 5,65 0,40 8,16 12,25 55,13 35,40 7,96 43,36 81,64 2,5 29,0 26 - 65 6,72 5,52 0,30 6,16 27,85 8,94 36,79 75,70 2,1 12,2

12

Koluvijalno eutrično s prevagom sitnice 65 -100 6,66 5,61 5,64 36,05 10,40 46,45 77,61 2,0 11,6

13

Rendzina na dolomitu, nekarbonatna, srednje duboka

1 - 25

6,64

5,91

0,62

13,60

14,38

64,71

40,10

9,35

49,45

81,09

1,6

14,3

14

Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 14

6,70

5,82

0,46

14,00

36,20

7,56

43,76

82,72

1,3

11,3

103

1 - 17 6,71 5,70 0,23 6,24 9,50 42,75 27,90 6,18 34,08 81,87 2,1 6,7 15

Smeđe na vapnencu, srednje duboko 17 - 40 6,59 4,88 0,10 1,74 20,20 5,77 25,97 77,78 2,1 5,5

16

Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 10

7,01

5,99

0,46

13,20

36,95

5,38

42,33

87,29

2,1

22,1

17

Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 19

6,01

4,91

0,50

12,60

23,63

106,34

25,35

15,36

40,71

62,27

2,4

16,6

1 - 24 6,94 5,72 0,27 5,28 10,55 47,48 37,75 6,86 44,61 84,62 2,1 13,3 18 Koluvijalno eutrično s prevagom sitnice 24 -87 7,70 6,60 0,13 1,46 2,1 13,0

19

Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 27

5,92

4,85

11,10

27,25

16,58

43,83

62,17

1,7

9,5

20 Rendzina na laporu, karbonatna 1 - 25 7,98 7,09 0,53 10,60 3,2 31,2 21 Rendzina na laporu izlužena 1 - 13 7,85 6,95 0,60 10,16 2,3 22,4 22 Rendzina na laporu, karbonatna 1 - 16 8,09 7,10 0,36 4,68 0,5 20,2

1 - 10 8,08 7,11 0,38 5,48 0,5 23,2 23

Rendzina na laporu, karbonatna 10 - 35 8,21 7,25 4,16 0,1 18,5

24

Rendzina na laporu, karbonatna, plitka

0 - 15

8,06

7,21

0,48

7,28

0,3

20,7

25

Rendzina na laporu, karbonatna, srednje duboka

1 - 22

8,07

7,18

0,37

5,00

0,2

15,9

26

Rendzina na laporu, karbonatna, plitka

1 - 9

7,21

6,16

0,57

13,20

1,2

9,7

1 - 18 8,09 7,29 0,33 4,60 0,3 18,5 27

Rendzina na laporu, karbonatna, srednje duboka 18 - 40 8,49 7,85 0,06 1,06 0,2 7,9

0 - 25 8,02 7,23 0,38 5,84 0,2 14,5 28

Eutrično smeđe na laporu, tipično 25 - 52 8,22 7,15 0,21 2,16 0,1 11,9

29

Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno, karbonatno

0 - 20

8,02

7,49

0,26

3,48

0,3

8,4

1 - 25 7,70 6,80 0,74 14,00 3,1 5,0 30

Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno, karbonatno 25 - 37 8,38 7,73 0,12 1,60 0,1 4,4

0 - 13 8,01 7,30 0,62 7,92 0,5 10,4 31

Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno, karbonatno 13 - 33 8,32 7,73 0,14 1,82 0,3 4,4

0 - 20 8,02 7,28 0,53 7,84 0,4 16,2 20 - 34 8,09 7,13 0,40 5,44 3,9 20,9 34 - 50 8,21 7,28 3,32 1,9 19,5

32

Močvarno glejno, amfiglejno, mineralno, karbonatno 50 - 64 8,24 7,48 1,76 0,1 11,4

104

0 - 16 8,05 7,25 0,52 7,52 1,0 15,4 16 - 43 8,19 7,34 0,35 5,44 0,5 11,9 43 - 67 8,27 7,20 2,92 2,6 7,5

33

Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno, karbonatno

67 - 88 8,29 7,29 0,68 2,6 17,2 0 - 18 7,97 7,05 0,44 7,32 0,7 17,0 81 - 39 8,26 7,25 0,17 2,12 0,5 12,9

34

Smeđe karbonatno na laporu 39 - 60 8,28 7,33 1,88 0,2 10,9

0 - 17 8,10 7,26 0,30 4,32 1,1 12,9 35

Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno, karbonatno 17 - 35 8,16 7,30 0,21 3,20 1,7 14,9

0 - 17 7,96 7,08 0,65 13,40 2,5 10,9 36

Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno, karbonatno 17 - 35 8,29 7,55 0,14 3,00 0,3 4,4

0 - 12 7,52 6,82 1,34 24,80 3,8 5,5 37

Močvarno, tresetno glejno tlo 12 - 26 8,38 7,57 0,08 1,32 0,3 11,4

0 - 20 7,13 6,51 2,13 50,00 3,0 8,1 20 - 37 7,43 6,72 43,20 2,7 5,0 37 - 42 8,04 7,55 4,64 0,3 2,8

38

Niski treset, plitki 42 -106 8,42 7,84 2,22 0,1 2,8

1 - 12 6,71 6,10 0,90 20,40 17,50 78,75 44,65 11,38 56,03 79,69 3,2 10,2 12 - 32 7,55 6,48 0,11 2,44 2,1 6,1

39

Močvarno, tresetno glejno tlo 32 -108 8,10 7,28 0,66 1,9 12,2

1 - 12 7,88 7,18 0,99 18,40 2,6 10,9 12 - 23 8,28 7,46 0,13 3,32 0,1 8,4

40

Močvarno, tresetno glejno tlo 23 - 90 8,30 7,22 1,14 0,7 13,5

0 - 21 6,08 5,09 0,71 17,20 21,00 94,50 32,00 13,65 45,65 70,10 2,9 8,9 21 - 39 7,65 6,40 0,10 1,44 1,2 4,7

41

Močvarno glejno hipoglejno, mineralno karbonatno tlo 39 -120 8,30 7,42 0,98 0,7 3,8

0 - 27 6,63 5,58 0,22 3,24 10,00 45,00 11,00 6,50 17,50 62,86 1,8 5,0 27 - 60 6,70 5,49 0,15 2,52 10,25 11,10 6,66 17,76 62,50 2,9 4,3

42

Koluvijalno eutrično s prevagom sitnice 60 -130 6,49 5,15 1,82 10,88 9,85 7,07 16,92 58,22 3,0 4,0

0 - 28 6,01 4,96 0,23 4,96 13,88 62,46 11,50 9,02 20,52 56,04 2,1 7,0 28 - 63 5,72 4,22 0,09 1,18 20,00 16,30 13,00 29,30 55,63 2,0 8,6

43

Koluvijalno eutrično s prevagom sitnice 63-130 5,89 4,32 1,32 12,75 23,55 8,29 31,84 73,96 2,4 10,5

105

0 - 26 5,73 4,54 0,31 5,08 20,25 91,13 12,50 13,16 25,66 48,71 2,6 6,7 26 - 43 6,03 4,75 0,22 2,62 16,25 17,90 10,56 28,46 62,90 2,8 5,0

44

Koluvijalno eutrično s prevagom sitnice 43 - 56 6,80 5,80 2,80 8,00 22,65 5,20 27,85 81,33 2,3 4,7

0 - 28 6,67 5,76 0,19 4,08 6,63 29,84 10,95 4,31 15,26 71,76 2,9 5,5 45

Koluvijalno eutrično s prevagom sitnice 28 - 40 8,07 7,17 0,18 4,24 7,6 6,3

46

Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno karbonatno tlo

0 - 30

7,29

6,39

0,54

8,00

3,7

5,0

1 - 15 8,09 7,20 0,34 7,66 1,9 17,7 47

Rendzina na laporu, karbonatna 15 - 22 8,24 7,42 0,10 2,84 0,1 10,4

48

Koluvijalno karbonatno s prevagom sitnice

0 - 23

7,62

6,51

0,31

4,32

1,7

8,9

49

Koluvijalno karbonatno s prevagom sitnice

0 - 17

7,93

7,09

0,27

4,64

3,2

24,0

0 - 34 7,97 7,12 5,36 0,7 10,9 34 - 57 7,82 7,01 0,95 15,80 2,2 0,8

50

Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno karbonatno tlo 57 - 67 8,22 7,39 3,04 0,6 5,8

0 - 37 8,02 7,13 0,36 6,40 0,7 17,0 37 - 60 8,18 7,22 0,28 5,04 0,4 19,5

51

Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno karbonatno tlo 60 -150 8,20 7,08 4,88 5,2 24,9

0 - 30 8,10 7,11 0,30 6,48 0,7 14,0 30 - 44 8,37 7,25 0,25 3,92 0,7 15,4

52

Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno karbonatno tlo 44-150 8,09 6,95 6,64 5,1 4,0

0 - 18 8,07 7,21 0,54 8,96 0,6 14,0 53

Močvarno glejno, hipoglejno, mineralno karbonatno tlo 18 - 31 7,94 7,04 4,88 3,3 12,9

1 - 23 8,01 7,06 0,56 10,00 6,7 46,2 54

Smeđe karbonatno na laporu 23 - 30 8,12 7,37 0,26 3,48 0,1 19,7

0 - 25 6,78 5,70 10,60 10,25 46,13 42,25 6,66 48,91 86,38 1,6 21,2 55

Rendzina na dolomitu, duboka 25 - 42 7,91 6,80 0,23 4,32 2,2 12,7

0 - 13 6,52 5,60 1,76 27,80 1,9 8,0 13 - 33 7,01 5,78 0,13 2,52 33 - 65 7,79 6,62 0,06 0,69 65 - 98 8,18 6,80 0,03 0,21

56

Močvarno tresetno glejno, karbonatno tlo

98 -150 7,88 6,62 0,03 0,16 0 - 14 6,91 6,59 0,33 10,34 5,4 5,0 57

Močvarno tresetno-glejno tlo 14 - 55 0,98 6,66 0,02 0,27

106

55 -120 7,62 7,73 0,01 0,14 0 - 13 6,31 5,60 2,35 32,62 2,8 7,5 13 - 36 6,40 5,61 2,28 33,80 36 - 66 7,20 5,67 2,33 31,88 66 - 90 7,40 6,26 1,90 28,78

58

Niski treset, srednje duboki

90 -120 7,84 7,00 0,22 7,39 0 - 14 6,55 5,81 2,40 36,91 1,9 9,0 14 - 36 6,79 6,18 1,72 25,87 36 - 54 7,62 6,54 0,24 6,47

59

Niski treset, plitki 54-130 8,17 7,12 0,02 1,30

0 - 10 7,55 6,46 1,56 25,86 8,7 6,0 10 - 26 7,87 6,74 0,15 3,39 26 - 55 8,22 7,12 0,04 1,46 55 - 80 8,70 7,59 0,02 1,17

60

Močvarno tresetno glejno, karbonatno tlo

80 -150 8,43 7,27 0,02 0,16 0 - 22 6,85 6,08 2,24 35,08 5,1 10,0 22 - 40 7,50 6,58 1,83 33,91

61

Niski treset, plitki 40 - 60 7,86 7,08 0,41 10,61

0 - 12 7,72 6,50 1,40 22,10 0,9 3,0 12 - 60 8,29 7,20 0,09 4,04 160-125 8,44 7,53 0,04 0,97

62

Močvarno tresetno glejno tlo 125-150 8,26 7,57 0,04 0,97

0 - 25 8,05 6,20 1,56 27,70 4,9 10,0 63

Močvarno tresetno glejno tlo 25 - 50 8,25 7,36 0,09 2,56

0 - 4 7,40 6,28 1,00 18,70 4 - 12 7,44 6,52 0,55 10,72 12 - 32 7,80 6,66 0,10 1,93

64

Močvarno tresetno glejno tlo 32 - 60 8,13 6,96 0,05 1,30

0 - 13 6,80 5,88 0,82 18,39 1,9 6,5 13 - 32 7,59 6,35 0,11 1,47 32 - 74 8,42 7,10 0,02 74 -120 8,48 7,14 0,02

65

Močvarno tresetno glejno tlo 120 -50 8,40 7,06 0,02

0 - 13 7,80 6,67 0,43 10,20 66

Niski treset, srednje duboki, zatrpani 13 - 39 8,31 7,20 0,09 2,13

107

39 -100 8,60 7,53 0,02 0,17

100-150 8,53 7,43 0,03 0,02

0 - 14 7,22 6,63 0,99 16,59 3,7 7,0 14 - 29 7,67 7,02 0,13 2,08

67

Močvarno tresetno glejno tlo 29 - 50 8,20 7,38 0,06 1,17

0 - 14 7,26 6,58 1,01 15,41 14 - 28 6,44 6,34 0,09 1,33

68

Močvarno tresetno glejno tlo 64 -105 8,10 7,08 0,04 0,09

0 -22 6,88 6,07 0,52 15,25 0,7 3,5 22 - 47 8,30 7,09 0,08 1,33 47 - 85 8,38 7,31 0,04 0,38

69

Močvarno tresetno glejno tlo 85 -100 8,44 7,10 0,03 0,27

0 - 10 7,55 6,46 1,56 25,86 8,7 6,0 10 - 26 7,87 6,74 0,15 3,39 26 - 55 8,22 7,12 0,04 1,46 55 - 80 8,70 7,59 0,02 1,17

70

Močvarno tresetno glejno tlo

80 -150 8,43 7,27 0,02 0,16 0 - 27 6,60 6,31 2,14 44,80 9,00 40,50 49,20 5,85 55,05 89,37 5,6 5,2 71

Močvarno tresetno glejno tlo 27 - 62 7,10 6,53 0,11 2,32 3,55 23,90 2,31 26,21 91,19 3,8 0,0

1 - 28 7,40 6,80 0,24 4,88 1,7 6,7 72

Smeđe na konglomeratu, karbonatno 28 - 62 7,39 6,67 0,16 3,20 1,6 9,2

73

Rendzina na dolomitnom vapnencu, karbonatna, srednje duboka

1 - 29

7,19

6,76

0,96

17,00

13,5

9,5

74

Rendzina na dolomitu, karbonatna, plitka

1 - 20

7,50

7,13

0,57

9,36

2,3

28,8

75

Rendzina na konglomeratu, izlužena, srednje duboka

1 - 29

6,31

6,07

0,54

9,60

11,79

57,38

40,25

8,29

48,54

82,92

2,6

22,0

76 Rendzina na laporu, karbonatna 1 - 38 7,61 7,41 0,33 6,80 0,6 17,5 77

Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 36

6,88

6,37

0,48

7,84

39,45

5,23

44,68

88,29

1,8

15,4

78 Rendzina na laporu, karbonatna 1 - 28 7,66 7,22 0,38 4,56 3,2 25,3 79

Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 19

6,56

6,18

0,63

9,76

45,30

5,69

50,99

88,84

2,7

27,8

108

1 - 25 7,62 7,20 0,19 2,88 2,9 12,9 25 - 65 7,84 7,48 0,07 1,10 4,6 7,6 65 - 95 7,83 7,32 1,30 1,7 12,2

80

Smeđe na šljunku, karbonatno

95 -130 7,80 7,29 2,32 2,9 18,3 1 - 32 7,70 7,12 0,39 6,88 2,1 17,7 81

Smeđe na laporu, karbonatno 32 - 80 7,87 7,47 0,10 1,54 4,5 7,1

1 - 42 7,46 6,10 0,24 4,11 0,5 5,0 82

Rendzina na šljunku, karbonatna 42 - 80 7,73 6,48 0,17 3,32

1 - 22 7,70 6,51 0,27 5,29 1,2 7,0 22 - 46 7,68 6,50 0,21 4,37 46 - 68 7,70 6,56 0,12 1,82 68 - 96 8,22 6,97 0,04 0,58

83

Rendzina na šljunku, karbonatna

96 -130 7,34 7,13 0,02 0,67 0 - 23 7,40 6,87 0,44 7,67 1,1 10,0 84

Rendzina na šljunku, karbonatna 23 - 60 7,62 6,78 0,20 3,48

0 - 45 7,40 6,52 0,41 3,58 0,7 6,0 85

Rendzina na šljunku, karbonatna 45 - 90 7,74 6,82 0,13 2,12

1 - 12 7,10 5,74 0,59 12,15 1,2 4,5 12 - 26 6,77 5,66 0,44 8,32 26 - 54 7,85 6,54 0,14 2,21

86

Koluvijalno karbonatno, s prevagom sitnice 54 -140 8,49 7,04 0,04 0,73

0 - 18 7,44 6,43 0,61 10,91 1,4 10,5 18 - 38 7,72 6,54 0,32 5,99 38 - 60 7,77 6,48 0,25 5,12

87

Koluvijalno karbonatno, s prevagom sitnice 60 -100 8,02 6,78 0,09 1,37

0 - 14 7,72 6,48 0,32 6,69 1,5 7,0 14 - 78 7,85 6,44 0,24 3,20 78 -120 8,00 6,62 0,13 2,53 120-137 8,03 6,60 0,13 2,10

88

Koluvijalno karbonatno, s prevagom sitnice

137-160 7,94 6,60 0,08 1,08 1 - 41 8,10 6,58 0,15 3,58 0,2 3,0 41 - 80 7,68 6,57 0,22 4,10

89

Koluvijalno karbonatno, s prevagom sitnice 80 -150 8,12 6,80 0,05 0,76

109

1 - 31 7,66 6,44 0,39 7,14 1,1 5,0 90

Rendzina na laporu, karbonatna 31 - 80 7,60 6,46 0,25 4,51

1 - 32 6,21 5,29 0,78 15,00 18,10 81,45 35,45 11,77 47,22 75,07 2,2 12,7 91

Smeđe na vapnencu, duboko 32 - 75 6,60 5,49 0,37 5,00 13,00 32,10 8,45 40,55 79,16 1,7 6,7

3 - 18 6,28 5,32 0,59 17,20 20,50 92,25 33,25 13,33 46,58, 71,38 1,9 11,0 92

Smeđe na vapnencu, srednje duboko 18 - 49 6,82 6,02 0,33 9,60 9,75 43,50 6,34 49,84 87,28 1,9 8,1

1 - 20 5,88 4,87 0,45 7,68 21,05 94,73 21,50 13,68 35,18 61,11 2,3 7,0 93

Smeđe na vapnencu, duboko 20 - 52 5,62 4,37 0,30 4,76 28,13 16,50 18,28 34,78 47,44 1,3 3,3

94

Rendzina na dolomitu, karbonatna, srednje duboka

3 - 23

7,81

6,90

0,28

5,84

0,7

17,3

1 - 32 7,59 6,80 0,43 6,96 3,2 9,7 95

Smeđe na vapnencu, duboko 32 - 78 7,81 7,02 0,30 4,64 4,0 10,2

96

Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 24

6,94

6,32

0,46

14,60

49,00

5,72

54,72

89,55

1,8

8,1

97

Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 29

7,84

7,20

0,23

4,16

2,0

4,3

1 - 21 6,91 6,19 0,03 0,78 3,00 13,50 2,60 1,95 4,55 57,14 1,6 5,8 21 - 58 6,70 5,90 0,04 1,22 3,05 2,75 1,98 4,73 58,14 1,9 5,8

98

Eolski "živi" pijesak (arenosol), silikatno karbonatni 58 - 79 7,02 6,00 0,88 1,3 10,7

1 - 30 6,90 5,89 0,29 4,40 7,50 33,75 19,30 4,88 24,18 79,82 1,8 6,4 30 - 41 6,92 5,80 0,13 1,80 5,50 28,35 3,58 31,93 88,79 1,1 8,1

99

Smeđe na vapnencu, duboko 41 - 63 7,41 6,00 0,88 1,3 8,6

100 Rendzina na dolomitu, karbonatna 1 - 22 7,79 7,00 0,63 9,28 1,6 9,2 1 - 26 7,22 6,41 0,41 8,88 1,5 9,7 101

Rendzina na dolomitnom vapnencu, karbonatna, duboka 26 - 67 7,29 6,21 0,21 3,48 1,3 5,5

102

Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 31

6,80

5,89

0,89

14,40

44,25

7,09

51,34

86,19

1,9

11,3

1 - 26 6,00 5,00 0,42 7,20 14,05 63,23 26,70 9,13 35,83 74,52 1,6 7,7 103

Smeđe na vapnencu, duboko 26 - 61 5,81 5,29 0,17 1,70 17,75 16,60 11,54 28,14 58,99 1,3 6,1

104

Vapneno dolomitna crnica, organomineralna

1 - 20

6,97

6,29

0,69

13,40

46,70

4,88

51,58

90,54

1,7

7,7

105 Rendzina na laporu, karbonatna 1 - 18 7,69 7,08 0,92 15,40 1,1 22,1 106 Rendzina na laporu, karbonatna 1 - 17 7,83 7,20 0,48 7,20 1,0 19,8

110

1 - 25 6,41 5,80 0,45 7,84 13,50 60,75 25,65 8,78 34,43 74,50 1,5 11,0 107

Močvarno glejno mineralno, nekarbonatno tlo 25 - 54 4,87 3,81 0,12 2,44 37,00 17,10 24,05 41,15 51,56 1,9 8,9

1 - 29 7,44 6,87 0,13 1,82 3,2 4,5 29 - 35 7,24 6,75 0,14 1,94 3,1 3,7 35 - 80 7,61 6,95 0,30 1,5 3,3 80 -120 7,76 7,07 0,36 1,3 2,7

108

Koluvijalno eutrično s prevagom sitnice

120-150 8,49 8,15 0,24 3,6 3,6 109 Rendzina na laporu, karbonatna 1 - 27 7,72 7,21 0,54 8,88 0,5 15,7 110 Rendzina na laporu, karbonatna 1 - 24 7,59 7,13 1,07 16,20 1,2 11,7

1 - 26 6,33 5,72 0,61 10,00 13,00 58,50 37,90 8,45 46,35 81,77 3,0 8,1 26 - 58 7,72 6,52 0,06 1,02 1,1 3,7

111

Močvarno glejno, amfiglejno, mineralno tlo 58 -105 7,18 6,21 3,32 1,0 5,5

1 - 18 7,60 6,95 0,32 6,40 1,5 5,0 112

Rendzina na laporu, karbonatna 18 - 40 7,92 7,20 0,10 1,80 3,6 8,7

1 - 27 6,88 6,46 0,12 1,94 5,75 25,88 10,75 3,74 14,49 74,19 1,9 5,0 27 - 40 7,11 6,67 0,06 0,98 1,3 3,7

113

Eutrično smeđe na klastitu 40 -115 7,02 6,08 0,60 0,9 5,5

1 - 40 40 - 75 7,83 6,99 0,21 3,16 1,3 5,8

114

Koluvijalno karbonatno s prevagom sitnice 75 -120 7,74 6,91 1,16 1,0 4,5

1 - 24 5,82 4,93 0,37 7,68 16,30 73,35 23,35 10,60 33,95 68,78 1,7 7,7 115

Rendzina na laporu, izlužena 24 -62 7,94 7,13 0,07 1,42 1,3 9,2

1 - 21 5,90 5,20 0,96 17,20 21,50 96,75 40,05 13,98 54,03 74,13 2,5 9,7 21 - 43 6,73 5,82 0,55 8,00 9,25 39,30 6,01 45,31 86,74 1,7 4,7

116

Eutrično smeđe na laporu, lesivirano 43 - 58 7,40 6,30 2,06 1,3 4,5

1 - 24 7,76 7,12 0,62 9,60 3,0 19,3 117

Rendzina na laporu, karbonatna 24 - 43 7,90 7,42 0,34 4,80 0,3 14,5

118 Rendzina na laporu, izlužena 1 - 21 6,93 6,33 0,85 16,60 9,50 42,75 47,90 6,18 54,08 88,57 1,1 7,0 1 - 42 6,62 5,77 0,14 2,21 6,75 30,38 9,60 4,39 13,99 68,62 3,3 10,7 119

Koluvijalno eutrično s prevagom sitnice 42 - 95 6,41 5,54 0,11 1,60 6,88 10,40 4,47 14,87 69,94 2,5 5,2

1 - 30 7,74 4,22 0,49 7,36 3,7 22,8 120

Rendzina na laporu, karbonatna 30 - 53 7,92 7,48 0,24 3,09 0,7 7,1

121 Rendzina na laporu, karbonatna 1 - 26 7,87 7,31 0,26 4,44 0,9 12,4 122 Rendzina na laporu, karbonatna 1 - 25 7,42 6,99 0,64 16,00 1,4 21,8

111

1 - 31 6,36 5,40 0,52 7,92 15,10 67,95 26,30 9,82 36,12 72,81 1,4 5,5 123

Močvarno glejno, amfiglejno, mineralno tlo 31 - 63 7,90 7,05 0,07 1,40 1,3 4,7

1 - 16 6,76 6,12 0,61 10,16 11,25 50,63 34,60 7,31 41,91 82,56 1,7 5,8 124

Močvarno tresetno glejno tlo 16 - 23 7,42 6,78 0,31 3,96 1,0 3,7

* Izvor: OPK BiH M1:50.000

112

Prilog 6 Kemijske značajke tla⃰

Broj

profila

Sustavna jedinica tla

Dubina

(cm)

Reakcija pH u H2O

Reakcija pH u KCl

% humus

% CaCO3

Fiziološki aktivni mg/100 g tla

P2O5

Fiziološki aktivni

mg/100 g tla K2O

0 - 30 8,1 7,3 5,6

30 - 55 8,65 7,84 42,21

125

Močvarno glejno hipoglejno, mineralno karbonatno

55 - 110 8,6 7,82

4,44

3,89 10,18

0 - 27 8,3 7,57 24,55

27 - 60 8,6 7,8 42,21

126

Rendzina na laporu karbonatna 60 - 100 8,57 7,9

5,5

1,01 5,72

127

Močvarno glejno hipoglejno mineralno - tresetno karbonatno

0 - 35 35 - 65 65 - 100

8,14 7,91 8,47

7,41 7,13 7,80

4,59 21,97 6,03 2,85 13,17

0 - 20 7,73 6,94 128 Rendzina na laporu

karbonatna 20 - 50 7,76 6,99 8,33 1,20 28,71

* Izvor: Studija Agroekološko vrednovanje prostora Hercegbosanske županije

113

Prilog 7 Opis pedološkog profila (novootvoreni-istraživani pedološki profili)

Prilog 7/1

PEDOLOŠKI PROFIL broj 129*

Sistematska oznaka: Rendzina posmeđena na trošini vapnenca, antropogenizirana Lokalitet: POTOČANI

Morfološke značajke tla Ekspozicija: jugoistočna Inklinacija (%): do 2 Reljef: krško polje, zaravan Matični supstrat: trošina vapnenaca Način korištenja: zalivađena oranica -livada Stjenovitost (%): 1 Kamenitost(%): 1 Skeletenost(%): 1- 2 Dubina tla-pedološka (cm): 25 Dubina tla-efektivna s pukotinama (cm): > 25

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 25 25 - 60 Oznaka A C/(B)rz Tekstura IG skelet Skelet (%) 1-2 90 Boja 10yR 2/1 Struktura mrvičasta Reakcija na karbonate - 2 - 3 Nepovoljni slojevi Način vlaženja automorfni Dubina podzemne vode -

*Napomena: Zbog redoslijeda profila (iz ranijih istraživanja i novootvorenih profila) oznaka P-129 je oznaka za prvi novootvoreni profil tla

114

Prilog 7/2

PEDOLOŠKI PROFIL broj 130 Sistematska oznaka: Koluvij, karbonatno vertični, na laporu Lokalitet: DOBRANJSKO POLJE, selo DOBRO

Morfološke značajke tla Ekspozicija: 0 Inklinacija (%): 0 Reljef: krško polje Matični supstrat: lapor + deluvijalni nanosi Način korištenja: zalivađena oranica-livada Stjenovitost (%): 0 Kamenitost(%): 0 Skeletenost(%): 0 Dubina tla-pedološka (cm): 100 Dubina tla-efektivna (cm): > 100

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 25 25 - 60 60 - 72 72 - 100 Oznaka A II III IVC Tekstura IG GI GG G Skelet (%) - - - Boja 5yR 3/2 5yR 3/2 5yR 3/3 Struktura mrvičasta Xxx Xxx Reakcija na karbonate 0 - 1 0 - 1 1 - 2 Nepovoljni slojevi Način vlaženja automorfni Dubina podzemne vode -

115

Prilog 7/3

PEDOLOŠKI PROFIL broj 131 Sistematska oznaka: Rendzina na deluviju laporastog vapnenca, antropogenizirana Lokalitet: VIDOŠI

Morfološke značajke tla Ekspozicija: jugoistočna Inklinacija (%): 3 Reljef: blaga padina Matični supstrat: laporasti vapnenac Način korištenja: zalivađena oranica-livada Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): 5 Dubina tla-pedološka (cm): 25 Dubina tla-efektivna (cm): > 25

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 25 25 - 100 Oznaka Ap (B)rz/C Tekstura GI skeletna G Skelet (%) 5 10-90 Boja 2,5y 5/3 2,5y 6/3 Struktura mrvičasta neizražena Reakcija na karbonate 3 3 - 4 Nepovoljni slojevi Način vlaženja automorfni Dubina podzemne vode -

116

Prilog 7/4

PEDOLOŠKI PROFIL broj 132

Sistematska oznaka: Rendzina na skeletnom deluviju, antropogenizirana Lokalitet: PODHUM

Morfološke značajke tla

Ekspozicija: južna Inklinacija (%): 3 - 4 Reljef: blaga padina Matični supstrat: deluvij/lapor Način korištenja: oranica zalivađena-livada Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): 10-30 Dubina tla-pedološka (cm): 21 Dubina tla-efektivna (cm): > 21

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 21 21 - 44 44 - 120 Oznaka A IC IIC Tekstura IGski* skelet skelet Skelet (%) 24,67 > 90 Boja 10yR 4/3 Struktura mrvičasta neizražena neizražena Reakcija na karbonate 1 - 2 3 4 Nepovoljni slojevi Način vlaženja automorfni Dubina podzemne vode -

*Tumač kratica: ski - skeletoidn; sk - skeletna

117

Prilog 7/5

PEDOLOŠKI PROFIL broj 133 Sistematska oznaka: Rendzina na skeletnom deluviju

Lokalitet: SRĐEVIĆI

Morfološke značajke tla Ekspozicija: južna Inklinacija (%): 7 - 8 Reljef: blaga padina Matični supstrat: deluvij skeletni Način korištenja: oranica-žito Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): 10-20 (grus s brda) Dubina tla-pedološka (cm): 40 Dubina tla-efektivna (cm): > 40

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 27 27 - 40 40 - 100 Oznaka Ap AC C Tekstura I GP Skelet (%) 20 23,35 Boja 10yR 2/2 10yR 3/2 Struktura mrvičasta neizražena Reakcija na karbonate 2 3 4 Nepovoljni slojevi + Način vlaženja automorfni Dubina podzemne vode -

118

Prilog 7/6

PEDOLOŠKI PROFIL broj 134 Sistematska oznaka: Rendzina na mekom (laporastom) vapnencu, plitka Lokalitet: BILA

Morfološke značajke tla

Ekspozicija: zapadna Inklinacija (%): 8 - 10 Reljef: brežuljkast Matični supstrat: pločasti meki vapnenac Način korištenja: oranica/voćnjak Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): 10 - 20 Dubina tla-pedološka (cm): 20 Dubina tla-efektivna s pukotinama (cm): > 20

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 20 > 20 Oznaka A C-lapor.vap. Tekstura GI Skelet (%) 10-15 Boja 10yR 2/1 Struktura mrvičasta Reakcija na karbonate 2 Nepovoljni slojevi Način vlaženja automorfni Dubina podzemne vode -

119

Prilog 7/7

PEDOLOŠKI PROFIL broj 135 Sistematska oznaka: Aluvijalno livadno tlo (Humofluvisol, antropogenizirani) Lokalitet: GUBER

Morfološke značajke tla

Ekspozicija: 0 Inklinacija (%): 0 Reljef: nizina-potpuno ravno Matični supstrat: aluvijalni nanos Način korištenja: zalivađena oranica-livada Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): 0 Dubina tla-pedološka (cm): 60 Dubina tla-efektivna (cm): > 60

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 40 40 - 60 > 60 Oznaka Amo AC C Tekstura IG PG PŠI Skelet (%) - 13,54 Boja 2,5yR 3/3 2,5y 3/3 Struktura mrvičasta neizražena Reakcija na karbonate 3 4 Nepovoljni slojevi Način vlaženja livadni

Dubina podzemne vode preko 100 cm

120

Prilog 7/8

PEDOLOŠKI PROFIL broj 136 Sistematska oznaka: Rendzina, karbonatna na pijesku, antropogenizirana Lokalitet: GRBOREZI

Morfološke značajke tla Ekspozicija: 0 Inklinacija (%): 0 Reljef: zaravan-skoro ravno Matični supstrat: pjeskoviti nanosi Način korištenja: zalivađena oranica-livada Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): 5 - 10 Dubina tla-pedološka (cm): 32 Dubina tla-efektivna (cm): > 32

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 32 32 - 45 45 - 54 54 - 61 > 61 Oznaka A A/(Bv C C C Tekstura GPI PI Skelet (%) 8 - 12 35,08 Boja 2,5yR 3/3 10 yR 8/3 Struktura neizražena neizražena Reakcija na karbonate 1 3 4 4 Nepovoljni slojevi Način vlaženja automorfni Dubina podzemne vode -

121

Prilog 7/9

PEDOLOŠKI PROFIL broj 137

Sistematska oznaka: Rendzina na pijesku, karbonatna, antropogenizirana Lokalitet: ČAIĆI

Morfološke značajke tla

Ekspozicija: istočna Inklinacija (%): 3 - 8 Reljef: blaga padina na zaravni Matični supstrat: eolski pijesak Način korištenja: oranica-žito Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): do 10 Dubina tla-pedološka (cm): > 26 Dubina tla-efektivna (cm): > 100

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 26 > 26 Oznaka Ap C Tekstura PGI Skelet (%) 2-5 Boja 10yR 4/3 Struktura neizražena Reakcija na karbonate 2 - 3 3 - 4 Nepovoljni slojevi Način vlaženja automorfni Dubina podzemne vode -

122

Prilog 7/10

PEDOLOŠKI PROFIL broj 138

Sistematska oznaka: Rendzina na mekim vapnencima, karbonatna, antropogenizirana Lokalitet: LIŠTANI

Morfološke značajke tla

Ekspozicija: istočna Inklinacija (%): 7 - 9 Reljef: padina-pribrežje Matični supstrat: meki vapnenac Način korištenja: oranica-zob Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): do 10 Dubina tla-pedološka (cm): 24 Dubina tla-efektivna (cm): > 24

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 24 > 24 Oznaka Ap C Tekstura Xxx Skelet (%) 10 - 15 Boja 5yR 3/2 Struktura mrvičasta Reakcija na karbonate 3 4 Nepovoljni slojevi Način vlaženja automorfni Dubina podzemne vode -

123

Prilog 7/11

PEDOLOŠKI PROFIL broj 139

Sistematska oznaka: Eutrični kambisol na laporu, pjeskuljasto (koluvijalno) Lokalitet: PROVO

Morfološke značajke tla Ekspozicija: 0 Inklinacija (%): 0 Reljef: ravan-polje Matični supstrat: lapor/deluvij Način korištenja: zalivađena oranica-livada Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): 2 - 5 Dubina tla-pedološka (cm): 85 Dubina tla-efektivna (cm): 85

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 38 38 - 85 > 85 Oznaka Ap II(B)v C Tekstura IP IG lapor Skelet (%) 1 - 3 - Boja 10yR 4/3 7,5 yR 4/6 Struktura mrvičasta graškasta Reakcija na karbonate - 1 3 Nepovoljni slojevi Način vlaženja automorfni Dubina podzemne vode -

124

Prilog 7/12

PEDOLOŠKI PROFIL broj 140 Sistematska oznaka: Rendzina na siparu (proluviju), antropogenizirana Lokalitet: GUBIN, zaseok Petrovići

Morfološke značajke tla

Ekspozicija: jugozapadna Inklinacija (%): 7 - 10 Reljef: priterasni Matični supstrat: sipari Način korištenja: zalivađena oranica-livada Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 2 - 5 Skeletnost (%): 5 - 15 Dubina tla-pedološka (cm): 30 Dubina tla-efektivna s pukotinama (cm): > 30

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 30 > 30 Oznaka Ap C Tekstura GPIski skelet Skelet (%) 10 - 14 Boja 10yR 4/4 Struktura mrvičasta neizražena Reakcija na karbonate 2 4 Nepovoljni slojevi Način vlaženja automorfni Dubina podzemne vode -

125

Prilog 7/13

PEDOLOŠKI PROFIL broj 141 Sistematska oznaka: Rendzina na proluviju (siparu), antropogenizirana Lokalitet: ČELEBIĆI

Morfološke značajke tla Ekspozicija: jugozapadna Inklinacija (%): 5 - 10 Reljef: pristranak Matični supstrat: proluvij Način korištenja: zalivađena oranica-livada Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): > 10 Dubina tla-pedološka (cm): 27 Dubina tla-efektivna s pukotinama (cm): > 27

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 27 > 27 Oznaka Ap C Tekstura PI skelet Skelet (%) 12 - 15 > 70 Boja 7,5yR 3/2 Struktura mrvičasta Reakcija na karbonate 1 - 2 3 Nepovoljni slojevi Način vlaženja automorfni Dubina podzemne vode -

126

Prilog 7/14

PEDOLOŠKI PROFIL broj 142 Sistematska oznaka: Rendzina na deluviju, izlužena, antropogenizirana Lokalitet: STRUPNIĆ

Morfološke značajke tla

Ekspozicija: jugozapadna Inklinacija (%): 3 - 7 Reljef: priterasni Matični supstrat: deluvij Način korištenja: pašnjak, zalivađena oranica Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): > 20 Dubina tla-pedološka (cm): 43 Dubina tla-efektivna s pukotinama (cm): > 43

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 20 20 - 43 > 43 Oznaka Ap A/C C Tekstura Iski SkPI Skelet (%) 20 - 30 63,2 Boja 7,5 yR 3/3 7,5yR 6/4 Struktura mrvičasta neizražena Reakcija na karbonate 1 2 - 3 Nepovoljni slojevi Način vlaženja automorfni Dubina podzemne vode -

127

Prilog 7/15

PEDOLOŠKI PROFIL broj 143

Sistematska oznaka: Koluvij karbonatni s prevagom sitnice, antropogenizirani Lokalitet: LUSNIĆ

Morfološke značajke tla

Ekspozicija: jugozapadna Inklinacija (%): 7 - 8 Reljef: donja trećina padine Matični supstrat: deluvij Način korištenja: zalivađena oranica Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): 10-30 Dubina tla-pedološka (cm): 80 Dubina tla-efektivna (cm): 80

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 22 22 - 52 52 - 80 < 80

Oznaka IAp II III R- vapnenac oštrobridni

Tekstura GIski GI do IG IG Skelet (%) 20 - 25 - - Boja 5yR 3/3 5yR 2,5/2 5yR 3/2 Struktura mrvičasta mrvičasta graškasta Reakcija na karbonate 2 - - Nepovoljni slojevi Način vlaženja automorfni Dubina podzemne vode -

128

Prilog 7/16

PEDOLOŠKI PROFIL broj 144 Sistematska oznaka: Rendzina na mekim vapnencima, antropogenizirana Lokalitet: u polju ispod LUSNIĆA

Morfološke značajke tla

Ekspozicija: jugozapadna Inklinacija (%): 1- 2 Reljef: polje-skoro ravno Matični supstrat: meki rastrošeni vapnenac Način korištenja: livada Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): 10 - 20 Dubina tla-pedološka (cm): 41 Dubina tla-efektivna (cm): > 41

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 18 18 - 41 > 41 Oznaka A AC C Tekstura GIski skIG Skelet (%) 15 20 > 50 Boja 2,5yR 2,5/2 Struktura mrvičasta neizražena Reakcija na karbonate 1 4 Nepovoljni slojevi Način vlaženja automorfni Dubina podzemne vode -

129

Prilog 7/17

PEDOLOŠKI PROFIL broj 145 Sistematska oznaka: Rendzina, izlužena, na mekim vapnencima (vlažna) Lokalitet: u polju ispod Lusnića, mjesto zv. Lug

Morfološke značajke tla Ekspozicija: 0 Inklinacija (%): 0 Reljef: ravan Matični supstrat: laporasti vapnenac Način korištenja: livada Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): 0 Dubina tla-pedološka (cm): 22 Dubina tla-efektivna (cm): 22

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 22 > 22 Oznaka A C - laporni vap. Tekstura IG Skelet (%) - Boja 7,5yR 3/1 Struktura mrvičasta Reakcija na karbonate - Nepovoljni slojevi Način vlaženja automorfni Dubina podzemne vode -

130

Prilog 7/18

PEDOLOŠKI PROFIL broj 146 Sistematska oznaka: Močvarno oglejeno mineralno karbonatno, plitko s podlogom lapora Lokalitet: u polju (između Lusnića i Lištana)

Morfološke značajke tla Ekspozicija: 0 Inklinacija (%): 0 Reljef: ravan Matični supstrat: meki vapnenac Način korištenja: livada Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): 0 Dubina tla-pedološka (cm): 28 Dubina tla-efektivna (cm): 28

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 28 > 28 Oznaka AgII CgIII Tekstura IG-G Skelet (%) - - Boja 2,5y 4/2 Struktura neizražena Reakcija na karbonate 3 - 4 Nepovoljni slojevi + Način vlaženja kombinirani Dubina podzemne vode na 40 cm

131

Prilog 7/19

PEDOLOŠKI PROFIL broj 147 Sistematska oznaka: Rendzina koluvijalna, karbonatna, antropogenizirana Lokalitet: PRILUKA

Morfološke značajke tla

Ekspozicija: jugozapadna Inklinacija (%): 3 - 4 Reljef: donja trećina padine Matični supstrat: laporni grus Način korištenja: zalivađena oranica-livada Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): > 10 Dubina tla-pedološka (cm): 44 Dubina tla-efektivna (cm): > 44

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 27 27 - 44 > 44 Oznaka A A/C C-lapor Tekstura IG-GI skIG Skelet (%) 15 70 Boja 7,5yR 3/2 Struktura mrvičasta Reakcija na karbonate 2 3 4 Nepovoljni slojevi + + Način vlaženja automorfni Dubina podzemne vode -

132

Prilog 7/20

PEDOLOŠKI PROFIL broj 148 Sistematska oznaka: Rendzina na siparu (proluviju), karbonatna, šljunkovita, antropogenizirana Lokalitet: VELIKI KABLIĆ

Morfološke značajke tla

Ekspozicija: jugoistočna Inklinacija (%): 0 - 2 Reljef: ravan do blago valovit Matični supstrat: sipari/proluvij Način korištenja: zalivađena oranica-livada Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): > 20 Dubina tla-pedološka (cm): 32 Dubina tla-efektivna (cm): > 32

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 32 > 32 Oznaka Ap C Tekstura Iski šljunak Skelet (%) 20-25 >80 Boja 2,5yR 2,5/1 Struktura mrvičasta Reakcija na karbonate 3 Nepovoljni slojevi Način vlaženja automorfni Dubina podzemne vode -

133

Prilog 7/21

PEDOLOŠKI PROFIL broj 149 Sistematska oznaka: Humofluvisol – aluvijalno livadno, antropogenizirano Lokalitet: u polju - Rasadnik (okolina Livna)

Morfološke značajke tla

Ekspozicija: 0 Inklinacija (%): 0 Reljef: ravno Matični supstrat: aluvijalni nanosi Način korištenja: oranica Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): 0 Dubina tla-pedološka (cm): 120 Dubina tla-efektivna (cm): > 37

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 37 37 - 75 75 - 120 120 Oznaka A C gIII Gr Tekstura IGski PIski skPI Skelet (%) 5-10 31,44 55,86 Boja 2,5y 3/2 2,5y 8/2 2,5y 8/6 Struktura mrvičasta neizražena neizražena Reakcija na karbonate 3 3 3 Nepovoljni slojevi Način vlaženja livadni Dubina podzemne vode 110 cm

134

Prilog 7/22

PEDOLOŠKI PROFIL broj 150

Sistematska oznaka: Močvarno oglejno tlo Lokalitet: DUBOČICA

Morfološke značajke tla

Ekspozicija: 0 Inklinacija (%): 0 Reljef: ravan Matični supstrat: aluvijalni naosi/lapor Način korištenja: zalivađena oranica Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): 0 Dubina tla-pedološka (cm): 97 Dubina tla-efektivna (cm): 97

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 40 40 - 53 53 - 97 > 97 supstrat Oznaka Tekstura PIG G G Skelet (%) 5-7 - - Boja 2,5YR 3/3 Struktura neizražena neizražena neizražena Reakcija na karbonate 4 2 - 3 1 4 Nepovoljni slojevi +

Način vlaženja poplavnim i slivenim vodama

Dubina podzemne vode

135

Prilog 7/23

PEDOLOŠKI PROFIL broj151 Sistematska oznaka: Močvarno glejno hipoglejno Lokalitet: ispod mjesta SUHAČA - u polju Dubočica

Morfološke značajke tla Ekspozicija: 0 Inklinacija (%): 0 Reljef: polje-ravno Matični supstrat: holocenski nanosi Način korištenja: zalivađena oranica Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): 0 Dubina tla-pedološka (cm): 40 Dubina tla-efektivna (cm): 40

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 23 23 - 40 40 - 75 75 - 105 > 105 supstrat

Oznaka A gIII Gso Gr Tekstura G –IG IG G G Skelet (%) - - - - Boja 2,5 YR 3/4 Struktura neizražena neizražena Reakcija na karbonate 3 3 - - Nepovoljni slojevi + + Način vlaženja hipoglejni Dubina podzemne vode 100 cm

136

Prilog 7/24

PEDOLOŠKI PROFIL broj 152 Sistematska oznaka: Ritska crnica karbonatna, s podlogom lapora Lokalitet: u polju, Guberska uža

Morfološke značajke tla

Ekspozicija: 0 Inklinacija (%): 0 Reljef: ravan Matični supstrat: holocenski nanosi/lapor Način korištenja: livada Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): 0 Dubina tla-pedološka (cm): 61 Dubina tla-efektivna (cm): 61

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 32 32 - 52 52 - 61 > 61 supstrat

Oznaka Amo,a IIAmo,a IIIAmo,a Tekstura IG IG G Skelet (%) - - 2 - 4 Boja Xxx Struktura neizražena neizražena neizražena Reakcija na karbonate 3 - 4 - - 4 - 5 Nepovoljni slojevi

Način vlaženja podzemna i poplavna

Dubina podzemne vode 75 cm

137

Prilog 7/25

PEDOLOŠKI PROFIL broj 153 Sistematska oznaka: Humofluvisol (aluvijalno livadno tlo) Lokalitet: Kozomarini mlini

Morfološke značajke tla

Ekspozicija: 0 Inklinacija (%): 0 Reljef: polje-ravan Matični supstrat: holocenski nanosi/lapor Način korištenja: oranica Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): 0 Dubina tla-pedološka (cm): 35 Dubina tla-efektivna (cm): 35

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 35 35 - 90 > 90 Oznaka Amo C-gII Gso Tekstura IG G G Skelet (%) 5 - 8 Boja 5Y 5/1 Struktura neizražena neizražena Reakcija na karbonate 3 - 4 1 3 Nepovoljni slojevi + Način vlaženja hipoglejni Dubina podzemne vode 80 cm

138

Prilog 7/26

PEDOLOŠKI PROFIL broj 154 Sistematska oznaka: Treset plitki, nepotpuno hidromeliorirani Lokalitet: u polju, stare table, parcela broj 8

Morfološke značajke tla

Ekspozicija: 0 Inklinacija (%): 0 Reljef: ravan Matični supstrat: holocenski nanosi/lapor Način korištenja: livada Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): 0 Dubina tla-pedološka (cm): 40 Dubina tla-efektivna s pukotinama (cm): > 40

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 40 > 40 Oznaka T C Tekstura T G Skelet (%) 0 0 Boja Struktura neizražena Reakcija na karbonate - 4 Nepovoljni slojevi

Način vlaženja poplavne i podzemne

vode

Dubina podzemne vode 30 cm

139

Prilog 7/27

PEDOLOŠKI PROFIL broj 155 Sistematska oznaka: Močvarno glejno, vertično Lokalitet: u polju na potezu Poprike livade-Krči

Morfološke značajke tla

Ekspozicija: 0 Inklinacija (%): 0 Reljef: ravan Matični supstrat: holocenski nanosi Način korištenja: livada Stjenovitost (%):0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): 0 Dubina tla-pedološka (cm): 80 Dubina tla-efektivna (cm): 28

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 20 20 - 28 28 - 80 > 80 Oznaka Aoh gIII Gso Gr Tekstura GI IGG G G Skelet (%) - - - Boja 2,5 y 4/2 Struktura neizražena koherentna koherentna Reakcija na karbonate 3 - 4 3 1 - Nepovoljni slojevi

Način vlaženja poplavne i podzemne

vode

Dubina podzemne vode 80 cm

140

Prilog 7/28

PEDOLOŠKI PROFIL broj 156

Sistematska oznaka: Eutrični kabisol, na laporu, vertični Lokalitet: ORGUZ

Morfološke značajke tla

Ekspozicija: 0 Inklinacija (%): 0 Reljef: zaravan Matični supstrat: lapor Način korištenja: zalivađena oranica Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): 0 Dubina tla-pedološka (cm): 80 Dubina tla-efektivna (cm): > 80

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 25 25 - 54 54 - 80 > 80 supstrat Oznaka Ap (B)v,vt (B)C C-lapor Tekstura Pr IG IG-G G Skelet (%) - - - Boja 10yR 2/2

Struktura mrvičasta neizraženo graškasta

Reakcija na karbonate 0 - - - Nepovoljni slojevi + Način vlaženja automorfni Dubina podzemne vode -

141

Prilog 7/29

PEDOLOŠKI PROFIL broj 157

Sistematska oznaka: Koluvijalno na fosilnom tlu Lokalitet: SMRIČANI

Morfološke značajke tla

Ekspozicija: 0 Inklinacija (%): 1 - 3 Reljef: polje - pritersni položaj Matični supstrat: deluvij Način korištenja: oranica Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): 5 - 10 Dubina tla-pedološka (cm): 110 Dubina tla-efektivna (cm): > 110

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 40 40 - 73 73 - 110 > 110 Oznaka (A)p II III IV Tekstura PrGIski PGIski IGski IGski Skelet (%) 5 - 7 10 - 15 10 - 15 20 - 30 Boja 2,5 Y 2/2 Struktura neizražena neizražena Reakcija na karbonate 3 - 4 3 - 4 4 Nepovoljni slojevi Način vlaženja automorfni Dubina podzemne vode -

142

Prilog 7/30

PEDOLOŠKI PROFIL broj 158 Sistematska oznaka: Rendzina na vapnencu (vapnenački detritus), antropogenizirana Lokalitet: LOPATICE

Morfološke značajke tla Ekspozicija: sjeverna Inklinacija (%): 12 - 15 Reljef: padina Matični supstrat: laporasti vapnenac Način korištenja: livada Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): >10 Dubina tla-pedološka (cm): 22 Dubina tla-efektivna (cm): > 22

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 22 > 22 Oznaka Ap C

Tekstura GI meki vapnenac

Skelet (%) 10 Boja 10yR 472 Struktura mrvičasta Reakcija na karbonate 3 4 Nepovoljni slojevi + Način vlaženja automorfni Dubina podzemne vode -

143

Prilog 7/31

PEDOLOŠKI PROFIL broj 159 Sistematska oznaka: Močvarno glejno, humusno, karbonatno, vertično Lokalitet: u polju, Četarine

Morfološke značajke tla

Ekspozicija: 0 Inklinacija (%): 0 Reljef: ravan Matični supstrat: holocenska laporna glina Način korištenja: livada Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): 0 Dubina tla-pedološka (cm): > 80 Dubina tla-efektivna (cm): 10/22

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 10/22 22 - 80 > 80 Oznaka A Gso Gso/Gr Tekstura PrG G G Skelet (%) - - - Boja 5y 4/1 Struktura neizražena koherentna Reakcija na karbonate 2 2 2 - 3 Nepovoljni slojevi + +

Način vlaženja poplavne i podzemne

vode

Dubina podzemne vode na 130 cm

144

Prilog 7/32

PEDOLOŠKI PROFIL broj 160 Sistematska oznaka: Aluvij na fosilnom tlu Lokalitet: u polju, Guberska uža

Morfološke značajke tla Ekspozicija: 0 Inklinacija (%): 0 Reljef: ravan Matični supstrat: holocenski nanosi/lapor Način korištenja: livada Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): 0 Dubina tla-pedološka (cm): > 120 Dubina tla-efektivna (cm): 45

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0 - 22 22 - 45 45 - 120 Oznaka I-(A) II-T III-C Tekstura PrI PI PI Skelet (%) - - 30 - 40 Boja Struktura neizražena neizražena Reakcija na karbonate 3 2 - 3 4 - 5 Nepovoljni slojevi

Način vlaženja poplavna, slivena i

podzemna

Dubina podzemne vode na 120 cm

145

Prilog 7/33

PEDOLOŠKI PROFIL broj 161* Sistematska oznaka: Rendzina na laporu (vlažna) Lokalitet: u polju ispod ŽIROVIĆ, Prisapski pašnjak

Morfološke značajke tla

Ekspozicija: 0 Inklinacija (%): 0 Reljef: ravan Matični supstrat: holocenski nanosi/lapor Način korištenja: livada Stjenovitost (%): 0 Kamenitost (%): 0 Skeletnost (%): 0 Dubina tla-pedološka (cm): 35 Dubina tla-efektivna (cm): > 35

Karakteristika horizonta Horizonti ili slojevi

Dubina (cm) 0-24 24-35 >35 Oznaka A AC C Tekstura GI-IG GI do IG lapor Skelet (%) - - Boja 5Y 4/1 Struktura neizražena Reakcija na karbonate 2 3 4 Nepovoljni slojevi Način vlaženja automorfni Dubina podzemne vode -

*Napomena: Zbog redoslijeda profila ( iz ranijih istraživanja i novootvorenih profila) oznaka P-161 je oznaka za trideset treći novootvoreni profil tla

146

Prilog 8 Teksturni ( mehanički) sastav tla (novootvoreni-istraživani pedološki profili)

TEKSTURNI SASTAV TLA (%) B

roj

prof

ila

na k

arti

SISTEMATSKA OZNAKA TLA D

ubin

a (c

m)

Skel

et

(%)

Kru

pni p

ijesa

k

čest

ice

od 2

do

0.2

mm

Sitn

i pije

sak

čest

ice

od

0.2

do

0.02

mm

Prah

če

stic

e od

0.

02do

0.

002m

m

G

lina

čest

ice

man

je

od 0

.002

mm

Prah

+gl

ina

TEKSTURNA OZNAKA TLA

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 129 Rendzina posmeđena na

trošini vapnenca, antropogenizirana

0 - 25 2,58 6,58 28,64 61,19 89,83 teška glina

0 - 25 2,62 11,60 36,53 49,25 85,78 teška glina 25 - 60 2,35 1,15 35,26 60,19 95,46 teška glina

130 Koluvij, karbonatno vertični, na laporu

60 - 72 2,55 0,79 19,24 77,42 96,66 teška glina 0 - 25 5 6,60 8,56 54,35 30,50 84,84 praškasta glina,

skeletoidna 131 Rendzina na deluviju

laporastog vapnenca, antropogenizirana

25-100 50 - 60 8,99 0,20 50,29 40,53 90,82 skeletna, praškasta glina

132 Rendzina na skeletnom deluviju, antropogenizirana

0 - 21 18 2,38 3,31 34,94 59,37 94,31 teška glina, skeletoidna

0 - 27 21 13,53 6,10 58,30

22,1

80,31 g. ilovača, skeletoidna

133 Rendzina na skeletnom deluviju 27 - 40 23,35 5,63 20,56 26,38 37,43 73,81 laka glina,

skeletoidna 134 Rendzina na mekom

(laporastom) vapnencu,plitka 0 -20 14 11,69 8,11 34,48 45,72 80,20 teška glina

na donjoj granici sa lakom glinom,

skeletoidna 0 - 40 2,07 0,245 57,1 37,58 97,6 glinasta ilovača 135 Aluvijalno livadno tlo

(Humofluvisol, antropogenizirani)

40 - 60 13,54 24,20 5,30 29,95 40,55 70,50 pjeskovita glina, skeletoidna

147

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 0 - 32 11,04 24,14 2,92 35,96 36,98 72,94 glinasto pjeskovita

ilovača, skeletoidna

136 Rendzina, karbonatna na pijesku, antropogenizirana

32 - 45 35,08 43,40 1,70 37,64 16,92 44,56 pjeskovita ilovača, skeletoidna

137 Rendzina na pijesku, karbonatna, antropogenizirana

0 - 26 4,5 48,91 9,42 21,08 20,59 41,66 pjeskovito glinasta ilovača,

skeletoidna 138 Rendzina na mekim

vapnencima, karbonatna, antropogenizirana

0 - 24 12 18,46 4,75 34,16 42,63 76,79 laka glina, skeletoidna

0 - 38 2 - 3 42,97 15,00 13,41 28,62 42,02 ilovasti pjeskulja, skeletoidna

139 Eutrični kambisol na laporu, pjeskuljasto (koluvijalno)

38 - 85 30,99 0,37 32,71 35,95 68,66 ilovasta glina 140 Rendzina na siparu

(proluviju), antropogenizirana 0 - 30 14,5 48,52 18,44 12,14 20,90 33,04 pjeskovito glinasta

ilovača, skeletoidna

141 Rendzina na proluviju (siparu), antropogenizirana

0 - 27 12,4 16,71 20,03 42,42 20,84 63,26 pjeskovita ilovača, skeletoidna

142 Rendzina na deluviju, izlužena, antropogenizirana

0 - 20 23,3 14,14 25,05 40,70 20,11 60,81 ilovača, skeletoidna

0 - 22 23,6 25,5 4,69 32,76 37,05 69,81 glinasta ilovača, skeletoidna

143 Koluvij karbonatni s prevagom sitnice, antropogenizirani 52 - 80 1,73 0,56 29,21 68,50 97,71 teška glina

144 Rendzina na mekim vapnencima, antropogenizirana

0 - 18 15

41,10 0,07 22,69 23,14 46,93 glinasta ilovača, skeletoidna

145 Rendzina, izlužena, na mekim vapnencima (vlažna)

0 - 22 1,51 7,64 33,27 57,78 90,85 teška glina

146 Močvarno oglejeno mineralno karbonatno, plitko s podlogom lapora

0 - 28 1,98 10,30 53,01 34,70 87,71 praškasta glina

147 Rendzina koluvijalna, karbonatna, antropogenizirana

0 - 27 15 16,08 6,48 44,23 24,2 77,43 glinasta ilovača, skeletoidna

148

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 148 Rendzina na siparu

(proluviju), karbonatna, šljunkovita, antropogenizirana

0 - 32 22,5 22,08 11,48 42,23 24,2 66,43 ilovača, skeletoidna

0 - 37 8,7 8,81 0,47 31,15 59,57 90,72 glinasta ilovača, skeletoidna

149 Humofluvisol - aluvijalno livadno, antropogenizirano

75-100 55,86 53,10 0,07 23,69 23,14 46,93 skeletna glinasta ilovača

0 - 40 5 - 10 3,47 0,18 49,57 46,78 96,35 teška glina 150 Močvarno oglejno tlo 40 - 97 1,35 1,03 14,48 83,13 97,62 teška glina

0 - 23 2,62 0,38 37,96 59,04 97,00 teška glina 151 Močvarno glejno hipoglejno 40 - 75 0,76 0,20 10,62 88,42 99,04 teška glina 0 - 32 1,18 0,10 27,63 71,09 98,72 teška glina 152 Ritska crnica karbonatna, s

podlogom lapora 52 - 61 1,15 0,20 24,49 74,16 98,65 teška glina 153 Humofluvisol

(aluvijalno livadno tlo) 0 - 35 7 10,48 1,76 42,62 45,14 87,76 Ilovasta glina,

skeletoidna 0 - 40

uzorak ima veliku

količinu organske tvari (tresetno zemljište)

154 Treset plitki, nepotpuno hidromeliorirani

0 - 20 2,60 15,25 65,72 16,43 82,15 praškasto glinasta ilovača

20 - 28 11,83 2,17 49,85 36,14 86,00 praškasta glina 155 Močvarno glejno, vertično 28 - 80 9,50 0,30 20,81 69,39 90,20 teška glina 0 - 25 37,56 23,06 13,91 25,47 39,38 pjeskovita glina na

donjoj granici - sa glinastom ilovačom

25 - 54 37,77 8,90 15,05 38,25 53,33 laka glina

156 Eutrični kabisol,na laporu, vertični

54 - 80 26,92 7,85 19,62 45,61 65,23 teška glina na donjoj granici - sa lakom

glinom 0 - 40 7,2 11,25 0,48 57,54 30,73 88,27 praškasta glina,

skeletoidna 40 - 73 13,5 14,60 3,33 34,25 47,82 82,06 teška glina,

skeletoidna

157 Koluvijalno na fosilnom tlu

> 73 15,3 25,26 23,98 22,02 28,73 50,71 laka glina, skeletoidna

149

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 158 Rendzina na vapnencu

(vapnenački detritus),antropogenizirana

0 - 22 8,8 5,06 0,60 69,25 25,08 94,33 glinasta ilovača na granici sa

praškastom glinom, skeletoidna

0-10/22 1,48 46,02 34,00 18,50 52,50

pjeskovita ilovača

22 - 80 0,29 15,31 35,60 48,80 84,40 teška glina

159 Močvarno glejno, humusno, karbonatno, vertično

> 80 0,19 18,01 33,3 48,5 81,8 teška glina 0 - 22 0,30 61,80 33,10 4,80 37,90 praškasta pjeskulja 22 - 45 1,33 48,57 38,20 11,90 50,10 pjeskovita ilovača

160 Aluvij na fosilnom tlu

45-120 33,3 11,26 35,84 47,00 5,90 52,90 pjeskovita ilovača, skeletoidna

161 Rendzina na laporu (vlažna) 0 - 24 0,84 29,56 35,50 34,10 69,60 ilovasta glinuša

150

Prilog 9 Kemijske značajke tla (novootvoreni-istraživani pedološki profili)

pH

Sadržaj fiziološki aktivnog

mg/100 g tla

Broj profila

na karti

Sistematska oznaka tla Dubina (cm)

H2O M-KCl

Sadržaj humusa

(%)

Sadržaj CaCO3

(%)

Sadržaj aktivnog

vapna P2O5 K2O

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 129 Rendzina posmeđena na trošini

vapnenca, antropogenizirana 0 - 25 7,31 6,51

8,78

1,15

0,39

32,6 0 - 25 6,98 5,69 5,71 2,57 26,80 25 - 60 7,22 5,63 4,09 -0,78 22,60

130 Koluvij, karbonatno vertični, na laporu

60 - 72 7,16 5,8 2,70 0 - 25 8,08 7,46 5,76 64,01 18,6 3,99 39,50 131 Rendzina na deluviju laporastog

vapnenca, antropogenizirana 25 - 100 8,44 7,32 2,16 65,54 22,3 132 Rendzina na skeletnom

deluviju,antropogenizirana 0 - 21 8,18 6,67 7,27 10,50 1,8 4,58 23,2

0 - 27 7,96 7,2 9,73 17,64 4,3 45,57 77,7 133 Rendzina na skeletnom deluviju 27 - 40 8,48 7,37 4,98 52,41 19,8 3,77

134 Rendzina na mekom (laporastom) vapnencu, plitka

0 - 20 8,13 7,29 9,55 6,84 1,9 10,28 15,90

0 - 40 8,3 7,17 5,06 22,88 4,9 1,34 17,40 135 Aluvijalno livadno tlo (Humofluvisol, antropogenizirani) 40 - 60 8,7 7,47 3,46 40,09 10,3 9,61 6,55

0 - 32 8,48 7,08 6,46 18,34 6,1 0,36 16,2 136 Rendzina, karbonatna na pijesku, antropogenizirana 32 - 45 8,46 7,89 1,82 47,92 16,3 0,67 4,93

137 Rendzina na pijesku, karbonatna, antropogenizirana

0 - 26 8,08 7,23 3,79 15,04 5,5 6,06 17,50

138 Rendzina na mekim vapnencima, karbonatna, antropogenizirana

0 - 24 8,28 7,25 6,12 22,26 8,3 5,19 28,50

0 - 38 7,35 5,78 1,72 0,45 3,68 139 Eutrični kambisol na laporu, pjeskuljasto (koluvijalno) 38 - 85 7,58 5,68 0,55 1,04 5,53

140 Rendzina na siparu (proluviju), antropogenizirana

0 - 30 7,94 7,27 2,75 21,91 7,4 20,81 8,71

141 Rendzina na proluviju (siparu), antropogenizirana

0-27 8,29 7,08 7,99 34,76 6,6 13,91 29,20

0 - 20 8,26 7,01 7,17 3,02 0,4 0,63 13,70 142 Rendzina na deluviju, izlužena, antropogenizirana 20 - 43 8,51 7,4 55,31 17,4 1,75 3,75

151

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 0 - 22 8,26 6,98 8,11 1,04 0,70 15,80 22 - 52 8,13 6,78 5,05 2,44 13,20

143 Koluvij karbonatni s prevagom sitnice, antropogenizirani 52 - 80 8,14 6,64 4,59 0,09 13,80

144 Rendzina na mekim vapnencima, antropogenizirana

0 - 18 8,26 6,95 6,76 6,70 0,49 18,30

145 Rendzina, izlužena, na mekim vapnencima (vlažna)

0 - 22 7,35 5,66 8,58 0,10 10,01

146 Močvarno oglejeno mineralno karbonatno, plitko s podlogom lapora

0 - 28 8,36 7,12 11,8 20,93 7,1 1,51 4,37

147 Rendzina koluvijalna, karbonatna, antropogenizirana

0 - 27 8,21 7,07 8,69 10,82 3,8 16,37 49,60

148 Rendzina na siparu (proluviju), karbonatna, šljunkovita, antropogenizirana

0 - 32 8,29 6,84 8,88 4,75

3,06 19,70

0 - 37 8,51 7,04 5,06 6,78 1,3 4,93 12,20 37 - 75 8,58 7,83 1,03 58,93 2,49 1,70 75 - 100 8,54 7,71 0,82 52,17 1,38 3,57

149 Humofluvisol - Aluvijalno livadno, antropogenizirano

0 - 40 8,33 7,31 4,77 51,45 16,3 7,20 13,70 40 - 53 8,27 7,02 3,45 13,40 2,8 0,89 8,26 150 Močvarno oglejno tlo 53 - 97 8,48 6,79 2,97 10,60 - - 0 - 23 8,59 6,78 6,84 19,58 6,3 1,10 10,00 23 - 40 8,6 6,83 7,15 9,94 2,4 5,32 11,60 40 - 75 8,42 6,78 3,72 8,93

151 Močvarno glejno hipoglejno

75 - 100 8,46 6,64 0 - 32 8,45 6,93 8,15 12,37 3,7 2,52 8,22 32 - 52 8,46 6,83 8,32 1,14 3,52 9,92

152 Ritska crnica karbonatna, s podlogom lapora

52 - 61 8,45 7,13 8,82 5,35 153 Humofluvisol

(aluvijalno livadno tlo) 0 - 35 8,25 7,08 7,50 45,58 13,7 2,65 27,60

0 - 40

6,92 5,82 26,87 2,60 9,92 154 Treset plitki, nepotpuno hidromeliorirani

0 - 20 8,24 7,41 7,30 63,24 21,3 0,13 21,30 20 - 28 8,33 7,38 1,78 59,85 19,6 0,47 8,52 28 - 80 8,43 7,14 0,47 15,95 7,8

155 Močvarno glejno, vertično

> 80 8,49 6,91 5,25

152

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 0 - 25 7,25 6,22 3,44 1,24 4,58 25 - 54 7,75 6,26 1,95 0,14 4,55 54 - 80 8,02 6,67 0,92

156 Eutrični kambisol, na laporu, vertični

> 80 8,17 6,87 0 - 40 8,27 7,44 4,48 62,16 18,6 0,61 11,1 40 - 73 8,52 7,34 4,29 43,49 15,7 0,21 9,51

157 Koluvijalno na fosilnom tlu

> 73 8,68 7,61 2,13 78,80 158 Rendzina na vapnencu (vapnenački

detritus),antropogenizirana 0 - 22 8,45 7,55

5,90 69,86 23,1 1,42 13,4

0 - 10/22 7,51 7,51 13,67 3,17 1,55 1,21 21,91 22 - 80 8,23 6,78 0,60 10,14 3,25 0,32 11,31

159 Močvarno glejno, humusno, karbonatno, vertično

> 80 8,56 7,13 0,47 8,69 1,75 2,56 9,12 0 - 22 8,14 7,26 3,79 62,38 30,00 0,81 7,02 22 - 45 7,81 7,05 24,89 14,61 6,50 0,65 7,16

160 Aluvij na fosilnom tlu

45 - 120 8,78 8,10 0,83 84,88 21,25 1,41 2,00 161 Rendzina na laporu (vlažna) 0 -2 4 8,12 7,05

8,88

14,11

5,50

2,31

14,27

153

Prilog 10 Karta minske situacije općine Livno