FAKTORI

POLJOPRIVREDNOG

STANIŠTA

klima

tlo

reljef

KLIMA:

-Makroklima: Ogromna područja

-Mikroklima:Manja područja

-Topoklima: klima nekog mjesta

-Fitoklima: klima unutar sklopa biljke, tj. njene proizvodnje površine

Klimatske karekteristike važne za agrikulturu:

Svjetlost

Oborine

Temperature

Zrak

SVJETLOST

Izvor: Sunce

Ukupna solarna radijacija gornjoj granici

atmosfere = 1,37 kW/m2,

(tzv “solarna konstanta”)

42% se reflektira

s gornjeg ruba

atmosfere

15% se apsorbira u atmosferi

– rasprši se na

molekule zraka,

kišne kapi,

čestice prašine.

Na površinu tla stigne cca 43% ili 0,9 – 1,1 kW/m2.

Pri oblačnom vremenu na tlo stigne cca 27% od one pri vedrom vremenu

Tri aspekta sunčeve svjetlosti:

1) kvalitet, odnosno sastav spektra (kakvoća)

2) intenzitet ili količina svjetlosti u jedinici vremena po jedinici površine, i

3) količina svjetlosti ali kao ukupne sume proizašle iz intenziteta i duljine

vremena ili najkraće - duljina dana

ultra-

ljubičasta

ljubičas

taplava zelena žuta

naranč

astacrvena

infra-

crvena

400 440 492 565 595 620 760 nm

“vidljivi dio” spektra (350-700 nm) oko 50%, a 50% je toplinska energija

1) Spektar ukupnost elektromagnetnog zračenja

EMV ispod 300 nm štetne ali zbog ozonskog sloja u atmosferi samo mali dio ih se probija.

Od 300-400 mμ: smanjenje habitusa (nanizam) i debljanje listova

Fotosinteza: od 500-700, najvažnije od 600-700 nm je najvažnija

Infracrvene, >700 nm, nevidljive, toplinskog karaktera.

u širokom prosjeku, od “bijelog” svjetla u kemijsku energiju pretvara se

samo 0,6-7,7%, dakle vrlo malo

Niski položaj sunca: slabiji intenzitet, više zraka duljeg vala

Visok položaj sunca: jači intenzitet, više kratkog vala

Naoblaka: slab intenzitet, više duljeg vala

Praktični učinci:

manji intenzitet za oblačnog vremena – produženje vegetacije, jača vegetativna

masa na račun generativnog razvoja biljke

U oblačnim predjelima manje šećera u biljkama i ulja u sjemenkama.

Sunčani predjeli za voćke i lozu (šećer)

Utjecaj temperature, svjetlosti i koncentracije CO2 na fotosintezu

Jaka svjetlost

i visoka konc. CO2

Jaka svjetlost

i normalna konc. CO2

Slaba svjetlost

i visoka konc. CO2

Slaba svjetlost

i normalna konc. CO2

Međutim, za svaku kulturu se traži MINIMUM intenziteta svjetla da bi se aktivirao

proces u klorofilu.

- Kukuruz - 1400-1800 luksa

- ječam, pšenica - 1800-2000 luksa

- duhan - 2200-2800 luksa

Iskorištenje sunčevog svjetla

– energije – od strane biljaka iznosi:

1,9 - 4,8 % (grahorice – lupina)

2,7 % (pšenica, zob)

Kulture se prema potrebi na intenzitetu svjetla dijele:

• heliofiti, kojima je potrebno mnogo svjetla, zasićenje pri 5000 lx i više

(kukuruz, duhan)

• skiofiti, koji traže malo svjetla, “biljke sjene” sa zasićenjem već na 500 lx (npr. sobno

cvijeće)

• semiskiofiti, biljke osrednje potrebe na svjetlo (bundeva, grah, djetelina).

3. DULJINA OSVJETLJENJA – DULJINA DANA

fotoperiodička reakcija = fotoperiodizam

Biljke kratkog dana: konoplja, pamuk, soja, kukuruz

Biljke dugog dana: zob, repa, lan, raž, pšenica, crv. djetelina

Neutralne biljke: heljda, suncokret, neki duhan, riža, repica

Praktično: biljke kratkog dana

prenijete u područje dugog

dana forsiraju vegetativnu

masu, produžena je

vegetacija, pa čak ne mogu

prijeći iz vegetativne u

generativnu fazu.

Ili, biljke dugog dana prenijete

u još duži dan skraćuju

vegetaciju.

VAŽNO:

- za introdukciju sorata i vrsta

- prigodom križanja biljaka

- stvaranje veće biljne mase

Proso:

Reakcija biljke kratkog dana na

skraćenje dužine dana

Ječam: Reakcija biljke dugog dana na skraćivanje dužine dana

2. TOPLINA

Zbog otežanog mjerenje, u zamjenu se uzima kriterij temperatura.

Kardinalne točke: prestaju fiziološki procesi

BIOLOŠKI TEMPERATURNI MINIMUM ili prag:

ne prestaje život već aktivan rast.

Kukuruz +10˚C

Pšenica + 5˚C

20-25˚C - prosječan optimum

35-40˚C - optimum primanja vode i disanja

> 45˚C - inaktiviranje klorofila, prestanak fotosinteze

50˚C - prestaje disanje, za većinu biljaka

Utjecaj negativnih temperatura

0˚C za termofilne kulture nastupa fiziološka smrt

- 10˚C prestaje disanje

- 30˚C prestaje disanje kod raži

- 60˚C prestaje disanje u slobodnoj prirodi

- 25˚C prestaje život pupoljaka drvenastih kultura

Biološki minimumi i optimumi temperatura ovise o kulturi, ali i o fenofazi

Biološki minimum Oz.

pšenica

Raž Ječam Zob Proso Kukuruz Sirak Riža

Klijanje 1-2 1-2 1-2 1-2 8-10 8-10 10-12 11-13

Nicanje 4-5 4-5 4-5 4-5 10-11 10-12 12-13 14-15

Formiranje

veget. organa

4-5 4-5 4-5 4-5 10-11 10-12 12-13 14-15

Formiranje

gener. organa

10-12 10-12 10-12 10-12 12-15 12-15 15-18 18-20

Donošenje plodova

i sazrijevanje

10-12 10-12 10-12 10-12 10-12 10-12 12-15 12-15

Proizvodni optimum

Klijanje

Nicanje 6-12 6-12 6-12 6-12 16-18 16-20 18-20 18-22

Formiranje

veget. organa

12-16 12-16 12-16 12-16 16-20 16-20 18-20 18-22

Formiranje

gener. organa

16-20 16-20 16-20 16-20 18-22 20-24 20-25 22-27

Donošenje plodova

i sazrijevanje

16-22 16-22 16-22 16-22 18-24 18-24 20-24 20-25

Priprema ozimina na prezimljavanje - kaljenje:

1. intenzivna asimilacija (šećeri, visoko molekularni organski spojevi = veći osmotski

tlak)

2. dehidracija (voda u međustaničnom prostoru = još jači osmotski tlak)

Pozitivni utjecaj negativnih temperatura:

mraz djeluje na izmrzavanje tla,

popravlja strukturu

hladnoća uništava štetnike, bolesti

Negativni utjecaj negativnih temperatura:

Posljedice na biljke: “bijeli mraz” vlaga zraka visoka, formiranje kristala leda

isušivanjem “crni mraz” suh zrak, a hladno

“fiziološka suša” tlo prehladno, korijen ne usvaja vodu

Često, naizmjenično plitko smrzavanje vlažnog tla (GOLOMRAZICE) ako dulje

traje izaziva PODLUBLJIVANJE USJEVA (“SRIJEŽI”)→ VALJANJE

Neke kulture izričito traže izvjesni period niskih temperatura, kao što je slučaj sa

jarovizacijom za ozimine. Bez nje nema prijelaska iz vegetativne u generativnu

fazu (klasanje)

Utjecaj negativnih temperatura - mraza

Pšenica : -15 do –20 (-23 do -25˚C)

Raž: -25 (-35˚C)

Triticale : bolje od pšenice

Ječam oz.: -20 kraće (-10 do -12˚C)

Ječam jar.: -4 do -5 ( do -8˚C)

Zob: -8

Kukuruz : -2 do -3˚C

Proso: -2 do -3˚C (već ugiba)

Sirak: do -2˚C (već ugiba)

Heljda: do -1˚C (već ugiba)

Soja: do -2,5˚C

Grah: 0,5 do -1, odrasle biljke do -2˚C

Lupina bijela: -4 do -5˚C, plava: -5 do -6˚C, žuta: -2 do -3˚C

Grašak: -5 do -6˚C (čak -8˚C), odrasle -2 do -3˚C

Suncokret: -6 (-8˚C oštećenje pupoljaka)

Kamilica : -30˚C

Lan jari : -3 do -4˚C

Lan ozimi: -12˚C

Konoplja : dugo -1, do -5, do butonizacije -5 do -6˚C

Krumpir : većina sorata pri brzom hlađenju -1˚C, kasnije -4˚C

Šeć. repa: do -2 -3˚C uništava klicine listiće

-6 do -7˚C uništava klijance. Najosjetljivija-iznošenje kotiledona: -3˚C

Podjela kultura prema potrebi za toplinom

- TERMOFILNE - život u zoni viših temperatura (kukuruz, soja)

- KRIOFILNE ili FRIGOFILNE - prilagođavaju se i nižim temp. (ozime žitarice)

- MEZOFILNE

PREMA EKOLOŠKOJ VALENCIJI

- EURITERMNE (EURIVALENTNE) – podnose velika kolebanja

- STENOTERMNE (STENOVALENTNE) – s uskom eko. valencijom

Da bi kulture završile svoj vegetativni i generativni ciklus potražuju (trebaju)

određenu sumu temperatura.

U literaturi dvije sume: AKTIVNIH

EFEKTIVNIH

Suma aktivnih temperatura predstavlja zbroj srednjih dnevnih temp. u vegetaciji

usjeva od momenta kad su temperature prešle prag (+10, +5, itd.)

Sume efektivnih su sume gore spomenutih ali umanjene za temperaturni prag.

Na primjer,

Kukuruz: prag je pređen 18. 04. = temp. 15°C. Od 18. 04. do kraja vegetacije (20.

10.) zbrajaju se temperature za svaki dan.

Kod sume efektivnih srednju dnevnu traba umanjiti za 10. Znači 15°C – 10 = 5°C,

itd.

TEMPERATURNE SUME ZA NEKE POLJOPRIVREDNE KULTURE:

REPA ……………………….suma temperatura iznad 10°C……… 700-900°C

KRUMPIR KASNI………….suma temperatura iznad 10°C………1500-1800°C

LAN……………………….…suma temperatura iznad 10°C………1500-1700°C

RAJČICA……………………suma temperatura iznad 10°C………1800-2000°C

J. PŠENICA I ZOB……..….suma temperatura iznad 10°C………1700-1900°C

KRASTAVCI………………..suma temperatura iznad 10°C………1900-2100°C

VINOVA LOZA………….….suma temperatura iznad 10°C………2500-2800°C

PAMUK KASNE SORTE....suma temperatura iznad 10°C………3600-4000°C

CITRUSI…………………….suma temperatura iznad 10°C………4000-4500°C

PALME (DATULJE)………..suma temperatura iznad 10°C………4500-5000°C

Utjecaj visokih temperatura:

Negativno: - veliko povećanje evapotranspiracije

- prisilna zrioba

- “toplinski udar” 1. visoka temperatura

2. niska relativna vlaga zraka

3. zemljišna suša

Pozitivno: - sušenje vlažnog tla,

- poljski radovi,

- zrioba usjeva

Granična područja:

prema polovima:- niske temperature >72° sj. g. šir. (tundre)

prema ekvatoru: - visoke temperature. Do 3000 m nadm. v.

nadmorska visina:- 100 m 0,6°C = 1°C kasni vegetacija 5 dana

U Europi: 600 m n. v. granica termofilnih (kukuruz, voćke, loza)

800 m – granica ozimina

1000 m n. v. granica jarih

1000-2000 visinske šume, travnjaci

> 2000 m kamen, goleti, led

Ekspozicija: Srednja Europa:

400 m n. v. sjeverne strane = 550 m n. v. južne strane

GEOGRAFSKA

ŠIRINA

80° 60° 40° 20° 0° -20° -40° -60° -80°

MAKS. (°C) -10 8 17 29 28 15 14 1 -12

MIN. (°C) -19 -8 10 23 25 18 9 -6 -20

MAKSIMALNE I MINIMALNE SREDNJE GODIŠNJE TEMPERATURE

PO GEOGRAFSKIM ŠIRINAMA

3. VODA

Ukupna količina oborina Oznaka aridnosti i

humidnosti

< 250 mm aridna

250 – 500 semiaridna

500 – 1000 subhumidna

1000 – 1500 humidna

1500 - 4000 gradacije perhumidne

Opća geofizička podjela klime

< 250 mm godišnje Aridna, obavezno navodnjavanje

250-500 mm godišnje semiaridna, u prijelazu do 300 mm moguć

DISKONTINUIRANI SUSTAV BILJ. PROIZVODNJE - DRY FARMING =

= suho ratarenje sa žitaricama. Navodnjavanje vrlo korisno.

500-1000 mm godišnje Subhumidna. Kontinuirani uzgoj. >600 mm higrofiti.

U Hrvatskoj glavna poljoprivredna područja.

Vlažno-topla klima = drvenaste, jednogodišnje, zeljaste

kulture.

Vlažno-hladna: travnjaci.

1000-1500 mm godišnje Humidna. Intenzivna na donjoj granici (sub)humidne uz

manju evaporaciju pa do gornje granice humidne uz pojačanu E.T.

1500-2000 mm godišnje Perhumidna. U vrućim područjima s jakom E.T.

pamuk, riža, šeć. trska

2000-3000 mm godišnje Perhumidna. 2500-3000 sa slabom E.T.

sizal palma, kakaovac, banane

3000-4000 mm godišnje Perhumidna. >3000 nema uvjeta za agrikulturu.

> 4000 mm godišnje Perhumidna. Nativna vegetacija

- Količina oborina godišnje

- Raspored oborina u vegetacijskoj sezoni: prostorno

vremenski

količinski

Podjela kultura prema potrebi za vodom:

Diktirana je transpiracijskim koeficijentom.

Npr. prema Venckijeviču za kg suhe tvari treba:

Pšenica 450-600

Kukuruz 250-300

Ruža 500-800

U opskrbi vodom važno da uvijek bude pozitivna bilanca vode u biljci; tj. ravnoteža

između utrošene i usvojene vode.

Negativna UVENUĆE

Prema potrebi za vodom kulture se dijele na:

- KSEROFITE: skromnog potroška, za suhu klimu (š. repa, kukuruz, sirak, suncokret)

- MEZOFITE: umjerenog potroška, za umjereno vlažna područja (pšenica, ječam)

- HIGROFITE: velikog potroška, za vlažni klimat (zob, crv. djetelina, soja, konoplja, trave)

- HIDROFITE: koje žive u vodi - RIŽA

Čemu još može poslužiti transpiracijski koeficijent?

- Za proračun mogućih prinosa

Primjer:

- Na području su oborine X-VII mj. 350-600 mm

- Pšenica: Koeficijent 450-600

- prinos zrna : slama = 1 : 1

a) Za 1 kg suhe tvari ~ 450 l

x 350 mm (l/m2)

x : 1 = 350 : 450 = 0,78

x = 0,78 kg/m2 x 10 000 → 7.800 kg/ha

Slama : zrno = 1 : 1 7.800:2 = 3.900 kg/ha zrna

b) Za 1 kg s. tv. ~ 600 l

x 350 mm

____________________

x : 1 = 350 : 450

x = 0,58 kg/m2 x 10 000 → 5.800 kg/ha

Slama : zrno = 1 : 1 5.800:2 = 2.900 kg zrna/ha

Znači, sa transpiracijskim koeficijentom 450-600 i 350 mm oborina, moglo bi se

ostvariti od 2900-3900 kg/ha zrna.

c) Uzmimo oborine od 600 mm

Za 1 kg suhe tvari ~ 450 l

x 600 mm (l/m2)

x : 1 = 600 : 450

x = 1,5 kg s. tv./m2 x 10.000 → 15.000 kg/ha

Slama : zrno = 1 : 115.000:2 = 7.500 kg/ha zrna

d) Za 1 kg suhe tvari ~ 600 l

x 600 mm (l/m2)

x : 1 = 600 : 600

x = 1 kg/m2 x 10.000 → 10.000 kg/ha

Slama : zrno = 1 : 1 10.000:2 = 5.000 kg/ha zrna

Znači, od 5 000 do 7 500 kg/ha

Zaključak: Na ovom području bi se mogli ostvariti prinosi pšenice od 2900 kg/ha sa

minimalnim oborinama (350 mm) i maksimalnim transpiracijskim koeficijentom (600 l) do

7500 kg/ha, sa maksimalnim oborinama (600 mm) i minimalnim transpiracijskim

koeficijentom (450 l)

TRANSPIRACIJSKI KOEFICIJENTI ZA NEKE KULTURE

KULTURA TRANSPIRAC. KOEF.

PŠENICA…………………. 450-600

KUKURUZ………………... 250-300

RIŽA………………………. 500-800

PAMUK…………………… 300-600

KONOPLJA………………. 600-800

TRAVE……………………. 500-700

POVRĆE………………….. 500-800

Klimatski položaj Slavonije i Baranje

Područje Slavonije i Baranje pripada u prijelazno područje između

semiaridne, umjereno kontinentalne klime, sa istočno-europskim odlikama, i

semihumidne, također umjereno kontinentalne klime, sa srednje-europskim

odlikama.

Prijelaznost pokazuju:

- količine oborina Z I

S

↓J

- raspored oborina u godini

- temperature zraka

KIŠNI FAKTOR GODIŠNJI, KIŠNI FAKTOR MJESEČNI I INDEKS SUŠE

(GODIŠNJE I MJESEČNE VRIJEDNOSTI) ZA PODRUČJA

OSIJEK (1901 – 1980) I FERIČANCI (1925 – 1980)

MJESECI

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD.

OSIJEK

KFm 225 40,0 7,4 5,5 4,3 4,2 2,8 2,7 3,2 5,7 10,9 4,3 64,1

IS (m) 56,1 47,6 33,5 35,1 31,6 33,6 22,9 22,0 23,9 35,8 47,8 59,5 53,4

FERIČANCI

KFm 570 31,0 9,3 7,2 5,3 4,9 3,5 3,7 4,0 6,8 13,9 37 80,3

IS (m) 67,7 59,5 40,0 44,6 38,4 38,8 27,6 29,6 29,7 44,0 61,9 64,6 41,1

OBORINE

OSIJEK

FERIČANCI

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god.

44 45 45 62 69 83 60 56 53 63 63 56 699

57 59 52 77 81 93 69 74 64 74 82 63 843

TEMP.

OSIJEK

FERIČANCI

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

-0,2 1,1 6,1 11,2 16,2 19,6 21,4 20,6 16,6 11,1 5,8 1,3 10,9

0,1 1,9 5,6 10,7 15,3 18,8 20,0 20,0 15,9 10,2 5,9 1,7 10,5

OBORINE

KIŠA

Pozitivno: - izvor vode

Negativno: - zbijanje tla

- razaranje strukture

- zamuljivanje

- pokorica

- slabije prozračivanje

Poželjno: kiše laganog intenziteta.

Jake torencijalne kiše

(torrento, tal. = bujica) izazivaju eroziju.

Loša strana: - sprečava izmrzavanje tla

- omogućuje razvoj bolesti - sniježna plijesan

- smanjuje fotosintezu - iscrpljene biljke

- Poseban problem:

Ledena kora - u snijegu

- na snijegu

Posljedice: ugušenje biljaka zbog manjka kisika

Mjere borbe:

- tanjuranje (samo pojasevi)

- otvarenje brazdi plugom

- tamne tvari (pepeo, Thomasova drozga)

Naročite poteškoće:- priljubljena ledena kora na usjevu (kiša koja smrzava)

Vlažan snijeg: lomovi grana (npr. 1996/97)

SNIJEG

Dobra strana: - termički izolator – zadržavanje kulisama

- izvor je vode (skupljanje snijega u aridnim područjima)

- sprječava rano kretanje vegetacije

TUČA:

- gubitak i oštećenje asimilacijskog aparata

- oštećenje biljaka – plodova otvoreni putevi nametnicima

ROSA:

- u aridnim prilikama: osvježenje biljaka

- u umjerenom klimatu: zanemarivo (1,2-2,5 mm godišnje)

Količine oborina i prinos

1) Utjecaj suše

2) Utjecaj prekomjerne vlažnosti

- posebno ležanje vode na površini

- temperature

- dužina plavljenja (stagnacije)

KULTURA DUŽINA PREKOMJERNOG VLAŽENJA NAJVEĆE SMANJE-

NJE PRINOSA KADA

JE VLAŽENJE U MJ.3 DANA 7 DANA 11 DANA 15 DANA

OZIME ŽITARICE 5-20 5-20 10-80 20-100 SVIBANJ-LIPANJ

JARE ŽITARICE 10-20 20-50 40-75 20-100 SVIBANJ-LIPANJ

KUKURUZ 10-20 10-80 20-100 30-100 TRAVANJ-LIPANJ

SUNCOKRET 10 20-40 30-80 50-100 SVIBANJ-LIPANJ

KRUMPIR 30-50 80-100 100 100 LIPANJ-KOLOVOZ

ŠEĆ. I STOČ. REPA 10 40-50 90-100 100 OŽUJAK-LISTOPAD

KRMNE SMJESE 10 25-40 20-70 30-70 SVIBANJ-SRPANJ

LIVADE - 10-20 20-30 10-50 SVIBANJ-SRPANJ

PAŠNJACI - 10-20 20-50 10-70 SVIBANJ-SRPANJ

UTJECAJ PREVELIKOG VLAŽENJA NA SNIŽENJE PRINOSA (U %)

PROSJEČNI PRINOSI RATARSKIH USJEVA U VOJVODINI U

JEDNOJ NORMALNO VLAŽNOJ I JEDNOJ SUŠNOJ GODINI

PRINOS t/ha

USJEV 1951. 1952.

PŠENICA 1,65 0,88

KUKURUZ 2,35 0,79

SUNCOKRET 1,07 0,59

KONOPLJA 4,90 2,65

KRUMPIR 7,04 2,46

LUCERNA 5,46 2,66

ŠEĆ. REPA 23,10 6,74

ZRAK

- više aspekata:

Sastav: N – 78%

O2 – 21%

CO2 – 0,03% + ostalo

Ostali sastojci zraka

Onečišćenja: - štetni plinovi – SO2

- prašina

CO2: 2100 bilijuna kg u atmosferi, 50-60 potroš. god., 35-40 god. bi se potrošio.

Ali,

kruženje. U atmosferi koncentracija raste → EFEKAT STAKLENIKA

0,03% nije optimum. Trebalo bi 20-30 puta više. Može se povećati:

- stimuliranjem disanja tla

- stajski gnoj, žetveni ostaci u tlu…

O2

- oksidacijski procesi, obnavljanje biljkama, fitoplankton

N – kruženje u prirodi

- Iz atmosfere - 5-15 kg N/ha god. (munje, plinovi)

- Simbiotski azotofiksatori - 200 kg N/ha god., RHISOBIUM Sp.

- Nesimbiotski azotofiksatori - 50 kg N/ha god., AZOTOBAKTER

GIBANJE - VJETAR

- brzina >5m/sek erozija, orkan, tajfun, tornado, HURIKEN, CIKLON

katastrofalne štete.

Burobrani, šumski pojasevi

- pravac - ruža vjetrova

- topli: - u Rusiji, Kazahstanu, SUHOVJEJA,

CRNA BURA, u Indijskoj visoravni

- hladni - KOŠAVA

- vlažni - otežavaju sušenje tla i sijena

- suhi - tlo, zrioba, FŐN u Švicarskoj

(suhi i topli niz sjeverne padine Alpi)

topljenje snijega, lavine

TLO

Osnovni supstrat biljne proizvodnje.

Može i uzgoj u:

VODI – hidroponički uzgoj HIDROPONI

STERILNOM PIJESKU – pješčana ili drip kult.

UMJETNOM TLU – polistireni, poliuretani. IONITI

Tretiranje kiselinama, bazama jantarne boje, granulacije kao pijesak.

REGENERATIVNI ŽIVOTNI CIKLUS – svemirske letjelice

Za pedologiju:

TLO je rastresita prirodno-historijska tvorevina nastala iz litosfere pod utjecajem

pedogenetskih čimbenika i vremena (Kao trajanje)

ZA agrobiologiju:

TLO je heterogeni četverofazan disperzan sustav sastavljen od krutih čestica

(organskih i anorganskih), vode odnosno vodene otopine krutih tvari i

apsorbiranih plinova, zraka i organizama (mikroba i makroba).

TLO je životni prostor za organizme, a neki ga sastojci čine energetskim

sustavom (organska tvar).

Traži se: da bude plodno, da biljkama pruža dovoljno hraniva, vode, kisika i

topline.

Današnja tla su nastala iz:

AUTOMORFNIH tala

HALOMORFNIH tala

HIDROMORFNIH tala

SUBAKVALNIH tala

POSEBNO iz PUSTINJA – Rusija, Pakistan, SAD, Indija, Sirija, Izrael, Egipat.

IZ SUBAKVALNIH tala: POLDERI u Nizozemskoj

- isušivanje

- detaljna odvodnja i desalinizacija

- meliorativna obrada i halofiti, zatim

- ORANICE I LIVADE

Naša tla iz nizinskih i šuma uzdignutih terena iz livada i šuma-stepe Panonskog

bazena.

Najbolja tla u svijetu: iz stepe i savane – SAD, Rusija

NEKA SVOJSTVA TLA koja ga karakteriziraju kao

ČIMBENIK STANIŠTA

1. DUBINA TLA

APSOLUTNA DUBINA – dubina pedosfere, soluma, varira prema RELJEFU.

EFEKTIVNA DUBINA ili dubina fiziološki aktivnog profila, odnosno dubina

zakorjenjavanja biljaka.

PODJELA prema efektivnoj dubini

- 25 cm - vrlo plitka

- 50 cm - plitka

- 90 cm - srednje duboka

- 150 cm- duboka

> 150 cm- vrlo duboka

2. TEKSTURNI SASTAV i PRIRODNA USLOJENOST

Prema bonitetu najbolja ilovasta tla.

TRAŽI SE:

Prema uslojenosti: da NEMA nepropusnih slojeva (korijen, voda)

TERESTIČNA: (A)C; AC; A(B)C; ABC; AgBgC;

SEMITERESTIČNA: A-CG-G; A-G; T-G

BEZ nepovoljnih slojeva, kao:

Pijesak, šljunak – ispod oraničnog sloja

Pjeskovito na težem tlu – DOBRA STRANA

3. DRENIRANOST – OCJEDITOST TLA, propusnost

U Europi:- INTERNA (UNUTARNJA) dreniranost

- EKSTERNA (VANJSKA) dreniranost

Interna predstavlja ocjeditost uvjetovanu fizikalnim svojstvima tla u profilu.

Eksterna je uvjetovana više položajem u reljefu (nagib – ravnica)

Primjer: - dobra interna na černozemu

- dobra eksterna na blagom nagibu

- loša interna na pseudogleju (Bg)

- dobra eksterna a loša interna - pseudoglej na blagom nagibu

Černozem Pseudoglej

ravničarski

Lesivirano

tlo

PRIRODNA DRENIRANOST

- sposobnost propuštanja suvišne vode. 7 razreda:

I razred - EKSCESIVNO OCJEDNA TLA (skeletna, grubi pijesak)

II razred - JAČE OCJEDNA (pjeskulje – vinova loza)

III razred- OCJEDNA TLA (dubljeg korijena, manje potr. vode)

DOBRI SUPSTRATI

IV razred- UMJERENO OCJEDNA (srednje teškog mehaničkog sastava, kulture

sa više vode – leguminoze)

V razred- NEPOTPUNO OCJEDNA (teže teksture, loš položaj u reljefu,

nepropusni sloj, visoka podzemna voda). Kulture s više vode.

HIDROMELIORACIJE

VI razred- SLABO OCJEDNA TLA (kao 5., TRAVNJACI, HIDROMELIORACIJE)

VII razred- VRLO SLABO DRENIRANA (isto, HIDROMELIORACIJE)

4. KAMENITOST I STJENOVITOST

Kamenitost – prisustvo kamenja (mobilnog)Klasa % udio kamenja Iskoristivost tla

0 < 0,01 Nema smetnji, sve kulture

I 0,01-0,1 Male smetnje, sve kulture

II 0,1-3 Smetnje izražene, strne žitarice, manje okopavine

III 3-15 Znatne smetnje, drvenaste kulture, ekstenz. povrće

IV 15-19 Ne može se čistiti, drvenaste kulture, ekst. pašnjaci, šuma

V > 19 Šume, goleti

Stjenovitost – prisustvo nepomičnih stijena

Klasa % udio površ. Udaljenost

stijena m

Iskoristivost tla

0 < 2 - Nema smetnji, većina kultura

I 2-10 30-90 Teškoće u obradi, većina kultura

II 10-25 9-30 Lakša mehanizacija, drvenaste kulture, travnjaci

III 25-50 3-9 Ručni rad, ekstenz. drvenaste kulture, trave, šume

IV 50-90 -3 Ograničeno korištenje, ekstenzivni travnjaci, šuma

V > 90 - Goleti, šume

5. NAJVAŽNIJI MIKROORGANIZMI TLA

- KORIJENJE BILJAKA

- SAPROFAGNA MEZOFAUNA

KORIJENJE KULTURNIH BILJAKA

Više aspekata:

a) DJELOVANJE i INTERAKCIJE

prima vodu i hraniva, kisik, luči CO2, organske kiseline, šećere, alkaloide, složene org.

spojeve (aminokiseline), izlučevine zvane ALELOPATIKA (KOLINI) sa pozitivnim i

negativnim djelovanjem, FITONCIDE nepovoljne za mikroorganizme.

Mikrobi opet stvaraju MARAZMINE negativne za biljke.

Shema

Prema

GRŰMMERU:

BILJKE : MIKROBI → AKTIVNI SLOJ na korijenu

MUTUALIZAM: Biljke daju šećer, organske kiseline, i dr., a mikrobi antibiotike, razaraju

organsku tvar i daju hraniva, oslobađaju teže pristupačne oblike hraniva, fiksacija N,

osiguravaju promet energije kroz tlo

BILJKA BILJKA

μORG μORG

ALELOPATIKA

ANTIBIOTICI

Drugi aspekt: masa korijena : dubina u tlu

b) Glavna masa korijenja (80-90%) ≈ 30 cm za zeljaste

≈ 60 cm za drvenaste

Premda: šećerna repa do 180 cm

lucerna do 10 m

Treći aspekt:

c) Ostaci kao humusna sirovina i energetski materijal za mikrobe tla

Prema KÖHNLEIN-u i VETTER-u:

39 dt zrna pšenice oslobađa u tlu 8,7 dt suhe tvari korijena/ha

400 dt. kukur. za silažu oslobađa u tlu 11 dt s.t. kor./ha

Djetel. travne smjese (DTS) oslobađaju u tlu 20,4 dt s.t. kor./ha

200 dt krumpira oslobađa u tlu 2,8 dt s.t. kor./ha

24 dt lana oslobađa u tlu 1,3 dt s.t. kor./ha

Četvrti aspekt:

d) Zakorjenjivanje i masa korijena su čimbenik stvaranja antropogenog tla

SAPROFAGNA MEZOFAUNA

Najvažnije LUMBRICIDE (kišne gliste)

ZNAČAJ:

bušenje hodnika – “biološka drenaža” (-50 cm)

kroz probavu prolazi organska tvar i mineralne čestice. LIGNINSKO-PROTEINSKA

veza → HUMUSNO-GLINENI KOMPLEKS → MRVIČASTA u vodi stabilna

STRUKTURA.

Omogućuje se povoljan rad mikroorganizama

LIVADA: 300 t mrvica/kg/godišnje (od 4500 t/ha)

Oranica: 100 t mrvica/kg/godišnje

FINK: na hektar livade – 3 milijuna jedinki = 2000 kg = 4 SJ

ORANICA: 1 milijun = 500 kg = 1 SJ

U PRAKSI:

CIJEPLJENJE TLA radi biološke drenaže

HUMIFIKACIJA stajskog gnoja, drugih materijala, GLISNJAK

POSEBNA VAŽNOST GLISTA: u ZERO TILLAGE-u

6. SLOJEVI ANTROPOGENOG TLA

Antropogeno tlo – pod trajnim i dominantnim utjecajem čovjeka.

SINONIM: KULTURNO tlo podrazumjeva poboljšanje fizikalnih, kemijskih i

bioloških svojstava.

Strogo stručno: nisu sinonimi jer antropogeno tlo može biti i pogoršanih svojstava.

3 stupnja antropogenizacije:

- malo (veće površine)

- radikalne izmjene (rigolana tla)

- najjače izmjenjena tla (vrtna tla)

Bitno: stvoren je novi sloj, mekota ili antropogeni sloj

koji počiva na zdravici ili neobrađivanom, mrtvom sloju.

MEKOTA

ZDRAVICA

Svojstva mekote u odnosu na druge slojeve

- obogaćena je humusom

- bolja struktura, povoljniji vodozračni odnosi

- veća količina pristupačnih hraniva

- obilje korijenja i korisnih mikroba

Traži se: da bude što dublja (Vageler = 200 cm)

Podjela: do 10 cm - vrlo plitka

do 20 cm - plitka

do 30 cm - srednje duboka

> 30 cm - duboka

Ispod mekote, ZDRAVICA “MRTVICA” “SIROVO TLO”

- siromašna humusom, manje hraniva, biološki slabo aktivna

Kod tala velike apsolutne dubine, s dubokim fiziološki aktivnim profilom zdravica

može biti u dva dijela:

ZDRAVICA I – još ima korijenja

ZDRAVICA II – neaktivni sloj

Djelomično zahvatanje u zdravicu – PODRIVANJEM – PODMEKOTA, produbljavanje

fiziološki aktivnog profila.

7. RELJEF

Reljef je glavni uzročnik eroziji tla. Stoga, obrada tla mora uvažiti osnovne principe,

shodno podjeli površina prema reljefu.

Erozija vjetrom u nizinama

U velikim prostranstvima bez fizičkih

prepreka (nitine) sa jakim vjetrovima

dolazi do jake EOLSKE erozije.

Primjer: Američke prerije (savane)

Mjere borbe:

1. VJETROBRANI (burobrani) sa šumskim pojasevima ili drvoredima

Veličina polja ovisi o snazi vjetra, mehaničkom sastavu tla: obično je to dimenzija

od nekoliko stotina metara.

2. KONZERVACIJSKA OBRADA u SAD

RAJONIZACIJA U POLJOPRIVREDI

Podjela većih proizvodnih područja u slične velike ekološke jedinice – rajone.

Hrvatska: 4 POLJOPRIVREDNA RAJONA i 11 PODRAJONA

Važno: za razvoj glavnih proizvodnih grana, za izbor sorata bilja ili pasmina životinja

i kreiranje državne agrarne politike.

U Hrvatskoj postoje 4 rajona:

I Nizinski rajon ili žitorodni

II Brežuljkasti rajon,

ili voćarsko-vinogradarsko-stočarski

III Planinski rajon,

ili pašnjačko-stočarski

IV Jadranski rajon,

ili vinogradarsko-voćarski

(mediteranske kulture)

I Nizinski ili žitorodni rajon prostire se na sjevernoistočnom području Hrvatske (u

geografiji Istočna Hrvatska – Slavonija i Baranja. Tu je većina naših oranica, koje su

najplodnije za ratarsku proizvodnju. Odatle naziv: ŽITNICA HRVATSKE.

Pšenica i kukuruz dominiraju. Omogućena je suvremena tehnologija i visoki prinosi.

Osim žitarica, tu se proizvode: šećerna repa, industrijsko bilje, uljarice, duhan.

II Brežuljkasti ili voćarsko-vinogradarski rajon proteže se od zapadne Slavonije,

zahvaća Međimurje, Hrvatsko zagorje i Prigorje, Moslavinu, dio Podravine i Posavine, te

Kordun i Banovinu. Uz ratarstvo glavna je voćarsko-vinogradarska proizvodnja i

stočarstvo (govedarstvo). Kukuruz je dominantna ratarska kultura. U voćarstvu šljiva i

jabuka.

II Planinski ili pašnjačko-stočarski rajon proteže se od krajnjeg sjeverozapada i ide

centralno-planinskim dijelom kroz Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu. U većini teritorija

vlada oštra klima, s dugim zimama što utječe na usmjerenje u poljoprivredi. Opća mu je

odlika privredna nerazvijenost. Dominiraju livade i pašnjaci, ekstenzivna

poljoprivreda, prinosi su niski. Najvažnije je stočarstvo, prije svega govedarstvo i

ovčarstvo.

IV Jadranski ili rajon mediteranskih kultura proteže se uzduž čitave obale

Jadranskog mora. Zahvaća Istru, Kvarner, Dalmaciju s otocima. Vlada blaga

mediteranska klima, s mnogo sunčanih dana, blagim zimama i sa pretežito sušnim

ljetima. Dominiraju vinogradi, masline, bademi, voće, povrće i ovčarstvo. Dobiva se

visoka kakvoća grožđa i voća (mandarine, citrusi).

Podrajoni:

1. Istočno slavonski

2. Zapadno slavonski

3. Bilogorsko-moslavačko-podravski

4. Zagorsko-prigorski

5. Posavski

6. Pokupsko-kordunsko-banovinski

7. Goransko-kordunski

8. Lički

9. Dalmatinsko-zagorski

10.Dalmatinsko-prigorski

11.Kvarnersko-istarski

NOVA PODJELA (Bašić i dr.)