Stjepan HUSNJAK, Zlatko ČMELIK, Nikola STRIBER

47th Croatian and 7th International Symposium on Agriculture 60

Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za voćarstvo na području općine Bednja

Stjepan HUSNJAK, Zlatko ČMELIK, Nikola STRIBER Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska (e-mail: shusnjak@agr.hr)

Sažetak

Poljoprivredne površine na području općine Bednja, predstavljaju važan prirodni resurs za njezin razvoj. Od posebne je važnosti korištenje zemljišta za razvoj voćarske proizvodnje za koju postaji značajan interes. Osnovni cilj ovog rada je izvršiti procjenu pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za voćarstvo, kako bi se moglo ukazati na mogućnosti daljnjeg razvoja ove grane poljoprivrede. Uvažavajući značajke tla, klime i reljefa, te zahtjeve za intenzivnim uzgojem jabuke, šljive i jagode, izvršena je procjena pogodnosti, temeljem čega je utvrđeno da se na području općine nalazi 2.282 ha pogodnog zemljišta za uzgoj jabuke, 972 ha za uzgoj jagode, te 2.304 ha za uzgoj šljive. U okviru planiranja razvoja poljoprivrede, ovakva istraživanja su nužna, prije svega zbog mogućnosti stvaranja jasnih i ispravnih koncepcija u sklopu vođenja agrarne politike i namjenskog kreditiranja poljoprivrednih obiteljskih gospodarstva, a što je danas izuzetno aktualno.

Ključne riječi: zemljište, pogodnost, voćarstvo, općina Bednja

Suitability of agricultural land for fruit growing on the Bednja region Abstract

The agricultural land on the territory of Bednja region is a very important resource for its development. It is of great interest to use this land for developing fruit production. The main goal of this work is to make an estimate of favourable conditions for fruit growing on the agricultural land, in order to point out the possibilities of further development of this agricultural branch. Having in mind the characteristics of the soil, the climate, the relief, and demands for growing apples, plums and strawberries, an estimate has been made of how favourable the soil is, and based on that, it is concluded that in this region there are 2,282 hectars of suitable land to grow apples, 972 hectars for growing strawberries, and 2,304 hectars for growing plums. Within the plans of agricultural development, this kind of research is necessary, mainly to make clear and correct approach within the concept of agrarian strategy and specified financing of family-managing agricultural estates, which is currently of great interest.

Key words: land, suitability, fruit growing, Bednja region

Uvod

Područje općine Bednja nalazi se u sastavu Varaždinske županije na njezinom krajnjem zapadnom dijelu. Poljoprivredne površine na području općine, predstavljaju važan prirodni resurs za daljnji gospodarski razvitak ovog područja. Od posebne je važnosti korištenje poljoprivrednog zemljišta za razvoj voćarske proizvodnje za koju postaji značajan interes. Na temelju postojećih saznanja o agroekološkim značajkama na području općine Bednja, za pretpostaviti je da postoje određeni potencijali za razvoj voćarske proizvodnje,

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

Proceedings . 47th Croatian and 7th International Symposium on Agriculture . Opatija . Croatia (60–64)

Suitability of agricultural land for fruit growing on the Bednja region

Section 1 . Agroecology and Ecological Agriculture 61

čiji bi razvoj trebao biti jedno od središnjih pitanja u okviru planiranja daljnjeg gospodarskog razvitka. Stoga je osnovni cilj ovog rada utvrditi agroekološke značajke, odnosno značajke tla, klime i reljefa, te uz uvažavanje zahtjeva pojedinih voćnih vrsta izvršiti procjenu pogodnosti zemljišta za voćarstvo, kako bi se moglo ukazati na mogućnosti daljnjeg razvoja ove grane poljoprivrede.

Materijal i metode

Značajke tla utvrđene su korištenjem postojećih podataka iz Osnovne pedološke karte RH mjerila 1:50.000 (xxx OPK). Značajke reljefa utvrđene su na temelju topografskih karata mjerila 1:50.000, a značajke klime na temelju podataka s meteoroloških postaja Bednja i Pregrada. Procjena pogodnosti zemljišta izvršena je na temelju FAO metode (FAO, 1976) uvažavajući pored značajki tla, klime i reljefa, ekonomski aspekt poljoprivredne proizvodnje u odnosu na zahtjeve voćnih kultura u konvencionalnoj i ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Zahtjevi pojedinih voćnih vrsta utvrđeni su na temelju postojeće literature (Miljković, 1991). Sadašnja voćarska proizvodnja utvrđena je na temelju analize podataka dobivenih od stručnih službi općine. U okviru kartografskog dijela izrade karata pogodnosti u radu je korišten ESRI programski paket. Za jedinstveni koordinatni sustav podataka odabrana je Gaus-Krügerova projekcija sa 5 zonom.

Rezultati istraživanja

Općina Bednja zauzima površinu od 75,6 km2. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, ima 4770 stanovnika. Područje općine dio je prirodne cjeline gornjeg porječja rijeke Bednje, koje je sa sjeveroistočne strane omeđeno Ravnom Gorom (680 m n.m.), s južne strane Strahinjščicom (847 m n.m.) te sa zapadne strane Maceljskom gorom (718 m n.m.).

Značajke reljefa

Radi procjene pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za voćarstvo, izrađene su karte nadmorske visine i nagiba terena, s obzirom da nagib i nadmorska visina terena mogu predstavljati s aspekta reljefa dominantna ograničenja za voćarstvo. Na temelju analize karte nadmorske visine terena koja je prikazana na slici 1, utvrđeno je da na istraživanom području visina terena varira od 215 do 720 m. S obzirom na prostornu rasprostranjenost, utvrđeno je javljanje dvije vrste reljefa, brdoviti i niži gorski. Dominira vrsta brdovitog reljefa koja zauzima čak 94,7% istraživanog područja a koju karakterizira nadmorska visina od 215-500 m n.m. Preostali dio otpada na vrstu nižeg gorskog reljefa, koju karakterizira dakle nadmorska visina iznad 500 pa do 720 m n.m.

Slika 1: Karta nadmorske visine terena Slika 2: Karta nagiba terena

Stjepan HUSNJAK, Zlatko ČMELIK, Nikola STRIBER

47th Croatian and 7th International Symposium on Agriculture 62

Važan element reljefa su padine sa svojim nagibom. Iz toga razloga, određivanje nagiba jedan je od bitnih elemenata analize reljefa. Temeljem analize karte nagiba terena (slika 2), utvrđeno je da na području općine dominiraju umjerene do umjereno strme padine (5-32%), te strme padine (>32%).

Značajke klime

U procjeni pogodnosti zemljišta, jedan od vrlo važnih čimbenika je upravo klima, premda na nju možemo najmanje utjecati. Općina Bednja smještena je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, te zemljopisno pripada području kontinentalne klimatske zone. Prosječne godišnje količine oborina na hidrometeorološkoj postaji Bednja, iznose 1081,0 mm, odnosno variraju od 974,5 mm do 1222,3 mm. Prosječna mjesečna količina oborina varira od 47,5 mm u mjesecu travnju, do 138,6 mm u mjesecu kolovozu. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 10,2°C, s time da koleba od 8,8 do 12 °C. Srednja mjesečna temperatura zraka varira od 0,5°C izmjereno u mjesecu siječnju, što znači da je to i najhladniji mjesec, do 20,5°C izmjereno u mjesecu srpnju, odnosno najtoplijem mjesecu.

Značajke tala

Osnovni pedološki podaci prikazani su na pedološkoj karti općine Bednja, mjerila 1:50.000 slika 3. Na karti je izdvojeno 25 kartiranih jedinica tala. Analizom i obradom pedološke karte utvrđeno je javljanje 11 tipova tala i njihovih nižih jedinica na razini podtipova, varijeteta ili formi. Od ukupno 11 tipova tala, 9 tipova pripada automorfnom odjelu (koluvij, crnica vapnenačko-dolomitna, rendzina, ranker, smeđe tlo na vapnencu i dolomitu, distrično smeđe tlo, eutrično smeđe tlo, lesivirano tlo i antrpogeno tlo) a dva tipa tla hidromorfnom odjelu tala (močvarno glejno i pseudoglej). Odjel automorfnih tala karakterizira vlaženje isključivo oborinskom vodom pri čemu se u profilu ne javlja prekomjerno vlaženje. Tla iz odjela hidromorfnih tala karakterizira povremeno prekomjerno vlaženje suvišnom podzemnom, poplavnom ili slivnom vodom s viših terena. Daljnjom inventarizacijom utvrđeno je da od ukupnih površina na području poljoprivrednog zemljišta koje iznose 6.230,0 ha, automorfna tla zauzimaju 4.647,7 ha ili 74,6%, a hidromorfna tla 1.582,3 ha ili 25,4%. Osnovne značajke pojedinih tipova tala detaljno su prikazane u postojećoj literaturi (Škorić 1986). Za potrebe procjene pogodnosti zemljišta utvrđene su i značajke kartiranih jedinica tla koje uključuju nagib terena, stjenovitost, kamenitost, nadmorsku visinu, teksturu tla, dreniranost, način vlaženja, ekološku dubinu i matični supstrat, a one potpunije karak-teriziraju pojedine sistematske i kartirane jedinice tla.

Slika 3: Pedološka karta općine Bednja

Suitability of agricultural land for fruit growing on the Bednja region

Section 1 . Agroecology and Ecological Agriculture 63

Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za voćarstvo

Procjena sadašnje pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za voćarstvo odnosno za uzgoj šljive, jabuke i jagode, izvršena je uvažavajući značajke tla, klime i reljefa, te zahtjeve spomenutih voćnih vrsta za njihovim intenzivnim uzgojem. Procjena pogodnosti izvršena je prema kriterijima i normativima danim u okviru FAO metode procjene zemljišta, na način da su pojedine kartirane jedinice tla svrstane u redove, klase i potklase pogodnosti. Procjenom su utvrđena ograničenja kartiranih i sistematskih jedinica tla koja obuhvaćaju nadmorsku visinu, nagib terena, ekološku dubinu, dreniranost tla, reakciju (pH) tla, humoznost tla, sadržaj ukupnih karbonata, sadržaj fiziološki aktivnog vapna, režim vlažnosti, vertičnost, opskrbljenost hranivima, stjenovitost i kamenitost. Na temelju procjene pogodnosti kartiranih jedinica tla, izrađene su karte pogodnosti (slike 4, 5 i 6), temeljem čaga je izvršena inventarizacija površina pojedinih klasa pogodnosti.

Slika 4: Karta pogodnosti za uzgoj jabuke

Slika 5: Karta pogodnosti za uzgoj jagodeSlika 6: Karta pogodnosti za uzgoj šljive

Dobro pogodna tla P-1 klase pogodnosti obuhvaćaju zemljišta bez značajnih ograničenja za uzgoj pojedinih voćnih vrsta ili s ograničenjima koja neće značajno utjecati na produktivnost i dobit proizvodnje. Na području općine nalazi se 164 ha takvog zemljišta za uzgoj jabuke i šljive, tablica 1. Umjereno pogodna tla P-2 klase pogodnosti, obuhvaćaju zemljišta s ograničenjima koja umjereno ugrožavaju produktivnost, i dobit proizvodnje pojedinih voćnih vrsta. Za uzgoj jabuke takvih zemljišta ima 348 ha, za uzgoj jagode 811 ha, a za uzgoj šljive čak 1.618 ha. Ograničeno pogodna tla P-3 klase pogodnosti, obuhvaćaju zemljišta s ograničenjima koja znatno ugrožavaju produktivnost i dobit proizvodnje pojedinih voćnih vrsta. Za uzgoj jabuke takvih zemljišta ima 1.770 ha, za uzgoj jagode 161 ha, a za uzgoj šljive 521 ha. Trajno nepogodna tla N-2 klase pogodnosti obuhvaćaju zemljišta s ograničenjima koja isključuju bilo kakvu mogućnost tehnološki i/ili ekonomski opravdanu proizvodnju navedenih voćnih vrsta. Najviše takvih tala ima za uzgoj jagode, a potom jabuke i šljive, tablica 1.

Tablica 1: Inventarizacija površina (ha) klasa pogodnosti

Klasa Jabuka Jagoda Šljiva P-1 163,9 - 163,9 P-2 348,3 811,0 1618,4 P-3 1770,1 161,3 521,6 N-2 993,9 2303,9 972,3

Ovdje je važno naglasiti da je nužno i moguće otkloniti utvrđena ograničenja na voćarskim područjima općine Bednja, odgovarajućim agro i hidromelioracijskim mjerama, kako bi se s aspekta plodnosti tla i zemljišta stvorili preduvjeti za intenzivan i ekonomski opravdani uzgoj navedenih voćnih vrsta.

Stjepan HUSNJAK, Zlatko ČMELIK, Nikola STRIBER

47th Croatian and 7th International Symposium on Agriculture 64

Zaključci

Temeljem provedenih istraživanja utvrđeno je postojanje značajnih i vrijednih zemljišnih resursa za razvoj voćarske proizvodnje na području općine Bednja. Za uzgoj jabuke na području općine nalazi se 2.282 ha poljoprivrednog zemljišta raznog stupnja pogodnosti, za uzgoj jagode 972 ha, a za uzgoj šljive 2.304 ha. U okviru podizanja nasada spomenutih voćnih vrsta, nužno je izvršiti uređenje zemljišta kako bi se otklonila postojeća ograničenja. Za očekivati je da će ova istraživanja pridonijeti ukupnom razvoju poljoprivrede na području općine Bednja, pored ostalog i s ciljem stvaranja jasnih i ispravnih koncepcija u sklopu vođenja agrarne politike i namjenskog kreditiranja poljoprivrednih obiteljskih gospodarstva, a što je danas izuzetno aktualno

Literatura

FAO (1976). A framework for land evaluation. Soil Bull. No. 32. FAO, Rome and ILRI, Wageningen. Publ. No. 22

Miljković I. (1991). Suvremeno voćarstvo. Udžbenik, Znanje –Zagreb. Striber N. (2011). Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za voćarstvo na području općine

Bednja. Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet. Škorić A. (1986). Postanak, razvoj i sistematika tla. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u

Zagrebu. xxx OPK - Osnovna pedološka karta Republike Hrvatske, mjerila 1:50.000. Arhiva na Zavodu za

pedologiju Agronomskog fakultet u Zagrebu.

Napomena

Istraživanja prikazana u ovom radu dio su diplomskog rada studenta Nikole Stribera naslova „Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za voćarstvo na području općine Bednja“, obranjenog dana 27.06.2011. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

sa2012_0107