KASNA ODRASLA DOB

STARENJE je vremenski ovisna promjena nekog objekta ili sustava (Yates 1996)

STARENJE predstavlja pravilne ili redovite promjene reprezentativnih organizama u reprezentativnoj okolini koje se zbiva protokom vremena (Birron i Birron, 1990)

Obuhvaća razdoblje od 60 godine pa do kraja života

Kronološka dob nesavršeni pokazatelj funkcionalne dobi, odnosno stvarnih sposobnosti i učinaka.

Ljudi biološki stare različitom brzinom i stoga stručnjaci razlikuju: mlađe starije (65-75 godina)

stare starije (od 75-85) i najstarije starije (od 85-90)

Očekivana duljina života

Postoje procjene o duljini života ali ne i biološka mjera kojom će neka osoba ostarjeti

Aktivni životni vijek znači broja godina aktivnog zdravog života koje rođena osoba može očekivati

Genska granica duljine života ili maksimalni životni vijek varira između 70 i 110 godina za većinu ljudi s prosjekom od oko 85 godina

Najstarija potvrđena životna dob koju je netko doživio je 122 godine

TJELESNE PROMJENE

ŽIVČANI SUSTAV: težina mozga se smanjuje tijekom cijele odrasle dobi a postaje veća nakon 60 godine i iznosi od 5-10% do dobi od 80 godina, a događa se zbog odumiranja neurona i povećanja prostora unutar mozga

Otpuštanje više hormona stresa u krv

Osjetni sustav

Slabije vide i čuju, a moguća je i manja osjetljivost na području okusa, mirisa i dodir

Vidna oštrina se pogoršava nakon 70 godine Vid- rožnica postaje prozračnija i raspršuje

svjetlo što zamagljuje sliku i povećava osjetljivost na blještanje

Leća žuti što narušava razlikovanje boja MAKULARNA DEGENERACIJA- osnovni uzrok

sljepoće kod starijih

SLUH

Dolazi do smanjene opskrbe krvlju i prirodnom gubitku stanica u unutrašnjosti uha i slušnom korteksu te skrućivanja membrana poput bubnjića

smanjuje se reprezentativnost na jake i iznenadne zvukove i postaje teže razlikovanje tonskih obrazaca

OKUS I MIRIS

Nakon 60 godine smanjena osjetljivost na 4 temeljna okusa-slatko, slano, kiselo i gorko

Broj mirisnih receptora se smanjuje nakon 60 godine i time opada osjetljivost na mirise što izaziva određene posljedice.

DODIR: smanjuje se osjetljivost na šakama osobito na vrhovima prstiju te u manjini na rukama i usnama

KARDIOVASKULARNI I RESPIRATORNI SUSTAV

Mišić srca postaje krući= srce pumpa krv s manje snage, otpada broj otkucaja i usporava se protok krvi kroz cirkulacijski sustav

Između 25 i 80 godine tkivo pluća gubi elastičnost

Količina zrak za izdah i udah se smanjuje napola

Krv apsorbira manje kisika i izlučuje manje ugljičnog dioksida

Imunosni sustav

Veća vjerojatnost od različitih oboljenja: zaraznih poput gripe, kardiovaskularnih, rak, dijabetes…

Hormon stresa jedan od uzročnika slabljenja imuniteta i njegoa količina se povećava sa dobi

Tjelovježba i zdrava prehrana štite sustav u poznoj dobi dok debljina ugrožava

SPAVANJE

Potrebna jednaka količina sna svake noći kao i kod mlađe odrasle dobi (7h)

Teškoće sa spavanjem kod muškaraca se javljaju nakon 30 godine a kod žena nakon 50 godine

Muškarci do dobi od 70 ili 80 godina imaju više smetnji sa spavanjem zbog uvećanja prostate i potrebe za češćim mokrenjem

Skloni apeneji pri spavanju odnosno stanju gdje disanje prestaje na 10 sekundi ili dulje= izaziva kratkotrajna buđenja

Tjelesni izgled

Boranje i labavljenje kože Gruba i ispucala koža zbog žlijezda lojnica koje postaju

manje aktivne Staračke pjege, madeži Vidljivije krvne žile jer je koža prozirnija zbog gubitka

masnih slojeva koji su je podupirali Širi se nos i uši Zubi mogu požutjeti, postati lomljivi, a zubno meso se

povlači Kosa se stanjuje i vlasište postaje vidljivije kod oba spola Visina se nastavlja smanjivati osobito kod žena nakon 60 godine dolazi i do gubitka tejelesne mase

POKRETLJIVOST

U razdoblju od 60/70 godinu otpada 10-20% mišićne snage a u dobi od 70/80 godinu 30-50%

Slabi snaga kostiju te snaga i fleksibilnost zglobova, tetiva i ligamenata

SEKSUALNOST

Transverzalna istraživanja izvještavaju o opadanju spolne želje i učestalosti seksualne aktivnosti kod starijih ljudi

Kod muškaraca neki od razloga prestanka seksualne aktivnosti su: poremećaji autonomnog živčanog sustava, kardiovaskularne bolesti i dijabetes dok kod žena loše zdravlje i nedostatak partnera

Tjelesna invalidnost

Određene tjelesne i mentalne bolesti koje su povezane sa dobi, ne znače da su uzrokovane starenjem

Razlikujemo: PRIMARNO STARENJE-(biološko starenje) genski uzokovano propadanje koje pogađa sve pripadnike naše vrste i onda kada je cjelokupno zdravlje dobro

SEKUNDARNO STARENJE: propadanje zbog nasljednih manjkavosti i negativnih utjecaja iz okoline poput nedostatka prehrane, vježbanja, stresa…

KOGNITIVNI RAZVOJ

Kako stariji mogu najbolje iskoristit svoje kognitivne sposobnosti?

SELEKTIVNA OPTIMIZACIJA UZ KOMPEZACIJU- oni sužavaju svoje ciljeve, selekcionirajući osobno vrijedne aktivnosti kao način da maksimiliziraju dobit od energije koju su uložili, a koja polako nestaje.

PAMĆENJE

U usporedbi s dosjećanjem, pamćenje prepoznavanjem manje trpi u kasnoj dobi jer su u okolini prisutni mnogi znakovi koji pomažu dosjećanje

Javlja se nedostatak asocijativnog pamćenja ili teškoća stvaranja i dosjećanja veza između dijelova

Prema istraživanjima osobe između 50 i 90 godina dosjećaju se davnih i nedavnih događaja češće nego događanja između toga vremenskog razdoblja, a nedavne događaje spominju češće

Prospektivno pamćenje se odnosi na prisjećanje aktivnosti koje planiramo u budućnosti i takvo pamćenje zasnovano na vremenu uvelike opada u kasnoj dobi

Jezik i pamćenje su blisko povezani. Dolazi do teškoća sa pronalaskom pravih riječi koje bi održavale njihove misli, govor je sporiji, češće pauze

Planiranje toga što će reći i kako će to reći je teže u kasnoj dobi

Mudrost- sposobnost za koju se smatra da doseže vrhunac u starijoj dobi

Istraživanja pokazala da dob nije bila garancija za mudrost, no vrsta životnog iskustva je bila bitna (posebice osobe zaposlene u uslužnim djelatnostima postizale su visoke rezultate)

Mirovina utječe na kognitivne promjene i pozitivno i negativno.

Nakon 75 godine kognitivni pad je povezan sa blizinom smrti

Terminalni pad se odnosi na stalan, značajan pad u kognitivnom funkcioniranju prije smrti i prosječno traje oko 5 godina

Propadanje kognitivnog funkcioniranja jest znak gubitka vitalnosti i nadolazeće smrti.