KATALOG PREDMETA S ISHODIMA UČENJA - pharma.unizg.hr · Zaključci i ishodi učenja studijskog programa Medicinska biokemija Programom studija magistar medicinske biokemije osposobljava

KATALOG PREDMETA S ISHODIMA UČENJA INTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE Prihvaćen na 4. redovitoj sjednici Fakultetskog vijeća u akademskoj godini 2016./2017.

1 Katalog predmeta s ishodima učenja - 2016./2017.

SADRŽAJ

Zaključci i ishodi učenja studijskog programa Medicinske biokemije 3

Tablični prikaz obveznih i izbornih predmeta integriranog preddiplomskog

i diplomskog studija medicinske biokemije za akademsku godinu

2016./2017. 6

Uvjetovanost upisa i polaganja ispita 14

Katalog predmeta s ishodima učenja 17


IZDAVAČ

Sveučilište u Zagrebu Farmaceutsko-biokemijski fakultet

UREĐUJU

prof. dr. sc. Željan Maleš

izv. prof. dr. sc. Ana Mornar Turk

izv. prof. dr. sc. Jasmina Lovrić

SURADNICI

doc. dr. sc. Mirza Bojić

Ana Cvetko, studentica

doc. dr. sc. Sandra Jurić

doc. dr. sc. Ivan Pepić

prof. dr. sc. József Petrik

doc. dr. sc. Petra Turčić

AUTORI TEKSTOVA

Nositelji predmeta


Zaključci i ishodi učenja studijskog programa Medicinska biokemija

Programom studija magistar medicinske biokemije osposobljava se da s kemijskog,

biokemijskog i molekularno-biološkog stajališta ispituje ljudsko zdravlje. Program studija je

multidisciplinaran. Osim prirodoslovnih, biomedicinskih i specifičnih stručnih kolegija student stječe

znanja i vještine i iz područja organizacije rada laboratorija, automatizacije, elektroničke obrade

podataka te informatizacije laboratorijskog sustava. Primjenom različitih tehnologija i analitičkih

postupaka ispitivanja bioloških uzoraka, magistar medicinske biokemije pridonosi prevenciji i

otkrivanju bolesti, utvrđivanju uzroka bolesti, praćenju učinka terapije te prognozi i ishodu bolesti.

Nakon završenog studija medicinske biokemije, magistar medicinske biokemije moći će primjenjivati

stečena:

1. Znanja

1.1. Ekspertna znanja: primjenjuje temeljna znanja iz kemije, biokemije, molekularne biologije, fizike, matematike i statistike u laboratorijskoj dijagnostici, pri definiranju, analiziranju i predlaganju postupaka vezanih uz istraživanje, proizvodnju i osiguravanju kvalitete te implementaciju novih laboratorijskih postupaka za otkrivanje i praćenje bolesti i učinka ili djelotvornosti terapije.

1.2. Ekspertna znanja o laboratorijskoj dijagnostici: primjenjuje stručna znanja u postupcima laboratorijske dijagnostike, procjeni kliničke značajnosti biokemijskih i molekularno-bioloških pokazatelja, detektiranju izvora pogrešaka i varijabilnosti rezultata laboratorijskih analiza, interpretiranju rezultata laboratorijskih analiza s analitičkog i kliničkog aspekta, poštujući važeću zakonsku regulativu, aktualne zdravstvene politike i smjernice te etička načela struke.


2. Osobne vještine (spoznajne, psihomotoričke, socijalne)

2.1. Rješavanje problema i donošenje odluka: pokazuje opažajne, analitičke i kritičke vještine u razvoju i implementaciji rješenja za praktične probleme laboratorijske dijagnostike.

2.2. Komunikacijske vještine: usmenim i pisanim oblicima komunikacije osigurava pozitivne interakcije s bolesnicima, suradnicima, zdravstvenim stručnjacima i javnosti.

2.3. Vještine timskog rada: stručnim i odgovornim ponašanjem daje značajan doprinos u različitim situacijama i okruženjima, poput međuprofesionalnih skupina i profesionalnih organizacija i odbora.

3. Profesionalne vještine

3.1.Tehničke vještine: optimira, validira i izvodi laboratorijske analize u različitim područjima zdravstvene skrbi, procjenjuje nove i unapređuje postojeće analitičke metode, provodi postupke kalibracije i sljedivosti, evaluacije metoda i opreme te svih oblika kontrole kvalitete rada primjenjujući pravila dobre laboratorijske prakse, kao i relevantne europske i ISO direktive.

3.2. Organizacijske vještine: primjenjuje financijske, marketinške i organizacijske principe važne za samostalni i timski rad.

3.3. Informacijske vještine: koristi informacijske tehnologije i baze podataka u svrhu unapređenja stručnih znanja i vještina te samoedukacije.

3.4. Istraživačke vještine: kritički procjenjuje i primjenjuje znanstvena saznanja i dostupne podatke u svrhu unapređenja profesije, rješavanja problema, primjene novih tehnologija te unapređenja postojećih; priprema stručne i znanstvene publikacije; osmišljava i vodi stručne i znanstvene projekte i programe.


4. Samostalnost i odgovornost

4.1. Samostalnost: iskazuje samostalnost u organizaciji, rukovođenju i upravljanju, izradi strategije i poslovnih planova relevantnih za profesiju.

4.2. Odgovornost: primjenjuje pravna i etička načela profesije u samostalnom i timskom radu; provodi aktivnosti vezane za kontinuiranu profesionalnu edukaciju te doprinosi razvoju profesije.


Tablični prikaz obveznih i izbornih predmeta integriranog

preddiplomskog i diplomskog studija medicinske biokemije za

akademsku godinu 2016./2017.

NAZIV PREDMETA ECTS VODITELJ PREDMETA UKUPAN BROJ SATI

P S V T

STATUS PREDMETA: OBVEZNI

Uvod u studij medicinske biokemije

1,5 doc. dr. sc. Marija Grdić Rajković 15 0 0 0

Matematika sa statističkom analizom

7,5 doc. dr. sc. Jadranka Kraljević 45 30 0 0

Stanična biologija s genetikom 7,5 izv. prof. dr. sc. Ana-Marija Domijan 30 15 30 0

Fizika 7,5 izv. prof. dr. sc. Krešimir Sanković doc. dr. sc. Erim Bešić

30 15 30 0

Opća kemija sa stehiometrijom 11,0 izv. prof. dr. sc. Mario Gabričević doc. dr. sc. Ana Budimir

60 45 30 0

UKUPNO 35,0 180 105 90 0


P S V T


Citologija i histologija 5,5 prof. dr. sc. Mirna Sučić 30 15 10 0

Sociologija i zdravstvo 2,5 prof. dr. sc. Živka Juričić 15 15 0 0

Analitička kemija 1 7,5 doc. dr. sc. Suzana Inić 30 15 30 0

Fizikalna kemija 1 7,5 izv. prof. dr. sc. Viktor Pilepić 30 15 30 0

Bioetika 2,0 prof. dr. sc. Tonči Matulić 15 5 0 0

UKUPNO 25,0 105 60 90 0

1. SEMESTAR

2. SEMESTAR



P S V T


Fiziologija s anatomijom čovjeka

9,0 izv. prof. dr. sc. Danica Galešić Ljubanović 60 45 0 0

Mikrobiologija s parazitologijom

8,0 izv. prof. dr. sc. Ivan Kosalec izv. prof. dr. sc. Maja Šegvić Klarić

60 0 30 0

Biokemija 10,5 prof. dr. sc. Karmela Barišić prof. dr. sc. Lada Rumora

60 15 45 0

Farmaceutska kemija 3,5 izv. prof. dr. sc. Milena Jadrijević-Mladar Takač

30 0 0 0

UKUPNO 31,0 210 60 75 0


P S V T


Analitička kemija 2 6,0 doc. dr. sc. Suzana Inić 30 0 30 0

Fizikalna kemija 2 6,0 izv. prof. dr. sc. Viktor Pilepić 30 15 15 0

Organska kemija 11,0

prof. dr. sc. Olga Kronja prof. dr. sc. Valerije Vrček doc.dr. sc. Sandra Jurić doc. dr. sc. Bernard Denegri

60 30 45 0

Biološka kemija 6,0 izv. prof. dr. sc. Sanja Dabelić 30 15 15 0

UKUPNO 29,0 150 60 105 0

3. SEMESTAR

4. SEMESTAR


*Preporuka: zbroj upisanih ECTS-a u semestru = 25 do 35


P S V T


Patofiziologija s patologijom 7,5 doc. dr. sc. Ivica Grgurević izv. prof. dr. sc. Milan Kujundžić

45 45 0 0

Opća klinička biokemija 13,5 izv. prof. dr. sc. Roberta Petlevski 60 30 90 0

Hematologija 1 5,0 prof. dr. sc. Renata Zadro prof. dr. sc. Mirna Sučić

30 5 25 0

Fizikalna biokemija 5,0 prof. dr. sc. Jerka Dumić 30 20 10 0

UKUPNO 31,0 165 100 125 0

STATUS PREDETA: IZBORNI*

Biološke membrane i stanična signalizacija

2,5 prof. dr. sc. Lada Rumora 15 15 0 0

Fizikalne kemijske metode u biomedicinskim istraživanjima

2,5 izv. prof. dr. sc. Viktor Pilepić 15 0 15 0

Slobodni radikali i antioksidansi u zdravlju i bolesti


Suvremene biokemijske tehnike 2,5 izv. prof. dr. sc. Sanja Dabelić doc. dr. sc. Sandra Šupraha Goreta

15 15 0 0

UKUPNO 10,0 61 42 17 0

5. SEMESTAR




P S V T


Hematologija 2 5,0 prof. dr. sc. Mirna Sučić 25 15 20 0

Klinička biokemija organa i organskih sustava 1

4,0 prof. dr. sc. József Petrik 30 15 0 0

Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom

6,0 izv. prof. dr. sc. Gordana Maravić Vlahoviček prof. dr. sc. Gordan Lauc

30 15 30 0

Analitička biokemija 5,0 prof. dr. sc. Jerka Dumić 30 0 30 0

Imunologija 4,0 prof. dr. sc. Jerka Dumić 30 15 0 0

Stručna praksa 1 2,0 doc. dr. sc. Marija Grdić Rajković 0 0 0 30

UKUPNO 26,0 145 60 80 30

STATUS PREDMETA: IZBORNI

Metaloproteini - struktura i mehanizam

2,0 izv. prof. dr. sc. Mario Gabričević 5 10 5 0

Odabrane metode instrumentalne analize

2,5 dr. sc. Jasna Jablan 10 0 20 0

Spektroskopska identifikacija organskih sojeva

2,5 prof. dr. sc. Olga Kronja prof. dr. sc. Valerije Vrček

10 10 10 0

Dijagnostika virusa i terapija virusnih infekcija

2,5 doc. dr. sc. Sandra Šupraha Goreta izv. prof. dr. sc. Maja Šegvić Klarić

12 8 0 0

UKUPNO 9,5 37 28 35 0

6. SEMESTAR




P S V T


Farmakologija 8,5 izv. prof. dr. sc. Lidija Bach-Rojecky 75 10 20 0


6,0 izv. prof. dr. sc. Nada Vrkić 30 15 30 0

Molekularna dijagnostika 5,0 prof. dr. sc. Karmela Barišić 30 15 15 0

Koagulacija 4,0 prof. dr. sc. Renata Zadro 15 15 15 0

Humana i populacijska genetika 2,5 prof. dr. sc. Ingeborg Barišić 15 5 10 0

Imunokemija 2,5 prof. dr. sc. Slavica Dodig 14 8 8 0

Neurokemija 1,5 prof. dr. sc. Ivana Čepelak 8 4 3 0

UKUPNO 30,0 187 72 101 0

STATUS PREDMETA: IZBORNI*



Komunikacijske vještine 1,5 prof. dr. sc. Živka Juričić 0 15 0 0

Odabrane teme iz primjenjene psihologije

2,5 prof. dr. sc. Josip Burušić 20 10 0 0

Slobodni radikali i antioksidansi u zdravlju i bolesti


UKUPNO 9,0 51 52 2 0

7. SEMESTAR




P S V T


Biokemija prehrane 5,0 doc. dr. sc. Lovorka Vujić 30 0 30 0

Biokemija lijekova 5,0 izv. prof. dr. sc. Milena Jadrijević-Mladar Takač doc. dr. sc. Monika Barbarić

30 0 30 0

Specijalna područja kliničke biokemije

5,0 izv. prof. dr. sc. Ksenija Fumić izv. prof. dr. sc. Dunja Rogić

15 15 30 0

Transfuziologija s imunohematologijom

2,5 prof. dr. sc. Renata Zadro 15 0 15 0

Toksikologija 5,0 prof. dr. sc. Irena Žuntar 30 24 6 0

Stručna praksa 2 3,0 doc. dr. sc. Marija Grdić Rajković 0 0 0 60

UKUPNO 25,5 120 54 111 60

STATUS PREDMETA: IZVANREDNI*

Bioanorganska kemija 1,5 prof. dr. sc. Željko Romić 10 0 5 0

Membranski transport tvari i informacija

2,5 izv. prof. dr. sc. Krešimir Sanković 15 15 0 0

Uzgoj stanica i staničnih linija 2,5 prof. dr. sc. József Petrik izv. prof. dr. sc. Ksenija Fumić

10 10 10 0

Biopharmaceuticals 2,5 izv. prof. dr. sc. Gordana Maravić Vlahoviček izv. prof. dr. sc. Jasmina Lovrić

9 21 0 0

Uvod u komplementarnu i alternativnu medicinu

2,5 izv. prof. dr. sc. Jadranka Vuković Rodriquez izv. prof. dr. sc. Renata Jurišić Grubešić

10 20 0 0

Morfološka obilježlja oštećenje jetre lijekovima

2,5 nas. doc. dr. sc. Stela Bulimbašić 16 12 2 0

Droge, doping i ovisnost 2,5 izv. prof. dr. sc. Lidija Bach-Rojecky 20 0 10 0

UKUPNO 16,5 90 78 27 0

8. SEMESTAR


**Preporuka: zbroj upisanih ECTS-a u semestru = 25 do 35


P S V T


Biostatistika 2,5 doc. dr. sc. Erim Bešić 15 15 0 0

Integrirani kolegij laboratorijske diagnostike – prosudba nalaza

2,5 prof. dr. sc. József Petrik 0 30 0 0

Evaluacija instrumenata, postupaka i reagensa

2,5 prof. dr. sc. Željko Romić 15 10 5 0

Organizacija i upravljanje medicinsko-biokemijskim laboratorijem

3,5 Izv. prof. dr. sc. Zlata Flegar-Meštrić 30 15 0 0

Zdravstveno zakonodavstvo u laboratorijskoj medicini

1,5 doc. dr. sc. Ivan Pepić 15 0 0 0

Diplomski rad 10,0 0 0 100 0

UKUPNO 22,5 84 51 130 0

STATUS PREDMETA: IZBORNI**

Dijetoterapija 2,5 izv. prof. dr. sc. Dubravka Vitali Čepo 15 15 0 0

Hitna laboratorijska dijagnostika

2,5 izv. prof. dr. sc. Dunja Rogić 15 10 5 0

Kompleksna genetika 2,5 izv. prof. dr. sc. Sanja Dabelić 15 15 0 0

Laboratorijska dijagnostika uz bolesnika

1,5 izv. prof. dr. sc. Dunja Rogić 6 3 6 0

Laboratorijska informatika 2,5 izv. prof. dr. sc. Nada Vrkić 15 10 5 0

Nutrition therapy 2,5 izv. prof. dr. sc. Dubravka Vitali Čepo 15 15 0 0

Osnove epidemiologije s mikrobiološkom dijagnostikom

2,5 izv. prof. dr. sc. Ivan Kosalec 15 0 15 0

Primjena radionuklida u dijagnostici

1,5 izv. prof. dr. sc. Dražen Huić 15 0 0 0

Nutrition therapy 2,5 izv. prof. dr. sc. Dubravka Vitali Čepo 15 15 0 0

UKUPNO 18,0 60 55 105 0

9. SEMESTAR


LEGENDA

P – predavanja

S – seminari

V – vježbe

T – terenska nastava

*Tjelesna i zdravstvena kultura – student upisuje 30 sati terenske nastave u prvom, drugom,

trećem i četvrtom semestru.


P S V T

Stručno osposobljavanje 30,0

doc. dr. sc. Marija Grdić Rajković

izv. prof. dr. sc. Roberta Petlevski

prof. dr. sc. József Petrik

0 0 0 750

UKUPNO 30,0 0 0 0 750

10. SEMESTAR


Uvjetovanost upisa i polaganja ispita

NAZIV PREDMETA UVJET ZA UPIS UVJET ZA POLAGANJE

Uvod u studij medicinske biokemije - -

Matematika sa statističkom analizom - -

Stanična biologija s genetikom - -

Fizika - -

Opća kemija sa stehiometrijom - -

Citologija i histologija - -

Sociologija i zdravstvo - -

Analitička kemija 1 - -

Fizikalna kemija 1 - -

Bioetika - -

Analitička kemija 2 Odslušan: Analitička kemija 1 Položen: Analitička kemija 1

Fizikalna kemija 2 Položen: Fizika; Odslušan: Fizikalna kemija 1

Položen: Fizikalna kemija 1, Matematika sa statističkom analizom

Organska kemija Položen: Opća kemija sa stehiometrijom

-

Biološka kemija Položen: Stanična biologija s genetikom

Položen: Opća kemija sa stehiometrijom

Fiziologija s anatomijom čovjeka Položen: Stanična biologija s genetikom

Položen: Citologija i histologija

Mikrobiologija s parazitologijom Položen: Stanična biologija s genetikom

-

Biokemija Odslušan: Biološka kemija Položen: Biološka kemija

Farmaceutska kemija Odslušan: Organska kemija Položen: Organska kemija

Patofiziologija s patologijom Odslušan: Fiziologija s anatomijom čovjeka, Mikrobiologija s parazitologijom

Položen: Fiziologija s anatomijom čovjeka

Opća klinička biokemija Odslušan: Fiziologija s anatomijom čovjeka, Biokemija

Položen: Fiziologija s anatomijom čovjeka, Biokemija

Hematologija 1 Odslušan: Fiziologija s anatomijom čovjeka

Položen: Fiziologija s anatomijom čovjeka

Fizikalna biokemija Položen: Fizikalna kemija 2; Odslušan: Biokemija

Položen: Biokemija


Odslušan: Biokemija -

Fizikalne kemijske metode u biomedicinskim istraživanjima

Položen: Fizikalna kemija 2 -

Slobodni radikali i antioksidansi u Odslušan: Biokemija -


zdravlju i bolesti

Suvremene biokemijske tehnike Odslušan: Biokemija; Položen: Biološka kemija

Položen: Analitička kemija 2, Biokemija

Hematologija 2 Odslušan: Hematologija 1, Patofiziologija s patologijom

Položen: Hematologija 1


Odslušan: Patofiziologija s patologijom, Opća klinička biokemija

Položen: Patofiziologija s patologijom, Opća klinička biokemija

Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom

Položen: Biokemija Položen: Mikrobiologija s parazitologijom

Analitička biokemija Položen: Analitička kemija 2, Biokemija

-

Imunologija Odslušan: Patofiziologija s patologijom

-

Stručna praksa 1 Odslušan: Opća klinička biokemija -

Metaloproteini - struktura i mehanizam

Položen: Biokemija -

Odabrane metode instrumentalne analize

Položen: Analitička kemija 2 -

Spektroskopska identifikacija organskih sojeva

Položen: Organska kemija -

Farmakologija

Odslušan: Klinička biokemija organa i organskih sustava 1, Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom; Položen: Farmaceutska kemija, Patofiziologija s patologijom

Položen: Mikrobiologija s parazitologijom


Odslušan: Klinička biokemija organa i organskih sustava 1

Položen: Klinička biokemija organa i organskih sustava 1

Molekularna dijagnostika

Odslušan: Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom, Hematologija 2; Položen: Opća klinička biokemija

Položen: Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom, Hematologija 2

Koagulacija Odslušan: Hematologija 2; Položen: Opća klinička biokemija

Položen: Hematologija 2

Humana i populacijska genetika Odslušan: Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom

Položen: Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom

Imunokemija Odslušan: Imunologija; Položen: Opća klinička biokemija

Položen: Imunologija

Neurokemija Položen: Opća klinička biokemija -

Komunikacijske vještine - -

Odabrane teme iz primjenjene psihologije

- -

Biokemija prehrane Položen: Biokemija -

Biokemija lijekova Odslušan: Farmakologija, Farmaceutska kemija

Položen: Farmaceutska kemija

Specijalna područja kliničke biokemije Odslušan: Klinička biokemija organa i organskih sustava 2


Transfuziologija s imunohematologijom

Položen: Hematologija 2; Odslušan: Klinička biokemija organa i organskih sustava 2


Toksikologija Odslušan: Farmakologija -

Stručna praksa 2 Položen: Stručna praksa 1; Odslušan: Klinička biokemija organa i organskih sustava 2

-


Bioanorganska kemija Položen: Opća klinička biokemija -

Membranski transport tvari i informacija

Položen: Fizika, Biokemija -

Uzgoj stanica i staničnih linija Položen: Biokemija -

Biostatistika Položen: Matematika sa statističkom analizom

-

Integrirani kolegij laboratorijske dijagnostike – prosudba nalaza

Odslušan: Specijalna područja kliničke biokemije

Položen: Specijalna područja kliničke biokemije

Evaluacija instrumenata, postupaka i reagensa


-

Organizacija i upravljanje medicinsko-biokemijskim laboratorijem


-

Zdravstveno zakonodavstvo u laboratorijskoj medicini

- -

Dijetoterapija Odslušan: Biokemija prehrane Položen: Biokemija prehrane

Nutrition therapy Odslušan: Biokemija prehrane Položen: Biokemija prehrane

Hitna laboratorijska dijagnostika Odslušan: Specijalna područja kliničke biokemije


Kompleksna genetika Položen: Humana i populacijska genetika

Laboratorijska dijagnostika uz bolesnika

Odslušan: Specijalna područja kliničke biokemije


Laboratorijska informatika - -

Osnove epidemiologije s mikrobiološkom dijagnostikom


-

Primjena radionuklida u dijagnostici Položen: Klinička biokemija organa i organskih sustava 2

-

Droge, doping i ovisnost Položen: Fiziologija s anatomijom čovjeka; Odslušan: Biokemija, Patofiziologija s patologijom

-

Dijagnostika i terapija virusnih infekcija


-

Biopharmaceuticals Položen: Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom, Farmakologija

-

Uvod u komplementarnu i alternativnu medicinu

- -

Morfološka obilježja oštećenja jetre lijekovima

Odslušan: Farmakologija; Položen: Patofiziologija s patologijom

-


1. SEMESTAR


1. OPIS PREDMETA - OPĆE INFORMACIJE

1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Marija Grdić Rajković

1.2. Suradnici prof. dr. sc. József Petrik; izv. prof. dr. sc. Roberta Petlevski; izv. prof. dr. sc. Nada Vrkić; izv. prof. dr. sc. Zlata Flegar Meštrić

1.3. Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij medicinske biokemije

1.4. Status predmeta Obvezni

1.5. Godina studija, semestar 1. godina, 1. semestar

1.6. Bodovna vrijednost (ECTS) 1,5

1.7. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 15+0+0

1.8. Očekivani broj studenata na predmetu 25

1.9. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2.

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta

Upoznati studenta s ulogom medicinskog biokemičara kao stručnjaka i znanstvenika u sustavu zdravstva kao i sa studijskim programom, ciljevima, sadržajima, predmetnom povezanosti i ishodima studija.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet

Nema

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

Predmet predstavlja uvod u studij i svojim sadržajem ne pridonosi konkretnim ishodima učena studija.

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog kolegija student/ica će biti u stanju: 1. Definirati osnovna obilježja medicinsko-biokemijske znanosti i struke; 2. Prepoznati društvenu ulogu i zadaću medicinskog biokemičara; 3. Objasniti kompetencije medicinskog biokemičara; 4. Nabrojati glavne stručne kolegije u studiju medicinske biokemije; 5. Objasniti ulogu medicinsko-biokemijskog laboratorija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti;

Opisati put od uputnice do dobivanja rezultata pretraga.

2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

PREDAVANJA: Medicinska biokemija kao grana biomedicinskih znanosti. Prava i obveze studenata - Pravilnik o studiju. Program diplomskog studija medicinske biokemije. Prikaz rada laboratorija - od uputnice do nalaza. Povijest-utemeljitelji struke medicinske biokemije. Mjesto medicinsko-biokemijskih pretraga (slagalica, studentska obrada primjera). Prikaz rada Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu.

2.6. Vrste izvođenja nastave

predavanja

2.7. Obaveze studenata

Redovito pohađanje predavanja.

2.8. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta)

Pohađanje nastave (0,5); Pismeni ispit (1,0)

2.9. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Vrednuje se uspjeh na pisanom ispitu.

2.10. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

UVOD U STUDIJ MEDICINSKE BIOKEMIJE


Naslov Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih

medija

Power point prezentacije.

2.11. Dopunska literatura

-

2.12. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Ishodi učenja se provjeravaju na pisanom ispitu.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Jadranka Kraljević

1.2. Suradnici dr. sc. Diana Rupčić








2.

2. OPIS PREDMETA


Studenti će upoznati osnovne pojmove,metode i primjene diferencijalnog i integralnog računa realne funkcije realne varijable. Analizirat će tok funkcije i rješavati osnovne tipove običnih diferencijalnih jednadžbi. Primjenjivat će stečeno znanje u matematičkom modeliranju bioloških, kemijskih i fizikalnih procesa. Usvojit će osnovne pojmove iz teorije vjerojatnosti i matematičke statistike. Obrađivat će i prikazivati skupovne podatke te izračunati njihova statistička obilježja. Opisivat će slučajne procese pomoću prikladnih razdioba. Usvojit će osnovne pojmove inferencijalne statistike.


Poznavanje srednjoškolskog gradiva matematike.


Nakon polaganja predmeta studenti će biti u stanju: 1.Prepoznati i primjenjivati osnovne oblike matematičke terminologije. Usvojiti pojam vektora u trodimenzionalnom Euklidskom prostoru te primjenjivati svojstva skalarnog i vektorskog produkta. 2. Odabrati prikladni zakon vjerojatnosti, odnosno tip razdiobe za analizu slučajnih procesa. 3.Obraditi skup podataka, odrediti njihova statistička obilježja i prikazati rezultate. 4. Usvojiti osnovne pojmove inferencijalne statistike. 5.Identificirati elementarne funkcije i njihova bitna obilježja. 6. Definirati ključne pojmove matematičke analize (konvergencija, neprekidnost,deriviranje ,integral) i protumačiti ih na primjerima. 6. Analizirati tok i prikazati graf funkcije primjenom metoda diferencijalnog računa 7. Riješiti osnovne tipove običnih diferencijalnih jednadžbi. 8. Formulirati i protumačiti matematički model procesa iz područja biologije, kemije i fizike


1.Prepoznati i primjenjivati osnovne oblike matematičke terminologije. Usvojiti pojam vektora u trodimenzionalnom Euklidskom prostoru te primjenjivati svojstva skalarnog i vektorskog produkta. 2. Odabrati prikladni zakon vjerojatnosti, odnosno tip razdiobe za analizu slučajnih procesa. 3.Obraditi skup podataka, odrediti njihova statistička obilježja i prikazati rezultate. 4. Usvojiti osnovne pojmove inferencijalne statistike. 5.Identificirati elementarne funkcije i njihova bitna obilježja. 6. Definirati ključne pojmove matematičke analize (konvergencija, neprekidnost,deriviranje ,integral) i protumačiti ih na primjerima. 6. Analizirati tok i prikazati graf funkcije primjenom metoda diferencijalnog računa. 7. Riješiti osnovne tipove običnih diferencijalnih jednadžbi. 8. Formulirati i protumačiti matematički model procesa iz područja biologije, kemije i fizike.


MATEMATIKA SA STATISTIČKOM ANALIZOM


PREDAVANJA: 1. Uvod u sadržaj kolegija. Vektori u trodimenzionalnom Euklidskom prostoru. Skalarni i vektorski produkt. 2. Osnovni pojmovi kombinatorike. Pojam vjerojatnosti. Vjerojatnost složenih događaja, uvjetna vjerojatnost. 3. Slučajne varijable. Diskretna i neprekidna. Funkcija gustoće vjerojatnosti i funkcije razdiobe. 4. Razdioba slučajnih varijabli:binomna, Poissonova normalna. 5. Statistički skupovi. Mjerenje i prikupljanje podataka. Prikaz frekvencijske razdiobe. Mjere centralne tendencije i

varijabilnost podataka. 6. Osnovni pojmovi inferencijalne statistike. Nizovi. Geometrijski niz,monotoni i omeđeni niz. Pojam

konvergencije i limesa. Gomilište niza. 7. Operacije s konvergentnim nizovima. Uvjeti konvergencije. Broj e kao limes niza. Operacije s konvergentnim

nizovima. 8. Red. Pojam konvergencije i suma reda. Primjeri, nužan uvjet konvergencije. Kriteriji konvergencije. 9. Funkcije. Prirodna domena i slika funkcije,kompozicija i inverz funkcije. Pregled elementarnih funkcija i

periodičnost. Limes funkcije, neprekidnost funkcija. 10. Derivacija funkcije. Problem brzine i tangente. Osnovna pravila deriviranja. Derivacije elementarnih funkcija. 11. Derivacija složene funkcije. Derivacije višeg reda. L' Hospitalovo pravilo. Taylorov red. 12. Realne funkcije više varijabli. Parcijalne derivacije. Ekstremi funkcija dviju varijabli. 13. Pojam primitivne funkcije. Neodređeni integral. 14. Problem površina. Određeni integral. Newton-Leibnitzova formula. Primjene:volumen i površna rotacionog

tijela,duljina luka krivulje. Nepravi integrali. 15. Pojam diferencijalne jednadžbe. Diferencijalna jednadžba sa separiranim varijablama. Linearne diferencijalne

jednadžbe 1.reda. Jednadžbe 2.reda s konstantnim koeficijentima. SEMINARI:

1. Zadatci: prikaz vektora u ravnini i prostoru, skalarni i vektorski produkt. 2. Zadatci:kombinatorni problemi, vjerojatnost, složena vjerojatnost,uvjetna vjerojatnost. 3. Zadatci: razdioba diskretne slučajne varijable,binomna,Poissonova. 4. Zadatci:statistički skupovi. Mjere centralne tendencije: mod, medijan, kvartili, decili, percentili. 5. Zadatci:Nizovi. Tehnike određivanja limesa niza. 6. Zadatci: Red. Pojam konvergencije i suma reda. Primjeri, nužan uvjet konvergencije. Kriteriji konvergencije. 7. Zadatci: Funkcije. Prirodna domena i slika funkcije,kompozicija i inverz funkcije. Pregled elementarnih funkcija i

periodičnost. 8. Zadatci: Limes funkcije. 9. Zadatci:Derivacija funkcije. Problem brzine i tangente. Osnovna pravila deriviranja. Derivacije elementarnih

funkcija. 10. Zadatci: Derivacija složene funkcije. Derivacije višeg reda. L' Hospitalovo pravilo. 11. Zadatci: Parcijalne derivacije. Ekstremi funkcija dviju varijabli. 12. Zadatci:Neodređeni integral. Metoda supstitucije i parcijalne integracije. Integriranje racionalnih funkcija. 13. Zadatci:Problem površina. Određeni integral. Newton-Leibnitzova formula. Volumen i površina rotacionog

tijela,duljina luka krivulje. Nepravi integrali. 14. Zadatci:Diferencijalna jednadžba sa separiranim varijablama. Linearne diferencijalne jednadžbe 1.reda.

Jednadžbe 2.reda s konstantnim koeficijentima.


Predavanja: 3sata/tjedno, 45 sati/semestar; Seminari: 2 sata/tjedno u 3 turnusa, 30sati/semestar

2.7. Obveze studenata

Redovito dolaženje na nastavu, uvjeti za potpis: barem 15 od 100 bodova na 2 pismena parcijalna ispita

2.8. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta

Pohađanje nastave (1,5); Pismeni ispit (4,5); Seminarski rad (1,5)

2.9. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Dva parcijalna pismena ispita tijekom semestra, ili pismeni, eventualno usmeni ispit iz cjelovitog gradiva po završetku semestra.



Dostupnost putem ostalih medija


D.Bakić : Matematika za studente molekularne biologije http://web.math.pmf.unizg.hr/~bakic/preprints/mat_za_bio_101.pdf

Luka Krnić, Zvonimir Šikić: Račun diferencijalni i integralni I. dio, Školska knjiga , Zagreb 1992.

B.P.Demidovič: Zadaci i riješeni primjeri iz matematičke analize,Tehnička knjiga,2003.

Z. Franušić: Osnovni pojmovi iz kombinatorike, vjerojatnosti i statistike, skripta

www.math.pmf.hr/~fran/komb_vjer_stat.pdf


Ivo Pavlić : Statistička teorija i primjena, Tehnička knjiga,Zagreb 1970. Željko Pauše: Uvod u matematičku statistiku, Školska knjiga, Zagreb 1993.


Kontinuitet rada studenata prati se kroz njihovu aktivnost na seminaru. Putem 2 parcijalna ispita ocjenjuje se stupanj svladavanja gradiva u odgovarajućem razdoblju. Studenti samostalno rješavaju po jedan složeniji zadatak iz statističke analize.



1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Ana-Marija Domijan

1.2. Suradnici -








2.

2. OPIS PREDMETA


Cilj kolegija je upoznati studente s građom stanice, osnovnim procesima koji se odvijaju unutar stanice te zakonitostima nasljeđivanja. Na taj način studenti će se pripremiti za praćenje nastave kolegija viših godina studija (Biološka kemija, Fiziologija s anatomijom čovjeka, Biokemija, Mikrobiologija s parazitologijom), a za koje je nužno osnovno znanje stanične biologije i genetike.


Uvjeta za upis nema; potrebno je srednjoškolsko znanje biologije.


Primjena temeljnih znanja iz stanične biologije i genetike potrebna za definiranje, analiziranje i predlaganje postupaka vezanih uz istraživanje, proizvodnju i osiguravanje kvalitete te implementaciju novih laboratorijskih postupaka za otkrivanje i praćenje bolesti te učinka terapije.


Nakon položenog ispita student će moći/biti u stanju: 1. Nabrojati i opisati osnovne karakteristike prokariotskih i eukariotskih stanica te na taj način

prepoznavati koji organizmi imaju određeni organizacijski stanični tip; 2. Objasniti građe i funkcije osnovnih makromolekula stanice, važnosti molekule DNA i principa prijenosa

informacija u stanici te kako se DNA pakira u kromosome, važnost staničnog ciklusa i mehanizma njegove kontrole te razlike između mitoze i mejoze;

3. Opisati građu stanične membrane i osnovne principe transporta kroz staničnu membranu, građe i funkcije pojedinog organela eukariotske stanice, sinteze proteina na ribosomima i važnosti pojedinog staničnog organela za daljnje razvrstavanje proteina unutar eukariotske stanice;

4. Objasniti metabolizam, važnosti molekule ATP, glavne karakteristike procesa staničnog disanja i procesa fotosinteze;

5. Nabrojati prednosti spolnog razmnožavanja; 6. Definirati osnovne genetičke pojmove kao što su homologni kromosomi, alel, lokus, homozigot,

heterozigot, genotip, fenotip te Mendelove zakone; 7. Povezati neke bolesti u ljudi s genetskim promjenama; 8. Mikroskopirati biološke preparate i razlikovati stanične organele te stadije staničnog ciklusa.


PREDAVANJA:

Stanična biologija s genetikom, uvodno predavanje: upoznavanje s temama koje se obrađuju na kolegiju, dostupnoj literaturi, obavezama studenata u praćenju nastave i savladavanju gradiva te načinom ocjenjivanja.

Stanična evolucija: osnovne makromolekule stanice, njihova građa i funkcije, od makromolekule do stanice, od prokariota do eukariota, višestanični organizmi.

Stanična jezgra: građa stanične jezgre, način pakiranja DNA u kromosome, opća struktura kromosoma, osnovna načela prijenosa informacija u eukariotskoj stanici.

Stanična membrana: građa stanične membrane, funkcije fosfolipida, proteina, ugljikohidrata i kolesterola u staničnoj membrani, transport kroz staničnu membranu (pasivni i aktivni), ionski kanali, elektrogene crpke.

STANIČNA BIOLOGIJA S GENETIKOM


Stanični odjeljci i razvrstavanje proteina: važniji stanični odjeljci eukariotske stanice, njihov nastanak, građa i funkcija, sinteza proteina na ribosomima, njihova dorada i razvrstavanje unutar eukariotske stanice.

Vezikularni transport: važnost vezikularnog transporta, organeli eukariotske stanice uključeni u vezikularni transport, egzocitoza (konstitutivni sekretorni put i regulatorni sekretorni put), endocitoza (fagocitoza, pinocitoza, receptorom posredovana endocitoza).

Stanična energetika i mitohondrij: metabolizam, važnost molekule ATP, građa mitohondrija, stanično disanje.

Stanična energetika i kloroplast: vrste plastida, građa kloroplasta, proces fotosinteze.

Citoskelet: osnovna proteinska vlakna koja grade citoskelet, aktinska vlakna, mikrotubuli, intermedijarna vlakna, njihova građa i funkcije u stanici, građa bičeva i trepetiljki u prokariotskoj i eukariotskoj stanici.

Stanični ciklus: osnovna podjela staničnog ciklusa, kontrolni sustav staničnog ciklusa, osnovni signalni putovi kontrole staničnog ciklusa, programirana stanična smrt.

Stanična dioba - mitoza i mejoza: stadiji mitoze, važne karakteristike mitoze i njihov kontrolni sustav, citokineza, stadiji mejoze, važnost mejoze, oplodnja, prednost spolnog razmnožavanja.

Zakonitosti nasljeđivanja: osnovni pojmovi genetike, Mendel i ideja gena, monohibridno i dihibridno križanje, nepotpuna dominantnost, kodominantnost, epistaza, poligeno nasljeđivanje.

Kromosomska osnova nasljeđivanja: Morgan i Drosophilla, spolom vezano nasljeđivanje, vezani geni, X-inaktivacija, vrste kromosomskih oštećenja.

Humana genetika: nasljedne bolesti u ljudi, njihova podjela i primjeri. SEMINARI:

Uvodni seminar o oruđima/metodama stanične biologije i podjela tema: Oruđa stanične biologije - promatranje staničnih struktura pomoću mikroskopa, organizmi kao eksperimentalni modeli, stanične kulture, frakcioniranje stanica i analiza njihovih molekula, praćenje i analiza molekula u stanici.

Stanična jezgra, građa i transport kroz staničnu membranu: Građa stanične jezgre; Pakiranje DNA u kromosome; Lampbrushovi kromosomi; Građa i uloga stanične membrane; Pasivni transport; Aktivni transport.

Organeli eukariotske stanice i razvrstavanje proteina: Endoplazmatski retikulum; Golgijev aparat; Peroksisom; Lizosomi; Razvrstavanje proteina u stanici; Egzocitoza; Endocitoza.

Stanična energetika i citoskelet: Mitohondrij i stanično disanje; Kloroplast i fotosinteza; Aktinska vlakna; Mikrotubuli; Trepetiljke i bičevi; Intermedijarna vlakna.

Stanični ciklus i stanična dioba: Pregled staničnog ciklusa; Apoptoza; Mitoza i citokineza; Mejoza i oplodnja; Prednosti spolnog razmnožavanja.

Zakonitosti nasljeđivanja: Mendelovi zakoni nasljeđivanja; Proširenje Mendelove genetike; Kromosomska osnova nasljeđivanja; Spolom vezano nasljeđivanje; Kromosomski poremećaji; Načini nasljeđivanja kod ljudi.

VJEŽBE:

Uvod u mikroskopiranje: osnovni dijelovi svjetlosnog mikroskopa, osnovna pravila mikroskopiranja, priprema preparata za mikroskopiranje.

Različiti organizacijski tipovi stanica - prokariotske i eukariotske stanice: studenti pripremaju preparate i promatraju prokariote (Agrobacterium tumefaciens i Oscillatoria sp.) i eukariote (protisti, kvasci, epitelne stanice usne šupljine, epitelne stanice bubrežnih tubula svinje, tumorske stanice uzgojene u kulturi, stanice razmaza ljudske krvi, biljne stanice, Pleurococcus sp.) te uočavaju razlike u njihovoj veličini i građi.

Stanična membrana - plazmoliza: pokus plazmolize i deplazmolize provodi se na donjoj epidermi biljke Rhoeo discolor, a studenti mijenjanjem vode s otopinom soli mogu pratiti transport vode kroz staničnu membranu.

Odjeljci eukariotskih stanica - odjeljci vidljivi svjetlosnim mikroskopom, odjeljci vidljivi elektronskim mikroskopom: studenti promatraju epidermu (pokožicu) Allium cepa te uočavaju stanične odjeljke eukariotske stanice.

Stanična energetika: studenti dokazuju škrob (pomoću Lugolove otopine) kao produkt fotosinteze, pripremaju različiti biljni materijal (Helodea canadensis, Rhoeo discolor, Solanum tuberosum) te uočavaju organele (kloroplasti, kromoplasti, leukoplasti, amiloplasti) koji sudjeluju u staničnoj energetici (od fotosinteze do skladištenja). Papirnom kromatografijom razdvajaju fotosintetske pigmente.

Stanični ciklus - mitoza: studenti pripremaju preparat vrška korijena luka (Allium cepa) te promatraju i uočavaju različite faze staničnog ciklusa.

Mejoza - stadiji mejoze u spolnoj žlijezdi skakavca: studenti promatraju preparate spolne žlijezde skakavca


te uočavaju različite faze/stadije mejoze, rješavanje zadatka.

Jezgra u interfazi - politenski kromosomi: studenti promatraju životni ciklus Drosophilla melanogaster i sami pripremaju preparat iz žlijezda slinovnica ličinki Drosophille melanogaster te promatraju politenski kromosom.

Oblici i građa kromosoma - kariotip, kariogram, idiogram: studenti promatraju ljudski kariotip, a potom iz kariotipa pripremaju kariogram.

Izolacija DNA: studenti iz biljnog materijala jednostavnim postupkom izoliraju DNA.


Predavanja, seminari, vježbe, samostalni zadaci 2.7. Obveze studenata

Pohađanje nastave, samostalna priprema zadane seminarske teme (proučavanje literature, priprema seminara, usmeno izlaganje seminara), aktivno sudjelovanje u diskusiji nakon održane seminarske teme, aktivno sudjelovanje u izvođenju vježbi.


Pohađanje nastave (1,0); Eksperimentalni rad (1,0); Kolokviji (0,5); Referat (0,5); Seminarski rad (1,5); Usmeni ispit (3,0)


Radni listići ispunjeni tijekom izvođenja nastave vježbi; završni kolokvij iz vježbi. Seminarski rad; izlaganje i aktivno sudjelovanje u diskusiji nakon izlaganja. Usmeni ispit.




Cooper, G.M., Hausman, R.E. Stanica, molekularni pristup, treće izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2004.

30 internet

Stanična biologija s genetikom. Interna skripta iz vježbi dostupna preko e-učenja

e-učenje

Domijan, A.-M. Stanična biologija s genetikom. Prezentacije predavanja dostupne su preko e-učenja

e-učenje


Pavlica, M. Mrežni udžbenik iz genetike; www.genetika.biol.pmf.unizg.hr


Usmenim ispitom (provjera stečenih znanja na vježbama, seminarima i predavanjima) provjeravaju se ishodi 1-7. Redovitost dolazaka na seminare, interes i samostalnost pokazana prilikom obrade zadane seminarske teme doprinose stjecanjima ishoda 1-7. Završnim kolokvijem iz vježbi provjerava se ishod 8.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Mario Gabričević, doc. dr. sc. Ana Budimir

1.2. Suradnici doc. dr. sc. Tin Weitner








2. OPIS PREDMETA


Uspostaviti temelje za razumijevanje osnovnih kemijskih zakona te strukture i reaktivnosti kemijskih spojeva. Tijekom usvajanja gradiva kolegija studenti bi trebali steći opća znanja i generičke vještine na kojima se temelji većina egzaktnog i kvantitativnog izučavanja u kemijskoj i biokemijskoj znanosti. Studenti trebaju moći opisati i biti u stanju razlikovati elemente koji utječu na svojstva kemijskih tvari i njihovu reaktivnost. Rješavanjem numeričkih zadataka i radom u laboratoriju studenti će biti u mogućnosti definirati i analizirati fizikalno-kemijske veličine i jednadžbe te razviti osjećaj o iznosu tih veličina isto kao i steći osnovne tehnike rada u laboratoriju.


Nema


Primjena temeljnih znanja iz kemije (fizikalno-kemijske veličine i jednadžbe, svojstva kemijskih tvari i njihova reaktivnost, osnovni kemijski zakoni) potrebnih za definiranje, analiziranje i predlaganje postupaka vezanih uz istraživanje, razvoj i proizvodnju te analizu i kontrolu kakvoće lijekova.


Nakon odslušanog i položenog kolegija student će moći/biti u stanju: 1. Opisati i biti u stanju razlikovati elemente koji utječu na svojstva kemijskih tvari i njihovu reaktivnost; 2. Definirati i analizirati fizikalno-kemijske veličine i jednadžbe te razviti osjećaj o iznosu tih veličina; 3. Objasniti i primijeniti kemijske zakone; 4. Opisati elektronsku strukturu atoma i kemijsku vezu, međumolekulske sile i svojstva otopina, krutina i plinova; 5. Definirati teoriju kiselina i baza; 6. Opisati osnove interakcije tvari zračenja i Beer-Lambertov zakon; 7. Objasniti osnove kemijske kinetike i elektrokemije; 8. Primijeniti kemijsko računanje-stehiometriju 9. Primijeniti osnovne tehnike rada u laboratoriju.


PREDAVANJA I SEMINARI: • Uvodni pregled opće kemije. • Elektronska struktura atoma, atomske orbitale. • Kemijska veza – kovalentna, ionska, metalna, kovalentno-koordinativna. • Molekularno-orbitalna teorija. • Svojstva kompleksnih spojeva. • Interakcije tvari i zračenja, boja anorganskih spojeva. • Plinovi i njihova svojstva, opća plinska jednadžba, jednadžba realnog plina. • Međumolekulske sile; Londonove, Van der Waalsove, ion-dipolne, dipol-dipolne, vodikova veza. • Svojstva tvari: krutina, tekućina, plinova. • Koligativna svojstva tvari: tlak para, sniženje tališta (krioskopija), povišenje vrelišta (ebulioskopija), osmoza i osmotski tlak.

OPĆA KEMIJA SA STEHIOMETRIJOM


• Kiseline i baze, Lewisova teorija. • Osnove kemijske kinetike, brzina kemijske reakcije, konstanta brzine kemijske reakcije. • Elektrokemija: elektrolitne otopine, vodljivost, elektrokemijski članci, oksido-redukcijske reakcije. • Željezo u organizmu – redoks svojstva • Kruženje tvari u prirodi, dušik, kisik, ugljik VJEŽBE: • Upoznavanje s laboratorijskim priborom. Rukovanje plamenikom. Prelijevanje kemikalija i pipetiranje. Vaganje, isparavanje i određivanje suhe tvari. • Destilacija sulfatnokisele otopine bakar(II)-sulafata pentahidrata. Filtriranje običnim filtar-papirom. Filtriranje filtarpapirom na Büchnerovom lijevku. Sublimacija joda. Ekstrakcija joda iz vodene otopine pomoću kloroforma. • Odvajanje olovnih, arsenovih i kadmijevih iona tankoslojnom kromatografijom. •Fizičke i kemijske promjene. Zakon o održanju mase. Zakon spojnih volumena. Određivanje atomske mase cinka. • Priprema otopina. Ovisnost topljivosti o temperaturi. Ovisnost topljivosti o strukturi. Miješanje kapljevina s kapljevinama. Otapanje amonijaka u vodi. Dokaz elektrolitske disocijacije. Ispitivanje vodljivosti otopina. Dokaz da ionski spojevi električnu struju provode u otopljenom stanju. • Oksidacijsko djelovanje kalij-permanganata u kiseloj otopini. Reakcija raspadanja i nastajanja kompleksa. Kiselinsko-bazna titracija. Indikatori i mjerenje pH. Elektroliza bakra, određivanje Faradayeve konstante. Elektrokemijska ćelija – Daniellov članak. • Ovisnost brzine kemijske reakcije o koncentraciji. Ovisnost brzine kemijske reakcije o temperaturi. Ovisnost brzine kemijske reakcije o površini reaktanta. Utjecaj katalizatora na brzinu kemijske reakcije. Pomicanje kemijske ravnoteže


predavanja, seminari, vježbe



Pohađanje nastave (1,0); Kolokviji (1,0); Pismeni ispit (2,0); Praktični rad (1,0); Referat (1,0); Usmeni ispit (2,0); Parcijalni testovi (3,0)





1. Petrucci et al.: General Chemistry, Pearson Kanada, 10th ed. 2011 10

2. Filipović, S. Lipanović, Opća i anorganska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

34

3. M. Sikirica, Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb, 1987. 8


P.W. Atkins, Physical Chemistry, Oxford Univ. Press, UK, 2014.


Ishodi 1-8 provjeravaju se parcijalnim pisanim ispitima tijekom semestra (ili završnim pisanim ispitom) te usmenim ispitom. Ishod 9 provjerava se tijekom praktične nastave.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Krešimir Sanković

1.2. Suradnici doc. dr. sc. Erim Bešić; Domagoj Kifer, mag. pharm.








2.

2. OPIS PREDMETA


Upoznati građu materije i osnovne sile u prirodi, razumjeti osnove fizikalnih načela u prirodi i znati kako ih primijeniti da bi se objasnila te fizikalno modelirala opažanja u bilo kojoj grani temeljnih prirodnih znanosti te njihovoj nadogradnji.


Srednješkolsko znanje iz matematike i fizike.


• Primjena temeljnih znanja iz fizike (iz područja mehanike, toplone, elekktromagnetizma, radioaktivnosti te optike) pri definiranju, analiziranju i predlaganju postupaka vezanih uz istraživanje, proizvodnju i osiguravanju kvalitete te implementaciju novih laboratorijskih postupaka za otkrivanje i praćenje bolesti i učinka ili djelotvornosti terapije.


Nakon položenog kolegija studenti će moći : 1. Navesti i objasniti osnovna fizikalna načela u području opće fizike; 2. Opisati ponašanja i svojstva materije pomoću fundamentalnih sila; 3. Opisati uzroke te svojstva prostorne građe kemijske veze; 4. Objasniti prirodu radio-obilježivača te izotopnih obilježivača; 5. Objasniti procese koji se odvijaju u otopinama i na granici faza; 6. Objasniti pozadinu faznih prijelaza tvari te termodinamičke procese, temeljna elektromagnetska te optička svojstva tvari; 7. Objasniti i opisati načine rasprostiranja energije te mjeriti; 8. Izvoditi mjerenja u fizici; 9. Primjeniti račun pogrešaka u rješavanju fizikalno-kemijskih i fizikalno-bioloških problema.


PREDAVANJA: • Sadržaj predmeta. Vektori. Skalarni i vektorski produkt. Deriviranje. Integriranje. Metoda najmanjih • kvadrata. Sustav mjera i jedinica. • Gibanja i uzroci gibanja (gibanja, sile, masa, Newtonovi zakoni, inercijalni sustavi). • Sile, rad, energija (gravitacijska, elektrostatička, magnetska sila i polje; rad, energija, snaga, potencijal). • Atomi i molekule (elementarne čestice, valna priroda tvari, formalizam kvantne teorije, kvantnomehanički opis vodikovog atoma, višeelektronski atomi, atomska jezgra, nuklearne reakcije, spontani raspad, primjena radioaktivnih izotopa). • Atomi i molekule (kemijske veze: kovalentna, ionska, vodikova, energija molekula). • Makroskopske tvari (plin, idealni plin, temperatura, realni plinovi, Boltzmannova rzdioba, Maxwellova razdioba). • Makroskopske tvari (interakcija molekula, uređenost makroskopskih sistema, energija kristalne rešetke, elastične deformacije čvrstog tijela, tlak u tekućini, napetost površine, ravnotežna sedimentacija u otopini). • Toplina i toplinski nered I (termičko gibanje u plinu i u čvrstom tijelu, unutrašnja energija, toplina, toplinski

FIZIKA


kapacitet, termičko rastezanje tvari, termometri). • Toplina i toplinski nered II (fazni prijelazi, vlažnost zraka, termodinamičke faze i procesi, zakoni termodinamike, entropija). • Transportne pojave (idealni fluidi, Bernoullijeva jednadžba, realni fluidi, viskoznost, difuzija, osmoza). • Transportne pojave (prijenos topline, prijenos naboja, električna vodljivost, Ohmov zakon, vodljivost elektrolita). • Svojstva električnog i magnetskog polja (makroskopski izvori električnog polja, izvori i učinci magnetskog polja). • Svojstva električnog i magnetskog polja (elektromagnetska indukcija, strujni krugovi). • Elektromagnetski valovi (valno gibanje, optički elektromagnetski valovi, refleksija, refrakcija). Laser. • Elektromagnetski valovi (apsorpcija elektromagnetskih valova, fotoelektrični efekt, difrakcija valova). SEMINARI: • Jednoliko i jednoliko ubrzano gibanje duž pravca. Harmonijsko titranje. Jednoliko kružno gibanje. • Newtonovi zakoni. Zakon očuvanja količine gibanja. • Rad, snaga, energija. Zakon očuvanja energije. Oći zakon gravitacije. Gibanje tijela u gravitacijskom polju Zemlje (vertikalni hici, horizontalni hitac, kosi hitac). • Tlakovi u tekućinama (hidrostatski i hidraulički tlak).zgon. Napeto površine. tekućine. Kapilarnost. • Protjecanje viskozne tekućine kroz kapilaru. Gibanje tijela u viskoznom mediju. Toplinsko širenje tvari.Toplinsko ponašanje kondenzirane tvari. Elektostatska sila. Električno polje i potencijal. Električna struja. Električni otpor. Ohmov zakon. Spajanje otpornika. Električni strujni krugovi. Rad i snaga električne struje. Refleksija svjetlosti. Lom svjetlosti. Totalna refleksija. • Planparalelna ploča. Optička prizma. Optičke leće. Interferencija svjetlosti. Ogib svjetlosti. S8. Apsorpcija svjetlosti. • Fotoelektrični učinak. Radioaktivni raspad. VJEŽBE: • Mjerenje. Vrste pogrešaka. Statistička obrada mjerenja. • Viskoznost kapljevina. • Gustoća kapljevina. Napetost površine kapljevina. • Toplinski kapacitet kapljevina. Vlažnost zraka. • Lom svjetlosti. Optičke leće. • Mikroskop. • Ogib svjetlosti. Spektrometar s prizmom. Određivanje promjera čestice ogibom svjetlosti. • Električni strujni krugovi. • Mjerenje električnog otpora I-V metodom. Mjerenje električnog otpora. Wheatstoneovim mostom. Primijenjena konduktometrija. • Energija β-zračenja. Apsorpcija svjetlosti. • Analiza periodičnog napona osciloskopom. • Nadoknade. • Završni kolokviji.


Predavanja, seminari, vježbe, laboratorij


Redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave, statistička obrada mjerenja te kolokviji na Laboratorijskim vježbama, pristupanje završnom kolokviju vježbi te pismenom i usmenom dijelu ispita.


Pohađanje nastave (1,5); Eksperimentalni rad (0,5); Kolokviji (0,5); Pismeni ispit (1,5); Usmeni ispit (3,5)


Tijekom nastave vrednuje se pohađanje predavanja, rad na seminarima, ocjenjuje se rad na laboratorijskim vježbama (obrade mjerenja i tjedni kolokviji) te se ocjenjuje završni kolokvij te pismeni i usmeni dio završnog ispita.




Janko Herak. Osnove kemijske fizike, FBF, 2008.

Erim Bešić, Janko Herak: Zadaci iz fizike, FBF, 2006.


D. Winterhalter, A. Sliepčević, A. Kuntarić, K. Kempni: Vježbe iz fizike, Školska knjiga, Zagreb, 1990


Vjera Lopac: Leksikon fizike, Školska knjiga, Zagreb, 2009. F. J. Keller, W. E. Gettys, M. J. Skove: Physics, 2nd ed., McGraw-Hill. Inc., 1993, New York J. D. Cutnell, K. W. Johnson: Physics, 3rd ed., John Willey & Sons, Inc., 1995. A. Giambattista, B. McCarty Richardson, R.C. Richardson: College Physics, 2nd ed., McGraw-Hill, 2007.


Ishodi 1-7 provjeravaju se pisanim i usmenim ispitom, a ishodi 8-9 provjeravaju se tijekom vježbi i završnim kolokvijem.

2.13. Komentari


2. SEMESTAR



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Mirna Sučić

1.2. Suradnici






1.8. Očekivani broj studenata na predmetu 15-25


2.

2. OPIS PREDMETA


Upoznavanje s osnovama citologije i histologije humanih stanica i tkiva, povezivanje znanja o citologiji i histologiji pojedinih stanica i tkiva s fiziologijom pojedinih stanica, anatomijom i fiziologijom tkiva i organskih sustava; upoznavanje standardnih i novih tehnika laboratorijske pripreme citoloških i histoloških uzoraka za mikroskopsku analizu; upoznavanje osnovnih citomorfoloških značajki upale i tumorskih stanica.


Nema uvjeta.


Procjena kliničke značajnosti dijagnostikčkih pokazatelja osnovne citomorfologije i histologije normalnih stanica i tkiva te citomorfologije upale i tumorskih stanica.

Implementacija standardnih i novih postupaka i tehnika (laboratorijske pripreme citoloških i histoloških uzoraka za mikroskopsku analizu) za otkrivanje i praćenje bolesti i učinka ili djelotvornosti terapije.


Nakon položenog kolegija student će moći:

Povezati histologiju tkiva i organskih sustava s osnovama anatomije tkiva i organskih sustava.

Povezati citologiju pojedinih stanica i histologiju tkiva s fiziologijom pojedinih stanica, tkiva i organskih sustava.

Opisati tehnike laboratorijske pripreme citoloških i histoloških uzoraka za mikroskopsku analizu.

Opisati i prepoznati specifične stanice pojedinih tkiva i organskih sustava.

Opisati i prepoznati specifična histološka tkiva.

Opisati i prepoznati citologiju upale i tumora.


PREDAVANJA:

Metode analiziranja stanica i tkiva.

Stanica i stanične organele i stanični ciklus.

Epitelno tkivo i vezivno tkivo.

Masno tkivo i hrskavica.

Koštano tkivo i mišićno tkivo.

Živčano tkivo. Kardiožilni i limfožilni sustav.

Hemtopoezno tkivo. Stvaranje krvnih stanica, krvne stanice.

Limfni (imunološki) sustav. Endokrini sustav.

Mokraćni sustav. Dišni sustav.

Probavni sustav i žljezde probavnog sustava.

Muški spolni sustav. Koža.

Ženski spolni sustav. Osjetni organi. SEMINARI:

OSNOVE CITOLOGIJE I HISTOLOGIJE


Citokemijske i imunocitokemijske tehnike. Telomeraza.

Morfologija epitelnog tkiva. Dezmosomi.

Morfologija vezivnog i masnog tkiva. Mitohondriji i oksidacijsk fosforilacija.

Morfologija hrskavice i koštanog tkiva. Koštani morfogenetski proteini.

Morfologija mišićnog tkiva i živčanog tkiva. Alzheimerova bolest, endorfini.

Morfologija kardiožilnog i limfožilnog sustava. Ateroskleroza.

Morfologija hematopoeznih stanica. Matične stanice.

Morfologija limfnog i endokrinog sustava. Melatonin.

Morfologija dišnog i mokraćnog sustava. Pločasta metaplazija i pušenje.

Morfologija probavnog sustava i žljezda probavnog sustava. Unutrašnji čimbenik i B12

Morfologija muškog i ženskog spolnog sustava. Virus humanog papiloma.

Morfologija kože i osjetnih organa. Feromoni. VJEŽBE:

Prepoznavanje epitelnih stanice dišnog sustava, epitelnih stanica mokraćnog sustava, mezotelnih stanica u izljevima i hematopoeznih stanica koštane srži. Osnove citokemijskih i Imunocitokemijskih tehnika.

Prepoznavanje histologije pojedinih tkiva i organskih sustava. Prepoznavanje citologije upala i tumorskih stanica.


predavanja, seminari, vježbe Sadržaj seminara predmeta označen kurzivom je tema seminarskog rada studenta








medija

Junqueira LC, Carneiro J. Osnove histologije, Školska knjiga, 2005. 5

Junqueria LC, Carneiro J, Kelly RO. Osnove hisologije. Školska knjiga, Zagreb 1999.

6

Sučić M. Osnove citologije i histologije, priručnik za nastavu, FBF, 2006. 1

Sučić M. Šoljić V. Osnove citologije i histologije, skripta, FBF, 2014. 1



Pismeni ispit; bodovi za redovito pohađanje nastave i bodovi za seminarski rad koji utječu na ukupnu ocjenu

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Živka Juričić

1.2. Suradnici -





1.7. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 15+0+15+0



2. razina e-učenja; 10% izvođenja predmeta on line.

2. OPIS PREDMETA


Cilj je predmeta razložiti temeljnu postavku socijalnih znanosti: stanje zdravlja i bolesti, odnosno prijelaz jednog u drugo, predstavlja kompleksnu povezanost fiziološkog stanja, kulture, socijalnih institucija te šireg političko-ekonomskog konteksta. Pitanjima zdravlja i bolesti student treba pristupati kao promjenljivim, kompleksnim, višeznačnim i višedimenzionalnim društvenim kategorijama. Student treba osvijestiti da zdravlje i bolest nisu samo medicinski pojmovi nego su na bitan način i društveni. Cilj je predmeta omogućiti studentu širu perspektivu polazeći od uvida da zdravlje predstavlja ne samo individualnu već i nad-individualnu (društvenu) vrijednost te da liječenje, odnosno sveukupna skrb o bolesniku predstavlja par excellence i društvenu zadaću.


Nema ih.


Osigurati da zdravstveno-zaštitni stručnjak u polju liječenja ovlada i socijalnim kompetencijama u cilju zaštite i očuvanja zdravlja te liječenja bolesti. Upoznavanjem šire, socijalne perspektive, osigurava se usvajanje cjelovitog pristupa pacijentu.


Nakon odslušanog i položenog kolegija student će moći: 1. Jasno razabrati važnost socijalnih dimenzija zdravlja i bolesti. 2. Sustavno i kritički preispitivati temeljne principe i bitne konstitutivne elemente dominante, službene

biomedicinske paradigme. 3. Opisati načine na koji socijalne znanosti mogu biti integrirane u područje biomedicinskih znanosti. 4. Procijeniti na koji način duh vremena koji danas vlada u društvu i, s tim u vezi, zdravstveno-zaštitni

reformski zahvati utječu na stanje zdravlja i izglede za liječenje. 5. Analizirati i procijeniti terapeutsku vrijednost različitih paradigmi/modaliteta liječenja koje kohabitiraju

na suvremenom medicinskom tržištu usluga i proizvoda.


Predavanja: 1. Socijalni koncept i socijalni kontekst zdravlja. 2. Socijalni koncept i socijalni kontekst bolesti. 3. Filozofska ishodišta, temeljna načela i ograničenja biomedicinske paradigme. 4. O nekim razlozima sve veće proliferacije alternativne i komplementarne medicine na suvremenom

medicinskom tržištu. 5. Socijalna uloga bolesnika. 6. Potreba (de)rekonstrukcije Parsonsovog koncepta socijalne uloge bolesnika u postmodernom društvu. 7. O uzrocima i posljedicama medikalizacije života i društva: analitičko-kritički diskurs.

Seminari:

1. Biofantazije u suvremenoj farmaciji i društvu.

2. Integracija komplementarne medicine u proces liječenja. Što bolesnik hoće?

3. Bolest i lijjekovi kao metafore: analiza radova Susan Sontag.

SOCIOLOGIJA I ZDRAVSTVO


4. Bolesnikovo laičko razumijevanje koncepata zdravlja i kvalitete života.

5. Disease, illness i sickness: pokušaj objašnjenja nekih eluzivnih koncepata .

6. Placebo učinak: kako riječi i rituali mogu utjecati na bolesnika.

7. Farmaceutikalizacija svake pore čovjekovog svakodnevnog života.


predavanja, seminari, mješovito e-učenje


Redovito pohađanje svih oblika nastave; aktivno sudjelovanje na predavanjima te izrada i prezentacija seminarskih radova na temelju recentne znanstvene literature u svijetu.


Pohađanje nastave (0,5); Seminarski rad (1,0); Usmeni ispit (1,0)


Ocjenjuje se aktivnost i pripremljenost studenata tijekom predavanja i seminara. Završni ispit je usmeni.




Nastavnikova predavanja objavljena u sustavu za e-učenje Merlin (PowerPoint prezentacija)

On line

Nastavnikova skripta “Sociologija i zdravstvo“ objavljena u sustavu za e-učenje Merlin

2 On line

Bond J., Bond S. Sociology and Health Care. An Introduction for Nurses and other Health Care Professionnals. Second Edition. Churchill Livingstone: An imprint of Elsevier Science Limited, 2003.

2


3. Taylor S., Field D. (eds): Sociology of Health and Health Care. Third Edition. Blackwell Publishing, 2003. 4. Williams S.J., Gabe J., Calnan M. (eds): Health, Medicine and Society. Key Theories, Future

Agendas.Routledge: London and New York, 2000. 5. Green J., Thorogood N. Analysing Health Policy. A Sociological Approach. Longman:London and New York,

1998. 6. Stainton R. W.. Explaining Health and Illness. An Exploring of Diversity. Harvester/Wheatsheaf, 1991.


Ishodi 1-5 provjeravaju se na temelju izrade i usmene prezentacije seminarskog rada te završnim usmenim ispitom.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Suzana Inić

1.2. Suradnici dr. sc. Jasna Jablan; dr. sc. Davor Šakić








2.

2. OPIS PREDMETA


Studenti će upoznati primjenu temeljnih kemijskih pojmova i pojava u analitičkoj kemiji, razumjet će temeljne principe kemijsko-analitičkog procesa, znat će analizirati soli i organske analite primjenom postupaka klasičnih analitičkih odjeljivanja i dokazivanja, razumjet će uvjete izvođenja kemijsko-analitičkih postupaka u realnim uvjetima, znat će definirati uvjete i primijeniti postupke klasičnih i suvremenih instrumentalnih postupaka analitičkih odjeljivanja. Znanja i vještine stečene u kolegiju Analitička kemija 1 osiguravaju podlogu za kolegije Analitička kemija 2, Farmakognozija 1, Analitika lijekova i dr.


Nema uvjeta za upis predmeta. Potrebne ulazne kompetencije: poznavanje i razumijevanje temeljnih kemijskih pojava, pojmova i principa, te kemijskog računa.


1. primjenjivanje temeljnih znanja iz analitičke kemije potrebnih za definiranje, analiziranje i predlaganje postupaka vezanih uz istraživanje, proizvodnju i osiguravanje kvalitete te implementaciju novih laboratorijskih postupaka za otkrivanje i praćenje bolesti, i učinka ili djelotvornosti terapije 2. primjena analitičkih vještina u razvoju i implementaciji rješenja praktičnih problema laboratorijske dijagnostike (informiranje i savjetovanje korisnika/naručitelja analize o izboru analitičkog postupka i postupka odjeljivanja)


Nakon položenog predmeta student će moći: 1. primijeniti opća kemijska znanja, pojmove i pojave iz prethodnog školovanja u analitičko-kemijskoj praksi 2. primijeniti temeljne principe kemijsko-analitičkog procesa u kvalitativnoj i kvantitativnoj kemijskoj analizi različitih uzoraka 3. primijeniti stečena znanja u analizi anorganskih soli, pojedinačnih i u smjesama, anorgansko-organskih soli i organskih analita, postupcima klasične kvalitativne kemijske analize, s odjeljivanjem ili bez odjeljivanja 4. objasniti principe postupaka analitičkih odjeljivanja, usporediti ih i procijeniti njihov izbor 5. analizirati kemijske uzorke nakon odjeljivanja temeljenih na razdjeljenju između dva nemješljiva otapala ili ionskoj izmjeni, u mikro i makro mjerilu, ili kromatografijom na tankom sloju odnosno na koloni s ionskim izmjenjivačem 6. definirati uvjete odjeljivanja ionskih specija klasičnim taložnim separacijama temeljem računskih podataka 7. definirati uvjete i izvedivosti kemijsko-analitičkih postupaka u realnim složenim uvjetima temeljem računskih podataka (složene kemijske ravnoteže) 8. objasniti izbor postupka odjeljivanja i njegovu analitičku primjenu 9. prepoznati i razumjeti suvremene postupke kromatografskih separacijskih tehnika


PREDAVANJA:

uvod i opći pojmovi u kemijskoj analizi, analitički proces, uzorak/uzorkovanje, analitički signal, informacija • protolitičke ravnoteže u kemijskoj analizi: disocijacija slabog elektrolita, efekt zajedničkog iona (primjer acetilsalicilne kiseline), indikatori, amfoternost, hidroliza

ANALITIČKA KEMIJA 1


•ravnoteže kompleksacije u kemijskoj analizi : analitički značajni kompleksi s monodentatnim i bidentatnim anorganskim ligandima •analitički značajni kompleksi s organskim bidentatnim i polidentatnim ligandima, analitička primjena kompleksa •redoks reakcije u kemijskoj analizi •reakcije luminescencije u kemijskoj analizi: fotoluminescencija i kemiluminescencija •heterogene ravnoteže u kemijskoj analizi: čvrsto – tekuće; selektivna taloženja i otapanja • heterogene ravnoteže u kemijskoj analizi: ionska izmjena; heterogene ravnoteže plinovito-tekuće i plinovito-čvrsto • heterogene ravnoteže u kemijskoj analizi: tekuće – tekuće: solvent ekstrakcija • složene ravnoteže: maskiranje i demaskiranje •složene ravnoteže: principi otapanja taloga teško topljivih soli • analitička odjeljivanja : kromatografija - uvod • kromatografije: plošne kromatografije (tankoslojna kromatografija, papirna kromatografija)

kolonske kromatografije: plinska kromatografija, tekućinske kromatografije (LC, HPLC, UPLC) SEMINARI: •ravnoteže u analitičkim sustavima: protolitičke ravnoteže: amfoternost; hidroliza: izvodi, računanje, zadaci; puferi: izvodi,računanje, zadaci •ravnoteže u analitičkim sustavima: ravnoteže kompleksacije: uvod •izvođenje analitičkih reakcija i dokazivanja iona; uzorak, matrica, analitički primjeri; otapanje i raščinjanje spojeva, molarna topljivost: računanje, zadaci •selektivno taloženje/otapanje: kloridi i sulfidi, računanje uvjeta, zadaci •selektivno taloženje/otapanje: hidroksidi i karbonati, računanje uvjeta, zadaci •izvedbene značajke analitičkih reakcija, procjena •kapilarna analiza; ionska izmjena u kemijskoj analizi; klasifikacije analitičkih postupaka VJEŽBE: • ravnoteže u kemijskoj analizi: reakcije kompleksacije, reakcije taloženja/otapanja, reakcije stvaranja lako isparljivih produkata, reakcije emisije svjetla, redoks reakcije, kiselo-bazne ravnoteže, maskiranje, demaskiranje; čvrste anorganske soli kao uzorci: soli topljive u vodi, soli topljive u kiselini, otapanje i dokazivanje iona, neutralizacija, sodna otopina. • slabi organski elektroliti i anorgansko-organske soli kao uzorci: dokazivanje funkcionalnih skupina i radikala organskih kiselina; anorganske soli kao uzorci: dokazivanje nepoznatih kationa • selektivno taloženje/otapanje iona: odjeljivanje i dokazivanje iona u smjesi kationa I+IV, IIa+b, ili III+V+VI analitičke skupine; dokazivanje pratećih aniona. • selektivno taloženje/otapanje iona: odjeljivanje i dokazivanje iona u smjesi kationa I+IV, IIa+b, ili III+V+VI analitičke skupine; dokazivanje pratećih aniona; postupci odjeljivanja: tankoslojna kromatografija, TLC: odjeljivanje i dokazivanje organskih i anorganskih spojeva • postupci odjeljivanja u funkciji povećanja selektivnosti i osjetljivosti analitičkih reakcija: primjena organskih otapala (solvent ekstrakcija) i ionskih izmjenjivača; odjeljivanje i dokazivanje iona





Pohađanje nastave (0,5); Eksperimentalni rad (1,0); Kolokviji (1,0); Pismeni ispit (2,0); Seminarski rad (0,5); Usmeni ispit (2,5)


Dva parcijalna ispita (pismena) tijekom semestra; pismeni ispit, usmeni ispit Pismeni kolokvij na početku i nakon završetka vježbi




1. S. Luterotti: Uvod u kemijsku analizu, 7. izd., Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb, 2014.

web


2. D. Kodrnja, D. Pavišić Strache i S. Luterotti: Praktikum Analitičke kemije I, 2. izd., Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb, 2006.


1. F. W. Fifield i D. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry, 5. izd., Blackwell Science, Oxford, 2000. 2. D. Kealey i P. J. Haines: Analytical Chemistry, u: Instant Notes (ur. B. D. Hames), BIOS Scientific Publishers Ltd., Oxford, 2002. 3. R. Kellner, J.M. Mermet, M. Otto i H. M. Widmer (ur.): Analytical Chemistry, Wiley-VCH, Weinheim, 1998. 4. D. A. Skoog, D. M. West i F. J. Holler: Osnove analitičke kemije, 6. izd. engl., 1. izd. hrv., Školska knjiga, Zagreb, 1999. 5. M. Valcárcel: Principles of Analytical Chemistry, A textbook, Springer Verlag, Berlin-Heidelberg, 2000.


Ishodi 1, 4, 6-9 provjeravaju se na pisanom i usmenom ispitu; ishodi 2, 3 i 5 tijekom rada u laboratoriju i završnim kolokvijem.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta dr. sc. Viktor Pilepić, izv. prof.

1.2. Suradnici dr. sc. Cvijeta Jakobušić Brala, doc.; dr. sc. Ana Karković Marković; teh. sur. Željka Glassl






1.8. Očekivani broj studenata na predmetu 155 (130 F + 25 MB)


2.

2. OPIS PREDMETA


Upoznati termodinamičke sustave i procese, razumjeti osnovna načela termodinamike i elektrokemije i znati kako ih primjeniti da bi se objasnila i interpretirala opažanja u drugim granama kemije i srodnim područjima. Predmet daje temeljna znanja potrebna za predmet Farmaceutika.


Odslušan predmet i usvojena znanja iz predmeta: "Opća kemija sa stehiometrijom".


Primjena temeljnih znanja fizikalne kemije iz područja kemijske termodinamike i elektrokemije potrebnih za definiranje, analiziranje i predlaganje postupaka modernih fizikalno-kemijskih metoda, tehnika i instrumentacije vezanih uz istraživanje, proizvodnju i osiguravanju kvalitete te implementaciju novih laboratorijskih postupaka za otkrivanje i praćenje bolesti i učinka ili djelotvornosti terapije te u području laboratorijske dijagnostike.

Implementacija rješenja praktičnih problema iz područja fizikalne kemije u proizvodnji i praćenju sigurne i odgovarajuće primjene lijekova i u području laboratorijske dijagnostike.


Nakon položenog kolegija studenti će moći : 1. Navesti i objasniti osnovna načela termodinamike i elektrokemije. 2. Identificirati termodinamičke sustave i procese. 3. Navesti i objasniti osnovne termodinamičke i elektrokemijske metode. 4. Objasniti procese koji se odvijaju u otopinama i na granici faza. 5. Opisati jednostavna elektrokemijska i termodinamička mjerenja. 6. Primjeniti račun u rješavanju fizikalno-kemijskih problema.


PREDAVANJA:

Osnovni pojmovi termodinamike, nulti i prvi zakon termodinamike, unutarnja energija, rad i toplina u procesima.

Entalpija, toplinski kapaciteti, termokemija, svojstva funkcija stanja.

Joule-Thomsonov efekt, adiabate i izoterme idealnog plina, drugi zakon termodinamike, entropija.

Entropija, promjena entropije u okolišu, entropija ireverzibilnih procesa, Clausiusova nejednakost, ovisnost entropije o temperaturi.

Treći zakon termodinamike, Helmholtzova i Gibbsova energija, ovisnost Gibbsove energije o temperaturi i tlaku.

Kemijski potencijal, fugacitet, fizikalne transformacije čistih tvari, Clapeyronova i Clausius-Clapeyronova jednadžba.

Gibbsova energija, entalpija i entropija miješanja tekućina, kemijski potencijal tekućina, Raoultov zakon, svojstva otopina, koligativna svojstva otopina.

Aktiviteti, kemijska ravnoteža, spontane kemijske reakcije, reakcijska Gibbsova energija, egzergone i

FIZIKALNA KEMIJA 1


endergone reakcije.

Reakcijski sustav u ravnoteži, termodinamička konstanta ravnoteže.

Ovisnost ravnoteže o tlaku i temperaturi, biološki aktiviteti, termodinamika aerobnog i anaerobnog metabolizma.

Svojstva otopina elektrolita, srednji koeficijenti aktiviteta otopina elektrolita, Debye-Huckelov granični i prošireni zakon.

Elektrokemijski članci, potencijal članka, vrste elektrokemijskih članaka, reakcije na elektrodama.

Nernstova jednadžba, standardni potencijal, elektrokemijski niz, potenciometrijska mjerenja, selektivne elektrode.

Potenciometrijske titracije, vodljivost iona u otopini, mobilnost iona.

Prijenos elektrona u heterogenim sustavima, procesi na međupovršini elektrode i otopine elektrolita, amperometrijske titracije.

SEMINARI:

Nulti i prvi zakon termodinamike, unutarnja energija, rad i toplina u procesima.

Entalpija, toplinski kapaciteti, termokemija.

Drugi zakon termodinamike, entropija.

Treći zakon termodinamike.

Kemijski potencijal, sustavi u ravnoteži.

Elektrokemijski članci, potencijal članaka.

Nernstova jednadžba, otopine elektrolita. VJEŽBE:

Određivanje entalpije reakcije neutralizacije.

Koagulacija koloidnih čestica.

Određivanje molarne mase iz sniženja tališta.

pH-metrijska titracija.

Konduktometrijska neutralizacijska titracija.

Amperometrijska titracija.

Potenciometrijska titracija.


Predavanja, seminari, vježbe, mješovito e-učenje


Redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave, uspješno završen praktikum, pismeni i usmeni ispit.


Eksperimentalni rad (1,5); Pismeni ispit (3,5); Usmeni ispit (2,5)


Tijekom nastave vrednuje se rad na seminarima i ocjenjuje rad u Praktikumu fizikalne kemije 1. Znanje studenata vrednuje se na pismenom ispitu i ocjenjuje na usmenom ispitu.




P. W. Atkins i J. de Paula, Atkins’ Physical Chemistry, 10. izdanje, 2014, Oxford University Press.

10

P. W. Atkins i J. de Paula, Physical Chemistry For The Life Sciences, 2. izdanje, 2011, Oxford University Press

4

C. A. Trapp, M. P. Cady i C. Giunta, Students’ Solutions Manual To Accompany Atkins’ Physical Chemistry, 10. izdanje, 2014, Oxford University Press.

1


T. Cvitaš: Fizikalna kemija, rukopis knjige u pripremi, dostupna poglavlja na mrežnoj stranici autora i u Centralnoj kemijskoj knjižnici PMF-a.


Ishodi 1-4 provjeravaju se pismenim ispitom, a ishodi 5-6 tijekom vježbi i završnim kolokvijem.


2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Tonči Matulić

1.2. Suradnici dr. sc. Mislav Kutleša





1.7. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 15+0+ 5



1.

2. OPIS PREDMETA


Upoznavanje s temeljima i načelima biomedicinske etike. Prepoznavanje etičkog problema u medicini općenito, medicinskoj biokemiji , znanstvenoistraživačkoj i biotehničkoj djelatnosti posebno. Argumentiranje o bioetičkim aspektima struke. Primjena bioetičkih načela na konkretne znanstvenoistraživačke, medicinsko-biokemijske i socijalne slučajeve s vrijednosnim nabojem.


Nema


Poznavanje etike i bioetike u biomedicinskim znanostima i praksi.


Definirati osnovne etičke i bioetičke pojmove. Opisati ulogu bioetike i etike u biomedicinskim znanostima općenito i medicinskoj biokemiji posebno. Objasniti ulogu etičkog ili bioetičkog povjerenstva ustanove. Nabrojiti glavne etičke i bioetičke dokumente i konvencije struke. Prepoznati etički i bioetički problem u biomedicini. Argumentirati na osnovama etičkih i bioetičkih načela.



Predavanja, seminari


Pohađanje predavanja; sudjelovanje u raspravama; čitanje literature; izrada seminarskog rada.




Aktivno sudjelovanje u raspravama na predavanju i seminarima te seminarski rad I pismeni ispit.




medija

Matulić, Tonči (²2012.), Bioetika, Zagreb, GK.

Nacionalno bioetičko povjerenstvo za medicinu - Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2003.), Etika u medicinskim istraživanjima i kliničkoj praksi, Zagreb, Medicinska naklada.

Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2007.), Medicinska etika, Zagreb, Merkur A.B.D.


Schwarz, Lisa – Preece, E. Paul – Hendry, A. Robert (2002.), Medical Ethics: A Case-Based Approach, Edinburgh

BIOETIKA


– London – New York, Saunders. Bioetika (2011.), scripta ad usum privatum studentorum, Zagreb 2011.


Provjeravaju se na završnom ispitu.

2.13. Komentari

Nijedan.


3. SEMESTAR



1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Suzana Inić

1.2. Suradnici dr. sc. Jasna Jablan; dr.sc. Davor Šakić








2.

2. OPIS PREDMETA


Studenti će se upoznati s teorijskim osnovama, značenjem i primjenom klasičnih metoda kvantitativne kemijske analize. Stečena znanja i vještine osiguravaju podlogu za stručne predmete u kojima se izučavaju analitičke metode u području lijekova i medicinske biokemiji


Preduvjet za upis: odslušana Analitička kemija I Potrebne ulazne kompetencije: poznavanje načela kemijske ravnoteže, kemijskog računa i osnovnih statističkih metoda obrade podataka


Primjenjivanje temeljnih znanja iz analitičke kemije potrebnih za definiranje, analiziranje i predlaganje postupaka vezanih uz istraživanje, proizvodnju i osiguravanje kvalitete te implementaciju novih laboratorijskih postupaka za otkrivanje i praćenje bolesti i učinka ili djelotvornosti terapije

• Primjena analitičkih vještina u razvoju i implementaciji rješenja praktičnih problema laboratorijske dijagnostike.


Nakon položenog kolegija student će moći/biti u stanju: 1. Izabrati i objasniti principe metoda za kvantitativnu kemijsku analizu 2. Uzeti uzorak za kemijsku analizu i pripremiti ga za analizu 3. Izvesti postupke gravimetrijske i volumetrijske kvantitativne analize 4. Izračunati rezultat analize i procijeniti njegovu valjanost


PREDAVANJA: •Primjena kvantitativne kemijske analize, faze kvantitativne analize •Reakcije stvaranja slabo topljivih spojeva; vrste taloga; utjecaj na topljivost: temperatura, organsko otapalo, stvaranje kompleksa, zajednički ion •Utjecaj na topljivost: elektroliti; ionska jakost, koeficijent aktiviteta, Debye Hückelova jednadžba, računanje •Gravimetrijske metode: taloženje, faze gravimetrijske analize, relativno presićenje, računanje s gravimetrijskim faktorom •Gravimetrijske metode: koloidni talozi, sutaloženje na koloidima, kristalinični talozi, pogreške usljed sutaloženja, taloženje iz homogene otopine, taložni reagensi •Gravimetrijske metode: termogravimetrijska metoda, metode ishlapljivanja, primjena i kritika gravimetrijskih metoda •Volumetrijske metode: osnovni pojmovi, standardi i standardne otopine, računanja u volumetrijskoj analizi •Volumetrijske metode: taložne titracije: izvod za titracijske krivulje, indikatori, primjena, računanje •Volumetrijske metode: kiselo-bazne titracije: izvod za titracijske krivulje za par jakih elektrolita, indikatori, računanje •Volumetrijske metode: titracije slabih kiselina i slabih baza, izvod za titracijske krivulje •Volumetrijske metode: titracije polifunkcionalnih kiseline i baza; nevodene titracije

ANALITIČKA KEMIJA 2


• Volumetrijske metode: kompleksometrijske titracije, selektivnost, izvod titracijske krivulje, metalni indikatori, vrste titracija s EDTA, primjena, računanje • Volumetrijske metode: redoks titracije: elektrodni potencijal, izvod za titracijske krivulje, indikatori, primjena, računanje • Validacija analitičkih postupaka VJEŽBE: • Gravimetrijska analiza • Gravimetrijska analiza: analitička vaga s jednakim krakovima, Mettlerova vaga i elektronička vaga; vaganje •Taložna titracija •Kompleksometrijska titracija •Neutralimetrijska titracija •Redoks titracije: manganometrija, iodometrija


predavanja, vježbe


Uredno pohađanje predavanja i vježbi. Pohađanje vježbi, polaganje završnog kolokvija iz vježbi.


Pohađanje nastave (0,5); Eksperimentalni rad (0,5); Kolokviji (1,0); Pismeni ispit (2,0); Usmeni ispit (2,0)


Dva parcijalna ispita tijekom semestra, i završni pismeni i usmeni ispit. Kolokvij nakon završenih vježbi.




medija

1. D. A. Skoog, D. M. West i F. J. Holler, Osnove analitičke kemije, 6. Izd (hrvatski prijevod), Školska knjiga, Zagreb, 1999.

27 web

2. I. Kos, Vježbe iz analitičke kemije II, Priručnik za vježbe (interna skripta), Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb, 2010.


1. D. C. Harris: Quantitative Chemical Analysis, 8. izd., W. h. Freeman and CO., New York, 2010. 2. D. Kealey i P. J. Haines, Instant notes; Analytical Chemistry, Bios Sci. Publisher, Oxford, 2002. 3. D. A. Skoog, D. M. West, F. J. Holler: Foundamentals of Analytical Chemistry, Školska knjiga, Zagreb, 1999. 4. Nj. Radić i L. Modun Kukoč, Uvod u analitičku kemiju I, Sveučilište u Splitu, Split, 2013.

2. 12. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Ishodi 1 i 4 provjeravaju se pisanim i usmenim ispitom; ishodi 2-4 stječu se tijekom praktične nastave i provjeravaju završnim kolokvijem.

2.13. Komentari










1.8. Očekivani broj studenata na predmetu 155 (130 F + 25 MB)


2.

2. OPIS PREDMETA


Upoznati osnovne spektroskopske i kinetičke metode i tehnike, razumjeti osnovna načela spektroskopije i kemijske kinetike i znati kako ih primjeniti u istraživanju strukture i svojstava molekula i kemijskih procesa. Predmet daje temeljna znanja potrebna za predmet Farmaceutika.


Uvjet za upis: položena Fizika i odslušana Fizikalna kemija 1.


Primjena temeljnih znanja fizikalne kemije iz područja spektroskopije i kemijske kinetike potrebnih za definiranje, analiziranje i predlaganje postupaka modernih fizikalno-kemijskih metoda, tehnika i instrumentacije vezanih uz istraživanje, razvoj, proizvodnju i analizu lijekova te u području laboratorijske dijagnostike.

Implementacija rješenja praktičnih problema iz područja fizikalne kemije u proizvodnji i praćenju sigurne i odgovarajuće primjene lijekova i u području laboratorijske dijagnostike.


Nakon položenog kolegija studenti će moći: 1. Navesti i objasniti osnovne spektroskopske metode i tehnike. 2. Objasniti kako dolazi do interakcije između elektromagnetskog zračenja i materije. 3. Opisati principe mjerenja i interpretacije molekulskih spektara u istraživanju strukture i svojstava molekula. 4. Identificirati metode i tehnike koje se primjenjuju u istraživanju kinetike i mehanizma kemijskih reakcija i

drugih procesa u homogenim i heterogenim sustavima. 5. Opisati jednostavna spektroskopska i kinetička mjerenja. 6. Primjeniti račun u rješavanju fizikalno-kemijskih problema.


PREDAVANJA:

Uvod u spektroskopiju, apsorpcija i emisija elektromagnetskog zračenja.

Dipolna svojstva molekula, Rotacijska i vibracijska (IR) spektroskopija.

IR spektroskopija, instrumenti, IR spektri, Raman spektroskopija.

Elektronska (UV-Vis) spektroskopija, spektrofotomentri, UV-Vis spektri.

Fluorescencija i fosforescencija, fotokemijske reakcije, LASER.

Optička aktivnost, CD i ORD spektri, NMR spektroskopija (uvod).

NMR spektrometri, NMR spektar.

Pulsne tehnike NMR mjerenja, EPR (ESR) spektroskopija.

Kemijska kinetika-uvod, brzina i konstanta brzine reakcije.

Integrirani zakon za brzinu kemijske reakcije.

Određivanje reda reakcije, ravnotežni sustavi, enzimske reakcije.

Teorije brzine kemijske reakcije, Arrheniusova relacija.

Eyringova teorija brzine kemijske reakcije.

Termodinamički aspekti teorija brzine kemijskih reakcija, solni efekti.

FIZIKALNA KEMIJA 2


Kinetički izotopni efekti, Marcusova teorija. SEMINARI:

Beer-Lambertov zakon, apsorpcija, dipolni momenti.

IR, Raman i UV-Vis spektroskopija.

Fluorescencija, fotokemijske reakcije, optička aktivnost.

NMR i EPR (ESR) spektroskopija, EPR spektri.

Integrirani zakon za brzinu kemijske reakcije, konstanta brzine i poluvrijeme kemijske reakcije.

Enzimske kinetike, ravnoteže i primjena Eyringove relacije.

Solni i kinetički izotopni efekti. VJEŽBE:

Adsorpcija.

Određivanje konstante brzine raspada vodikovog peroksida.

Određivanje konstante brzine hidrolize saharoze.

Spektrofotometrijska titracija.




Redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave, uspješno završen praktikum, pismeni i usmeni ispit.




Tijekom nastave vrednuje se rad na seminarima i ocjenjuje rad u Praktikumu fizikalne kemije 1. Znanje studenata vrednuje se na pismenom ispitu i ocjenjuje na usmenom ispitu.




medija


10


4

C. A. Trapp, M. P. Cady i C. Giunta, Students’ Solutions Manual To Accompany Atkins’ Physical Chemistry, 10. izdanje, 2014, Oxford University Press.

1


T. Cvitaš: Fizikalna kemija, rukopis knjige u pripremi, dostupna poglavlja na mrežnoj stranici autora i u Centralnoj kemijskoj knjižnici PMF-a.


Ishodi 1-4 provjeravaju se pismenim ispitom, a ishodi 5-6 tijekom vježbi i završnim kolokvijem.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Olga Kronja; prof. dr. sc. Valerije Vrček; doc. dr. sc. Sandra Jurić; doc. dr. sc. Bernard Denegri

1.2. Suradnici dr. sc. Mirela Matić; Marijan Marijan, mag. chem.








2. OPIS PREDMETA


Upoznati opće principe organske kemije, osnove sereokemije, organske analize (spektroskpije), temeljne mehanizme reakcija, te najvažnije nukleofilne i elektrofilne reakcije.



Student će moći analizirati svojstva lijeka na temelju sturkture djelatne tvari te predvidjeti vrstu interakcije s aktivnim mjestom na temelju finkcionalnosti spoja. Također će poznavanjm temelja organske sinteze moći dizajnirati i predvidjeti sintezu novih biološki aktivnih tvari.


Nakon položenog ispita student će moći opisati veze koje tvore organske molekule, klasificirati organske spojeve i imenovati ih. Također će moći prepoznati stereokemijska svojstva molekula i analizirati utjecaj sterokemije na reaktivnost, procijeniti kiselost/bazičnost organskih molekula te opisati elektronske efekte koji ih određuju. Nadalje, student će biti u stanju predvidjeti produkte jednostavnih reakcija nukleofile adicije i supstitucije na karbonilnu skupinu, nukleofilne supstitucije na zasićeni ugljikov atom, eliminacijskih i adicijskih reakcija te reakcija elektrofilne supstitucije. Također će moći analizirati temeljne reakcijske mehanizme te ukazati na strukturne i elektronske karaketristike supstrata koji na njih utječu. Konačno, na temejlu nabrojenog moći će planirati sinteze jednostavnih organske spojeva.


Predavanje Veze u organskim molekulama (3 sata) Podjela i nomenklatura organskih spojeva (4 sata) Stereokemija, oblici molekula (3 sata) Stereokemija, kiralnost i optička aktivnsot (4 sata) Spektroskopija, osnova NMR i IR (6 sata) Kiselost i bazičnost organskih spojeva te strukturni utjecaji (3 sata) Karakteristične reakcije u orgnaskoj kemiji i reakcijski mehanizmi (3 sata) Reakcije nukleofilne adicije na karbonilnu skupinu, aldehidi i ketoni (4 sata) Reakcije nukleofilne supstitucije na karbonilnoj skupini, derivati karboksilnih kiselina (4 sata) Reakcije nukleofilne supstitucije na zasićenom ugljikovom atomu (4 sata) Eliminacijske reakcije, alkeni i alkini (4 sata)

-karbaniona, kondenzacijske reakcije (4 sata) Temeljni pristup organskoj sintezi (2 sata) Adicijske reakcije i adicije na konjugirane spojeve (4 sata) Reakcije elektrofilne supstitucije na aroamtskoj jezgri (5 sati) Heterociklički aromatski spojevi (3 sata)

ORGANSKA KEMIJA


Seminari Veze u organskim molekulama, podjela i nomenklatura organskih spojeva (2 sata) Stereokemija, kiralnost i optička aktivnost (6 sati) Spektroskopija (2 sata) Utjecaj strukture na reaktivnost, kiseline, baze (1 sat) Aldehidi i ketoni (2 sata) Karboksilne kiseline i derivati (2 sata) Nukleofilne supstitucije na zasićenom ugljikovom atomu (2 sata) Eliminacijske reakcije, Alkeni i alkini (2 sata) Enolat ion, Aldolna i esterska kondenzacija, Organske sinteze (3 sata) Reakcije adicije na nezasićeni ugljikovom atom (2 sata) Adicije na konjugirane spojeve (2 sata) Aromatski spojevi, Elektrofilne supstitucije (4 sata) Vježbe Destilacija (5 sati) Acetanilid, priprema, izolacija, identifikacija (10 sati) Anilin, priprema, izolacija, identifikacija (10 sati) Benzilni alkohol i benzojeva kiselina, priprema, izolacija, identifikacija (10 sati) Etil acetat, priprema, izolacija, identifikacija (10 sati)




Redovito pohađanje seminara i vježbi


Eksperimentalni rad (2,0); Pismeni ispit (9,0; 9,5)


Testovi, usmeni i pismeni ispit




medija

S. H. Pine: "ORGANSKA KEMIJA", izdavač Školska knjiga, Zagreb 1994.

O. Kronja, S. Borčić: “PRAKTIKUM IZ ORGANSKE KEMIJE”, Školska knjiga, 2004.



Testovi, pismeni i usmeni ispit

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Sanja Dabelić

1.2. Suradnici prof. dr. sc. Jerka Dumić; izv. prof. dr.sc. Gordana Maravić Vlahoviček; doc. dr. sc. Sandra Šupraha Goreta; izv. prof. dr.sc. Olga Gornik; dr. sc. Toma Keser








3.

2. OPIS PREDMETA


Stjecanje temeljnih znanja o strukturi bioloških makromolekula, razumijevanje odnosa strukture i funkcije bioloških makromolekula, ustroja bioloških membrana i transporta tvari kroz njih, mehanizama djelovanja enzima i povezivanja reakcija u živom organizmu te usvajanje principa osnovnih analitičkih i preparativnih biokemijskih tehnika.


Uvjeti za upis: položen kolegij Stanična biologija s genetikom. Ulazne kompetencije: primjena srednjoškolskih znanja iz kemije, fizike, matematike i biologije; razumijevanje građe i fiziologije prokariotskih i eukariotskih stanica, te osnovnih načela, teorije i mehanizama nasljeđivanja.


Primjenjivanje temeljnih znanja iz biokemije u laboratorijskoj dijagnostici, pri definiranju, analiziranju i predlaganju postupaka vezanih uz istraživanje, proizvodnju i osiguravanju kvalitete te implementaciju novih laboratorijskih postupaka za otkrivanje i praćenje bolesti i učinka terapije.

Procjenjivanje kliničke značajnosti biokemijskih i molekularno-bioloških pokazatelja, detektiranje varijabilnosti rezultata laboratorijskih analiza.

Optimiranje i izvođenje laboratorijskih analiza u različitim područjima zdravstvene skrbi.

Kritičko procjenjivanje i primjenjivanje znanstvenih saznanja i dostupnih podataka u svrhu unapređivanja profesije, rješavanja problema, primjene novih tehnologija te unapređenja postojećih.


Nakon položenog kolegija student će moći/biti u stanju: 1. Opisati strukturu bioloških molekula /makromolekula i bioloških membrana. 2. Povezati osobine pojedinih funkcionalnih skupina, kao i osobine cjelokupnih bioloških

molekula/makromolekula i bioloških membrana s njihovom funkcijom. 3. Analizirati načine transporta kroz biološke membrane. 4. Navesti primjere poremećaja strukture/lokalizacije/aktivnosti bioloških makromolekula koje dovode

do razvoja bolesti ili se koriste za dijagnostiku/ liječenje bolesti. 5. Objasniti načela bioenergetike, termodinamiku i kinetiku reakcija koje se odvijaju u živom organizmu. 6. Opisati tijek enzimske reakcije i mehanizme enzimske katalize. 7. Usporediti mehanizme modulacije enzimske aktivnosti. 8. Definirati principe osnovnih biokemijskih tehnika analize i pročišćavanja proteina. 9. Napraviti jednostavne analize prisutnosti pojedinih bioloških makromolekula u biološkim uzorcima,

jednostavne postupke pročišćavanja proteina, ekstrakcije lipida i određivanja Vm i Km enzima.


PREDAVANJA:

Uvodno predavanje; biokemija – logika života, sprega biokemije i molekularnih znanosti o životu;

BIOLOŠKA KEMIJA


Biokemija kao temelj biomedicinskih znanosti; Uvjeti života. Kemijski sastav stanice (elementarni sastav žive tvari, svojstva vode, funkcionalne skupine i struktura biomolekula, svojstva biomakromolekula: usmjerenost, modularna građa, konformacijska dinamika, informacija, značenje nekovalentnih sila, komplementarnost i molekularno ustrojstvo stanice).

Aminokiseline. Proteogene aminokiseline. Ionizacijska svojstva aminokiselina. Kemijska svojstva aminokiselina. Podjela aminokiselina obzirom na različita svojstva. Modifikacija proteogenih aminokiselina. Biološki važne neproteogene aminokiseline. Puferi u biološkim sustavima i puferski kapaciteti.

Teorijske osnove potenciometrijske titracije aminokiselina, biokemijskih tehnika, enzimske kinetike, struktura ugljikohidrata, lipida i nukleinskih kiselina (priprema za pristupanje laboratorijskim vježbama).

Peptidna veza. Svojstva peptidne veze. Biološki važni peptidi. Proteini. Klasifikacija proteina. Primarna, sekundarna, tercijarna i kvarterna struktura. Funkcionalne i strukturne domene.

Proteini – nativna konformacija i denaturacija proteina. Vlaknasti proteini – keratin, kolagen, svila. Globularni proteini – mioglobin, hemoglobin, imunoglobulini. Evolucija proteinske strukture. Posttranslacijske modifikacije proteina.

Biokemijske tehnike pročišćavanja proteina. Sedimentacijske tehnike. Kromatografske tehnike. Elektroforetske tehnike. Određivanje primarne strukture proteina.

Nukleinske kiseline - nukleotidi, struktura nukleinskih kiselina. Komplementarnost dvostruke uzvojnice DNA. Konformacije DNA. Termička denaturacija DNA. RNA – vrste RNA. Sekundarna, tercijarna struktura RNA. Tok genetičke informacije.

Ugljikohidrati. Monosaharidi. Stereokemija monosaharida. Ciklizacija monosaharida. Kemijske reakcije monosaharida. Reduktivna svojstva ugljikohidrata. Biološki važni derivati monosaharida. Glikozidna veza. Disaharidi. Oligosaharidi. Polisaharidi. Biološke uloge ugljikohidrata.

Lipidi – klasifikacija lipida. Masne kiseline. Triacilgliceroli. Voskovi. Fosfolipidi i sfingolipidi. Kemijske reakcije i svojstva lipida. Sapuni i detergenti. Lipidi izoprenoidnog porijekla – steroidi, karotenoidi, izoprenoidni vitamini. Eikozanoidi.

Glikokonjugati – klasifikacija, strukturne i funkcionalne osobine. Sinteza glikana/glikokonjugata. Glikoproteini. Proteoglikani. Glikolipidi. Glikozilfosfatidil-inozitolna sidra. Lektini. Interakcije glikana i lektina kao temelj mnogih biološki važnih procesa. Primjeri djelovanja glikana u zdravlju, bolesti, dijagnostici i liječenju bolesti.

Strukturna i funkcionalna obilježja membranskih lipida. Biološke membrane – supramolekularne strukture s mnogobrojnim funkcijama. Micele, lipidni dvosloji, liposomi. Fizikalno-kemijska svojstva bioloških membrana. Membranski proteini. Transport kroz membrane. Transportni mehanizmi (pasivni, olakšani, aktivni). Termodinamika/energetika i kinetika membranskog transporta. Koncentracijski i elektrokemijski gradijenti.

Bioenergetika. Život – neravnotežno ustaljeno stanje. Termodinamika bioloških reakcija –energetski potencijal reakcija. Metastabilnost živog sustava, pokretačka sila bioreakcija Stanični koncentracijski odnosi. Termodinamički zakoni upravljaju biološkim procesima. Povezivanje endergonih i egzergonih reakcija, ATP - energetska valuta, Potencijal prijenosa skupina.

Enzimi – biološki katalizatori. Klasifikacija enzima. Aktivno središte. Specifičnost i ubrzanje. Izoenzimi. Koenzimi - uloga koenzima.

Enzimska kataliza. Mehanizmi enzimske katalize. Termodinamika enzimski kataliziranih reakcija. Brzina enzimske reakcije.

Michaelis-Menteničina kinetika. Inhibicija enzimskih reakcija. Regulacija metabolizma. SEMINARI:

Problemski zadaci: ionizacijska svojstva i titracijske krivulje aminokiselina i manjih peptida pri različitim pH, puferski kapaciteti.

Problemski zadaci: tehnike pročišćavanje proteina – taloženje amonijevim sulfatom, vrste kromatografije, elektroforeza – nativna, SDS-PAGE.

Problemski zadaci: dušične baze-struktura i numeriranje atoma, komplementarnost sparivanja baza, udjeli dušičnih baza u nukleinskim kiselinama, veličina molekula. svojstva nukleozida i nukleinskih kiselina. Struktura ugljikohidrata– stereokemija saharida, reduktivna svojstva, glikozidna veza, osobine polisaharida.

Problemski zadaci: struktura lipida i glikokonjugata - klasifikacija, odnos strukture i funkcije, glikani kao dijagnostički biljezi i potencijalni cilj farmakološki aktivnih tvari.

Problemski zadaci: transport tvari kroz staničnu membranu i bioenergetika.


Problemski zadaci: enzimi, mehanizmi enzimske kinetike; Pregled obrađenih poglavlja Biološke kemije – razjašnjavanje pojedinih zadataka/pojmova na temelju studentskih upita.

Problemski zadaci: enzimska kinetika – vremenski tijek reakcija, ustaljeno stanje, Michaelis-Mentonova kinetika, utjecaj koncentracije enzima, supstrata i pH na brzinu enzimske reakcije.

VJEŽBE:

Potenciometrijska titracija aminokiselina – ionizacijska svojstva aminokiselina, određivanje molekulske mase aminokiselina, određivanje puferskih kapaciteta.

Gel-filtracija hemoglobina, Pročišćavanje imunoglobulina G iz humanog seruma (selektivno taloženje i odsoljavanje gel-filtracijom).

Pročišćavanje imunoglobulina G iz humanog seruma (ionska izmjena, detekcija prisutnosti i čistoće IgG).

Enzimska kinetika – vremenski tijek enzimske reakcije, ovisnost početne brzine enzimske reakcije o koncentraciji supstrata i enzima.

Ugljikohidrati – analiza prisutnosti škroba, ugljikohidrata, reduktivnih ugljikohidrata, proteina, glukoze u biološkim uzorcima, razgradnja disaharida na monosaharide.

Lipidi – ekstrakcija lipida iz bioloških uzoraka, određivanje prisutnosti nezasićenih masnih kiselina, saponifikacija, svojstva sapuna i detergenata; Termička denaturacija DNA.


predavanja, vježbe, mješovito e-učenje



Pohađanje nastave (1,0); Eksperimentalni rad (0,5); Pismeni ispit (1,0); Seminarski rad (0,5); Usmeni ispit (3,0)


Studenti se ocjenjuju temeljem ostvarenog uspjeha na pisanom (20%) i usmenom ispitu (80%), na koji mogu pristupiti tek nakon odslušanih predavanja i seminara i odrađenih vježbi. Na pisanom i usmenom ispitu moraju pokazati znanje iz svih područja koje pokriva nastavni program kolegija.




medija

Dumić, J., Dabelić, S., Gornik, O., Maravić Vlahoviček, G., Novak, R., Šupraha Goreta, S. Biološka kemija – praktikum, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2010., ISBN 978-953-6256-61-7.

1 pdf- oblik

dostupan u e-kolegiju

J. M. Berg, J. L. Tymoczko, L. Stryer, Biokemija, Školska knjiga, Zagreb, 6. englesko izdanje, 1 hrvatsko, 2013., ISBN 978-953-0-309928-9

30

Dabelić, Dumić: predavanja iz Biološke kemije, tekuća akademska godina 0

pdf- oblik dostupan u e-

kolegiju


D. L. Nelson, M.M. Cox, Lehninger, Principles of Biochemistry, W.H. Freeman and Co, Sixth Ed, 2013. Voet, Voet – Biochemistry, John Wiley&Sons, Second Ed, 1995 (ili novije izdanje) G.M. Cooper, R.E Hausmann, Stanica: molekularni pristup, Medicinska naklada, Peto izdanje, 2010. ISBN 953-176-248-1


Ishodi 1,2,6,8 i 9 se provjeravaju usmenim putem prije i tijekom laboratorijskih vježbi, ishodi 1-9 se provjeravaju usmenim putem pomoću problemskih zadataka na seminarima, te na pisanom i usmenom ispitu.

2.13. Komentari

Vježbe su laboratorijske vježbe. e-učenje – ne ulazi u norma sate, ali se koristi u nastavi i sadrži ispite za samoprovjeru znanja, poveznice na različite stranice, video i audio materijale (dio materijala snimljen isključivo za nastavne potrebe u suradnji sa SRCE-m) i sl.


4. SEMESTAR



1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Ivan Kosalec; izv. prof. dr. sc. Maja Šegvić Klarić

1.2. Suradnici dr. sc. Daniela Jakšić Despot








2. razina (e-učenje – ne ulazi u norma sate, ali se koristi u nastavi)

2. OPIS PREDMETA


Student će upoznati osnove biologije prokariota i eukariota (građa, razmnožavanje, metabolizam, tvorba biofilma i dr.), odnos mikroba sa nositeljem s posljedičnim mjestima modulacije odnosa lijekom, cijepljenjem, biocidom. Poznavati će etiološke uzročnike infekcija bakterijske, gljivične i virusne etiologije. Stečena znanja daju podlogu za shvaćanje ciljnih mjesta lijekova, sistemski pogled na ulogu mikroba u životu nositelja (čovjek), značaj prevencije i šire sistemske uloge (ekološke, antropozoonoze) mikroba sa ciljem sprečavanja zaraznih bolesti.


Položen kolegij Stanična biologija s genetikom


Primjena znanja i sposobnosti vezanih uz širi ekološki kontekst uzročnika zaraznih bolesti bakterijske, virusne, gljivične i parazitarne etiologije u postupcima laboratorijske dijagnostike, procjeni kliničke značajnosti biokemijskih i molekularno-bioloških pokazatelja, detektiranju izvora pogrešaka i varijabilnosti rezultata laboratorijskih analiza, interpretiranju rezultata laboratorijskih analiza s analitičkog i kliničkog aspekta.

Aktivno sudjelovanje u prevenciji bolesti i očuvanju zdravlja te javnim zdravstvenim inicijativama.


Nakon položenog kolegija student će moći: 1. Opisati i razlikovati biološka svojstva medicinski značajnih bakterija, virusa, gljivica i parazita te značaj

za nositelja (čovjeka). 2. Nabrojati glavne etiološke uzročnike zaraznih bolesti. 3. Identificirati glavne patogene, saprofitarne, komenzalne i oportunističke mikrobne vrste. 4. Objasniti i povezati mehanizme virulencije i mikrobnu patogenezu. 5. Povezati sistemski ulogu antropozoonoza i sprječavanje prijenosa. 6. Povezati mehanizam djelovanja antimikrobnih lijekova s razvojem rezistencije mikroba. 7. Nabrojiti tipove cjepiva i argumentirati važnost aktivne imunizacije u prevenciji zaraznih bolesti.


PREDAVANJA

Uvod: upoznavanje sadržaja predmeta i važnost predmeta u biomedicini i javnom zdravstvu.

Povijest razvoja mikrobiologije, otkrića. Funkcionalna podjela mikrobiologije. Osnove taksonomske podjele mikroorganizama. Mikroskop i tipovi mikroskopiranja.

Razlike u građi prokariotske i eukariotske stanice. Morfologija bakterija i gljivica.

Građa virusa i priona, načini replikacije u živoj stanici.

Metabolizam i genetika bakterija: rast i razmnožavanje, izvori hranjivih tvri i energije, fizikalni uvjeti rasta, specifičnosti bakterijskog metabolizma, bakterijski kromosom, mutacije i rekombinacije gena, uloga plazmida i bakteriofaga.

QS i biofilm. Metode izolacije, uzgoja i identifikacije mikroorganizama u medicinskoj mikrobiologiji.

MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM

MIKROBIOLOGIJA S PARAZITOLOGIJOM


Infekcija: virulencija mikroba, izvori i putovi širenja mikroba, odnos mikro-i makroorganizma, tipovi infekcije i posljedice.

Osnove imunologije: imunološki sustav, antigeni i antitijela. Imunosni odgovor na mikroorganizme, aktivna i pasivna imunizacija, tipovi cjepiva, kalendar cijepljenja u RH.

Antimikrobni lijekovi: klasifikacija, mehanizam djelovanja, rezistencija, farmakopejske metode ispitivanja aktivnosti antibiotika.

Sterilizacija i dezinfekcija: metode i postupci; svojstva dezinficijensa, antiseptika i konzervansa, kontrola učinkovitosti.

Farmakopejska kontrola kakvoće lijekova / mikrobiološka čistoća, učinkovitost konzervansa i drugi biološki testovi.

Vrste rodova Staphylococcus, Streptococcus, Enterococcus.

Vrste rodova Corynebacterium, Listeria, Erysipelothrix, Lactobacillus, Gardnerella.

Vrste rodova Bacillus, Clostridium i druge anaerobne bakterije.

Aktinomicete, vrste roda Mycobacterium, Vrste rodova Neisseria, Moraxella, Acinetobacter.

Enterobakterije: primarno patogene i oportunističke.

Vrste rodova Pseudomonas, Vibrio, Campylobacter, Helicobacter.

Vrste rodova Haemophilus, Pasteurella, Bordetella, Brucella, Francisella.

Vrste rodova Treponema, Borrelia, Leptospira.

Vrste rodova Mycoplasma, Ureaplasma, Chlamydia, Rickettsia, Coxiella.

Respiratorni virusi, Mumps, Morbili, Rubella i druge osipne dječje bolesti, enterovirusi, virusi hepatitisa.

Herpes virusi, virusi koji uzrokuju dijareju, virusi koje prenose člankonošci, virus bjesnoće, retrovirusi, papovavirusi, uzročnici prionske bolesti.

Medicinski značajne gljivice: Ascomycota, Basidiomycota, Zygomycota, uzročnici primarnih i oportunističkih mikoza; Mikotoksini i mikotoksikoze.

Nametnici iz koljena Protozoa, Platodes, Nemathelmintes, Arthropoda.

Novosti u medicinskoj mikrobiologiji. VJEŽBE

Upoznavanje s organizacijom, pravilima ponašanja, mjerama zaštite i rada u mikrobiološkom laboratoriju. Izrada mikroskopskih preparata, postupci bojenja, određivanje veličine mikrobnih stanica, rast mikroba na tekućoj i krutoj hranjivoj podlozi.

Mikromorfološka i fiziološka svojstva nekih Gram-pozitivnih bakterija (Staphylococcus aureus, Enterococcus faecalis); Neisseria gonorrhoeae -bris uretre obojen metilenskim modrilom.

Mikromorfološka, fiziološka i antigena svojstva nekih Gram-pozitivnih sporogenih bakterija (Bacillus anthracis, Bacillus cereus, Clostridium spp.); Postupci uzgoja anerobnih bakterija; Corynebacterium diphtheriae dokazivanje metakromatskih zrnaca metodom bojenja po Lubinskom; Fiziološka, mikromorfološka i tinktorijelna svojstva mikobakterija (M. bovis, BCG soj).

Ispitivanje osjetljivosti bakterija na antimikrobne lijekove (metoda difuzije i dilucije, dokazivanje beta-laktamaza); određivanje koncentracije antibiotika u uzorku metodom difuzije.

Primjena selektivno-diferencijalnih hranjivih podloga za izolaciju nekih Gram-negativnih bakterija (Enterobacteriaceae); ispitivanje fizioloških svojstava enterobakterija.

Ispitivanje mikrobiološke čistoće nesterilnih farmaceutskih proizvoda prema europskoj farmakopeji.

Metode uzgoja i identifikacije medicinski značajnih gljivica (kvasci, dermatofiti, plijesni).

Uzgoj virusa i dokazivanje citopatološkog učinka virusa.

Morfološka svojstva i dijagnostički važni stadiji parazita (Protozoaa:Trypanosoma gambiense, Leishmania donovani, Giardia lamblia, Trichomonas vaginalis, Entamoeba coli, Cryptosporidium parvum, Plasmodium falciparum; Platodes i Cestodes: Fasciola hepatica, Taenia saginata, Hymenolepis nana, Echinococcus granulosus).

Morfološka svojstva i dijagnostički važni stadiji parazita (Nemathelmintes: Ascaris lumbricoides, Enterobius vermicularis, Trichuris trichiura, Trichinella spiralis); Člankonošci-vektori patogenih mikroba: Ixodes, Sarcoptes, Musca, Anofeles (Culex, Aedes), Phtirius, Pulex


predavanja, vježbe


Redovito pohađanje nastave i odrađen praktikum.



Pohađanje nastave (2,0); Kolokviji (2,0); Praktični rad (1,0); Usmeni ispit (3,0)


Pri ocjenjivanju studenata u obzir se uzima redovitost pohađanja nastave kao i aktivno sudjelovanje na nastavi, aktivnost u praktikumu sa završnim kolokvijem te uspjeh na usmenom ispitu.




medija

S. Kalenić i sur., Medicinska mikrobiologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2013. 9

Jawetz et al., Medical microbiology, 27th

Edition, McGraw-Hill Education, 2016. eBook- PDF


e-članci: Zavoda za javno zdravstvo, Europske agencije za kontrolu i sprečavanje zaraznih bolesti (ECDC), Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Europske agencije za lijekove (EMA)

2. 12. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Ishodi od 1-7 provjeravaju se usmenim ispitom, a ishod 3 i kolokvijem nakon vježbi.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Karmela Barišić; prof. dr. sc. Lada Rumora

1.2. Suradnici doc. dr. sc. Marija Grdić Rajković; dr. sc. Anita Somborac Bačura; Andrea Hulina, mag. med. biochem.








2.

2. OPIS PREDMETA


Student će upoznati osnovne principe molekularne logike biokemijskih procesa u živom organizmu; razumjet će dinamiku sinteze i razgradnje prirodnih biomakromolekula: proteina, polisaharida, lipida i nukleinskih kiselina, moći će analizirati važne čimbenike koji utječu na dinamiku staničnog metabolizma i principe njegove regulacije i kontrole. Stečena znanja i vještine osiguravaju biokemijsku podlogu za razumijevanje predmeta viših godina kao što su Klinička biokemija s hematologijom, Farmakologija, Biokemija lijekova, Biokemija prehrane, Molekularna biologija s genetičkim inžinjerstvom, Molekulske osnove bolesti i terapije, Eksperimentalna farmakologija i drugi predmeti koji obrađuju biokemijski mehanizam promjena tkivnih molekula, lijekova i drugih ksenobiotika u zdravlju i bolesti.


Preduvjet za upis: odslušana Biološka kemija


Primjena temeljnih znanja iz biokemije u laboratorijskoj dijagnostici, pri definiranju, analiziranju i predlaganju postupaka vezanih uz istraživanje, proizvodnju i osiguravanju kvalitete te implementaciju novih laboratorijskih postupaka za otkrivanje i praćenje bolesti i učinka ili djelotvornosti terapije.

Procjena kliničke značajnosti biokemijskih i molekularno-bioloških pokazatelja.

Kritičko procjenjivanje i primjena znanstvenih saznanja i dostupnih podataka u svrhu rješavanja problema u biokemijskim sustavima.


Nakon položenog kolegija student će moći/biti u stanju: 1. Aktivno koristiti i primijeniti stečeno znanje kemije i biologije u rješavanju biokemijskih problema. 2. Objasniti osnovne principe koji povezuju strukturu i funkciju proteinske molekule. 3. Identificirati ključne reakcije koje određuju brzinu metaboličkih putova i procijeniti do kakvih će

biokemijskih poremećaja dovesti promjena aktivnosti određenih enzimskih sustava, ili genetičkih faktora te povezati mehanizam enzimske kinetike i regulacijska svojstva enzima.

4. Objasniti biokemijski mehanizam replikacije DNA, nastajanje i popravak genetičkih grešaka, prepoznati važnost svih elemenata transkripcije RNA i sinteze proteina kod prokariota i eukariota.

5. Navesti principe prikupljanja i korištenje podataka farmakogenetike, transkriptomike i proteomike. 6. Samostalno oblikovati i provoditi biokemijske eksperimente nakon usvojenih osnovnih biokemijskih

eksperimentalnih i tehničkih vještina. 7. Koristiti znanstvene baze podataka za interpretaciju vlastitih rezultata te ih iznositi pred stručnom

javnošću.


PREDAVANJA I SEMINARI:

BIOKEMIJA


Dinamički aspekti strukture i funkcije posebnih protein: hemoglobin, mioglobin, kolagen, elastin, proteini izvanstaničnog matriksa

Građa i svojstva staničnih membrana u različitim tkivima, transport iona, aminokiselina, šećera

Metode za istraživanje proteoma, razvrstavanje proteina

Stvaranje i pohrana metaboličke energije: metabolizam - osnovni pojmovi i svojstva

Glikoliza

Oksidacijska dekarboksilacija piruvata, ciklus limunske kiseline

Stanična bioenergetika, ciklus ATP, respiratorni lanac i oksidacijska fosforilacija

Glukoneogeneza i put pentoza-fosfata

Metabolizam glikogena: glikogeneza i glikogenoliza, tijek i hormonska regulacija

Biokemija hormona: inzulin, adrenalin i kortizol

Metabolizam masti: razgradnja triacilglicerola, -oksidacija masnih kiselina, biosinteza masnih kiselina, biosinteza triacilglicerola, ketonskih tijela

Razgradnja aminokiselina i ciklus ureje

Biosinteza makromolekularnih preteča: aminokiselina, ribonukleotida i deoksiribonukleotida

Informacija u biološkim sustavima. DNA - genetička uloga, struktura, organizacija genoma, kromosomi i geni

Metode za istraživanje genoma

Pakiranje DNA i histoni. Konformacije DNA. Replikacija DNA, vjernost replikacije

Greške u DNA i njihov popravak

RNA u stvaranju i translaciji genetičke poruke

Sinteza i modifikacije funkcionalnih RNA molekula: mRNA i transkripcija, t-RNA, aktivacija i uloga u sintezi proteina, građa ribosoma i rRNA

Genetička šifra i odnosi gena i proteina. Sinteza proteina

Kontrola ekspresije gena u prokariota: Lac-operon i Trp-operon

Kromosomi eukariota i kontrola ekspresije eukariotskih gena. Značenje introna i eksona

Integracija biokemijskih procesa u stanici - osnovni principi regulacije metabolizma. Kontrola i regulacija metaboličkih putova - strategija i mehanizmi

VJEŽBE:

Određivanje početne brzine acetilkolinesteraze

Alkalna fosfataza

Homogeniziranje, diferencijalno centrifugiranjevanje, određivanje DNA i laktata u staničnim frakcijama

Izolacija plazmidne DNA iz transformiranih bakterija

Glikoliza u tkivnim pripravcima

Elektroforeza hemoglobina

Ispitivanje citotoksičnosti MTT testom

Određiovanje tiolnih skupina i glutationa


Predavanja, seminari, vježbe, samostalni zadaci, laboratorij


Redovito pohađanje predavanja; obavezno pohađanje seminara i vježbi; aktivno sudjelovanje u seminarima.


Pohađanje nastave (0,5); Eksperimentalni rad (2,0); Kolokviji (1,0); Pismeni ispit (2,0); Seminarski rad (1,0); Usmeni ispit (2,5); Parcijalni test (1,5)


Seminarska nastava organizirana je tako da studenti pod vodstvom nastavnika rješavaju probleme iz gradiva obrađenog na predavanjima o čemu se vodi evidencija; tijekom nastave polažu se dva parcijalna testa koji se boduju za završnu ocjenu; gradivo obrađeno na vježbama ocjenjuje se prije i po završetku vježbi; na kraju nastave se provodi pismeni i usmeni ispit i donosi konačna ocjena.




medija


JM Berg, JL Tymoczko, L. Stryer: Biochemistry, sedmo izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2013

30

TM Devlin: Texbook of Biochemistry with Clinical Correlation, J. Wiley & sons, New York, 2011.

15


C. Smith, AD Marks: MMarks' basic Medical Biochemistry, A Clinical Approach. Lippincott Williams & Wilkins, Philadelphia, 2005.


Ishodi 1 i 6 provjeravaju se tijekom eksperimentalnog rada u laboratoriju i kolokvijima, ishod 7 tijekom seminarske nastave, a ishod 2-5 pisanim i usmenih ispitom.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta dr. sc. Miena Jadrijević-Mladar Takač. izv. prof.

1.2. Suradnici -








2.

2. OPIS PREDMETA


Primarni cilj Farmaceutske kemije u Integriranom studiju medicinske biokemije je upoznavanje studenata s glavnim konceptima farmaceutske kemije koji podupiru istraživanje, razvoj i kliničku uporabu lijekova, dizajn i primjenu prolijekova, te strukturne i fizičko-kemijske značajke važne za farmakološki učinak i kliničku primjenu lijekova (SAR), ali i nuzdjelovanja lijekova (ADR). Gdje to bude prikladno biti će razmotreni i utjecaji lijekova na dijagnostičke rezultate. Kroz upoznavanje s glavnim farmakoterapijskim skupinama i njihovim podskupinama studenti će steći znanja o kemizmu, farmakološkim učincima i nuzdjelovanjima te indikacijama najvažnijih lijekova koji se nalaze u kliničkoj primjeni.


Uvjet za upis: odslušana Organska kemija te su potrebna temeljna znanja iz organske i anorganske kemije, stanične biologije, fiziologije s anatomijom i biokemije.


Usvajanjem temeljnih znanja o farmaceutskim aspektima lijekova koji su u kliničkoj primjeni biti će od koristi studentima pri definiranju, analiziranju i predlaganju postupaka vezanih uz istraživanje te implementaciju novih laboratorijskih postupaka u praćenju ishoda terapije, te otkrivanju bolesti uzrokovanih lijekovima kao i u Interpretaciji rezultata laboratorijskih analiza. Navedena znanja će također pridonijeti pozitivnim interakcijama s bolesnicima, suradnicima, zdravstvenim i drugim stručnjacima u sustavu zdravstva.


Nakon položenog kolegija studenti će biti u stanju: o navesti najvažnije farmakoterapijske skupine lijekova i podjele unutar svake skupine, o prikazati kemijske strukture pojedinih lijekova, o znati mehanizme farmakološkog djelovanja i nuzdjelovanja lijekova iz najvažnijih farmakoterapijskih

skupina, o prepoznati lijekove koji mogu imati utjecaja na dijagnostičke pretrage, te o koristiti usvojena znanja u drugim srodnim disciplinama u studiju.


o Dio I. Uvod u farmaceutsku kemiju: Povijesni razvoj. Lijekovi. Klasifikacija. Primjena lijekova. Lijekovi na recept i OTC lijekovi. Metode razvoja novih lijekova. SAR. ADR.

o Dio II. Pripravci s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari: Terapija poremećaja vode, elektrolita i kiselo-bazne ravnoteže (acida, acidotici, alkalotici); Gastrointestinalni lijekovi (antacidi, antiemetici, antiulkusni lijekovi, antidijaroici, laksansi). Značajke pojedine skupine lijekova. Kemizam, indikacije, primjena i nuspojave. Dijagnostici. Kemizam i primjena

o Dio III. Nadomjesci plazmi i plazmaekspanderi. Antianemici. Lijekovi u prevenciji i liječenju infektivnih bolesti (antiseptici, dezinficijensi, konzervansi; kiseline, esteri i fenoli kao dermatološki pripravci). Uroantiseptici. Kinolonski antibiotici (1. generacija inhibitora giraze; 2. generacija inhibitora giraze – fluorokinolonski antibiotici). Značajke lijekova iz pojedine skupine (indikacije, primjena i nuspojave).

o Dio IV. Preteče sulfonamida. Prolijek pristup. Sulfonamidi i slični spojevi. Kemizam i mehanizam djelovanja. Podjela. Kombinirani pripravci. Sulfoni.

FARMACEUTSKA KEMIJA


o Dio V. Antibiotici s učinkom na sintezu bakterijske stijenke: Beta laktamski antibiotici (Penicilini, cefalosporini, karbapenemi, monobaktami). Kemizam i mehanizam djelovanja. Biosinteza i stabilnost penicilina. Podjela. Prolijekovi. Terapijske kombinacije. Suicidni beta-laktamski antibiotici . Značajke predstavnika pojedinih skupina lijekova (indikacije, primjena i nuzdjelovanja).

o Dio VI. Antibiotici s učinkom na sintezu proteina: Kloramfenikol. Tetraciklinski antibiotici. MLSK antibiotici (Makrolidni antibiotici, linkozamidi, strptogramini i ketolidi). Aminoglikozidni antibiotici. Ansamicini. Značajke pojedinih skupina antibiotika (indikacije, primjena i nuzdjelovanja).

o Dio VII. Antifungalni lijekovi (polienski antibiotici, griseofulvin i sintetski antimikotici). Lijekovi u liječenju infekcija uzrokovanih protozoama. Značajke pojedinih skupina lijekova (indikacije, primjena i nuzdjelovanja).

o Dio VIII. Antivirusni lijekovi (virustatici). Najčešće bolesti uzrokovane virusima. Kemoterapija virusnih oboljenja. Lijekovi. Kemizam i mehanizam djelovanja. Indikacije, primjena i nuzdjelovanja. Terapija HIV-a. Interferoni.

o Citostatici (antineoplastici): Čimbenici koji utječu na nastanak tumora. Vrste terapije. Citostatski lijekovi. Podjela. Kemizam i mehanizam djelovanja. Indikacije, primjena i nuzdjelovanja. Hormoni i antagonisti hormona koji se koriste u liječenju tumora. Inhibitori protein tirozin kinaze ('nib' i 'mab' lijekovi) u antitumorskoj terapiji.

o Dio IX. Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID). COX izoenzimi. Kemizam i mehanizam djelovanja NSAID, SAR, ADR. Opioidni lijekovi: agonisti i antagonisti. Toksičnost. Ovisnost. Antitusici. Antireumatici. Ekspektoransi (sekretolitici i mukolitici). Antimigrenici. Terapija gihta. Anestetici (lokalni i opći). Značajke pojedinoh skupina lijekova (indikacije, primjena i nuzdjelovanja).

o Dio X. Lijekovi s djelovanjem na središnji živčani sustav (SŽS): Mišićni relaksansi (periferni i centralni). Antiepileptici/Antikonvulzivni lijekovi. Antiparkinsonici i lijekovi u liječenju ostalih poremećaja kretanja. Psihofarmaci: Antipsihotici i litij (Neuroleptici). Antidepresivi. Anksiolitici. Sedativno-hipnotski lijekovi. Centralni i respiratorni stimulansi. Halucinogeni. Kemizam i mehanizam djelovanja. Značajke pojedinih skupina lijekova (indikacije, primjena i nuzdjelovanja).

o Dio XI. Lijekovi u liječenju bolesti autonomnog živčanog sustava (AŽS): Parasimptomimetici - Aktivatori (agonisti) receptora kolina i inhibitori kolinesteraze. Parasimpatolitici - Blokatori receptora kolina i regeneratori kolinesteraze. Simpatomimetici. Simpatolitici - Blokatori adrenoreceptora. Kemizam i mehanizam djelovanja. Značajke pojedinih skupina lijekova (indikacije, primjena i nuzdjelovanja).

o Dio XII. Kardiovaskularni lijekovi: Antihipertenzivni lijekovi (izravni, centralni, blokatori - i -receptora, ACE inhibitori, blokatori Ca kanala i blokatori ganglija). Diuretici (tiazidski, sulfonamidski, LOOP diuretici, inhibitori anhidraze i osmotski diuretici). Vazodilatatori. Antianginalni lijekovi. Antiaritmici. Podjela unutar pojedinih skupina. Kemizam i mehanizam djelovanja. Indikacije, primjena i nuzdjelovanja.

o Dio XIII. Lijekovi s učinkom na hemostazu/Hemostatske tvari – Antihemoragici. Inhibitori agregacije – Antitrombotici. Antikoagulansi. Indirektni fibrinolitici i antifibrinolitici. Hipolipemici/Antilipidemici - Lijekovi za snižavanje triglicerida i kolesterola u krvi (derivati klofibrične kiseline, nikotinska kiselina i derivati, inhibitori HG-CoA - statini).

o Dio XIV. Endokrini lijekovi - Hormoni: hipotalamusa, hipofize, štitnjače, steroidni hormoni (kortikosteroidi, glukokortikoidi, mineralokortikoidi, spolni hormoni – androgeni i estrogeni, antiestrogeni, gestageni, antigestageni i, anabolni hormoni). Indikacije za hormonalnu i antihormonalnu terapiju. Kontraceptivi. Antidijabetici (antihiperglikemici): inzulini, oralni (derivati sulfonilureje, bigvanidi). Antihipoglikemici (glukagon). Značajke pojedinih predstavnika u skupinama. Kemizam i mehanizam djelovanja. Indikacije, primjena i nuspojave.

o Dio XV. Eikozanoidi (leukotrieni, prostaciklini, prostaglandini, tromboksani). Vitamini. Terapija avitaminoza ili hipovitaminoza, te hipervitaminoza. Aminokiseline. Masne kiseline. Elementi u tragovima.


Predavanja, mješovito e-učenje, multimedija i mreža


Obvezno: Prisustvovanje na nastavi, pristupanje MCQ testovima. Izborno: Priprema seminarske teme (sažetak teme na 1A4 stranici, word dokument, PowerPoint prezentacija, 15-20 slajdova), te prezentacija seminarske teme studentima.

2.8. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova


odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta)

Pohađanje nastave (0,5); Usmeni ispit (2,0); MCQ Test (0,5); MCQ Test 2 (0,5)


Uvjeti za potpis: Prisustvovanje nastavi i pristupanje MCQ Testu 1 i 2 Ispit: usmeni Ocjena se dodjeljuje na temelju pripremljenog koncepta neposredno pred usmeno odgovaranje na postavljena pitanja (10+2) iz poznavanja gradiva farmaceutske kemije, razumijevanje kemizma i bioloških učinaka pojedinih farmakoterapijskih skupina, njihove podjele i kemijskih struktura lijekova (najmanje po jednog predstavnika iz odgovarajuće skupine i podskupine lijekova), te usmenog obrazlaganja odgovora na postavljena pitanja.




Farmaceutska kemija, Prezentacije predavanja 2016/17., M. Jadrijević-Mladar Takač

1 (u Zavodu za farmaceutsku

u kemiju)

dostupno u Merlin sustavu

M. Jadrijevic-Mladar Takač, Farmaceutska kemija – Odabrane farmakoterapijske skupine, Dio I, FBF 2015.

1 dostupno u Merlin sustavu

Foye's Principles of Medicinal Chemistry, T. L. Lemke & D. A. Wiliams (Eds), Volters Kluver, Lippincot Wiliams and Wilkins, New York, 2008.

1 (u Zavodu za farmaceutsku

u kemiju)

https://app.box.com/s/82w4inro8g9b1sdsve3geeq64u8va5ky


Drug Action – Basic Principles and Therapeutic Aspects, E. Muchler & H. Derendorf, Medpharm, Stutgart, 1995., Medicinal Chemistry, G. Patrick, BIOS Scientific Publishers Ltd., 2001. Antitargets, Prediction and Prevention of Drug Side Effects, R. J. Vaz & T. Klabunde (Eds.), Wiley-VCH Series: Methods and Principles in Medicinal Chemistry, Wiley-VCH GmBH & Co. KGaA, Weinheim, 2008. Martindale – Extra Pharmacopoeia, trenutno izdanje. Joseph P Remington, Alfonso R Gennaro, Remington's Pharmaceutical Sciences, 18th Ed., Mack Pub. Co., 1990, Easton, Pa. Drug-Induced Disease. Prevention, Detection and Management, 2nd Ed., J. E Tisdale & D. A Miller (Eds.) ASHSP, ASHSP, Bethesda, 2010.


Provjera znanja putem MCQ Testa 1 i 2, te studentska anketa

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Danica Galešić Ljubanović, dr. med.

1.2. Suradnici dr. sc. Ivica Horvatić, dr. med.; dr. sc. Miroslav Tišljar, dr. med.; Matija Crnogorac, dr. med.; Petar Šenjug, dr. med.








2.

2. OPIS PREDMETA


Upoznavanje s osnovama građe i funkcije tkiva, organa i organizma kao cjeline. Razumijevanje međusobne povezanosti građe i funkcije te regulacijskih mehanizama koji omogućuju funkcioniranje zdravog organizma.


Uvjet za upis: položena Stanična biologija s genetikom.


Procjena kliničke značajnosti biokemijskih i molekularno-bioloških pokazatelja. Interpretiranje rezultata laboratorijskih analiza s kliničkog aspekta te time doprinos prevenciji i otkrivanju bolesti, utvrđivanju uzroka bolesti, određivanju te praćenju učinka terapije.


Nakon položenog predmeta student će moći/biti u stanju: 1. Opisati anatomsku građu organa i organskih sustava. 2. Navesti i opisati fiziološke funkcije organa i organskih sustava. 3. Objasniti osnovne homeostatske mehanizme koji omogućuju funkcioniranje zdravog organizma. 4. Povezati fiziološke poremećaje s patofiziološkim osnovama nastanka bolesti.


PREDAVANJA: • Uvod u fiziologiju; Osnove histologije. • Fiziologija membrane, živci i mišići. • Anatomska građa i fiziologija srčanog mišića. • Anatomija cirkulacije. • Fiziologija cirkulacije 1: opća načela cirkulacije; funkcije arterijskog i venskog sustava; mikrocirkulacija i limfni sustav; lokalni i humoralni nadzor krvnog protoka kroz tkiva. • Fiziologija cirkulacije 2: živčana regulacija cirkulacije i brza kontrola arterijskog tlaka; bubreg i dugoročna kontrola arterijskog tlaka; srčani minutni volumen; venski priljev i njegova regulacija; protok krvi kroz mišiće i srčani minutni volumen tijekom mišićnog rada. • Tjelesne tekućine i bubrezi 1: odjeljci tjelesnih tekućina; anatomija i histološka građa bubrega; stvaranje mokraće u bubrezima; koncentriranje i razrjeđivanje mokraće. • Tjelesne tekućine i bubrezi 2: nadzor nad osmolarnošću i koncentracijom natrija u izvanstaničnoj tekućini; bubrežna regulacija kalija kalcija, fosfata i magnezija; bubrežni mehanizmi u nadzoru volumena krvi i izvanstanične tekućine; acidobazna regulacija. • Krvne stanice imunost i zgrušavanje 1: eritrociti; leukociti, granulociti, monocitno-makrofagni sustav i upala; imunost i alergija. • Krvne stanice imunost i zgrušavanje 2: krvne grupe, transfuzija, presađivanje tkiva i organa; hemostaza i zgrušavanje krvi.

FIZIOLOGIJA S ANATOMIJOM ČOVJEKA


• Disanje 1: anatomija dišnog sustava; plućna ventilacija; plućna cirkulacija. • Disanje 2: fizikalna načela izmjene plinova; prijenos kisika i ugljikova dioksida krvlju i tjelesnim tekućinama; regulacija disanja. • Anatomija osteomuskularnog sustava I (kosti). • Anatomija osteomuskularnog sustava II (zglobovi i mišići) • Anatomija središnjeg živčanog sustava. • Anatomija perifernog živčanog sustava. • Opća načela fiziologije živčanog sustava; fiziologija osjeta; kemijski osjeti. • Anatomija oka i fiziologija vida; anatomija uha i osjet sluha. • Motorička i integrativna neurofiziologija. • Limbički sustav i hipotalamus; autonomni živčani sustav; srž nadbubrežne žlijezde;moždani protok; cerebrospinalna tekućina. • Probava 1: anatomija probavnih organa; opća načela funkcije probavnog sustava; potiskivanje i miješanje hrane u probavnom sustavu. • Probava 2: sekrecijske funkcije, probava i apsorpcija u probavnom sustavu. • Metabolizam ugljikohidrata, lipida i bjelančevina; jetra;regulacija unosa hrane; vitamini i minerali; energetika i metabolizam; regulacija tjelesne temperature. • Endokrinologija 1:uvod u endokrinologiju; hipotalamus i hipofiza; štitnjača. • Endokrinologija 2: kora nadbubrežne žlijezde; inzulin i glukagon; paratireoidni hormon; kalcitonin; metabolizam kalcija i fosfata; vitamin D. • Anatomija muških i ženskih spolnih organa. • Reprodukcijske i hormonske funkcije u muškaraca. • Fiziologija žene prije trudnoće i ženski spolni hormoni. • Embrionalni i fetalni razvoj čovjeka i porod. SEMINARI: • Uvod u fiziologiju; osnove histologije. Fiziologija membrane, živci i mišići. • Anatomska građa i fiziologija srčanog mišića. Anatomija cirkulacije. • Opća načela cirkulacije; funkcije arterijskog i venskog sustava; mikrocirkulacija i limfni sustav; lokalni i humoralni nadzor krvnog protoka kroz tkiva. Živčana regulacija cirkulacije i brza kontrola arterijskog tlaka. Bubreg i dugoročna kontrola arterijskog tlaka. Srčani minutni volumen; venski priljev i njegova regulacija. Protok krvi kroz mišiće i srčani minutni volumen tijekom mišićnog rada. • Odjeljci tjelesnih tekućina; anatomija i histološka građa bubrega; stvaranje mokraće u bubrezima; koncentriranje i razrjeđivanje mokraće;nadzor nad osmolarnošću i koncentracijom natrija u izvanstaničnoj tekućini; bubrežna regulacija kalija kalcija, fosfata i magnezija; bubrežni mehanizmi u nadzoru volumena krvi i izvanstanične tekućine; acidobazna regulacija. • Eritrociti; leukociti, granulociti, monocitno-makrofagni sustav i upala; imunost i alergija; krvne grupe, transfuzija, presađivanje tkiva i organa; hemostaza i zgrušavanje krvi. • Anatomija dišnog sustava; plućna ventilacija; plućna cirkulacija; fizikalna načela izmjene plinova; prijenos kisika i ugljikova dioksida krvlju i tjelesnim tekućinama; regulacija disanja. • Anatomija osteomuskularnog sustava (kosti, zglobovi i mišići). • Anatomija središnjeg živčanog sustava. Anatomija perifernog živčanog sustava. • Opća načela fiziologije živčanog sustava; fiziologija osjeta; kemijski osjeti; anatomija oka i fiziologija vida; anatomija uha i osjet sluha. • Motorička i integrativna neurofiziologija; limbički sustav i hipotalamus; autonomni živčani sustav; srž nadbubrežne žlijezde;moždani protok; cerebrospinalna tekućina. • Anatomija probavnih organa; opća načela funkcije probavnog sustava; potiskivanje i miješanje hrane u probavnom sustavu; sekrecijske funkcije, probava i apsorpcija u probavnom sustavu. • Metabolizam ugljikohidrata, lipida i bjelančevina; jetra;regulacija unosa hrane; vitamini i minerali; energetika i metabolizam; regulacija tjelesne temperature. Uvod u endokrinologiju; hipotalamus i hipofiza; štitnjača. • Kora nadbubrežne žlijezde; inzulin i glukagon; paratireoidni hormon; kalcitonin; metabolizam kalcija i fosfata; vitamin D; • Anatomija muških i ženskih spolnih organa. Reprodukcijske i hormonske funkcije u muškaraca. Fiziologija žene prije trudnoće i ženski spolni hormoni.





Redovito pohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje na seminarima.


Pohađanje nastave (2,5); Pismeni ispit (2,5), Seminarski rad (1,5); Usmeni ispit (2,5)


Vrednuje se studentski rad tijekom svakog seminara. Nakon završetka predavanja i seminara organiziran je pismeni ispit, koji uključuje čitavo gradivo (120 pitanja). Za prolaz je potrebno 71 odgovoreno pitanje. Studenti koji su položili pismeni ispit dalje izlaze na usmeni ispit.




medija

Guyton AC, Hall JE. Medicinska fiziologija, 12. izdanje, Medicinska naklada. Zagreb, 2012.

Jalšovec D: Anatomija: osnove građe tijela čovjeka za studente 1.izdanje. ZT Zagraf, Zagreb 2013.


Keros P, Pećina M, Ivančić-Košuta M. Temelji anatomije čovjeka. Naprijed, Zagreb, 1999.


Ishodi 1-4 provjeravaju se tijekom seminarske nastave te pismenim ispitom.

2.13. Komentari


5. SEMESTAR



1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Ivica Grgurević; prof.dr.sc. Milan Kujundžić

1.2. Suradnici doc. dr. sc. Mario Tadić; dr. sc. Joško Mitrović; Tomislav Bokun, dr. med.; Tomas Matić, dr. med.








2.

2. OPIS PREDMETA


Opći cilj ovog kolegija je omogućiti studentu razumijevanje i prepoznavanje uzroka i patofizioloških mehanizama nastanka bolesti i njenih komplikacija, uključujući kliničke manifestacije i očekivane promjene laboratorijskih pokazatelja funkcije organizma. Ove spoznaje predstavljaju podlogu za razumijevanje mehanizama i zahvatnih točaka djelovanja lijekova, te na taj način omogućavaju studentu stvaranje cjelovitog znanja o funkcioniranju organizma u zdravlju i bolesti i mogućnostima liječenja. Stečena znanja predstavljaju podlogu za nastavak studija i razumijevanje farmakologije i farmakoterapije.


Uvjet za upis: odslušana Fiziologija s anatomijom čovjeka, odslušana Mikrobiologija s parazitologijom. Poznavanje fiziologije sa osnovama anatomije čovjeka. Upotrebljavati osnovne programske alate za obradu teksta i alate za pripremu prezentacija i upotrebljavati sustav za e-učenje.


Primjena stručnih znanja i sposobnosti pri savjetovanju o farmakoterapiji i provođenju ljekarničke skrbi o bolesnicima.

Aktivno sudjelovanje u prevenciji bolesti i očuvanju zdravlja.

Informiranje i savjetovanje bolesnika o djelovanju i ispravnoj primjeni lijekova te praćenje tijeka i ishoda terapije.


Nakon položenog kolegija student će moći: 1. Objasniti patofiziološka načela nastanka bolesti; 2. Objasniti mehanizme nastanka upale, smrti stanice i nastanka tumora, te razlikovati pojedine vrste

smrti stanice imunoloških reakcija i vrste tumora; 3. Definirati i opisati glavne etiološke čimbenike patofizioloških procesa; 4. Opisati glavne patofiziološke procese na razini stanica i organa, te u svakom specifičnom organskom sustavu

i organizmu u cjelini; 5. Definirati, analizirati i objasniti međupovezanost i utjecaj patofiziološkog zbivanja u jednom organu na

druge organe i organizam u cjelini; 6. Opisati glavne patomorfološke promjene u bolesnim tkivima i organima; 7. Analizirati otklone u laboratorijskim pokazateljima funkcije organizma; 8. Poznavanjem patofiziološkog procesa definirati moguća mjesta terapijskih intervencija; 9. Primjeniti stečeno teoretsko znanje u prepoznavanju pojedinih bolesti i njihovih uzročnih čimbenika.


PREDAVANJA I SEMINARI: • Uvod u kliničku PF i rad s pacijentima Stanična smrt. Nastanak i razvitak tumora (p) • Tumorska kaheksija. Patofiziologija boli. Poremećaji genske regulacije (s) • Imunosni sustav. Upala. Autoimune bolesti (p)

PATOFIZIOLOGIJA S PATOLOGIJOM


• Reakcije preosjetljivosti. Pristup bolesniku s alergijom. Imunodeficijencija (s) • Anemije. Poremećaji zgrušnjavanja krvi (p) • Hematopoetski sustav. Leukemije i limfomi (s) • Funkcija probavnog sustava. GERB, gastritis i peptički vrijed. Upalne bolesti crijeva (p) • Mučnina i povraćanje. Proljevi i zatvor. Maldigestija i malasorpcija (s) • Jetrena ciroza. Žučni kamenci. Akutna i kronična upala gušterače (p) • Zatajenje jetre. Portalna hipertenzija. Virusni hepatitisi (s) • Srce i krvni optok, poremećaj srčanog ritma, srčane griješke (p) • Zatajenje srca. Plućna hipertenzija (s) • Arterijska hipertenzija. Koronarna bolest. Srčani infarkt (p) • Bolesti perikarda. Cirkulacijski šok. Bolesti arterija i vena (s) • Patofiziologija infektivnih bolesti. Sepsa. AIDS (p) • Prikaz kliničkih slučajeva (s) • Patofiziologija endokrinog sustava. Štitna žlijezda. Endokrina gušterača (p) • Patofiziologija nadbubrežne žlijezde. Hipotalamus i hipofiza (s) • Bolesti koštanog sustava. Rahitis i osteomalacija. Osteoporoza (p) • Patofiziologija šećerne bolesti. Hiperglikemija. Hipoglikemija. Hipotireoza. Hipertireoza (s) • Poremećaji bubrežne funkcije. Akutna i kronična bubrežna insuficijencija. Hepatorenalni sindrom (p) • Renalna hipertenzija. Nefrotički sindrom. Nefrolitijaza (s)

• Patofiziologija dišnog sustava. Ventilacija i perfuzija. Restriktivne i opstruktivne plućne bolesti (p) • Akutna i kronična respiratorna infuficijencija. Plućni edem. Hipoksija i hiperoksija (s) • Patofiziologija ionizirajućeg zračenja. Kemijske nokse. Štetni učinci fizikalnih i kemijskih noksi na DNA (p) • Poremećaji vode i elektrolita. Acidobazni poremećaji (s) • Poremećaji svijesti. Cerebrovaskularna bolest. Hidrocefalus (p) • Epilepsija. Neuromuskularne bolesti. Ekstrapiramidalni poremećaji (s) • Osnove patologije (p) • Prikaz kliničkih slučajeva.


Predavanja, seminari, samostalni zadaci


Redovito pohađanje nastave i aktivan rad na nastavi, izrada individualnih zadaća i seminara.


Pohađanje nastave (2,0); Pismeni ispit (3,5); Praktični rad (0,5); Seminarski rad (0,5); Usmeni ispit (1,0)


Parcijalni ispiti ili pismeni ispit nakon završetka nastave, seminarski rad i aktivno sudjelovanje u rješavanju kliničkih slučajeva (praktični rad).




medija

Kujundžić i sur.: Klinička patofiziologija za studente Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Zagreb, 2003.

Ivica Grgurević, Milan Kujundžić i sur.: Klinička patofiziologija za studente Farmeceutsko-biokemijskog fakulteta – u postupku izdavanja


Kovač i suradnici: Klinička patofiziologija – etiopatogenetski čvorovi, 1.-4. dio, Medicinska naklada 2013 Kumar V, Abbas AK, Aster JC. Robbins & Cotran Pathologic Basis of Disease, 9th Edition. Elsevier 2014


Ishodi 1-8 stječu se tijekom predavanja i seminara, a provjeravaju pisanim ispitom. Ishod 9 stječe se rješavanjem kliničkih problemskih zadataka.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta dr. sc. Roberta Petlevski, izv. profesor

1.2. Suradnici dr. sc. József Petrik, red. profesor; dr. sc. Dunja Rogić, izv. profesor; dr. sc. Anita Somborac Bačura, viši asistent-znanstveni novak; dr. sc. Marija Grdić Rajković, docent; Andrea Hulina, asistent; Vesna Boričević, viši tehnički suradnik






1.8. Očekivani broj studenata na predmetu 20 - 25


2.

2. OPIS PREDMETA


Cilj kolegija je prikazati analitičke karakteristike kemijskih, biokemijskih i bioloških postupaka te njihovu primjenu u ispitivanju sastava bioloških tekućina i tkiva kojima se otkrivaju i prate promjene tijekom fizioloških i patoloških procesa u organizmu čovjeka. Stečena znanja i vještine osiguravaju podlogu za predmet Klinička biokemija organa i organskih sustava I.


Upis predmeta: odslušana Fiziologija s anatomijom čovjeka i Biokemija Polaganje predmeta: položena Fiziologija s anatomijom čovjeka i Biokemija


Primjenjivanje stručnih znanja i sposobnosti u izradi i analitičkoj interpretaciji laboratorijskih pretraga. Provođenje kontrole kvalitete rada na način da se primjenjuju pravila dobre laboratorijske prakse. Unapređivanje laboratorijske dijagnostike u području opće medicinske biokemije.


Nakon položenog kolegija student će moći /biti u stanju: Izvoditi laboratorijsku metodu za određivanje pojedinog analita u kliničkom uzorku. Procijeniti kliničku značajnost određenih biokemijskih pokazatelja. Predvidjeti i izbjeći moguće pogreške koje se mogu pojaviti u predanalitičkoj, analitičkoj i poslijeanalitičkoj fazi laboratorijskog rada. Opisati biokemijske mehanizme koji utječu na promjenu koncentracije pojedinog analita u organizmu. Objasniti dobivene rezultate laboratorijskih pretraga i povezati ih s pojedinim patološkim stanjima.


Načela rada u medicinsko-biokemijskom laboratoriju: predanalitički, analitički i poslijeanalitički čimbenici, pretražni materijal, mjere i jedinice, tehnike, instrumenti i automatizacija, osiguranje kvalitete, metode određivanja, referentni intervali. Voda i elektroliti: raspodjela i regulacija vode i elektrolita u tjelesnim tekućinama, voda, natrij, kloridi, kalij, litij, kalcij, fosfati, magnezij, poremećaji, metode određivanja. Kiselinsko-bazična ravnoteža: definicije i parametri kiselinsko-bazične ravnoteže, puferski sustavi, udio dišnog sustava i bubrega u regulaciji kiselinskobazične ravnoteže, poremećaji, metode određivanja. Proteini: promet i balans dušika, proteini u krvnoj tekućini, mokraći, likvoru, razgradnja, funkcija, proteinske vrste - metode određivanja, poremećaji. Neproteinski dušikovi spojevi: ureja, kreatinin, kreatin, urati, amonijak, aminokiseline, metode određivanja, poremećaji. Porfirini, sinteza i razgradnja porfirina, porfirije, hemoglobini i hemoglobimopatije, metode određivanja porfirinskih spojeva. Ugljikohidrati: metabolizam i hormonska regulacija, inzulin, receptor za inzulin, šećerna bolest, akutne i kronične komplikacije, terapija, laboratorijska dijagnostika šećerne bolesti. Hipoglikemija. Inzulinska rezistencija, metabolički sindrom. Poremećaji u metabolizmu galaktoze, fruktoze i glikogena, glikirani hemoglobin i fruktozamin, metode određivanja, testovi opterećenja. Lipidi i lipoproteini:

OPĆA KLINIČKA BIOKEMIJA


metabolizam i hormonska regulacija, lipoproteini, apoproteini, trigliceridi, kolesterol, fosfolipidi, metode određivanja lipidnih spojeva i lipoproteina, nasljedni i stečeni poremećaji. Enzimi: enzimi u serumu, organ specifični enzimi, izoenzimi, metode određivanja katalitičke koncentracije i mase enzima, laktat dehidrogenaza, alanin aminotransferaza, aspartat aminotransferaza, alkalna fosfataza, gama-glutamil transferaza, kreatin kinaza, kisela fosfataza, amilaza, lipaza, optički test, aktivnosti pojedinih enzima u različitim bolestima, enzimi u mokraći, Mikroelementi: željezo i bakar - apsorpcija, transport i korištenje, metode određivanja, poremećaji. Esencijalni i neesencijalni mikroelementi: značaj u metabolizmu, metode određivanja, poremećaji. Kvalitativna i kvantitativna analiza mokraće, sediment mokraće mikroskopski pregled, proteinurije, mokraćni kamenci uzroci nastajanja, inhibitori i promotori kristalizacije, biokemijska analiza mokraćnih kamenaca, feces, fekalna elastaza-1, test na okultno krvarenje. Vitamini. Uloge vitamina u organizmu, vitamini topljivi u mastima, vitamini tipljivi u vodi, klinička značajnost nedostatka vitamina, hipervitaminoze, metode određivanja pojedinih vitamina.





Eksperimentalni rad (1,5); Pismeni ispit (2,0); Seminarski rad (2,0); Usmeni ispit (8,0)


Ulazni kolokviji prije svakog bloka vježbi, završni kolokvij iz vježbi, četiri parcijalne provjere znanja, pisani ispit, usmeni ispit




medija

Štrausova Medicinska biokemija – izdavač: Medicinska naklada 2009. 18 -

Power Point prezentacije predavanja dostupne na www.pharma.hr



položen pismeni ispit ili četiri parcijalne provjere znanja (minim. 60 % svaka) i usmeni ispit

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Mirna Sučić; prof. dr. sc. Renata Zadro

1.2. Suradnici Ivana Horvat, mag. med. biochem.








2.

2. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je stjecanje znanja o organizaciji i funkciji hematopoeznog i limfopoeznog sustava, stvaranju krvnih stanica, o funkciji pokazatelja kompletne krvne slike i drugih laboratorijskih hematoloških pokazatelja, određivanje parametara kompletne krvne slike i određivanje sedimentacije, detaljno opisivanje normalnih hematoloških laboratorijskih pokazatelja.


Uvjet za upis: odslušana Fiziologija s anatomijom čovjeka


Primjenjivanje temeljnih znanja iz biologije, biokemije i fiziologije (znanja o stvaranju hematopoetskih stanica i njihovoj citomorfologiji te djelovanju u fiziologiji hematološkog sustava) pri definiranju, analiziranju i predlaganju postupaka vezanih za otkrivanje i praćenje bolesti i učinka ili djelotvornosti terapije.

Procjena kliničke značajnosti biokemijskih i molekularno-bioloških pokazatelja (primjena znanja o diferencijaciji leukocita, eritrocita i trombocita i njihovoj ulozi u imunološkoj obrani, transportu kisika i ugljičnog dioksida, sintezi hemoglobina te hemostazi, interpretiranje hematološke laboratorijske dijagnostike) u interpretiranju rezultata hematoloških laboratorijskih analiza s analitičkog i kliničkog aspekta.



Objasniti stvaranje hematopoeznih stanica i funkciju citokina.

Povezati citomorfologiju hematopoeznih stanica s njihovim djelovanjem u fiziologiji hematološkog sustava.

Opisati molekularnu strukturu hemoglobina, metabolizam željeza, metabolizam hemoglobina i metabolizam B12 i folne kiseline.

Objasniti metabolizam granulocita koji je bitan za nespecifičnu imunološku obranu.

Objasniti diferencijaciju trombocita, nabrojati ključne molekule trombocita za hemostazu.

Objasniti limfopoezu, citomorfologiju limfopoeze i djelovanje limfopoetskih stanica u specifičnom imunitetu.

Prepoznati pojedine hematopoezne stanice koštane srži i periferne krvi.

Odrediti parametre kompletne krvne slike i procijeniti da li su parametri u referentnim intervalima.


PREDAVANJA:

Funkcija i regulacija hematopoeze. Matične stanice. Diferencijacija hematopoeznih stanica.

Organizacija hematopoetskog sustava. Hematologija -multidisciplinarna struka.

Citokini i kemokini. Eritrocitopoeza. Citomorfologija eritrocitopoeze.

Subcelularna struktura i metabolizam eritrocita. Funkcija B12 i folne kiseline.

Funkcija eritrocita, metabolizam željeza, struktura i metabolizam hemoglobin.

Granulocitopoeza i neutrofili – diferencijacija i funkcija stanica.

Adhezijske molekule i njihova funkcija u staničnim interakcijama, kemotaksija.

HEMATOLOGIJA 1


Metabolizam granulocita, fagocitoza, imunološke funkcije i molekule granulocita.

Megakariocitopoeza, diferencijacija i funkcija trombocita.

Monocitopoeza- diferencijacija i funkcija.

Eozinofili i bazofili- diferencijacija i funkcija. Organizacija i funkcija limfopoeze.

Limfocitopoeza i diferencijacija limfatičnih stanica. Imunološka obilježja B,T i NK limfatičnih stanica.

Stanični i humoralni imunitet. Sustav komplemenata. Sustav gena tkivne snošljivosti i njihova funkcija. SEMINARI:

Hematološki brojači

Citomorfologija eritropoeze. Imunološki biljezi mijelopoeze.

Citomorfologija granulopoeze i monopoeze. Imunološki biljezi monopoeze.

Citomorfologija trombopoeze. Imunološki biljezi trombopoeze i eritropoeze.

Citomorfologija limfopoeze. Imunološki biljezi limfopoeze.

Mijelogram koštane srži. P supstanca; defenzini.

Citomorfologija limfnog čvora. MHC I i II molekule i endogeni i egzogeni antigeni. VJEŽBE:

Eritrociti, leukociti, hemoglobin, hematokrit, eritrocitne konstante.

Eritrociti, leukociti, hemoglobin, hematokrit, eritrocitne konstante. Trombociti.

Diferencijalna krvna slika na hematološkom brojaču. Bojanje razmaza krvi.

Diferencijalna krvna slika – brojač. Citomorfološko prepoznavanje stanica- muikroskop. Brojanje trombocita (Fonio).

Diferencijalna krvna slika – brojač. Citomorfološka analiza preparata periferne krvi -mikroskop.

Retikulociti – supravitalno bojanje i protočna citometrija. Diferencijalna krvna slika.

Diferencijalna krvna slika.

Reakcija berlinskog modrila za nehemoglobinsko željezo- siderociti, sideroblasti. Bazofilno punktirani eritrociti. Diferencijalna krvna slika.

Brzina sedimentacije eritrocita. Osmotska rezistencija. Diferencijalna krvna slika.

Citomorfologija hematopoeze- citomorfološka analiza koštane srži, citomorfologija limfnog čvora.


predavanja, seminari, vježbe Sadržaj seminara predmeta označen kurzivom je tema seminarskog rada studenta


Redovito pohađanje predavanja; obavezno pohađanje seminara i vježbi; aktivno sudjelovanje u seminarima


Pohađanje nastave (1,5); Kolokviji (1,0); Pismeni ispit (1,5); Seminarski rad (1,0)





medija

Labar B, Hauptmann E i suradnici. Hematologija. Zagreb: Školska knjiga, 2007. 8

Labar B, Hauptmann E. i sur. Hematologija. Zagreb: Školska knjiga 1998. 2


1. Radić Antolic M, Sučić M; Zadro R. Skripta iz kliničke biokemije s hematologijom (Hematologija), Farmaceutsko biokemijski fakultet, 2005. (1 primjerak u knjižnici)

7. McKenzie SB. Clinical Laboratory Hematology (2nd edition). Prentice Hall 2010.


Pismeni ispit; kolokvij iz nastavnog programa vježbi; bodovi za redovito pohađanje nastave i bodovi za seminarski rad koji utječu na ukupnu ocjenu.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Jerka Dumić

1.2. Suradnici izv. prof. dr. sc. Sanja Dabelić; izv. prof. dr. sc. Olga Gornik; doc. dr. sc. Sandra Šupraha Goreta; dr. sc. Toma Keser








razina 2. e-učenje – ne ulazi u norma sate, ali se koristi u nastavi i sadrži problemske zadatke s rješenjima, poveznice na različite stranice, video i audio materijale i sl.

2. OPIS PREDMETA


Stjecanje temeljnih znanja o fizikalno-kemijskim zakonima koji upravljaju biološkim procesima. Razumjeti život kao ustaljeno, energetski zahtjevno, neravnotežno stanje te razumjeti termodinamička i kinetička načela koja upravljaju bioprocesima. Upoznati metode za kinetički i termodinamički studij bioprocesa.


Uvjet za upis: položena Fizikalna kemija 2 te odslušana Biokemija.


Primjenjivanje znanja iz fizikalne biokemije u laboratorijskoj dijagnostici, pri definiranju, analiziranju i predlaganju postupaka vezanih uz istraživanje, proizvodnju i osiguravanju kvalitete te implementaciju novih laboratorijskih postupaka za otkrivanje i praćenje bolesti i učinka terapije.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Povezati strukturu i funkciju bioloških makromolekula. 2. Opisati utjecaj okolišnih uvjeta na strukturu bioloških makromolekula. 3. Objasniti važnost stalnog protoka energije i nadziranja brzina bioprocesa za održavanje ustaljenog stanja u

živim organizmima. 4. Opisati tijek, brzinu i faktore koji utječu na enzimsku reakciju. 5. Prepoznati temeljne fizikalno-kemijske zakone i principe u biološkim procesima.


PREDAVANJA:

Hijerarhija proteinske strukture. Dinamičnost proteinske konformacije. (3)

Stalan protok energije i nadzirana brzina bioprocesa održavaju živu tvar u ustaljenom stanju. Biokemijski potencijal i ravnoteža. Biološko značenje metastabilnosti. (3)

Postranslacijske modifikacije. (2)

Fizikalno-kemijska svojstva vode. Ionska jakost. Kiselo-bazne ravnoteže. Stabilizacijske sile i solvatacijska svojstva biomolekula. Homeostaza H+ -iona. Ionizacija aminokiselina. (2)

Povezivanje endergonih i egzergonih procesa. Uloga ATP. Potencijal prijenosa skupine. (4)

Oksidoredukcijski procesi. Namjenska particija energije. Nosači elektrona. Oksidativna fosforilacija. (4)

Strukturna i funkcionalna obilježja bioloških membrana. Transport tvari kroz biološke membrane. Načela pasivnog, olakšanog i aktivnog transporta. Potencijal koncentracijskog i elektrokemijskog gradijenta. (4)

Struktura enzima: vezno i katalitičko mjesto. Termodinamika enzimskih reakcija. Teorija prijelaznog stanja.

FIZIKALNA BIOKEMIJA


Konzervacija funkcionalnih domena. (2)

Jednadžba brzine u ustaljenom stanju (Michaelis-Menteničina kinetika). Učinak pH, temperature i ionske jakosti na brzinu enzimske reakcije. (2)

Inhibicija enzimske aktivnosti: vrste i mehanizmi inhibicije. Multienzimski kompleksi. Višesupstratne reakcije. (2)

Evolucijski optimirani molarni odnosi metaboličkih reakcija. Energetski i reduktivni potencijal stanice. Integralni pogled na bioprocese. (2)

SEMINARI:

Rješavanje zadataka: puferi, puferski kapacitet, kiselo-bazna svojstva aminokis. (3)

Rješavanje zadataka: bioenergetika. (3)

Rješavanje zadataka: oksidoredukcijski procesi. (3)

Rješavanje zadataka: transport kroz membrane. (3)

Rješavanje zadataka: enzimska kinetika. (4)

Prezentacija seminara koje studenti samostalno pripremaju (odabrane teme). (4) VJEŽBE:

Puferi. (2)

Spektroskopska analiza DNA. (2)

Enzimska kinetika: određivanje tijeka enzimske reakcije, Km i Vmax. (3)

Enzimska kinetika: utjecaj pH, temp. i inhibitora na brzinu enzimske reakcije. (3)


Predavanja, seminari, vježbe, mješovito e-učenje* , samostalni zadaci * e-učenje – ne ulazi u norma sate, ali se koristi u nastavi i sadrži problemske zadatke s rješenjima, poveznice na različite stranice, video i audio materijale i sl.


Student je obavezan pohađati nastavu iz navedenog predmeta koja se odvija u obliku predavanja, seminara i praktične nastave. Student je obavezan na praktičnu nastavu dolaziti pripremljen za izvođenje nastave, na način da je proučio opis i protokol studentske vježbe naveden u sklopu e-učenja. Student je, za ostvarivanje ECTS bodova te ocjene iz navedenog kolegija, dužan pristupiti pismenom i usmenom ispitu te ih s uspjehom položiti.


Pohađanje nastave (0,5); Eksperimentalni rad (0,5); Pismeni ispit (1,0); Seminarski rad (1,0); Usmeni ispit (2,0)


Studenti se ocjenjuju prema prezentaciji seminarskog rada (20%), angažmanu na vježbama, rezultatima postignutima na pismenom (20%) i usmenom (60%) ispitu, kojima mogu pristupiti tek nakon odslušanih predavanja, sudjelovanju na seminarima te uredno odrađene praktične nastave. Na završnom ispitu dužni su pokazati znanje iz svih područja koje pokriva program kolegija, na razini vještog upravljanja informacijama te sinteze gradiva.




medija

J. Dumić i sur. Fizikalna biokemija Powerpoint prezentacije (u sklopu e-učenja) Merlin

Price NC, Dwek RA, George Ratcliffe R, Wormald MR Principles and Problems in Physical Chemistry for Biochemists (2005) Oxford University Press 3

rd ed. ISBN

019872816



Ishodi učenja provjeravaju se pisanim i usmenim ispitom.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Lada Rumora

1.2. Suradnici doc. dr. sc. Erim Bešić


1.4. Status predmeta Izborni




1.8. Očekivani broj studenata na predmetu MBS: 15 – 20 ( + FS: 40 – 45)


2.

2. OPIS PREDMETA


Opisati strukturu bioloških membrana, definirati osnovne principe unutarstanične signalizacije i mehanizme međudjelovanja signalnih molekula, identificirati različite porodice prijenosnih proteina i opisati tipove prijenosa kroz biološke membrane, izdvojiti signalne molekule koje su potencijalne terapijske mete. Primijeniti stečena znanja i vještine u kolegijima na višim godinama studija farmacije i medicinske biokemije koji u svom programu uključuju prolazak lijeka kroz biološke membrane, interakciju lijeka sa staničnim receptorima i s unutarstaničnim molekulama, dijagnostiku različitih bolesti te individualizirani terapijski pristup bolesniku.


odslušan kolegij Biokemija


Primjena znanja u kliničkoj farmaciji, ljekarničkoj djelatnosti te u laboratorijskoj dijagnostici, pri definiranju, analiziranju i predlaganju postupaka vezanih uz istraživanje, proizvodnju i osiguravanje kvalitete te implementaciju novih laboratorijskih postupaka za otkrivanje i praćenje bolesti i učinka ili djelotvornosti terapije.

Kritičko procjenjivanje znanstvenih saznanja i dostupnih podataka u svrhu rješavanja problema u biokemijskim sustavima, s primjenom u dijagnostici i/ili terapiji bolesnika.


Nakon položenog kolegija student će moći/biti u stanju: 1. Opisati dinamiku, strukturu i organizaciju bioloških membrana. 2. Objasniti utjecaj strukture membrane na prijenos različitih iona i molekula kroz membranu. 3. Identificirati glavne skupine prijenosnih proteina uklopljenih u membranu i usporediti različite tipove

prijenosa kroz membranu. 4. Definirati tipove stanične smrti. 5. Izabrati odgovarajuće metode za određivanje vijabilnosti stanica i načina umiranja stanica. 6. Usporediti različite mehanizme prijenosa signala. 7. Analizirati biološke odgovore koji su posljedica aktivacije signalnih putova i objasniti o čemu ovisi

konačni biološki odgovor stanica. 8. Prepoznati važnost signalnih molekula u dijagnostičkoj i terapijskoj primjeni.



Dinamika i strukturna organizacija bioloških membrana: lipidi i proteini u membrani.

Membranski proteini: tipovi membranskih proteina, integralni proteini, periferni proteini, oblici vezanja perifernih proteina, sinteza, organizacija i prijenos lipida s obzirom na asimetričnost lipida u membrani.

Ugljikohidrati i lipidi iz staničnih membrana: ugljikohidrati i selektini, modifikacija ugljikohidrata u Golgijevom aparatu, svrha glikozilacije, specifična glikozilacija lizosomalnih enzima - bolesti vezane uz pogrešnu glikozilaciju.

Prijenos malih molekula preko stanične membrane: tipovi prijenosa kroz biološke membrane, gradijenti i sile u prijenosu, proteini nosači, proteinski kanali, ionski kanali, kontrola otvaranja i zatvaranja pukotinskog spoja, acetilkolinski receptor, građa Na

+ kanala, građa K

+ kanala, tri tipa

prijenosa putem nosača, ciklus djelovanja Na+/K

+ ATPaze.

BIOLOŠKE MEMBRANE I STANIČNA SIGNALIZACIJA


Različite porodice prijenosnih proteina: prijenosne ATPaze, ABC prijenosni proteini, CFTR u cističnoj fibrozi, MDR - višenamjenski prijenosnik za lijekove, prijenos glukoze; mehanizam prijenosa, asimetričnost razdiobe prijenosnika.

Prijenos signala u stanici i među stanicama: signalni putovi vezani uz cAMP i cGMP, G proteini - molekulske sklopke, Ca

2+ kao unutarstanični glasnik, djelovanje proteinske kinaze C.

Programirana stanična smrt – apoptoza: morfološke karakteristike apoptoznih stanica; testovi vijabilnosti.

Kaspaze: aktivacija i inhibicija kaskade kaspaza; kaspaze i apoptoza; kaspaze kao terapijske mete.

Proteinske kinaze aktivirane mitogenima (MAPK): signalni put MAPK; regulacija aktivacije MAPK; kinaze koje aktiviraju MAPK; fosfataze koje inhibiraju MAPK; MAPK kao terapijske mete.

Bcl-2 proteini: uloga Bcl-2 proteina u preživljavanju stanice; komunikacija između Bcl-2 proteina, MAPK i kaspaza; Bcl-2 proteini kao terapijske mete.

Proteini toplinskoga šoka (Hsp): uloga Hsp proteina u preživljavanju stanice; Hsp proteini kao terapijske mete.


predavanja, seminari


Redovito pohađanje nastave, proučavanje literature i pregledno izlaganje o određenoj temi, aktivno osvrtanje na pregledne prezentacije drugih studenata.




Pisani ispit, pregledna prezentacija određene teme i izbor literaturnih navoda koje je student koristio u pripremanju prezentacije




medija

Lodish, Berk, Matsudaira, Kaiser, Krieger, Scott, Zipursky, Darnell; Molecular Cell Biology. 7. izdanje, 2012.

Gerhard Krauss; Biochemistry of Signal Transduction and Regulation. 4. prošireno i poboljšano izdanje, 2008.


Najnoviji pregledni radovi iz tema kolegija.


Svi ishodi učenja provjeravaju se pisanim ispitom te se dodatno razumijevanje problematike provjerava tijekom seminarske nastave.

2.13. Komentari












2.

2. OPIS PREDMETA


Upoznati primjenu i način međusobne integracije različitih termodinamičkih, spektroskopskih i kinetičkih metoda i tehnika u istraživanju složenijih sustava i procesa metodom koja uključuje stečena znanja, određeni pristup istraživanju i provođenje fizikalno-kemijskih mjerenja na modelnom reakcijskom sustavu.


Uvjet za upis: upisan 5. semestar, položena Fizikalna kemija 2.


Primjena znanja iz područja fizikalne kemije potrebna za definiranje, analiziranje i predlaganje postupaka spektroskopskih, elektrokemijskih, termodinamičkih i kinetičkih metoda i tehnika vezanih uz istraživanje, razvoj i proizvodnju, analizu i kontrolu kakvoće lijekova i u laboratorijskoj dijagnostici.


Nakon položenog kolegija studenti će moći: 1. Navesti napredne spektroskopske, elektrokemijske, termodinamičke i kinetičke metode i tehnike. 2. Objasniti kako se različite metode i tehnike fizikalne kemije mogu međusobno integrirati i primjeniti u istraživanju složenijih sustava i procesa.

3. Postaviti i provesti spektroskopska, termodinamička i kinetička mjerenja. 4. Primjeniti račun u rješavanju fizikalno-kemijskih problema.


PREDAVANJA:

Primjena fizikalno-kemijskih metoda u rješavanju kemijskih, farmaceutskih i biokemijskih problema.

Istraživanja reakcijskih mehanizama i procesa pomoću termodinamičkih, kinetičkih i UV, IR, NMR i ESR spektroskopskih tehnika.

VJEŽBE:

Modelna vježba koja integrira primjenu fizikalnih kemijskih metoda i tehnika u istraživanju interakcije C-vitamina i toksina u otopini i koloidnom sustavu.

Ispitivanje reakcije C-vitamina i toksina u otopini kinetičkim i termodinamičkim metodama pomoću UV, IR, NMR i ESR spektroskopskih metoda.


predavanja, vježbe, mješovito e-učenje, samostalni zadaci


Redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave.


Eksperimentalni rad (1,5); Praktični rad (0,5); Usmeni ispit (0,5)


Prati se rad studenata tijekom nastave; ispit je usmeni.

FIZIKALNE KEMIJSKE METODE U BIOMEDICINSKIM ISTRAŽIVANJIMA





medija


10


4



Ishodi 1-2 provjeravaju se usmenim ispitom, a ishodi 3 i 4 tijekom eksperimentalnog rada (vježbe).

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Lada Rumora

1.2. Suradnici prof. dr. sc. József Petrik; prof. dr. sc. Ana-Marija Domijan; prof. dr. sc. Dubravka Vitali Čepo; doc. dr. sc. Ana Budimir; doc. dr. sc. Erim Bešić






1.8. Očekivani broj studenata na predmetu MBS: 15 – 20 ( + FS: 40 – 45)


2.

2. OPIS PREDMETA


Definirati mehanizme nastanka slobodnih radikala u fiziološkim i patološkim stanjima, identificirati različite skupine antioksidacijskih molekula i opisati načine njihova djelovanja naspram reaktivnih kisikovih i dušikovih vrsta, opisati metode kojima se utvrđuje oksidacijsko-antioksidacijska neravnoteža, izdvojiti antioksidanse koji imaju potencijalnu terapijsku primjenu. Primijeniti stečena znanja i vještine u kolegijima na višim godinama studija farmacije i medicinske biokemije koji u svom programu uključuju oksidacijski stres kao podlogu bolesti, djelovanje lijeka na redukcijski okoliš unutar stanice te uporabu antioksidansa u dijagnostici različitih bolesti i u terapiji bolesnika.


odslušan kolegij Biokemija


Primjena znanja u kliničkoj farmaciji, ljekarničkoj djelatnosti te u laboratorijskoj dijagnostici, pri definiranju, analiziranju i predlaganju postupaka vezanih uz istraživanje, proizvodnju i osiguravanje kvalitete te implementaciju novih laboratorijskih postupaka za otkrivanje i praćenje bolesti i učinka ili djelotvornosti terapije.

Kritičko procjenjivanje znanstvenih saznanja i dostupnih podataka u svrhu rješavanja problema u biokemijskim sustavima, s primjenom u dijagnostici i/ili terapiji bolesnika.


Nakon položenog kolegija student će moći/biti u stanju: 1. Opisati načine nastanka slobodnih radikala uslijed različitih izvanstaničnih i unutarstaničnih poticaja. 2. Identificirati glavne skupine antioksidacijskih molekula i usporediti načine njihova djelovanja. 3. Objasniti važnost održavanja redukcijskog okoliša unutar stanice. 4. Povezati mehanizam djelovanja redoks-osjetljivih transkripcijskih čimbenika s otpornošću stanice na

povećanu koncentraciju oksidansa. 5. Izabrati odgovarajuće metode za određivanje oksidacijskog stresa na staničnoj razini i na razini

organizma kao cjeline. 6. Povezati nastanak oksidacijskog stresa s razvojem tumora. 7. Analizirati važnost prehrane i stila života na antioksidacijski status. 8. Prepoznati važnost antioksidansa i oksidacijski izmijenjenih molekula u dijagnostičkoj i terapijskoj

primjeni



Slobodni radikali i antioksidansi – pregled: djelovanja slobodnih radikala, vrste i učinkovitost antioksidansa, oksidacijski stres.

Kemija slobodnih radikala: nomenklatura slobodnih radikala, načini nastanka slobodnih radikala, mehanizam reakcija slobodnih radikala.

SLOBODNI RADIKALI I ANTIOKSIDANSI U ZDRAVLJU I BOLESTI


Elektronspinska rezonancija: EPR spektroskopija, metoda spinskih zamki, metoda spinskih oznaka.

Dušikov oksid - funkcije i način djelovanja: biosinteza dušikova oksida (NO), signali koje prenosi NO i njegovi učinci na stanice, izoforme sintaze dušikova oksida (NOS).

Polifenolni spojevi – antioksidansi: klasifikacija polifenola, flavonoidi, katehini, resveratrol, metode određivanja antioksidacijske aktivnosti flavonoida.

Utjecaj prehrane na antioksidacijski status organizma: antioksidansi u hrani, komponente hrane s prooksidacijskim učinkom, bioaktivacija antioksidansa iz hrane, mehanizmi djelovanja nutricijskih antioksidansa, karotenoidi, vitamin E, vitamin C.

Oksidacijski stres i karcinogeneza: mehanizmi djelovanja metala (željezo, bakar, krom, kadmij), oksidacijska oštećenja DNA, oksidacijska oštećenja proteina, djelovanja glutationa, mehanizmi djelovanja redoks-osjetljivih transkripcijskih čimbenika.

VJEŽBE:

Elektronspinska rezonancija.


Predavanja, seminari, vježbe, samostalni zadaci


Redovito pohađanje nastave, proučavanje literature i pregledno izlaganje o određenoj temi, aktivno osvrtanje na pregledne prezentacije drugih studenata, aktivno sudjelovanje na vježbama o elektrospinskoj rezonanciji.


Pohađanje nastave (0,2); Eksperimentalni rad (0,5); Pismeni ispit (1,0); Seminarski rad (0,8)





medija

Lushchak V.I., Semchyshyn H.M. (editors): Oxidative Stress - Molecular Mechanisms and Biological Effects. InTech, 2012.

Andreescu S., Maria Hepel M. (editors): Oxidative Stress: Diagnostics, Prevention, and Therapy. American Chemical Society, 2011.

Čvorišćec D., Čepelak I. (urednice): Štrausova medicinska biokemija. Medicinska naklada, 2009.

2.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

Najnoviji pregledni radovi iz tema kolegija.


Svi ishodi učenja provjeravaju se pisanim ispitom te se dodatno razumijevanje problematike provjerava tijekom seminarske nastave.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Sandra Šupraha Goreta; izv. prof. dr. sc. Sanja Dabelić

1.2. Suradnici prof. dr. sc. Jerka Dumić; izv. prof. dr. sc. Olga Gornik









2. OPIS PREDMETA


Ciljevi predmeta su upoznati teorijske osnove, primjenu i ograničenja suvremenih biokemijskih i molekularno-bioloških metoda i postupaka te razumjeti principe suvremenih biokemijskih i molekularno-bioloških postupaka i metoda.


Uvjeti za upis: upisan 5. semestar, položena Biološka kemija i odslušana Biokemija. Ulazne kompetencije: podrazumijeva se da su studenti koji upisuju kolegij Suvremene biokemijske tehnike sposobni:

- primjenjivati znanja iz kemije, biologije i biokemije stečene dosadašnjim srednjoškolskim i akademskim obrazovanjem,

- opisati strukture bioloških molekula /makromolekula i odnos strukture i funkcije, - opisati i objasniti osnovna načela i mehanizme nasljeđivanja.


Primjenjivanje znanja iz biokemijskih i molekularno-bioloških tehnika potrebnog za analiziranje i planiranje postupaka vezanih uz istraživanje i razvoj lijekova.

Procjena i primjena znanstvenih saznanja i dostupnih podataka u svrhu rješavanja problema.


Nakon položenog kolegija student će moći/biti u stanju: 1. Objasniti principe spektroskopskih, kromatografskih, imunokemijskih, elektroforetskih tehnika i metoda za

analizu bioloških makromolekula u kompleksnim biološkim sustavima. 2. Opisati i razlikovati biokemijske tehnike analize i pročišćavanja proteina. 3. Predložiti odgovarajuću tehniku ili slijed tehnika analize u svrhu prikupljanja željenih eksperimentalnih

podataka. 4. Poznavati dosege i ograničenja izabrane bioanalitičke metode za detekciju poremećaja

strukture/lokalizacije/aktivnosti bioloških makromolekula koje dovode do razvoja bolesti ili se koriste za dijagnostiku/ liječenje bolesti.

5. Nabrojati i prepoznati primjenu suvremenih biokemijskih tehnika u medicini, farmaciji i laboratorijskoj medicini. Interpretirati podatke dobivene izabranom bioanalitičkom metodom posebice primjenjivo u dijagnostici, istraživanju i farmaciji.


PREDAVANJA:

Uvodno predavanje; Uvod u kolegij. Tipovi biokemijskih istraživanja. Izvori i priprema biološkog materijala. Kulture stanica i tkiva. Homogenizacija bioloških uzoraka.

Spektroskopske metode; Podjela i principi spektroskopskih metoda. Mehanizam fluorescencije.

SUVREMENE BIOKEMIJSKE TEHNIKE


Fluorescencijske tehnike. Osnovni elementi sustava za mjerenje fluorescencije.

Sedimentacijske tehnike: centrifugiranje i taloženje. Diferencijalno centrifugiranje. Izopikničko centrifugiranje. Zonalno centrifugiranje. Taloženje organskim otapalima. Afinitetno taloženje.

Kromatografske tehnike; Kromatografske metode prema tipu interakcija. Kromatografija na koloni. Tekućinska kromatografija visoke djelotvornosti (HPLC analiza). Plinsko-tekućinska kromatografija. Pročišćavanje i razdvajanje proteina.

Elektroforetske tehnike; Elektroforeza proteina. Elektroforeza nukleinskih kiselina. SDS denaturirajuća elektroforeza u poliakrilamidnom gelu. Izoelektrično fokusiranje. Kapilarna elektroforeza.

Imunokemijske tehnike; Reakcije antigen –protutijelo. Klase protutijela. Poliklonska i monoklonska protutijela.

Izolacija, pročišćavanje i karakterizacija protutijela. Imunoenzimske (ELISA) i imunofluorescentne metode (FIA). Imunohistokemija. Imunodifuzija. Princip i primjena imunoprecipitacije. Obilježavanje protutijela. Imunoblot (Western) analiza.

Suvremene metode analize DNA. Genetička informacija. Tipovi analize DNA; analiza slijeda i analiza genske ekspresije. Tehnike izolacije DNA i RNA. Elektroforeza nukleinskih kiselina. Hibridizacijska tehnika Southern blot. Lančana reakcija polimerazom. Analiza polimorfizama konformacije jednolančane DNA (SSCP analiza). Određivanje slijeda nukleotida u molekuli DNA (sekvenciranje DNA).

Analize DNA u dijagnostici i terapiji. Interpretacija elektroferograma dobivenih automatskim sekvenciranjem. Primjena metoda analize DNA u forenzici.

Principi masene spektrometrije. Primjena masene spektrometrije; primjeri proteinske analize. SEMINARI:

Primjena elektroforetskih metoda. Problemski zadaci vezani uz elektroforetske metode.

Imunokemijske metode i mogućnosti njihove primjene u kvantitativnoj i kvalitativnoj analizi biološkog materijala. Protočna citometrija, princip i primjeri njezine primjene u znanosti, laboratorijskoj dijagnostici i medicini.

Biološki lijekovi. Načini proizvodnje bioloških lijekova. Primjena bioloških lijekova u kliničkoj praksi. Proizvodnja monoklonskih protutijela i primjena u liječenju autoimunih i malignih bolesti.

Primjena interneta i bioinformatike u suvremenoj znanosti. Problemski zadaci vezani uz bioinformatiku i baze podataka primjenljive u biokemiji, farmaciji i medicini.

Proizvodnja i pročišćavanje proteina. Primjena kromatografije u tehnologiji proizvodnje lijekova. Terapijsko praćenje djelotvornosti lijeka. Problemski zadaci vezani uz kromatografske metode.


predavanja, seminari, mješovito e-učenje


Student je obavezan pohađati nastavu iz navedenog predmeta koja se odvija u obliku predavanja i praktične nastave. Student je, za ostvarivanje ECTS bodova te ocjene iz navedenog kolegija, dužan pristupiti pismenom i usmenom ispitu te ga s uspjehom položiti.


Pohađanje nastave (0,5); Pismeni ispit (0,5); Seminarski rad (0,5); Usmeni ispit (1,0)


Studenti se ocjenjuju prema rezultatima postignutima na pismenom (40%) i usmenom ispitu (60%), kojima mogu pristupiti tek nakon odslušanih predavanja. Na završnom ispitu dužni su pokazati znanje iz svih područja koje pokriva program kolegija, na razini vještog upravljanja informacijama te sinteze gradiva.




medija

Berg, JM, Tymoczko, JL, Stryer, L. Biokemija (Školska knjiga, Zagreb, 6. izd., englesko), 2013, ISBN 9789530309289

30 Da

Dabelić S, Šupraha Goreta S, Dumić J.: predavanja i seminari iz kolegija Suvremene biokemijske tehnike, tekuća akademska godina

0


Nelson, DL, Cox, MM. Lehninger Principles of Biochemistry (W. H. Freeman, New York, 4th

ed.), 2004, ISBN-13: 978-0716743392


Cooper, GM, Hausman, RE. Stanica: molekularni pristup (Medicinska naklada, Zagreb, 3. izd.), 2004, ISBN: 953-176-248-1


Ishodi 1-6 provjeravaju se pisanim i usmenim ispitom.

2.13. Komentari


6. SEMESTAR



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Mirna Sučić

1.2. Suradnici prof. dr. sc. Renata Zadro








2.

2. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je stjecanje znanja o patofiziološkim uzrocima poremećaja i bolesti leukocita, eritrocita i trombocita, usvajanje klasifikacija poremećaja i bolesti leukocita, eritrocita i trombocita, opisivanje dijagnostičkih pokazatelja navedenih poremećaja i bolesti te usvajanje povezanosti pojedinih laboratorijskih pokazatelja s patofiziološkom osnovom i kliničkim pokazateljima pojedinih poremećaja i bolesti leukocita, eritrocita i trombocita.


Uvjet za upis: odslušana Hematologija I i Patofiziologija s patologijom.


Primjena temeljnih znanja o stvaranju hematopoetskih stanica i njihovoj citomorfologiji te djelovanju u fiziologiji i patofiziologiji hematološkog sustava pri definiranju, analiziranju i predlaganju postupaka vezanih za otkrivanje i praćenje bolesti i učinka ili djelotvornosti terapije.

Procjena kliničke značajnosti biokemijskih i molekularno-bioloških pokazatelja (prepoznavanje pojedinih parametara kompletne krvne slike i drugih hematoloških laboratorijskih pokazatelja koji su karakteristični za pojedine poremećaje i bolesti leukocita, eritrocita i trombocita) u interpretiranju rezultata laboratorijskih analiza s analitičkog i kliničkog aspekta.


Nakon položenog predmeta student će moći:

Opisati osnovne patofiziološke uzroke poremećaja i bolesti eritrocita, leukocita i trombocita.

Nabrojati klasifikacije poremećaja i bolesti leukocita, eritrocita i trombocita.

Objasniti povezanost patofizioloških poremećaja s kliničkim i laboratorijskim pokazateljima poremećaja i bolesti leukocita, eritrocita i trombocita.

Opisati i prepoznati karakteristične hematološke i druge laboratorijske pokazatelje pojedinih poremećaja i bolesti leukocita, eritrocita i trombocita.


PREDAVANJA:

Patofiziološka podjela anemija. Hemolitičke anemije.

Patofiziološka i podjela anemija prema eritrocitnim indeksima.

Megaloblastična i sideropenična anemija.

Bolesti matične hematopoetske stanice. Hipoprolifacijske anemije. Aplastična anemija. PNH.

Bolesti i poremećaji granulocita.

Bolesti i poremećaji monocita.

Trombocitopenije. Trombocitoze. Trombopatije.

Poremećaji limfocita. Infekciozna mononukleoza.

Imunondeficijencije. AIDS.

Podjela tumora limfoidnih stanica. Maligni limfomi.

Kronična limfocitna leukemija. Amiloidoza. Multipli mijelom.

Podjela tumora mijeloidnih stanica. Kronične mijeloproliferativne bolesti.

HEMATOLOGIJA 2


Podjela tumora mijeloidnih stanica. Mijelodisplazije (MDS).

Akutne leukemije. Transplantacija koštane srži. SEMINARI:

Anemije I-citomorfologija i laboratorijski pokazatelji. Dijagnostički pristup u bolesnika s anemijom.

Anemije II- citomorfologija i laboratorijski pokazatelji. Dijagnostika hemolitičkih anemija.

Citomorfologija leukocitoza. Algoritam hematološke dijagnostike leukocitoze.

Poremećaji limfocita. HIV.

Citomorfologija i imunologija tumora limfoidnih stanica. Protočna citometrija.

Citomorfologija limfoproliferativnih bolesti. Citogenetske i molekularne promjene limfoproliferativnih bolesti.

Citomorfologija i laboratorijski pokazatelji kroničnih mijeloproliferativnih bolesti. Philadelphia kromosom; Jak2 mutacija.

Citomorfologija i laboratorijski pokazatelji mijelodisplazija. Delecija 5q. Citoegentika MDS.

Citokemija i imunodijagnostika akutnih leukemija. Citogenetika i molekularna dijagnostika akutnih leukemija.

VJEŽBE:

Megaloblastična anemija u koštanoj srži. Citomorfolgija megaloblastične i normalne koštane srži.

Sideropenična anemija i megaloblastična anemija: citomorfologija i eritrocitni indeksi.

Hemolitičke anemije: citomorfologija i eritrocitni indeksi.

Citomorfologija poremećaja granulocita.

Citomorfologija infekciozne mononukleoze i plazmocitoma.

Citomorfologija kronične limfocitne leukemije i kronične mijeloične leukemije.

Citomorfologija akutne mijeloične leukemije i akutne limfatične leukemije. Mijelodisplazije.

Citokemija- postupak i analiza kisele i alkalne fosfataze; Ocjena alkalne fosfataze u granulocitima.

Citokemija- postupak i analiza mijeloperoksidaze; Imunocitokemija.

Ponovna citomorfološka analiza svih vježbi- priprema za praktični kolokvij.


Predavanja, seminari, vježbe Sadržaj seminara predmeta označen kurzivom je tema seminarskog rada studenta



Pohađanje nastave (1,5); Kolokviji (1,0); Pismeni ispit (1,5); Seminarski rad (1,0)





medija

Labar B, Hauptmann E i suradnici. Hematologija. Zagreb: Školska knjiga, 2007. 8

Labar B, Hauptmann E, i sur. Hematologija. Zagreb: Školska knjiga 1998. 2



Provjera redovitog pohađanja nastave; aktivno sudjelovanje u seminarima; kolokvij iz programa vježbi; pismeni ispi (test).

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. József Petrik

1.2. Suradnici izv. prof. dr. sc. Nada Vrkić; izv. prof. dr. sc. Zlata Flegar-Meštrić; izv. prof. dr. sc. Dunja Rogić








2.

2. OPIS PREDMETA


Definirati laboratorijske pretrage u različitim biološkim materijalima te čimbenike koji mogu utjecati na ishod rezultata – od uzorka do nalaza tijekom predanalitičke, analitičke i poslijeanalitičke faze. Definirati značenje općih i specifičnih kliničko-biokemijskih pretraga u probiranju, prevenciji, dijagnostici, praćenju i prognozi te uspješnosti liječenja pojedinih organa i organskih sustava.


Upis predmeta: odslušana Opća klinička biokemija i Patofiziologija s patologijom.


Primjena stručnih znanja u postupcima laboratorijske dijagnostike (prepoznavanje predanalitičkih, analitičkih i poslijeanalitičkih čimbenika tijekom određivanja biokemijskih pretraga u serumu, mokraći, cerebrospinalnoj tekućini, zglobnoj tekućini te drugim biološkim materijalima). Primjena analitičkih i kritičkih vještina u razvoju i implementaciji rješenja za praktične probleme laboratorijske dijagnostike (primjena stručnih znanja o laboratorijskim pretragama za probiranje, dijagnozu, praćenje bolesti, učinaka terapije i prognoze kod zloćudnih tumora i druge patologije vezano uz dijagnostiku u specijalnim biološkim materijalima, prepoznavanje laboratorijskih pretraga za ispitivanja pojedinih patoloških stanja, odnosno za klinička ispitivanja lijekova). Kritička procjena i primjena znanstvenih saznanja i dostupnih podataka u svrhu rješavanja problema. Primjenjivanje stručnih znanja i sposobnosti u komunikaciji u zdravstvenom timu.


Nakon položenog kolegija student će moći/biti u stanju: 1. Opisati principe uzimanja i primjene cerebrospinalne tekućine, zglobne tekućine, transudata, eksudata te drugih bioloških materijala za laboratorijsku dijagnostiku s područja specijalne kliničke biokemije. 2. Navesti i objasniti mehanizme koji mogu utjecati na rezultate laboratorijskih pretraga tijekom predanalitičke, analitičke i poslijeanalitičke faze. 3. Povezati principe analitičkih interferencija te bioloških učinaka lijekova i moguće promjene rezultata laboratorijskih pretraga. 4. Objasniti postupak izrade referentnih vrijednosti za različite populacije. 5. Objasniti principe rada analitičkih analizatora, labortatorijskog informacijskog sustava i bolničkog informacijskog sustava. 6. Objasniti laboratorijske pretrage, primjenu analizatora i zdravstvenu skrb uz bolnički krevet. 7. Opisati metode određivanja pojedinih analita u serumu, mokraći i krvi, likvoru, zglobnoj tekućini itd. s područja specijalne kliničke biokemije.


PREDAVANJA I SEMINARI: • Laboratorijska obrada organ specifičnih bioloških materijala (eksudati, transudati, zglobna tekućina,

KLINIČKA BIOKEMIJA ORGANA I ORGANSKIH SUSTAVA 1


cerebrospinalna tekućina, amnijska tekućina, slina i ostale biološke tekućine). • Osmometrija; Dehidracija i hiperhidracija organizma. • Dijagnostička značajnost tumorskih biljega (učestalost malignih tumora, najčešća sijela raka u Hrvatskoj, faze razvoja tumora, kancerogene čimbenike, karakteristike malignih tumorskih stanica, metaboličke promjene u malignim stanicama, podjela malignih tumora prema genezi, klasifikacija tumora, klinička primjena tumorskih biljega, molekularna genetika u onkologiji, dijagnostička osjetljivost testa, dijagnostička specifičnost testa, klinička primjena tumorskih biljega, onkofetalni proteini, ugljikohidratni antigeni, enzimi, hormoni i hormonski receptori, površinski antigeni, genski biljezi, preporuke za upotrebu tumorskih biljega kod specifičnih karcinoma, razine dokaza i snaga preporuka za stupnjevanje tumorskih biljega te tumorske biljege za karcinome: dojke, jajnika, cerviksa, prostate, pluća, jetre, želuca, kolona i za druge tumore). • Učinak hemolize, ikterije i lipemije na rezultate laboratorijskih pretraga. • Uzroci in vivo i in vitro hemolize. • Analitičke interferencije i biološki učinci lijekova na rezultate laboratorijskih pretraga. • Biološke varijacije. • Metode procjene laboratorijskih nalaza. • Kriteriji za odabir referentne osobe; izrada i primjena referentnih vrijednosti za pojedine laboratorijske pretrage; referentni interval za zdravu populaciju. • Tumačenje rezultata laboratorijskih pretraga. • Automatizacija i informatizacija u laboratoriju; Vrste automatizacije. • Biokemijski-, imunokemijski- i hematološki analizatori. • Laboratorijska obrada tijekom intenzivne skrbi. Pretrage uz bolesnika. • Vrste uređaja za pretrage uz bolesnika, vrste pretraga uz bolesnika i područje racionalne dijagnostike.




Metode poučavanja: predavanja, seminarski radovi. Metode ocjenjivanja i provjere ishoda učenja: pismeni ispit, usmeni ispit.


Pohađanje nastave (1,0); Seminarski rad (0,5); Usmeni ispit (1,5); Pismeni ispit (1,0)


Obavezno prisustvovanje na predavanjima i na seminarskoj nastavi, pismeni i usmeni ispit.




medija

Štrausova Medicinska biokemija – Medicinska naklada 2009. Čepelak I. i sur. Medicinsko-biokemijske smjernice, Medicinska naklada, Zagreb 2004.

Power Point prezentacije predavanja i seminarskih tema.


Teitz Textbook of Clinical Chemistry and Molecular Diagnostics, 4th Edition. CA Burtis, ER Ashwood & DE Bruns, Eds. Elsevier Saunders & Co., St. Louis, USA, 2006.


Ishodi 2.3. – 2.5. provjeravaju se kolokvijima te pisanim i usmenim ispitom.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Gordana Maravić Vlahoviček; prof. dr. sc. Gordan Lauc

1.2. Suradnici prof. dr. sc. Jerka Dumić; izv. prof. dr. sc. Sanja Dabelić; doc. dr.sc. Sandra Šupraha Goreta; doc. dr. sc. Olga Gornik; Toma Keser, mag. pharm.








2.

2. OPIS PREDMETA


Stjecanje naprednog znanja o organizaciji i održavanju genoma i kontroli genske ekspresije, razumijevanje procesa unutar staničnog ciklusa i mehanizama kontrole staničnog preživljenja, upoznavanje ustroja međustaničnih interakcija i staničnog signaliziranja, povezivanje poremećaja u genomu i osnovnim staničnim procesima s nastankom raka te usvajanje principa i praktične primjene osnovnih metoda molekularne biologije i genetičkog inženjerstva.


Uvjeti za upis: položen kolegij Biokemija Ulazne kompetencije: podrazumijeva se da su studenti sposobni primjenjivati temeljna znanja iz stanične biologije, mikrobiologije, genetike i biokemije; opisati i razumjeti osnovna načela, teorije i mehanizme staničnih procesa replikacije, transkripcije i translacije


Primjenjivanje temeljnih znanja iz biokemije u laboratorijskoj dijagnostici, pri definiranju, analiziranju i predlaganju postupaka vezanih uz istraživanje, proizvodnju i osiguravanju kvalitete te implementaciju novih laboratorijskih postupaka za otkrivanje i praćenje bolesti i učinka terapije.

Procjenjivanje kliničke značajnosti biokemijskih i molekularno-bioloških pokazatelja, detektiranje varijabilnosti rezultata laboratorijskih analiza.


Nakon položenog kolegija student će moći/biti u stanju: 1. Analizirati i usporediti pojedinosti organizacije genoma različitih organizama, opisati načine održavanja i preslagivanja genoma te načine analize cjelokupnih genoma, proteoma i transkriptoma. 2. Objasniti povezanost mehanizama nastanka i popravka oštećenja DNA sa staničnom smrću i preživljenjem. 3. Opisati različite razine regulacije genske ekspresije, navesti svrhu i primjere molekularne analize genske ekspresije te načine modulacije genske ekspresije u eksperimentalnim uvjetima. 4. Objasniti molekularnu strukturu izvanstaničnog matriksa i načine međustaničnih interakcija. 5. Opisati temeljne principe staničnog signaliziranja, s posebnim naglaskom na prijenos i umnažanje signala i postizanje specifičnosti te navesti primjere integracije signalnih putova. 6. Povezati utjecaj izvanstaničnih signala s molekularnim mehanizmima kontrole i regulacije stanične diobe i staničnog ciklusa. 7. Objasniti kako stanični defekti na različitim razinama mijenjaju svojstva normalnih stanica i dovode do stvaranja stanica raka. 8. Navesti primjere i razlikovati primjene genske analize i genetičkog inženjerstva u znanstvenim istraživanjima, dijagnostici i liječenju bolesti te razvoju lijekova. 9. Napraviti i interpretirati ishode jednostavnih pokusa koji uključuju uporabu osnovnih metoda molekularne biologije, uključujući metode genske analize i metode rekombinantne DNA.

MOLEKULARNA BIOLOGIJA S GENETIČKIM INŽENJERSTVOM



PREDAVANJA: • Uvodno predavanje – molekularna biologija u stvaranju novih lijekova: Molekularna biologija kao temelj biomedicinskih znanosti; Važnost molekularne biologije i genetičkog inženjerstva za farmaciju. Razumijevanje procesa na molekularnoj razini kao preduvjet za liječenje i dijagnostiku. HIV i AIDS. Uloga virusa u nastanku raka. Viroidi. Prioni. Rekombinantni proteini kao lijekovi. • Metode molekularne biologije: Tipovi analize DNA: analiza nukleotidnog slijeda i analiza genske ekspresije. Hibridizacija. Southern blot. Northern blot. Lančana reakcija polimeraze (PCR). Multipleks PCR. Lančana reakcija polimeraze u stvarnom vremenu (real-time PCR). Polimorfizam konformacije jednolančane DNA (SSCP). Određivanje slijeda nukleotida u molekuli DNA. DNA mikročip tehnologija. • Kloniranje gena i proizvodnja rekombinantnih proteina: Osnovni princip kloniranja. Enzimi za molekularno kloniranje. Restrikcijske endonukleaze, polimeraze, DNA-ligaza. Stanice domaćina: E. coli, kvasci, biljne stanice, životinjske stanice. Selekcijski biljezi. Tipovi vektora. Plazmidni vektori. α-komplementacija. Bakteriofagi kao vektori. Hibridni vektori. Shuttle vektori. Ekspresijski sustavi. Stanice domaćina i ekspresijski vektori. Fuzijski proteini i afinitetne oznake. Faktori koji utječu na ekspresiju proteina. Ekspresijski sustav T7. • Transgenične biljke i životinje: Definicija pojmova: transgen, transgenični organizam, genetički modificirani organizam. Stvaranje transgenične biljke. Plazmid Ti. Biljke otporne na insekte, herbicide, viruse. Jestive vakcine. Zlatna riža. Prednosti i nedostaci transgeničnih biljaka. Stvaranje transgeničnih životinja. Načini uvođenja transgena. Integracija transgena u genom. Transgenične životinje kao modeli bolesti. Primjeri transgeničnih životinja. • Organizacija i redoslijedi staničnih genoma: Sekvenciranje čitavih genoma. Kodirajuća i nekodirajuća DNA. Ponavljajući sljedovi. SINE, LINE, retrotranspozoni, pseudogeni. Usporedba genoma različitih organizama. • Održavanje i preslagivanje genoma:Održavanje integriteta genoma popravkom DNA. Izravni obrat oštećenja DNA. Popravak izrezivanjem. Translezijska sinteza DNA. Popravak dvolančanih lomova. Homologna rekombinacija: modeli i enzimi. Preslagivanje DNA. Mjesno-specifična rekombinacija. Transpozicija poredovana DNA i RNA intermedijarima. Amplifikacija gena. Preslagivanje imunoglobulinskih gena. • Regulacija genske ekspresije (epigenetika i male RNA): Diferencijalna genska ekspresija u različitim tkivima. Nuklearni receptori. Eukariotski promotori i transkripcijski faktori. Modeliranje kromatina. Epigenetika. Male RNA. • Funkcijska genomika, bioinformatika i sistemska biologija: Što je bioinformatika. Biološki sljedovi. Biološke baze podataka. Primarne i sekundarne baze podataka. Literaturne baze podataka. Usporedba sljedova po sličnosti. Višestruko sravnjenje. Evolucijska analiza. Modeliranje strukture. Funkcijska genomika: predviđanje osobina i funkcije genskog produkta. Varijacije među pojedincima i genomska medicina. • Stanična komunikacija i prilagodba: posttranslacijske modifikacije u regulaciji staničnih procesa: Glikozilacija. Izvori raznolikosti oligosaharidnih struktura. Glikozil-transferaze. Oligosaharidne strukture i krvne grupe. O- i N-glikozidna veza. Sinteza oligosaharidne preteče u endoplazmatskom retikulu. Sinteza glikoproteina u Golgijevom aparatu. Kontrola smatanja glikoproteina: kalneksin i kalretikulin. Kongenitalni poremećaji glikozilacije. Vezanje N-acetilglukozamina kao regulatorna modifikacija. Lektini i uloga u međustaničnim interakcijama: oplodnja, upala, interakcija s virusima i bakterijama. • Stanična membrana, izvanstanični matriks i međustanične reakcije: Uloga stanične membrane u održavanju homeostaze. Poremećaji – cistična fibroza, hiperkolesterolemija. Strukturni proteini, polisaharidi i adhezijski proteini matriksa. Interakcije stanice i matriksa. Adhezijski spojevi, čvrsti pojevi, Tijesni spojevi i plazmodezme. Bolesti tijesnih spojeva. • Stanična komunikacija i prilagodba: stanično signaliziranje: Signalne molekule i njihovi receptori. Steroidni hormoni. NO i CO. Neurotransmitori. Peptidni hormoni i faktori rasta. Eikozanoidi. Biljni hormoni. Receptori povezani s Gproteinima. Receptorske protein-tirozin-kinaze. Receptori za citokine i nereceptorske protein-tirozin-kinaze. Receptori povezani s drugim enzimskim aktivnostima. Putevi unutarstaničnog prijenosa signala. Drugi glasnici i fosforilacija proteina. Put cGMP i uloga u procesu vida. Unos kalcija. Prevođenje električnog signala u kemijski. Mišićna kontrakcija. Regulacija staničnog rasta i proliferacije – Ras, Raf, MAP-kinaza. Signalni putevi u upalnom odgovoru. Prijenos signala i citoskelet. Signaliziranje u razvoju i diferencijaciji. • Stanični ciklus: Dijelovi staničnog ciklusa. Kontrolne točke. Popravak DNA. Ciklini i drugi proteini koji sudjeluju u regulaciji staničnog ciklusa. P53, MPF. Mitoza. Molekularni mehanizmi mitoze. Mejoza. • Stanična smrt i stanična obnova:Programirana stanična smrt. Kaspaze. Regulatori apoptoze. Regulacija programirane stanične smrti. Matične stanice i održavanje odraslih tkiva. Medicinska primjena odraslih matičnih stanica. Embrionalne matične stanice, terapijsko kloniranje, inducirane pluripotentne matične stanice. • Rak: Nastanak i uzroci raka. Vrste raka. Klasifikacija tumora. Stupnjevi razvoja tumora. Svojstva stanica raka. Transformacija stanica u kulturi. Uloga virusa u nastanku raka. Onkogeni i protoonkogeni. Tumor-supresorski


geni. Primjena molekularne biologije u sprječavanju i liječenju raka. • Genska terapija: Genska terapija in vivo i ex vivo. Metode unosa terapeutske DNA. DNA-vakcina za malariju. Genska terapija mišićne distrofije. Liposomi i genska terapija cistične fibroze. Virusi kao vektori za gensku terapiju. Primjeri retrovirusne genske terapije. Adenovirusna genska terapija. Geni ubojice. Genska terapija u kombinaciji s terapijom matičnim stanicama. Tkivno inženjerstvo. SEMINARI: • Uvodni seminar u vježbe: upoznavanje sa sadržajem i izvođenjem pojedinih vježbi. • Primjena metoda genske analize: DNA otisak prsta. Identifikacija ljudi analizom polimorfizma umnoženih fragmenata (AMFP). CODIS lokusi. Utvrđivanje očinstva. Identifikacija žrtava domovinskog rata. Prenatalna dijagnostika. Obilježavanje molekule DNA. Problemski zadaci. • Uzgoj mikrobnih i staničnih kultura: Mikrobne kulture. Vrste medija. Krivulja rasta bakterijskih stanica. Rast u fermentoru. Virusni domaćini. Litički i lizogeni ciklus bakteriofaga. Kulture animalnih stanica. Primarne kulture. Stanične linije. Uvjeti rasta i vrste medija. Načini sterilizacije. Zadaci. • Metode unosa DNA u stanice domaćina: Transformacija bakterija. Transformacija kvasca. Transfekcija animalnih stanica. Elektroporacija. Zadaci (određivanje generacijskog vremena, učinkovitost transformacije) i problemski zadaci. • Umjetni kromosomi i genske knjižnice: Umjetni kromosomi: PAC, PAC, YAC. Genske knjižnice: genomske knjižnice, cDNA knjižnice, ekspresijske knjižnice. Pretraživanje genskih knjižnica. Hodanje uzduž kromosoma (chromosome walking). Zadaci (veličina genske knjižnice) i problemski zadaci. Umjetni kromosomi i genske knjižnice: Umjetni kromosomi: PAC, PAC, YAC. Genske knjižnice: genomske knjižnice, cDNA knjižnice, ekspresijske knjižnice. Pretraživanje genskih knjižnica. Hodanje uzduž kromosoma (chromosome walking). Zadaci (veličina genske knjižnice) i problemski zadaci. • Mutageneza i strategije kloniranja: Nasumična i ciljana mutageneza. PCR mutageneza. Inaktivacija gena. Linkeri i adaptori. Usmjereno kloniranje. Serijsko kloniranje. Geni reporteri. Kvaščev sustav dvaju hibrida. Analiza važnih genskih regija. Problemski zadaci. • Primjena genetičkog inženjerstva u biomedicini i industriji: Proizvodnja komercijalnih produkata pomoću rekombinantnih mikroorganizama. Sinteza indiga. Proizvodnja bioloških terapeutika. Ekspresija proteina u kvascu (Saccharomyces cerevisiae, Pichia pastoris). Bakulovirusni sustav. Ekspresija proteina u kulturi stanica sisavaca. Interferon, hormon rasta, inzulin, enzimi, monoklonska protutijela, nukleinske kiseline, vakcine. Problemski zadaci. • Pregled obrađenih poglavlja kolegija Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom – razjašnjavanje pojedinih zadataka/pojmova na temelju studentskih upita. VJEŽBE: • Imunokemijsko određivanje hCG u mokraći (Test trudnoće) - ELISA, dot-blot. • PCR kao dijagnostička metoda; Određivanje slijeda nukleotida u molekuli DNA (Sekvenciranje DNA) • Izolacija genomske DNA iz bakterije E. coli i razgradnja restrikcijskim enzimima; Amesov test • Stanične kulture, izolacija genomske DNA iz animalnih stanica, apoptoza; Kloniranje gena u plazmidni vektor (1. dio) • Kloniranje gena u plazmidni vektor (2. dio); Proizvodnja rekombinantnog proteina • Biološke baze podataka: Pretraživanje bioloških baza podataka, pretraživanje znanstvene literature, izrada restrikcijske mape.


Predavanja, seminari, vježbe, mješovito e-učenje, laboratorij


Redovito pohađanje nastave, postizanje minimalne razine znanja za pristup laboratorijskim vježbama prema nastavnom tekstu (G. Maravić Vlahoviček i sur. – Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom – Praktikum), ispunjeni radni listovi za laboratorijske vježbe, uspješno položeni pisani i usmeni ispit


Pohađanje nastave (1,5); Eksmeprimentalni rad (1,0); Kolokvij (0,5); Pismeni ispit (1,0); Usmeni ispit (2,0)


Usmeni kolokviji prije početka laboratorijskih vježbi kojima se omogućava pristup vježbama; završni ispit koji se sastoji od pisanog ispita koji uključuje pitanja s višestrukim izborom odgovora i problemske zadatke (polaganje pismenog ispita uvjet je za pristup usmenom ispitu, 30%) i usmenog ispita (70%). Na završnom ispitu od studenata se zahtijeva da pokažu integrirano znanje iz svih tema obrađenih u kolegiju uz povezivanje i sintezu na primjerima.





medija

G. Maravić Vlahoviček i sur. – Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom – Praktikum, Farmaceutskobiokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2010., ISBN 978-953-6256-59-4.

Geoffrey M. Cooper, Robert E. Hausman – Stanica: Molekularni pristup, 5. Izdanje; Medicinska naklada, Zagreb, 2010.

Desmond N. T. Nicholl – An introduction to genetic engineering, 3rd edition, Cambridge University Press, 2008.

Maravić Vlahoviček, Lauc: predavanja iz kolegija Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom, tekuća akademska godina


Bruce Alberts, Alexander Johnson, Julian Lewis, Martin Raff: Molecular Biology of the Cell, 5th edition, Garland Science, 2007. ili novija izdanja James D. Watson, Richard M. Myers, Amy A. Caudy, Jan A. Witkowski: Recombinant DNA: Genes and Genomes - A Short Course, 3rd Edition, W. H. Freeman, 2006. ili novija izdanja Sandy B. Primrose, Richard M. Twyman, Robert W. Old: Principles of gene manipulation, 6th edition, Wiley-Blackwell, 2006. ili novija izdanja


Ishodi 1-8 provjeravaju se pisanim i usmenim ispitom, ishod 9 provjerava se tijekom vježbi i kolokvijem

2.13. Komentari

e-učenje – ne ulazi u norma sate, ali se koristi u nastavi i sadrži poveznice na različite stranice, video i audio materijale i sl.



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Jerka Dumić; izv. prof. dr. sc. Olga Gornik

1.2. Suradnici prof. dr. sc. Gordan Lauc; izv. prof. dr. sc. Sanja Dabelić; izv. prof. dr. sc. Gordana Maravić Vlahoviček; doc. dr. sc. Sandra Šupraha Goreta; dr. sc. Toma Keser








dodatna mogućnost e-učenja prema osobnom izboru studenta u obliku praćenja nastavnih materijala te problemskih zadataka za vježbu (sustav Merlin)

2. OPIS PREDMETA


Student će upoznati teorijske osnove, prednosti i nedostatke analitičkih metoda i postupaka te njihovu primjenu u biomedicini.


Uvjet za upis predmeta su položeni ispiti iz kolegija Analitička kemija II i Biokemija.


Rješavanje problema i donošenje odluka: pokazuje opažajne, analitičke i kritičke vještine u razvoju i implementaciji rješenja za praktične probleme laboratorijske dijagnostike.

Tehničke vještine: optimira, validira i izvodi laboratorijske analize u različitim područjima zdravstvene skrbi, procjenjuje nove i unapređuje postojeće analitičke metode, provodi postupke kalibracije i sljedivosti, evaluacije metoda i opreme te svih oblika kontrole kvalitete rada primjenjujući pravila dobre laboratorijske prakse, kao i relevantne europske i ISO direktive.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:

Objasniti princip izvedbe određene analitičke metode

Definirati mogućnosti i ograničenja pojedine analitičke metode

Odabrati analitičku metodu prikladnu za analizu određenog biološkog uzorka s obzirom na informacije koje je o njemu potrebno sakupiti

Dizajnirati provođenje analize biokemijskom metodom (priprema uzorka, odabir standardnog uzorka, zahtjev za čistoćom reagensa i sl.)

Provesti analizu biološkog uzorka suvremenom biokemijskom metodom Interpretirati rezultate analize biološkog uzorka


Predavanja:

Izvori i priprema biološkog materijala. Kulture stanica i tkiva. Sedimentacijske metode.

Elektroforetske metode (elektorforeza, kapilarna elektroforeza, 2D elektroforeza, izoelektrično fokusiranje, izotakoforeza)

Imunokemijske metode

Metode analize čestica (protočna citometrija)

Spektroskopske metode (spektrofotometrija, luminiscencijske metode (fluorescencija, kemiluminiscencija, u vremenu odgođena (eng. time-resolved) fluorescencija, fluorescencijska polarizacija), atomska apsorpcijska spektroskopija, plamena emisijska spektroskopija, infracrvena spektroskopija

Kromatografske metode i napredne separacijske tehnike

Masena spektroskopija

ANALITIČKA BIOKEMIJA


Principi i primjena radioizotopnih metoda. Napredne enzimske tehnike. Mikrokalorimetrija.

Kristalografske metode. Rezonancija površinskih plazmona (Surface plasmon resonance, SPR). Nuklearna magnetska rezonancija (NMR). Elektonska paramagnetska rezonancija (EPR) . Cirkularni dikroizam

Određivanje primarne strukture makromolekula

Suvremene metode analize nukleinskih kiselina

Mikročip tehnologije. Nanotehnologije. Biosenzori. Molekularno modeliranje. Bioinformatička analiza.

Racionalni pristup planiranja i osmišljavanja pokusa. Analiza primjene pojedinih metoda u odabranoj primarnoj znanstvenoj literaturi. Analiza i prezentacija rezultata.

Vježbe:

Stanične kulture. Određivanje koncentracije proteina. SDS-poliakrilamidna gel elektroforeza. Western blot I

Western blot II. Protočna citometrija

HPLC. MS.

Analiza konformacije jl DNA I (izolacija DNA, PCR)

Analiza konformacije jl DNA II (SSCP)

Analiza genske ekspresije I (izolacija RNA, određivanje konc. i čistoće RNA, reverzna transkripcija) Analiza genske ekspresije II (qPCR)


Predavanja, seminari, radionice, vježbe, mješovito e-učenje, samostalni zadaci, multimedija i mreža


Student je obavezan pohađati nastavu iz navedenog predmeta koja se odvija u obliku predavanja i praktične nastave. Na nastavu je dužan dolaziti na vrijeme predviđeno rasporedom. Student je obavezan na praktičnu nastavu dolaziti pripremljen za izvođenje nastave, na način da je proučio opis i protokol studentske vježbe naveden u skripti Biokemijski praktikum II. - Analitička i preparativna biokemija. Na praktičnu nastavu student je obavezan doći u primjerenoj zaštitnoj odjeći (zakopčana zaštitna kuta s dugim rukavima, zatvorena obuća). Student je, za ostvarivanje ECTS bodova te ocjene iz navedenog kolegija, dužan pristupiti pismenom i usmenom ispitu te ga s uspjehom položiti.




Studenti se ocjenjuju prema rezultatima postignutima na pismenom (30%) i usmenom (70%) ispitu, kojima mogu pristupiti tek nakon odslušanih predavanja te uredno odrađene praktične nastave. Na završnom ispitu dužni su pokazati znanje iz svih područja koje pokriva program kolegija, na razini vještog upravljanja informacijama te sinteze gradiva.




medija

J. Dumić i sur. Analitička biokemija Powerpoint prezentacije (u sklopu e-učenja) DA

V. A. Gault i N. H. McClenaghan Understanding Bioanalytical Chemistry: Principles and Applications (2009) Wiley-Blackwell 1st ed. ISBN: 978-0-470-02906-0

NE

J.Dumić i sur. Biokemijski praktikum II. - Analitička i preparativna biokemija. Scripta biocemica (2008) Farmaceutsko - biokemijski fakultet, Zagreb, ISBN 953-6256-46-0

DA



Ishodi 1-4 provjeravaju se pisanim i usmenim ispitom, a ishodi 5 i tijekom praktične nastave.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Jerka Dumić

1.2. Suradnici








razina 2. e-učenje – ne ulazi u norma sate, ali se koristi u nastavi i sadrži problemske zadatke s rješenjima, poveznice na različite stranice, video i audio materijale i sl.

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studenta s temeljnim znanjima stanične i molekularne imunologije, mehanizmima nastanka bolesti vezanih za imunosni sustav (imunodeficijencije, hipersenzitivnosi, autoimunosti), principima i primjenom imunokemijskih testova u dijagnostici te testiranja imunosnih funkcija i primjenom imunoterapije.


Uvjet za upis predmeta: odslušana Patofiziologija s patologijom .


Primjena temeljnih znanja iz imunologije i imunopatologije u laboratorijskoj dijagnostici, pri definiranju, analiziranju i predlaganju postupaka vezanih uz istraživanje, proizvodnju i osiguravanju kvalitete te implementaciju novih laboratorijskih postupaka za otkrivanje i praćenje bolesti i učinka terapije.


Nakon položenog predmeta student će moći: 1. Prepoznati komponente imunsnog sustava; 2. Opisati staničnu osnovu normalnog razvoja urođene i stečene imunosti te identificirati ishode poremećenog

razvoja i deficijencija; 3. Usporediti mehanizme aktivacije urođene i stečene imunosti te objasniti kako ishodi urođene imunosti

aktiviraju stečenu imunost; 4. Opisati kako urođena i stečena imunost suzbijaju bakterijske, gljivične i virusne infekcije kao i posljedice

neučinkovitosti suzbijanja; 5. Opisati mehanizme i ishode regulacije imunosnog sustava; 6. Prepoznati ključne mehanizme koji dovode do razvoja imunoloških poremećaja (hipersenzitivnost,

autoimunost, imunodeficijencije) te i principe za terapijsku modulaciju imunosnog sustava; 7. Opisati temeljne imunološke principe koji su osnova terapijskih pristupa uključujući bioterapeutike; 8. Objasniti principe imunokemijskih testova te testova imunosnih funkcija; 9. Prepoznati prednosti i nedostatke novih imunodijagnostičkih pristupa kao i njihovu racionalnu primjenu.


PREDAVANJA:

Pregled komponenti i reakcija imunosnog sustava. (2)

Imunobiologija: Komponente imunosnog sustava – stanice, tkiva i organi. (2)

Imunobiologija: Komponente imunosnog sustava – komplement i protutijela. (2)

Imunobiologija: Molekule MHC klase, T stanični receptori, citokini i kemokini. (2)

Imunobiologija: Urođena imunost. (2)

Imunobiologija: Stečena imunost. (2)

Regulacija imunosnog sustava: Središnja i periferna tolerancija. (2)

Regulacija imunosnog sustava: Homeostaza imunosnog sustava. (2)

Imunopatologija: Imunosni odgovor naspram virusnih, bakterijskih i gljivičnih infekcija. (2)

IMUNOLOGIJA


Imunopatologija: Imunosni odgovor naspram protozoa i helminata. (2)

Imunopatologija: Hipersenzitivnost i autoimunost. (2)

Imunopatologija: Imunodeficijencije; Imunosni sustav i rak. (2)

Imunoterapija: Alogena transplantacija. (2)

Imunoterapija: Imunomodulacija – Napredne imunoterapije; Vakcinacija. (2)

Imunokemija i testiranja različitih imunosnih funkcija. (2) SEMINARI:

Komponente imunosnog sustava; Urođena i stečena imunost. (3)

Komunikacija i signalizacija između komponenti imunosnog sustava. (3)

Dijagnostika: HIV, influenza, HPV, tuberkuloza, sepsa. (2)

Dijagnostika: kandidijaze, malarija, laišmanijaze, tripanosomoze. (2)

Dijagnostika: Alergije i autoimunsne bolesti. (2)

Imunoterapija. (3)


Predavanja, seminari, mješovito e-učenje*, samostalni zadaci * e-učenje – ne ulazi u norma sate, ali se koristi u nastavi i sadrži problemske zadatke s rješenjima, poveznice na različite stranice, video i audio materijale i sl.


Student je obavezan pohađati nastavu koja se odvija u obliku predavanja i seminara. Za ostvarivanje ECTS bodova te dobivanje ocjene iz navedenog kolegija, student je dužan pristupiti pismenom i usmenom ispitu te ga s uspjehom položiti.




Studenti se ocjenjuju prema aktivnosti tijekom seminara, rezultatima postignutima na pismenom i usmenom ispitu, kojima mogu pristupiti tek nakon odslušanih predavanja i seminara. Na završnom ispitu dužni su pokazati znanje iz svih područja koje pokriva program kolegija, na razini vještog upravljanja informacijama te sinteze gradiva.




medija

J. Dumić Imunologija Powerpoint prezentacije (u sklopu e-učenja) Merlin

Andreis I, Batinić D, Čulo F, Grčević D, Marušić M, Taradi M, Višnjić D. Imunologija (7. izdanje), Medicinska naklada, Zagreb, 2010

Male D., Brostoff J., Roth D.B., Roitt I. Immunology (7th

ed.), 2006


Abbas, AK, Lichtman, AH, Pillai, S. Cellular and Molecular Immunology (7th

ed.), 2011


Ishodi učenja provjeravaju se pisanim i usmenim ispitom.

2.13. Komentari




1.2. Suradnici








-

2. OPIS PREDMETA


Upoznavanje s organizacijom rada i ustrojem medicinsko biokemijskog laboratorija.


Uvjet za upis: odslušana Opća klinička biokemija.


Primjenjivanje stručnih znanja i sposobnosti u izradi laboratorijskih pretraga u području opće kliničke biokemije u medicinsko-biokemijskom laboratoriju Doma zdravlja i Kliničkog bolničkog centra.


Nakon odrađene Stručne prakse 1 student će biti u stanju: 1. Služiti se stručnom literaturom; 2. Opisati način rada u medicinsko biokemijskom laboratoriju primarne zdravstvene zaštite; 3. Opisati način rada u medicinsko biokemijskom laboratoriju Kliničkog bolničkog centra; 4. Opisati princip određivanja pojedinih analita u medicinsko biokemijskom laboratoriju.


• Upoznavanje s radom u medicinsko biokemijskom laboratoriju primarne zdravstvene zaštite. • Upoznavanje s organizacijom rada u medicinsko biokemijskom laboratoriju u Kliničkom bolničkom centru. • Upoznavanje s metodama za određivanje raznih metabolita i supstrata, elektrolita, elemenata u tragovima, proteina,lipida te kvalitativnom analizom mokraće. • Usporedba rezultata s referentnim intervalima.


Terenska nastava


Praktični rad u medicinsko biokemijskom laboratoriju pod nadzorom mentora-magistra medicinske biokemije i izrada izvješća o obavljenoj stručnoj praksi.


Referat (1,0); Praktični rad (1,0)


Tijekom odvijanja stručne prakse, student je obvezan voditi dnevnik na temelju kojega, po obavljenoj praksi, sastavlja IZVJEŠĆE O PROVEDENOJ STRUČNOJ PRAKSI koje potom odobrava mentor-magistar medicinske biokemije, a provjerava voditelj stručne prakse. Temeljem odrađenog praktičnog dijela kolegija i pozitivno ocijenjenog izvješća, studentu se priznaje kolegij i dodjeljuju ECTS bodovi (status položen).




medija

Štrausova medicinska biokemija, Medicinska naklada, 2009.


STRUČNA PRAKSA 1


Studentima je dostupna ostala stručna literatura u nastavnim bazama.


Ishodi 1-4 koji se stječu tijekom terenske nastave pod vodstvom mentora-magistra medicinske biokemije opisuju.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Mario Gabričević

1.2. Suradnici doc. dr. sc. Tin Weitner








2. OPIS PREDMETA


Uspostaviti temelje za razumijevanje funkcije i strukture metaloproteina u živom organizmu.


Uvjet za upis: upisan 6. semestar, položena Biokemija.


Kritička procjena i primjena znanstvenih saznanja i dostupnih podataka (vezanih uz ulogu i djelovanje metaloproteina u biokemiji organizma) u svrhu rješavanja praktičnih problema vezanih uz istraživanje i razvoj, te primjenu lijekova.


Nakon odslušanog i položenog kolegija student će moći: 1. Nabrojati osnovne podjele metaloproteina; 2. Opisati načine vezanja metalnog iona u proteinima i djelovanje metaloproteina; 3. Nabrojati metode istraživanja; 4. Objasniti reaktivnost i funkciju metaloproteina.


PREDAVANJA I SEMINARI: • Uvod u metaloproteine: vrste, podjela, funkcija • Metode istraživanja: fluorescencijska spektroskopija, CD-ORD spektroskopija, ciklička voltametrija. • Metaloproteini željeza (hemsko i ne-hemsko željezo), bakra, cinka, kalcija, mangana, vanadija, kroma, kobalta. VJEŽBE: • Reakcija metaloproteina transferina sa Fe(III) ioni


Predavanja, seminari, vježbe



Pismeni ispit (0,5); Seminarski rad (0,5); Usmeni ispit (1,0)





I.Bertini, A. Siegel, H. Siegel: Handbook on Metalloproteins, Marcell Decker Inc. NY, Basel, 2001.

0


METALOPROTEINI – STRUKTURA I MEHANIZAM



Ishodi seprovjeravaju tijekom seminarske nastave (izlaganje seminara) te vježbi u laboratoriju.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta dr. sc. Jasna Jablan

1.2. Suradnici








2.

2. OPIS PREDMETA


Student će upozna primjenu zičko-kemijskih principa u postupcima instrumentalne kemijske analize, razumjet će temeljne principe nekih instrumentalnih tehnika u kvan ta vnoj analizi, znat će analizira kompleksne uzorke s obzirom na sadržaj anorganskih ili organskih analita.


Uvjet za upis: upisan 6. semestar, položena Anali čka kemija 2. Razumijevanje principa i osnova izvođenja postupaka kvantitativne kemijske analize.


• Primjena anali čkih vješ na u razvoju i implementaciji rješenja prak čnih problema kod realnih uzoraka (informiranje i savjetovanje korisnika/naručitelja analize o izboru anali čkog postupka i postupka odjeljivanja).• Odabir i primjena instrumentalnih anali čkih metoda u procesu proizvodnje i kontrole kvalitete lijekova, dodataka prehrani i bioloških uzoraka.


Nakon položenog kolegija student će moći: 1. Opisa zičke principe nekih instrumentalnih metoda analize. 2. Primijeni validirani anali čki postupak. 3. Prepoznati i primijeniti svrsishodni postupak u analizi realnog kompleksnog uzorka. 4. Objasni izbor postupka analize te informira i savjetova korisnika/naručitelja analize.


PREDAVANJA:

UV-Vis molekulska spektrofotometrija i spektro uorimetrija, teorijska načela i anali čko značenje.

Atomsko-apsorpcijska spektroskopija - plamene tehnike: atomsko-apsorpcijska i atomsko-emisijska spektroskopija, neplamene tehnike, teorijska načela i anali čko značenje.

Termoanali čke metode: uvod, termogravimetrijska analiza, diferencijalna pretražna kalorimetrija.

Kromatografske metode (TLC, HPLC)

Rendgenska fluorescentna analiza (EDXRF, TXRF); validacija analitičkih postupaka VJEŽBE:

Spektrofotometrijsko određivanje Fe(II) s 1,10-fenantrolinom u vodenoj otopini i u uzorku sirupa.

Određivanje cinka u humanom serumu ili urinu plamenom atomsko-apsorpcijskom spektroskopijom.

Određivanje sadržaja lorazepama u uzorku, određivanje onečišćenja u uzorku i procjena kristaliničnos uzorka diferencijalnom pretražnom kalorimetrijom.

Određivanje malondialdehida u biološkim uzorcima tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti (HPLC).

Validacija metode


predavanja, vježbe

ODABRANE METODE INSTRUMENTALNE ANALIZE






pismeni ispit, seminarski rad




medija

S. Luterotti, D. Bicanic: Odabrane teme iz bioanalitike, 4. izdanje, Zagreb 2013. web

D. C. Harris: Quantitative Chemical Analysis, 8. izd, W. H. Freeman and Co., New York 2010.

web


R. Kellner, J.-M. Mermet, M. Otto i H. M. Widmer (ur.): Analytical Chemistry, Wiley-VCH, Weinheim 1998. F. W. Fifield i D. Kealey: Principles and Practice of Analytical Chemistry, 5. izd., Blackwell Science, Oxford 2000. D. A. Skoog, D. M. West i F. J. Holler: snove anali čke kemije, 6. izd. engl., 1. izd. hrv., Školska knjiga, Zagreb 1999.


Ishodi 1-4 provjeravaju se pismeni ispitom.

2.13.Komentari



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Olga Kronja; prof. dr. sc. Valerije Vrček; doc. dr. sc. Sandra Jurić; doc. dr. sc. Bernard Denegri

1.2. Suradnici dr. sc. Mirela Matić; Marijan Marijan, mag. chem.








2.

2. OPIS PREDMETA


Osposobiti studenta da opiše temeljne postavke osnovnih spektroskopskih metoda (NMR, IR i UV-VIS) i da ih samostalno primijeni u proceduri identifikacije organskih spojeva, posebice lijekova.


Uvjet za upis: upisan 6. semestar, položena Organska kemija.


Definiranje, analiziranje i predlaganje postupaka vezanih uz istraživanje, proizvodnju i osiguravanju kvalitete te implementaciju novih laboratorijskih postupaka za otkrivanje i praćenje bolesti i učinka ili djelotvornosti terapije.


Nakon položenog kolegija student će moći: 1. Razlikovati osnovne vrste spektroskopskih metoda; 2. Povezati podatke iz IR i UV-VIS spektara sa strukturnim svojstvima molekule; 3. Predložiti moguće strukture organskog spoja na temelju 1H i 13C NMR spektara; 4. Objasniti mehanizam interakcije elektromagnetskog zračenja sa strukturom tvari; 5. Samostalno prikazati i interpretirati eksperimentalne podatke i njihovo značenje.


PREDAVANJA I SEMINARI: • Osnove spektroskopskih metoda. • Opis različitih interakcija elektromagnetskog zračenja sa strukturom tvari. • Primjena NMR spektroskopije u identifikaciji organskih spojeva. • Asignacija

1H i

13C NMR spektara.

• Simuliranje spektara na temelju zadane strukture organskog spoja; elektronski i vibracijski spektri. • Priprema uzorka i instrumenta za snimanje NMR spektara. VJEŽBE: • Identifikacija org. spoja

1H i

13C NMR- spektroskopijom, Kvantitativno određivanje udjela tražene

komponente.


Predavanja, vježbe, laboratorij


Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na spektroskopskim vježbama, samostalna izrada izvještaja na temelju odrađenih vježbi, proučavanje zadane literature

SPEKTROSKOPSKA IDENTIFIKACIJA ORGANSKIH SPOJEVA



Pohađanje nastave (0,5); Pismeni ispit (0,5); Referat (0,5); Usmeni ispit (1,0)


Pismeni ispit, usmeni ispit.




medija

Silverstein, M. R. „Spectrometric Identification of Organic Compounds“, Wiley, New York, 2005.

Pretsch, E., Tablice za određivanje strukture organskih spojeva, SKTH, Zagreb, 1982.


-


Kvaliteta uspješnosti pratit će se kontinuirano i sustavno evidentirati tijekom izvođenja nastave. Ishodi učenja 1-4 provjeravaju se pismenim i usmenim ispitom, a ishod 5 referatom nakon praktične nastave u laboratoriju

2.13.Komentari

-



1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Sandra Šupraha Goreta; izv. prof. dr. sc. Maja Šegvić Klarić

1.2. Suradnici izv. prof. dr. sc. Lidija Bach-Rojecky









2. OPIS PREDMETA


Ciljevi predmeta su upoznati teorijske osnove imunopatogeneze virusnih infekcija i kliničkih sindroma u virologiji, primjenu suvremenih metoda virološke dijagnostike i povezati mehanizam djelovanja antivirotika s biološkim značajkama virusa.


Uvjeti za upis: upisan 6. semestar, položena Mikrobiologija s parazitologijom Ulazne kompetencije: podrazumijeva se da su studenti koji upisuju kolegij Dijagnostika i terapija virusnih infekcija sposobni: - primjenjivati znanja iz mikrobiologije i biokemije stečene dosadašnjim srednjoškolskim i akademskim obrazovanjem - opisati biološke značajke virusa - nabrojiti medicinski značajne skupine virusa i putove širenja virusnih infekcija - nabrojiti virusna cjepiva na kalendaru cijepljenja


Primjena stručnih znanja u postupcima virološke dijagnostike, procjena kliničke značajnosti molekularno-bioloških pokazatelja, interpretiranje rezultata laboratorijskih analiza s analitičkog i kliničkog aspekta

Pokazivanje analitičkih i kritičkih vještina u razvoju i implementaciji rješenja za praktične probleme laboratorijske dijagnostike


Nakon položenog kolegija student će moći/biti u stanju: 1. Objasniti koncept imunopatogeneze virusnih infekcija 2. Nabrojiti i opisati kliničke sindrome u virologiji 3. Objasniti, razumjeti i primijeniti izravne i neizravne metode virološke dijagnostike 4. Razumjeti mehanizme djelovanja antivirotika i povezati ih s biološkim značajkama virusa


PREDAVANJA:

1. Patogeneza virusnih infekcija i imunosni odgovor domaćina (interakcije virusa i domaćina, koncept patogeneze virusnih infekcija, imunosni odgovor domaćina i virusni mehanizmi izbjegavanja imunosnog odgovora)

2. Klinički sindromi u virologiji (virusne infekcije središnjeg živčanog sustava, oka, jetre, respiratornog, probavnog i spolnog sustava te virusne infekcije u imunokompromitiranih bolesnika)

3. Metode izravne i neizravne virološke dijagnostike (izolacija virusa iz kliničkih materijala, dokaz virusnih antigena imuno testovima, virološka molekularna dijagnostika, serološke metode)

4. Protuviralni lijekovi; najnovije spoznaje iz biotehnologije i farmacije

DIJAGNOSTIKA I TERAPIJA VIRUSNIH INFEKCIJA


5. Reemergentne virusne infekcije SEMINARI:

1. Virusne infekcije u trudnoći 2. Terapija virusa u pedijatrijskoj populaciji 3. Egzotične i putničke virusne infekcije 4. Virusi i rak 5. Virusi i bioterorizam


Predavanja, seminari, mješovito e-učenje


Student je obavezan pohađati nastavu iz navedenog predmeta koja se odvija u obliku predavanja i seminara. Student je za ostvarivanje ECTS bodova te ocjene iz navedenog kolegija, dužan pristupiti usmenom ispitu te ga s uspjehom položiti.




Pri ocjenjivanju studenata u obzir se uzima redovitost pohađanja nastave kao i aktivno sudjelovanje u nastavi te uspjeh na usmenom ispitu.




medija

Kudesia, G, Wreghitt, T. Clinical and Diagnostic Virology (Cambridge University Press, UK,1

st), 2009, ISBN-13: 978-0-511-50668-0

eBook-PDF

Marks, RS, Lobel, L, Sall, AA. Viral diagnostics; Advances and Applications (Pan Stanford Publishing, FL, Volume 2), 2013, ISBN-13: 978-981-4364-44-7

eBook- PDF

Kalenić S. i suradnici. Medicinska mikrobiologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2013, ISBN: 978-953-176-637-1

9


Cann AJ. Principles of Molecular Virology, 4th Edition (Elsevier Academic Press), 2005, ISBN: 0-12-088787-8 (eBook- PDF)


Ishodi 1-4 provjeravaju se usmenim ispitom.

2.13. Komentari


7. SEMESTAR



1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Lidija Bach-Rojecky

1.2. Suradnici doc. dr. sc. Petra Turčić; Višnja Drinovac Vlah, mag. pharm.; Ana Dugonjić Okroša, mag. pharm.








2.

2. OPIS PREDMETA


Osnovni cilj predmeta je opisati farmakološki koncept primjene lijekova. Student će upoznati osnovne principe međudjelovanja lijeka i ljudskog organizma, razumjet će mehanizme djelovanja, znati terapijske i neželjene učinke i indikacije lijekova iz glavnih farmakotertapijskih skupina.


Preduvjet za upis: položena Patofiziologija s patologijom i Farmaceutska kemija; odslušana: Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom, Klinička biokemija organa i organskih sustava 1. Potrebne ulazne kompetencije: poznavanje patofizioloških i patoloških mehanizama bolesti; razumijevanje osnovnih farmakokinetičkih principa koji utječu na djelovanje lijeka; poznavanje kemijske strukture molekula; razumijevanje osnovnih mehanizama djelovanja na biološke molekule.


Definiranje, analiziranje i predlaganje postupaka vezanih uz praćenje bolesti i učinka ili djelotvornosti terapije.

Interpretiranje rezultata laboratorijskih analiza s kliničkog aspekta.

Osiguravanje pozitivne interakcije s bolesnicima, suradnicima, zdravstvenim stručnjacima i javnosti.

Doprinos u različitim situacijama i okruženjima, poput međuprofesionalnih skupina i profesionalnih organizacija i odbora stručnim i odgovornim ponašanjem.


Nakon položenog kolegija student će moći/biti u stanju: 1. Opisati prirodu interakcija lijek-receptor, te interakcije lijeka s unutarstaničnim signalnim putovima; 2. Identificirati glavne skupine receptora i moguća mjesta djelovanja lijeka u organizmu; 3. Objasniti mehanizam terapijskog djelovanja lijekova iz glavnih farmakoterapijskih skupina; 4. Procijeniti utjecaj farmakokinetičkih parametara na farmakološki učinak lijeka; 5. Povezati mehanizam djelovanja lijeka s neželjenim i štetnim učincima; 6. Nabrojati indikacije i kontraindikacije za primjenu lijeka; 7. Razumjeti značenje eksperimentalne farmakologije u kontekstu istraživanja i razvoja lijekova.


PREDAVANJA:

Osnovni principi djelovanja lijekova – farmakodinamika i farmakokinetika

Lijekovi s djelovanjem na GIT: antiulkusni lijekovi, laksativi, antidijaroici; antiemetici, prokinetici, l. s djelovanjem na upalne bolesti crijeva

Lijekovi za endokrine bolesti: spolni hormoni i inhibitori; lijekovi s djelovanjem na štitnu žlijezdu; lijekovi s učinkom na homeostazu minerala kosti endokrina gušterača i lijekovi

Lijekovi za liječenje alergija

Lijekovi za liječenje astme

Antibiotici

Antivirotici i antimikotici

Citostatici i biološki lijekovi kod tumora

Antikoagulansi i antiagregacijski lijekovi; Fibrinolitici

Hipolipemici

FARMAKOLOGIJA


Uvod u farmakologiju kardiovaskularnog sustava; Antihipertenzivi

Diuretici; antidiuretski hormon

Lijekovi s učinkom na renin-angiotenzin-aldosteronski sustav

Lijekovi s pozitivnim inotropnim djelovanjem; lijekovi kod zatajenja srca

Lijekovi kod ishemijske bolesti srca i plućne hipertenzijevazodilatatori

Lijekovi u liječenju srčanih aritmija

Nesterodini protuupalni lijekovi; Antireumatici; Lijekovi u liječenju gihta

Opioidni analgetici, Antimigrenici; Lokalni anestetici

Uvod u farmakologiju središnjeg živčanog sustava

Lijekovi s anksiolitičkim i antidepresivnim djelovanjem; Sedativi i hipnotici

Lijekovi s antipsihotičkim djelovanjem; Stabilizatori rapsoloženja

Lijekovi u liječenju neurodegenerativnih bolesti: antiparkinsonici i lijekovi kod demencija

Lijekovi u liječenju epilepsija; opći anestetici

Lijekovi u liječenju ovisnosti

Opći anetetici; Blokatori neuro-muskularne veze; Spazmolitici SEMINARI:

Istraživanje i razvoj lijekova. Farmakokinetika.

Antitrombotici.

Diuretici, antihipertenzivi, vazodilatatori.

Antiepileptici. VJEŽBE:

Primjena lijekova

Diuretici i antidiuretski hormon

Izolirani ileum - vazodilatatori

Analgetici: neopioidni i opioidnI

Psihofarmaci




Sudjelovanje na vježbama; moguć izostanak s 20% predavanja.


Pohađanje nastave (2,5); Pismeni ispit (3,0); Usmeni ispit (3,0)


Tri parcijalna ispita tijekom semestra (pitanja na zaokruživanje i povezivanje); usmeni ispit.




medija

Katzung BG, Temeljna i klinička farmakologija (urednici: Šalković-Petrišić, Trkulja, Klarica), Medicinska naklada, Zagreb 2012.

20 NE


- H.P Rang, M.M. Dale, J.M. Ritter, P.K. Moore: Pharmacology, 7th edition, Churchill Livingstone, 2016. - Relevantna stručna i znanstvena literatura.


Ishodi 1-7 provjeravaju se pisanim i usmenim ispitom.

2.13. Komentari

-



1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Nada Vrkić

1.2. Suradnici prof. dr. sc. József Petrik; izv. prof. dr. sc. Roberta Petlevski; izv. prof. dr. sc. Ana-Maria Šimundić; doc. dr. sc. Mario Štefanović; doc. dr. sc. Marija Grdović Rajković; Andrea Hulina, mag. med. biochem.








2.

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s patogenezom i patofiziološkim mehanizmima u bolestima i poremećajima na jetri, bubregu, srcu i krvožilju, te u gastrointestinalnom traktu, plućima i koštanom sustavu. Naučiti biokemijske pokazatelje u dijagnostici, diferencijalnoj dijagnostici, prognozi i praćenju tijeka liječenja. Istaknuti ulogu laboratorija u praćenju uspješnosti medicinskog postupka dijalize i transplantacije i biokemijski pristup hematološkim bolestima. Povezati laboratorijske testove s patofiziološkom osnovom. Izdvojiti biokemijske promjenje u zdravoj trudnoći koje se odražavaju u promijenjenim nalazima koji nemaju patofiziološku podlogu. Uz pregled dijagnostičkih postupnika student če naučiti i odabir primjerenih analitičkih metoda te njihovu kliničku osjetljivost i specifičnost. Na vježbama će u kliničkom okruženju naučiti način na koji se primjenjuju postupnici.


Uvjet: Odslušana Klinička biokemija organa i organskih sustava I. Ulazne kompetencije: potrebna znanja iz predmeta Opća klinička biokemija, Patofiziologija s patologijom i Biokemija.


Primjena stručnih znanja u postupcima laboratorijske dijagnostike (povezivanje znanja o patogenezi i patofiziološkim mehanizmima s laboratorijskim pokazateljima, dijagnostička i diferencijalno-dijagnostička primjena specifičnih i općih pretraga).

Primjena analitičkih i kritičkih vještina u razvoju i implementaciji rješenja za praktične probleme laboratorijske dijagnostike (klinička interpretacija pojedinih testova i grupe pretraga u postupnicima koji su karakteristični za pojedine poremećaje i bolesti, poznavanje kliničke pouzdanosti te kliničke osjetljivosti i specifičnosti pojedinih pretraga; znanja o obradi podataka te informatizaciji laboratorijskog sustava).

Kritička procjena i primjena znanstvenih saznanja i dostupnih podataka u svrhu rješavanja problema .

Primjenjivanje stručnih znanja i sposobnosti u komunikaciji u zdravstvenom timu.


Nakon položenog kolegija student će moći/biti u stanju:

Opisati osnovne patofiziološke uzroke poremećaja i bolesti jetre, pluća, srca, bubrega, gastrointestinalnog trakta.

Opisati i nabrojiti vrste uzorka, vrste testova i dijagnostičke algoritme za dijagnostiku i praćenja liječenja bolesti navedenih organa.

Povezati rezultate testova s kliničkim stanjima; znati kritične vrijednosti pretraga.

Izabrati primjerene metode za specifičnu dijagnostiku organskih sustava i vrstu biološkog materijala.

Objasniti principe laboratorijskih metoda i pouzdanost nalaza.

Opisati ulogu medicinskog biokemičara u interpretaciji nalaza i suradnji sa zdravstvenim osobljem u unapređenju kvatlitete predanalitičke faze rada.

Objasniti fiziološke promjene u trudnoći i njezine utjecaje na rezultate biokemijskih i hematoloških pretraga.

KLINIČKA BIOKEMIJA ORGANA I ORGANSKIH SUSTAVA 2


Objasniti principe i primjenu laboratorijskog automatiziranog sustava i laboratorijskog informatičkog sustava.



Laboratorijska dijagnostika bolesti jetre. Serološka dijagnostika hepatitisa.

Laboratorijska dijagnostika alkoholizma.

Laboratorijska dijagnostika bolesti bubrega.Laboratorijska dijagnostika proteinurija.

Laboratorijski pokazatelji uspješnosti dijalize i transplantacije.

Mehanizmi nastanka ateroskleroze i biokemijski biljezi kojima se procjenjuje napredovanje ateroskleroze kao i čimbenici rizika za nastanak ateroskleroze.

Bolesti čija je etilogija povezana s aterosklerozom.

Dislipidemije nasljedne i stečene u svjetlu rizičnog čimbenika za razvoj atreroskleroze, metaboličkog sindroma i kardiovaskularnog rizika.

Laboratorijska dijagnostika bolesti srca. Laboratorijska dijagnostika moždanog udara.

Laboratorijska dijagnostika bolesti pluća.

Klinička biokemija šećerne bolesti.

Laboratorijska dijagnostika gastrointestinalnog trakta.

Laboratorijska dijagnostika bolesti kostiju.

Laboratorijska dijagnostika nutricijskog statusa bolesnika na enetralnoj i parenteralnoj prehrani.

Biokemijski aspekti hematoloških bolesti.

Biokemijske promjene u zdravoj trudnoći i interpretacija nalaza koji su fiziološki izvan referentnih intervala.


Predavanja, seminarska nastava, vježbe










Štrausova Medicinska biokemija – Medicinska naklada 2009.

Čepelak I. i sur. Medicinsko-biokemijske smjernice, Medicinska naklada, Zagreb 2004.

Burtis CA., Ashwood ER. Tietz Fundamentals of Clinical Chemistry, 4 izdanje, WB Saunders Company, A Harcourt Health Sciences Company, London, Philadelphia, 2001

Power Point prezentacije predavanja i seminarskih tema dostupne na www.pharma.hr


Thomas L. Clinical laboratory diagnostics. Use and assessment of clinical laboratory results, Th-Books Verlagsgesellschaft mbH, Frankfurt/Main 1998.


položen pismeni ispit (ili četiri parcijalne provjere znanja snajmanje 60 % prolaznosti) i usmeni ispit

2.13. Komentari

Na seminarima i vježbama obrađuju se istovjetne cjeline prema predavnjima - kroz stručne članke, problemske zadatke, interpretacije primjera iz kliničke prakse, tumačenje pouzdanosti nalaza u definiranim dijagnozama, otkrivanje dijagnoze prema laboratorijskim nalazima; pokazne vježbe automatiziranih i informatičkih sustava u kliničkom laboratoriju.

http://www.pharma.hr/



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Karmela Barišić

1.2. Suradnici doc. dr. sc. Marija Grdić Rajković; Andrea Čeri, mag. med. biochem.; Andrea Hulina, mag. med. biochem.








2.

2. OPIS PREDMETA


Cilj je predmeta upoznati studente s principima i razvojem molekularnih dijagnostičkih metoda te njihovom primjenom u istraživanju, dijagnostici i praćenju bolesti.


Preduvjet za upis: odslušana Hematologija II i Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom te položena Opća klinička biokemija.


Definiranje, analiziranje i predlaganje postupaka vezanih uz istraživanje, proizvodnju i osiguravanju kvalitete te implementaciju molekularno dijagnostičkih postupaka za otkrivanje i praćenje bolesti te učinka terapije.

Razvoj i implementacijia rješenja za praktične probleme u molekularnoj dijagnostici primjenom opažajnih, analitičkih i kritičkih vještina.

Kritička procjena i primjena znanstvenih saznanja i dostupnih podataka u svrhu unapređenja profesije, rješavanja molekularno dijagnostičkih problema, primjene novih tehnologija te unapređenja postojećih.


1. kritički čitati, interpretirati i priopćiti originalnu znanstvenu i stručnu literaturu iz područja molekularne dijagnostike;

2. opisati tehnike koje se koriste u molekularnoj dijagnostici; 3. objasniti i praktično primijeniti principe i metode koje se koriste u dijagnostici nasljednih bolesti; 4. analizirati teoretska i eksperimentalna ograničenja za određeni molekularno-dijagnostički problem; 5. interpretirati rezultate određenog molekularno-dijagnostičkog testa; 6. opisati etički aspekt analize gena i genoma; 7. definirati kriterije kvalitete u području molekularne dijagnostike; 8. definirati optimalnu metodu za određeni molekularno-dijagnostički problem; 9. koristiti dostupne baze podataka; 10. sudjelovati u interdisciplinarnoj suradnji sa zdravstvenim sektorom i industrijom na razvoju molekularne

dijagnostike.


PREDAVANJA I SEMINARI

Molekularna genetika za dijagnostiku nasljednih bolesti (PCR za testiranje specifičnih mutacija, testovi za opće mutacije, sekvenciranje DNA)

Metode za karakterizaciju genske ekspresije (micro arrays i kvantitativni PCR)

Upravljanje laboratorijem, kontrola kvalitete, validacija, izvori varijacija, specifičnost i osjetljivost testova za molekularnu dijagnostiku

Forenzičke analize

Molekularna dijagnostika u hematologiji

MOLEKULARNA DIJAGNOSTIKA


Molekularna dijagnostika u transfuzijskoj medicini

Molekularne metode u analizi epigenoma

Etički aspekt genskog testiranja i savjetovanja

Molekularna dijagnostika monogenskih bolesti (cistična fibroza, Huntingtonova bolest, mišićna distrofija Duchene, sindorm fragilnog X kromosoma)

Farmakogenetika i farmakogenomika

Korištenje dostupnih baza podataka o humanom genomu, trasnkriptomu, polimorfizmima, genskim varijacijama i bolestima

VJEŽBE izolacija nukleinskih kiselina, elektroforeza, PCR-RFLP analizu, real-time PCR, korištenje baza podataka, statističke analize


predavanja, seminari, radionice, vježbe, samostalni zadaci, laboratorij


Redovito pohađanje svih oblika nastave, aktivno sudjelovanje u rješavanju primjera iz kliničke prakse, izrada seminarskog rada (pretraživanje literature, sastavljanje eseja i usmeno predstavljanje).


Pohađanje nastave (1,0); Esej (1,0); Praktični rad (0,5); Seminarski rad (1,0); Usmeni ispit (1,0); Projekt (0,5)


Tijekom nastave napredak svakog studenta kontinuirano se prati, a završna ocjena predstavlja ocjenu ukupnog zalaganja studenta na predavanjima, seminarima, vježbama te usmenom ispitu. Studenti su obvezni izraditi seminarski rad koji predstavljaju ostalim studentima. Izrada seminarskog rada podrazumijeva projektni pristup određenoj temi, samostalno pretraživanje znanstvene i stručne literature, sastavljanje eseja, usmeno predstavljanje te diskusija na zadanu temu.




medija

DE Bruns, ER Ashwood, CA Burtis, Fundamentals of Molecular diagnostics, Saunders Elsevier, 2007.

5

Štrausova medicinska biokemija, ur. D. Čvorišćec, I. Čepelak, Medicinska naklada, Zagreb 2009.

20


1. Materijali s predavanja i seminara 2. Felgenhauer K. Laboratory diagnosis of neurological diseases. U: Thomas L, editor., Clinical laboratory diagnostics - use and assessment of clinical laboratory results, Frankfurt: TH Books, 1998:1308-1326


Kontinuirano praćenje studentskoga rada na predavanjima, seminarima, tijekom izrade projektnoga zadatka, izrade eseja, rješavanja primjera iz kliničke prakse, rada u laboratoriju, ocjena seminarskoga rada, zaključni usmeni ispit

Provođenje ankete po završetku nastave

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Renata Zadro

1.2. Suradnici Ing Mirjana Čosić








2.

2. OPIS PREDMETA


Usvojiti osnove biokemije i fiziologije hemostaze, patofiziologiju poremećaja hemostaze i tromboze, upoznati metode liječenja bolesti hemostaze te laboratorijskim metodama dijagnosticirati poremećaje hemostaze.


Uvjet za upis: odslušana hematologija 2 i položena Opća klinička biokemija


Primjena temeljnih znanja iz biokemije i fiziologije hemostaze pri definiranju, analiziranju i predlaganju postupaka vezanih za otkrivanje i praćenje bolesti (poremećaja hemostaze i tromboze) i učinka ili djelotvornosti terapije (antikoagulacijske, antiagregacijske, nadomjesne).


Nakon položenog kolegija student će moći: 1. Opisati model hemostaze 2. Objasniti fiziologiju hemostaze 3. Identificirati glavne čimbenike zgrušavanja i fibrinolize 4. Objasniti nasljedne i stečene poremećaje hemostaze i tromboze 5. Nabrojati vrste terapije za pojedinačne poremećaje zgrušavanja 6. Objasniti načela djelovanja antikoagulacijske terapije 7. Izvesti laboratorijske analize za dijagnostiku poremećaja zgrušavanja


PREDAVANJA Mehanizam zgrušavanja. Primarna hemostaza - uloga trombocita i krvnih žila u zgrušavanju. Sekundarna hemostaza - biokemija čimbenika zgrušavanja. Struktura i funkcija faktora VIII i von Willebrandova faktora. Mehanizam fibrinolize. Poremećaji hemostaze i tromboze: podjela i kliničke manifestacije. Nasljedni poremećaji sustava zgrušavanja hemofilija A i B. Nasljedni poremećaji sustava zgrušavanja von Willebarndova bolest. Stečeni poremećaji zgrušavanja krvi diseminirana intravaskularna koagulacija. Stečeni poremećaji zgrušavanja krvi (inhibitori i lupus antikoagulant). Nasljedne trombofilije. Stečene trombofilije. Oralna antikoagulacijska terapija. Antikoagulacijska heparinska terapija . Antiagregacijska terapija. SEMINARI Laboratorijsko ispitivanje poremećaja zgrušavanja. Predanalitičke varijable.

KOAGULACIJA


Metodologija. Protrombinsko vrijeme. Aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme. Fibrinogen. Mjerenje aktivnosti pojedinačnog faktora zgrušavanja. Mjerenje aktivnosti pojedinačnog inhibitora zgrušavanja. Tromboplastini. dređivanje antigene komponente faktora zgrušavanja. Terapija hemofilija. Ispitivanje funkcije trombocita. Prirodni inhibitori. Antikoagulanti. Hemostaza i tromboza u jetrenim bolestima. VJEŽBE Protrombinsko vrijeme. Aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme. Aktivnost fibrinogena. Aktivnost pojedinačnih faktora zgrušavanja. Probiranje na prisutnost inhibitora na čimbenike zgrušavanja na temelju globalne pretrage. Probiranje na prisutnost inhibitora na čimbenike zgrušavanja na temelju mjerenja ostatne aktivnosti čimbenika zgrušavanja. Razgradni produkti fibrina. Aktivnost antitrombina. Ispitivanje funkcije trombocita – agregacija trombocita. Kapacitet primarne hemostaze.


Predavanja, seminari, vježbe, samostalni zadaci, laboratorij


Redovita prisutnost na predavanjima, obavezni seminari i vježbe




Provjera redovitog pohađanja nastave, aktivnost na nastavi i seminarskim radovima, pismeni ispit.




medija

Labar B, Hauptmann E. i sur. HEMATOLOGIJA. Zagreb: Školska knjiga 2007.

Dacie i Lewis. Practical Hematology, 11. izd., Churchill Livingstone Elsevier, 2012.


Koagulacija (ured. Zadro R.), Medicinska naklada 2010. Priručnik za trajno usavršavanje Hrvatske komore medicinkih biokemičara Trombociti (ured. Zadro R.), Medicinska naklada 2008. Priručnik za trajno usavršavanje Hrvatske komore medicinkih biokemičara


Ishodi 1-6 provjeravaju se pisanim ispitom, a ishod 7 tijekom praktične nastave.

2.13. Komentari

/



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Ingeborg Barišić, dr. med.

1.2. Suradnici dr. sc. Ivona Sansović, dipl. ing. med. biok.








2. OPIS PREDMETA


Cilj kolegija je upoznavanje studenata s osnovama humane genetike - normalnom i poremećenom građom genetičkog materijala, prevalencijom i prirodom genetičkih bolesti, načinima na koji one nastaju i kako se prenose, metodama njihove dijagnostike i prevencije. Cilj predmeta je da studenti steknu znanja koja će im omogućiti da razumiju primjenu suvremenih genetičkih spoznaja u kliničkoj praksi i znanstvenim istraživanjima.


odslušana Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom


Implementacija novih laboratorijskih dijagnostičkih postupaka za otkrivanje i praćenje bolesti i terapije.

Interpretiranje rezultata laboratorijskih analiza s analitičkog i kliničkog aspekta unapređenja kvalitete, poštujući važeću zakonsku regulativu, aktualne zdravstvene politike i smjernice, te etička načela struke.

Kritička procjena i primjena znanstvenih saznanja i dostupnih podataka u svrhu unapređenja profesije, rješavanja problema, primjene novih tehnologija te unapređenja postojećih metoda i tehnika.



Opisati normalnu građu genoma čovjeka, navesti poremećaje koji nastaju u građi DNA i kromosoma kao i njihove posljedice za fenotip.

Opisati i objasniti načine nasljeđivanja kromosomskih, monogenskih i multifaktorskih poremećaja kao i netipične oblike nasljeđivanja.

Nabrojati čimbenike koji utječu na normalan i poremećen intrauterini razvoj.

Definirati i podijeliti kongenitalne anomalije.

Prepoznati tipične kliničke slike pojedinih vrsta najčešćih genetičkih poremećaja.

Nabrojati i znati primijeniti metode dijagnostike i preventivne postupke kod genetičkih bolesti.

Imenovati i objasniti osnovne postavke genetičkog savjetovanja

Definirati osnove populacijske genetike (Hardy Weinbrgovo načelo, selekciju, migraciju i genetički drift, utjecaj konsangviniteta)

Na temelju obiteljske anamneza nacrtati obiteljsko stablo i prepoznati način nasljeđivanja

Uočiti anamnestičke i kliničke osobitosti koje upućuju na metaboličku bolesti i prepoznati mogućnosti liječenja


PREDAVANJA:

Struktura i organizacija genoma. Stanična i molekularna osnova nasljeđa

Mendelski oblici nasljeđivanja: Autosomno recesivni i autosomno dominantni tip nasljeđivanja., X vezano recesivno i dominantno nasljeđivanje. Primjeri monogenskih bolesti (cistična fibroza, Marfanov sindrom, neurofibromatoza, nasljedne metaboličke bolesti, spinalna mišićna atrofija, Duchenneova mišićna distrofija)

Probiri na genetičke bolesti (nositeljstvo, novorođenački probir)

OSNOVE HUMANE I POPULACIJSKE GENETIKE


Nemendelski oblici nasljeđivanja: dinamičke mutacije (anticipacija), mitohondrijske bolesti, mozaicizam, uniparentna disomija, genomsko utiskivanje

Poligensko i multifaktorsko nasljeđivanje; kongenitalne anomalije

Kromosomi i dioba stanice, kromosomski poremećaji– numeričke i strukturne aberacije kromosoma.

Primijenjena genetika: genetičko savjetovanje, otkrivanje nositelja, presimptomska dijagnostika, prenatalna dijagnoza, etički aspekti genetičkih ispitivanja.

Tumačenje i primjena genetičkih testova u kliničkoj medicini, organizacija genetičkih službi.

Poplacijska genetika (frekvencija alela u populacijama, Hardy Weinbergovo načelo, genetički polimorfizam, analiza segregacije)

SEMINARI: 1. mukopolisaharidoze 2. Fabryjeva bolest 3. Gaucherova bolest 4. mitohondrijske bolesti 5. poremećaji metabolizma aminokiselina 6. poremećaj metabolizma bakra 7. organske acidemije 8. Pompeova bolest 9. hipofosfatazija 10. poremećaji metabolizma ureje

VJEŽBE:

Molekularna dijagnostika genetičkih poremećaja - Kratki prikaz svih novijih metoda citogenetike i molekularne genetike s primjerima njihove primjene u dijagnostici submikroskopskih kromosomskih aberacija i čestih monogenih bolesti

Zaprimanje uzorka krvi, izolacija DNA, banka DNA, određivanje koncentracije i kvalitete DNA

Kvantitativne metode: MLPA i MS-MLPA

Metode klasične citogenetike i kromosomski microarray

Sekvenciranje po Sangeru i sekvenciranje sljedeće generacije







Ocjenjuju se seminari, te znanje na temelju dva pismena kolokvija. Ocjena završnog ispita temelji se na ukupnom zbroju dobivenih bodova.




Peter D. Turnpenny i Sian Ellard / EMERYJEVE OSNOVE MEDICINSKE GENETIKE, Medicinska Naklada Zagreb, 2011.

5

Predavanja

Mrežne stranice



Kontinuirana provjera ishoda učenja tijekom predavanja, seminara i vježbi

2.13. Komentari




1.2. Suradnici prof. dr. sc. Karmela Barišić








2.

2. OPIS PREDMETA


Prikazati kemijske procese povezane s imunologijom, osnovna načela imunokemijskih analitičkih metoda te domete i primjenu imunokemijskih pretraga u kliničkoj medicini.


Uvjet za upis: položena Opća klinička biokemija, odslušana Imunologija


Primjena temeljnih znanja iz imunokemije u laboratorijskoj dijagnostici, pri definiranju, analiziranju i predlaganju postupaka vezanih uz istraživanje, proizvodnju i osiguravanju kvalitete te implementaciju novih laboratorijskih postupaka za otkrivanje i praćenje bolesti i učinka terapije.


Nakon položenog kolegija student će moći: 1. Objasniti reakciju antigen-antitijelo; 2. Razlikovati i objasniti princip imunokemijskih metoda; 3. Opisati proizvodnju antitijela; 4. Navesti reagense u imunokemiji; 5. Prepoznati interferencije u imunokemijskim metodama; 6. Opisati ispitivanje stanične imunosti; 7. Znati osnove rada na automatskim selektivnim analizatorima.


PREDAVANJA: 1. Uvodno predavanje; Antigen; Antitijelo 2. Reakcija antigen-antitijelo; Komplement; Imunizacija.Imunokemijske metode-neobilježene; Imunokemijske metode-obilježene. 3.Ispitivanje stanične imunosti; Imunokemijske metode- nova strategija; Proizvodnja antitijela. 4.Reagensi u imunokemiji; Standardizacija; Interferencije svojstvene imunokemijskim metodama. SEMINARI: 1. EBV- virus, antigeni; specifična antitijela; metode probiranja; metode potvrde; procjena elferograma, Imunoeklektroforeza; Imunofiksacija. 2. Usporedba metoda za određivanje tumorskih biljega; Deficit IgA; Standardizacija protočne citometrije; Podrazredi IgG; Određivanje referentnih vrijednosti; Karakteristike IgD-a. 3.Inzulinska antitijela; Interferencije; Metode za određivanje koncentracije CRP; Metode multipleks; Određivanje trombopoetina; Dijagnostička značajnost CRP u aktunim upalama i hsCRP u kroničnim upalama; Validacija metoda za određivanje lijekova. VJEŽBE: 1. Imunoturbidimetrija, Imunotrubidimetrija na lateks česticama, Prozonski učinak; Interferencije endogenih i

IMUNOKEMIJA


egzogenih antitijela; Rad na automatskomselektivnom analizatoru Olympus AU 400. 2. IK metode u otopini, obilježene (FIA- uIgE, sIgE), Automatizacija imunokemijskih metoda; Rad na automatskom selektivnom analizatoru ImmunoCAP 100. 3. IK metode u otopini, obilježene. Rad na automatskom selektivnom analizatoru AxSym (feritin; hormoni štitnjače). Ex vivo ispitivanje stanične imunosti – IFN-gama oslobođen iz leukocita-T: izolacija stanica, inkubacija stanica u kulturi; ELISA; ELISA-ispirač; ELISA-čitač mikrotitarskih pločica).




Redovito sudjelovanje na predavanjima, seminarima i vježbama. Vježbe se izvode u manjim grupama u kliničkom laboratoriju.


Pohađanje nastave (0,5); Pismeni ispit (1,5); Praktični rad (0,5)


Vrjednuje se aktivnost studenata tijekom nastave te znanje na pisanom ispitu.




medija

Dodig S. Imunokemija, Medicinska naklada, Zagreb 2014 Andreis I, Čulo F, Marušić M, Taradi M: Imunologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2004.

Božidar Štraus, Ana Stavljenić-Rukavina, Franjo Plavšić i suradnici: Analitičke tehnike u kliničkom laboratoriju, Medicinska naklada, Zagreb, 1997.

I. Čepelak, S. Dodig, B. Štraus, B. Labar: Medicinsko-biokemijske smjernice, Medicinska naklada, Zagreb, 2004.



Ishodi 1-6 provjeravaju se pisanim ispitom, a ishod 7 tijekom praktične nastave.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta prof. emerita Ivana Čepelak

1.2. Suradnici dr. sc. Željka Vogrinc








2.

2. OPIS PREDMETA


Upoznavanje s osnovama neurobiologije i laboratorijske dijagnostike neuroloških bolesti.


Uvjet za upis: položena Opća klinička biokemija


Definiranje, analiziranje i predlaganje postupaka vezanih uz istraživanje, osiguravanje kvalitete te implementaciju novih laboratorijskih postupaka za otkrivanje i praćenje neuroloških bolesti i učinka ili djelotvornosti terapije.

Procjena kliničke značajnosti biokemijskih i molekularno-bioloških pokazatelja bolesti živčanog sustava, detektiranje izvora pogrešaka i varijabilnosti rezultata laboratorijskih analiza, interpretiranje rezultata laboratorijskih analiza s analitičkog i kliničkog aspekta.



Opisati anatomske značajke živčanog sustava i likvorskih prostora.

Objasniti patobiokemijsku podlogu živčanih bolesti.

Navesti mogućnosti analize likvora u laboratorijskoj dijagnostici neuroloških bolesti.

Nabrojati i opisati osnovne citološke i biokemijske pretrage likvora.

Navesti laboratorijske pretrage za dijagnostiku autoimunih bolesti perifernog živčanog sustava

Primijeniti elektroforetske i imunokemijske metode u istraživanju proteina i lipida u moždanom tkivu i likvoru.


PREDAVANJA:

Anatomsko-morfološka podjela i uloga živčanog sustava. Uloga živčanog sustava u funkciji pojedinih organa i organskih sustava te u kontroli ponašanja.

Osnovni stanični elementi živčanog sustava. Biokemijski biljezi neurona i glije: glijalni fibrilarni kiseli protein (GFAP), neuron specifična enolaza (NSE), protein S100, mijelinski bazični protein (MBP). Kliničko značenje i metode dređivanja pojedinih biljega.

Krvno-moždana i krvno-likvorska barijera. Građa i funkcija barijera, mehanizmi prolaska makromolekula kroz barijere. Matematički modeli za procjenu funkcije barijere, primjena modela u kliničkoj praksi. Imunološka privilegiranost mozga. Intratekalna sinteza antitijela. Oligoklonski imunoglobulini. Metode dokazivanja i dijagnostički značaj oligoklonskih imunoglobulina. Indeksi specifičnih antitijela.

Likvor kao ogledalo središnjeg živčanog sustava. Sastav likvora u zdravlju i bolesti. Algoritmi pretraga likvora u dijagnostici neuroloških bolesti.

Neurotransmisija i neurotransmiteri. Uloga, djelovanje i laboratorijsko određivanje neurotransmitera. Neuromuskularna veza. Muskarinski i nikotinski receptori. Antitijela na receptore. Klinički značaj i metode određivanja antitijela. Neurodegenerativne bolesti. Biokemijska podloga Alzheimerove bolesti. Biokemijski

biljezi u diferencijalnoj dijagnostici demencija (-amiloid, tau protein, p-tau), metode određivanja i

NEUROKEMIJA


primjena. SEMINARI:

Akvaporinski receptori u SŽSu: metode određivanja i klinička primjena antitijela na akvaporin-4

Mogućnosti regeneracije živčane stanice

Primjena indeksa specifičnih antitijela VJEŽBE:

Dokazivanje oligoklonskih imunoglobulina u cerebrospinalnoj tekućini metodom izoelektričnog fokusiranja i imunofiksacijom

Određivanje antigangliozidnih autoantitijela

Mjerenje aktivnosti hitotriozidaze




Pohađanje predavanja i vježbi, priprema i prezentacija seminara.


Pismeni ispit (1,0); Seminarski rad (0,5)


Vrednuje se aktivnost tijekom nastave i uspjeh na pisanom ispitu




medija

1. Siegel GJ, Agranoff BW, Albers RW, Molinoff PB, editors. Basic Neurochemistry. Molecular, cellular and medical aspects, 5th ed. New York: Raven Press, 1994.

2. Judaš M, Kostović I. Temelji neuroznanosti. Zagreb: Medicinska naklada, 1997.; e-izdanje 2013

3. Felgenhauer K i sur. Laboratory diagnosis of neurological diseases, Frankfurt:TH-Books, 2008



Studentska anketa

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Živka Juričić

1.2. Suradnici -








1.; 10%

2. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente s temeljnim načelima i modalitetima verbalne i neverbalne interpersonalne komunikacije u medicinskom kontekstu. Osobita pozornost će biti posvećena osposobljavanju studenata interpersonalnim i komunikacijskim vještinama s ciljem ostvarenja što plodonosnije suradnje ne samo s pacijentima već i sa svim drugim dionicima u sustavu pružanja zdravstvene zaštite. Ovladavanje općim i specifičnim socijalno-komunikacijskim vještinama, studentima će omogućiti ravnopravno mjesto u zdravstvenom timu.


Nema ih


1. Učinkovitom komunikacijom izgraditi okvir za optimalnu primjenu stručnih znanja i tehničko-manipulativnih vještina.

2. Ostvariti učinkovitu interakciju s bolesnicima, suradnicima, ostalim zdravstvenim stručnjacima i širom javnošću.

3. Prepoznati i pravovremeno otkloniti negativne učinke pacijentove nesuradljivosti u postupku provođenja pretraga.


Nakon odslušanog predmeta, student će biti u stanju: 1. Razumjeti da se profesionalno djelovanje medicinskog biokemičara temelji ne samo na stručnom znanju

i tehničko-manipulativnim vještinama već i na socijalnim i komunikacijskim vještinama. 2. Objasniti postupak i važnost pretraga u skladu s bolesnikovom percepcijom i očekivanjima. 3. Na plodonosan način dizajnirati, iznositi, analizirati i interpretirati rezultate pretraga različitim dionicima

u sustavu zdravstvene zaštite kao i široj javnosti. 4. Pacijentu pružati utjehu, umirenje, empatiju.


Predavanja: 8. Konstitutivni principi i funkcionalna važnost interpersonalne verbalne i neverbalne komunikacije u

medicinskom kontekstu. 9. Komunikacijsko (spo)razumijevanje: etos (ἦϑος), patos (πάθος) logos (λόγος). 10. Značenje i specifičan terapeutski učinak empatije u profesionalnom djelovanju medicinskih

biokemičara. Seminari:

1. Integrativni model zajedničkog odlučivanja u medicinskom kontekstu. 2. Različitost profesionalnih kultura kao prepreka u izgradnji inter- profesionalnog tima. 3. Opće i specifične socijalne i komunikacijske kompetencije u profesionalnom djelovanju medicinskih

biokemičara. 4. Medicinski tretman i dijalog: primjena Gadamerove teorije komunikacije u medicini i zdravstvu.


KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE


Predavanja, seminari, mješovito e-učenje


Redovito pohađanje predavanja te aktivno sudjelovanje u raspravi koju nastavnik vodi primjenjujući tzv. majeutičku metodu dijaloga. Izrada seminarskog rada na temelju odabrane literature iz znanstvenih časopisa na engleskom jeziku.




Tijekom nastave ocjenjuje se aktivnost i pripremljenost studenata tijekom seminara. Završni ispit je usmeni.




medija

Nastavnikova predavanja objavljena u sustavu za e-učenje Merlin (PowerPoint prezentacija)

On line

White, H. B. et all., (2013) What Skills Should Students of Undergraduate Biochemistry and Molecular Biology Programs Have Upon Graduation?

On line



Ishodi 1-4 se provjeravaju putem seminarskog rada i završnog usmenog ispita.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Josip Burušić

1.2. Suradnici -








2.

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s područjima primijenjene psihologije kako bi razumjeli osnove ponašanja, percepcije, kognicije, odlučivanja i emocija te njihovih promjena pod različitim utjecajima i u različitim bolestima. Stečena znanja iz temeljnih područja primijenjene psihologije pomoći će studentima u lakšem razumijevanju patofiziologije i farmakoterapije psihičkih bolesti te u profesionalnoj komunikaciji i suradnji s psiholozima.


Uvjet za upis: upisan 7. Semestar.


Primjena stručnih znanja i sposobnosti pri savjetovanju o farmakoterapiji i provođenju ljekarničke skrbi.

Osiguravanje pozitivne interakcije s bolesnicima, suradnicima, ostalim zdravstvenim stručnjacima (psiholozima) i širom javnosti.

Stručno i odgovorno ponašanje čime se značajno doprinosi u različitim situacijama i okruženjima poput međuprofesionalnih skupina


Nakon odslušanog kolegija student će moći: 1. Nabrojati i opisati fiziološke preduvjete psihičkih doživljaja i ponašanja; 2. Razlikovati različita psihička stanja (stid, sram, strah, fobije, tjeskoba); 3. Opisati utjecaj spola, okoline, socijalnih interakcija, kemijskih tvari na psihičke doživljaje i ponašanje; 4. Objasniti psihološku podlogu bolesti (autizam, bipolarni poremećaj, ovisnosti, poremećaji hranjenja, Alzheimerova demencija); 5. Opisati ulogu psihoterapije u suvremenom liječenju


PREDAVANJA I SEMINARI: • Uvodno predavanje o temama koje se obrađuju. • Fiziološki preduvjeti psihičkih doživljaja i ponašanja (podjela seminarskih tema). • Razum, spoznaja i stanje svijesti. Stres; Tjeskoba. Stid i sram. • Percepcija i osjetila. Strah i fobije. • Učenje, pamćenje i zaboravljanje. Utjecaj kemijskih tvari na osjećaje; Tipologija ličnosti. • Glavni elementi kogntivne psihologije. Teorije motivacije; Utjecaj sredine na razvoj inteligencije. • Razvoj govora te uloga socijalne interakcije za razvoj govora. Usamljenost; Emocionalna inteligencija. • Inteligencija i testiranja inteligencije. Autizam; Bipolarni poremećaj. • Prosuđivanje i odluke. Poremećaj hranjenja; Postporođajna depresija. • Uloga spola; Psihologija kulture. Panični poremećaji; Ovisnosti • Motivacija i emocije. Placebo efekt; Psihologija ljubavi. • Psihoterapija. Psihologija mase; Afektivne ovisnosti. • Psihopatologija i DSM-IV. Alzheimerova bolest; Razlike između spolova

ODABRANE TEME IZ PRIMJENJENE PSIHOLOGIJE





Redovito pohađanje nastave. Seminarski rad.




Ocjenjuje se uspjeh na pismenom ispitu.




medija

Petz, B. Uvod u psihologiju (odabrana poglavlja). Jastrebarsko: Naklada Slap, 2001.

Rathus, S.A. (2000). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2000.


-


Ishodi 1-5 provjeravaju se tijekom seminarske nastave te pisanim ispitom.

2.13. Komentari


8. SEMESTAR



1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Lovorka Vujić

1.2. Suradnici izv. prof. dr. sc. Dubravka Vitali Čepo; Kristina Radić, mag. pharm.; Martina Teskera, mag. nutr.








1.

2. OPIS PREDMETA


Upoznavanje studenata sa kemizmom, metabolizmom i fiziološkim ulogama nutrijenata: proteina, ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala. Usvajanje osnova kemije namirnica i prepoznavanje glavnih prehrambenih izvora pojedinih nutrijenata. Razumijevanje pojmova bioraspoloživosti, biološke vrijednosti i esencijalnosti. Upoznavanje studenata sa metodologijom određivanja nutritivnog statusa i promjenama biokemijskih markera kod specifičnih nutritivnih deficita. Poznavanje etiologije, dijagnostike i terapije glavnih poremećaja metabolizma: pretilosti, dijabetesa, dislipidemija te ostalih (genetskih) poremećaja metabolizma pojedinih nutrijenata.


Uvjeti za upis: položen kolegij „ Biokemija“. Kompetencije studenata: poznavanje osnova fiziologije i anatomije s posebnim naglaskom na fiziologiju i anatomiju probavnog sustava. Poznavanje osnovnih biokemijskih procesa u organizmu (glikoliza, glukoneogeneza, ciklus limunske kiseline, sinteze i razgradnja ugljikohidrata, masti i proteina, DNA).


Znanja stečena u okviru ovog predmeta doprinijeti će

stručnom znanju vezanom za dijagnostiku i monitoring različitih oboljenja i praćenje terapije

razvoju kognitivnih vještina studenata (komunikacijskih vještina,osposobljenosti za timski rad)

razvoju informacijskih vještina (korištenje baza podataka u svrhu istraživanja i samoedukacije)


Nakon položenog kolegija studenti moći će: 1. Navesti najvažnije prehrambene izvore pojedinih klasa nutrijenata. 2. Nabrojati osnovne parametre koji uvjetuju biološku vrijednost i bioraspoloživost različitih kategorija

nutrijenata i predložiti načine za poboljšanje biološke vrijednosti/bioraspoloživosti. 3. Objasniti metaboličke puteve različitih makro- i mikronutrijenata. 4. Prepoznati i objasniti simptome deficita esencijalnih nutrijenata/energije. 5. Nabrojati i opisati biokemijske markere deficita pojedinih nutrijenata. 6. Opisati etiologiju i prepoznati biokemijske markere najčešćih poremećaja metabolizma . 7. Izvesti i objasniti analitičke metode za određivanje makro-/mikronutrijenata u namirnicama.


PREDAVANJA:

Osnove kemije namirnica. Homeostatska regulacija nutritivnog statusa. Preporučeni dnevni unos nutrijenata (ADI, RDA, DRI). Biološka iskoristivost/bioraspoloživost nutrijenata. Probavni sustav - anatomija i fiziologija. Probavni procesi.

Proteini. Kemijsko fizikalna svojstva. Nutritivni izvori proteina i aminokiselina. Kemijska građa proteina, biološke uloge. Probava i metabolizam proteina. Proteini u krvi - dijagnostički značaj. Esencijalne aminokiseline: kemizam, metabolizam. Aminokiseline u krvi - dijagnostički značaj. Poremećaji metabolizma aminokiselina. Razgranate aminokiseline - hormonalna/signalna uloga;

BIOKEMIJA PREHRANE


terapeutski značaj. Proteinska malnutricija: uzroci, posljedice,biokemijski markeri.

Ugljikohidrati (UH). Fiziološka klasifikacija ugljikohidrata. Probavljivi ugljikohidrati: glavni nutritivni izvori, kemizam, probava, metabolizam. UH kao izvori energije. Glukoregulacija. Poremećaji metabolizma UH (dijabetes, laktoza intolerancija, fruktoza intolerancija: biokemijski markeri, etiologija, terapija). Neprobavljivi UH: neprobavljivi UH u namirnicama, fizikalno-kemijska svojstva i podjela; fiziološki učinci.

Lipidi. Podjela lipida (trigliceridi, masne kiseline, kolesterol, fosfolipidi) i nutritivni izvori. Trans masti - nutritivni izvori, toksikološki značaj. Fiziološke uloge lipida, apsorpcija, metabolizam. Regulacija lipidnog statusa. Procjena lipidnog statusa. Poremećaji lipidnog statusa: etiologija, biokemijski markeri, terapija.

Energetske potrebe organizma i promet energijom. Bazalni metabolizam i dodatne energetske potrebe organizma - definicija, mjerenje(direktna i indirektna kalorimetrija). Kalorigeno djelovanje hrane. Regulacija zdrave tjelesne mase (unosa i potrošnje energije).Regulacija unosa hrane (gladi i sitosti). Biokemijski markeri pretilosti. Pretilost i upala.

Vitamini. Vitamini topljivi u vodi: kemizam, nutritivni izvori, apsorpcija (bioraspoloživost), metabolizam, fiziološki značaj. Vitamini topljivi u mastima: kemizam, nutritivni izvori, apsorpcija, metabolizam, fiziološki značaj. Regulacija vitaminskog statusa. Avitaminoze: biokemijski markeri.

Esencijalni minerali. Dnevne potrebe; podjela. Nutritivni izvori. Apsorpcija transport, metabolizam, eliminacija. Bioraspoloživost minerala: antinutritivni čimbenici u namirnicma; interakcije. Biokemijski markeri mineralnog statusa. Deficit minerala - simptomi i posljedice. Poremećaji metabolizma minerala.

VJEŽBE:

Određivanje aminokiselina

Određivanje metala

Određivanje riboflavina

Određivanje L-askorbinske kiseline Određivanje karotena


Predavanja, vježbe


Prisustvo na predavanjima. Prisustvovanje i aktivno sudjelovanje na vježbama. Polaganje završnog kolokvija iz vježbi.


Pohađanje nastave (0,5); Eksperimentalni rad (0,7); Kolokviji (0,8); Pismeni ispit (3,0)


Tijekom nastave ocjenjuje se kolokvij iz vježbi kao i aktivnost i pripremljenost studenata tijekom vježbi. Završni ispit je usmeni.




medija

Sinopsis predavanja Merlin

Interna skripta iz praktikuma Merlin


1. Nutritional Biochemistry, Academic press, Inc., New York, London, 1999. 2. The vitamins: Fundamental aspects in nutrition and health, Academic press, Inc., New York, London,

1999. 3. Nutritional and toxicological significance of enzyme inhibitors in foods, Plenum press, New York,

London, 1986. 4. Handbook of vitamins; Nutritional, biochemical and clinical aspects 5. Basic Nutrition and Diat Therapy, C.V. Mosby; 11th CD-Ro edition, 2000. 6. Functional Foods: Designer Foods, Pharmfoods, Nutraceuticals, Plenum US; 1 edition 1994. 7. Nutrition and Diet Therapy, F. A. Davis Company; 3rd edition 2001.



Ishodi 1-6 stječu se tijekom predavanja, a provjeravaju usmenim ispitom. Ishod 7 provjerava se tijekom vježbi i završnim kolokvijem.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta dr. sc. Milena Jadrijević-Mladar Takač, izv. prof. dr. sc. Monika Barbarić, doc.

1.2. Suradnici -





1.7. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30 + 30 + 0 + e-učenja



2.

2. OPIS PREDMETA


Studenti će steći znanja o biokemijskim promjenama lijekova, drugih kemijskih tvari i endobiotika te o učincima ovih metaboličkih promjena na organizam. Nadalje, studenti će steći saznanja o biokemijskim procesima u koje se uključuju lijekovi i njihovim mehanizmima, odnosima između strukture lijeka, biotransformacijskog procesa i biološkog učinka, te značajkama enzima i enzimskih sustava značajnih za toksične učinke, interakcije lijek-lijek i lijek-ostale kemijske tvari.


Preduvjet za upis: odslušana Farmaceutska kemija i odslušana Farmakologija.


Definiranje, analiziranje i predlaganje postupaka vezanih uz istraživanje te implementaciju novih laboratorijskih postupaka za otkrivanje i praćenje bolesti i učinka ili djelotvornosti terapije koristeći znanja o biotransformaciji ksenobiotika u organizmu. Primjena stečenih saznanja o metaboličkim putovima i enzimima koji sudjeluju u biotransformaciji lijekova i dr. ksenobiotika te endogenih tvari u postupcima laboratorijske dijagnostike, procjeni kliničke značajnosti biokemijskih i molekularno-bioloških pokazatelja, detektiranju izvora pogrešaka i varijabilnosti rezultata laboratorijskih analiza, interpretiranju rezultata laboratorijskih analiza biokemijskog i kliničkog aspekta.


Nakon položenog kolegija student će biti u stanju: 1. Prepoznati glavne metaboličke putove za određene endogene tvari,lijekove i dr. ksenobiotike. 2.Navesti glavne enzimske sustave i njihovu ulogu u reakcijama biotransformacije. 3.Objasniti specifični način biokemijske aktivacije i/ili nastanka toksičnosti te neželjenih učinaka i interakcija. 4.Opisati farmakodinamička i farmakokinetička svojstva pojedinih lijekova i ksenobiotika s obzirom na specifičnosti njihove biotransformacije. 5.Povezati strukturu lijeka s metaboličkim procesima i specifičnim enzimima koji ga metaboliziraju. 6.Predvidjeti glavne produkte biotransformacije nekih lijekova i opisati njihovo nastajanje.


PREDAVANJA: o Uvod u biokemiju lijekova i značaj metabolizma lijekova o Reakcije Faze I -Oksidoredukcijske reakcije i oksidoreduktaze (EC1) koje igraju glavnu ili sekundarnu

ulogu u metabolizmu ksenobiotika i endobiotika. Kataliički mehanizam citokrom P450 (CYP) enzima i flavin monooksigenaza (FMO).

o Reakcije Faze I - Oksidacije (biooksidacije): CYP-katalizirana sp3-C-, sp

2-C- i sp-C-oksidacija na

primjerima lijekova. Mehanizam oksigenacije olefinske i aromatske C=C veze Regioselektivnost i stereoselektivnost prema supstratu i produktu.

o Reakcije Faze I - Oksidacije N- i S- atoma katalizirane s CYP i FMO. N-oksidacija bazičnih i slabo bazičnih tercijarnih, sekundarnih i primarnih amina, aromatskih amida i toksičnot N-aril-N-

BIOKEMIJA LIJEKOVA


hidroksiamida, te S-oksidacija tiola i disulfide. Druge reakcije katalizirane s CYP enzimima - Reakcije peroksidaza

o Reakcije Faze I - Redukcije (bioredukcije) - Reakcije reduktivne dehalogenacije katalizirane s CYP - katalitički mehanizam i primjeri ksenobiotika. Ostale redukcije katalizirane s CYP i NADPH-CYP reduktazama (primjeri lijekova). Druge oksidoreduktaze i njihove reakcije: monoaminooksidaze (MAO), diaminooksidaze (DAO) i na semikarbazid osjetljive aminooksidaze (SSAO), te aldehid-oksidaze (AO) i ksantin-oksidoreduktaze, XOR (XDH i XO).koje sudjeluju u biotransformaciji lijekova.

o Reakcije Faze I – Biotransformacije lijekova katalizirane peroksidazama i prostaglandin G/H sintazama (PGHS). Dehidrogenaze/reduktaze važne u metabolizmu lijekova: alkohol dehidrogenaze (ADH), aldehid dehidrogenaze (ALDH), aldo-keto reduktaze (AKR), dehidrogenaze/reduktaze krakog lanca (SDR), karbonil redutaze (CR) i kinon reduktaze (NQO), te katalitički mehanizam i bioaktivacija antitumorskih lijekova s NQO.

o Reakcije hidrolize i njihovi enzimi (Dio I. i Dio II.). Prolijekovi. o Reakcije Faze II – Reakcije konjugacije i njihovi enzimi: metilacije, sulfokonjugacije i fosforilacije

ksenobiotika i endobiotika. o Reakcije Faze II – Reakcije konjugacije i njihovi enzimi - Biotransformacija lijekova i drugih ksenobiotika

reakcijama glukuronidacije i drugim glikozidacijma. o Reakcije Faze II - Reakcijekonjugacije i njihovi enzimi - Glutation i reakcije detoksifikacije. o Indukcija i inhibicija enzima o Metabolizam i bioaktivnost o Metabolizam i toksičnost (rekativni međuprodukti reakcija biotransformacije, toksikoforne skupine –

kinoni, elektrofilne specije, i dr.) o Inter- i intra-individualni čimbenici koji utječu na metabolizam lijekova

VJEŽBE: o Istraživanje odnosa između kemijske strukture lijekova, fizičko-kemijskih svojstava, sličnosti s

lijekovima poznatog farmakološkog učinka i biološke aktivnosti (QSAR) o Predviđanje metaboličkih reakcija antimikrobnih sulfonamida kataliziranih s CYP enzimima uz pomoć

računalnog programa MedChem Studio i ADMET PredictorTM

o Ispitivanje vezivanje lijekova na proteine plazme – Vezivanje lijekova na humani serumski albumin

(HSA) o Biotransformacija acetilsalicilne kiseline i salicilamida o Ispitivanje potencijalnih lijek-lijek interakcija na temelju predviđenih metaboličkih reakcija

kataliziranih CYP enzimima


predavanja vježbe mješovito e-učenje multimedija i mreža


Pohađanje i aktivno sudjelovanje u teorijskoj (predavanja) i praktičnoj (vježbe) nastavi, te položen kolokvij.


Pohađanje nastave (1,0); Kolokviji (0,5); Pismeni ispit (1,0); Praktični rad (0,5); Usmeni ispit (2,0)


Vrednuje se aktivnost studenata na nastavi. Konačna ocjena donosi se na temelju ostvarenog uspjeha na pisanom i usmenom ispitu. Nakon završenih vježbi studenti polažu kolokvij koji je preduvjet za izlazak na pismeni ispit. Položeni pismeni ispit je preduvjet za izlazak na usmeni ispit.




Milena Jadrijević-Mladar Takač, Monika Barbarić, prezentacije predavanja dostupno u sustavu Merlin

S.Rendić i M.Medić-Šarić,Metabolizam lijekova i odabranih ksenobiotika, Medicinska naklada, Zagreb, 2013. ISBN 978-953-176-587-9).

30

B. Testa, S.D. Krämer, The Biochemistry of Drug Metabolism: Volume 1: Principles, Redox Reactions, Hydrolyses, Wiley-VCH, Verlag GmbH, Weinheim, 2008. B. Testa, S.D. Krämer, The Biochemistry of Drug Metabolism: Volume 2:

1

1


Conjugations, Consequences of Metabolism, Influencing Factors, Wiley-VCH, Verlag GmbH, Weinheim, 2010.

M. Jadrijević-Madar Takač, Vježbe iz biokemije lijekova, FBF 2015. ( ISBN 978-953-6256-84-6)

1 dostupno u sustavu Merlin



Ishodi 1-5 provjeravaju se pisanim i usmenim ispitom, a ishod 6 tijekom vježbi i završnim kolokvijem.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Dunja Rogić; izv. prof. dr. sc. Ksenija Fumić

1.2. Suradnici izv. prof. dr. sc. Nada Vrkić








2.

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studenta s posebnim područjima, uzorcima, postupcima i patološkim stanjima s kojima će se baviti u praksi, a uključena su u područje rada medicinskog biokemičara.


Odslušana Klinička biokemija organa i organskih sustava 2


- Definiranje, analiziranje i predlaganje postupaka povezanih s istraživanjem, proizvodnjom i praćenjem kakvoće te implementacijom novih laboratorijskih dijagnostičkih postupaka za otkrivanje i praćenje bolesti i terapije. - Procjena kliničke značajnosti biokemijskih pokazatelja, detektiranje izvora pogrešaka i varijabilnosti rezultata laboratorijskih analiza, interpretiranje rezultata laboratorijskih analiza - Razvoj i implementacija rješenja za praktične probleme laboratorijske dijagnostike.


Nakon položenog kolegija student će moći: 1) navesti biokemijske i molekularne osnove nasljednih metaboličkih bolesti i psihosomatskih poremećaja; 2) predložiti laboratorijske postupke i uzorke u probiranju i potvrdi dijagnoze metaboličkih bolesti; 3) opisati način praćenja koncentracije lijeka u organizmu; 4) navesti i opisati najznačajnije laboratorijske pretrage u neonatologiji; 5) objasniti ulogu farmakogenetike u liječenju neuropsihijatrijskih bolesnika; 6) predvidjeti dozu oralnog antikoagulansa na temelju izmjerenih laboratorijskih parametara; 7) opisati načela farmakogenetičkih testiranja; 8) objasniti načelo GC-MS i tandemske spektrometrije masa te primjenu u kliničkom laboratoriju.


Predavanja i seminari: Nasljedne metaboličke bolesti; Laboratorij i neonatologija; Psihosomatski poremećaji - molekularno-biokemijski pokazatelji; Praćenje terapijskog lijeka (TDM) i toksikologija; Uloga tekućinske kromatografije - tandemske spektrometrije masa u laboratorijskoj medicini; Uloga farmakogenetike u liječenju neuropsihijatrijskih bolesnika; Uloga farmakogenetike u oralnoj antikoagulantnoj terapiji: Vježbe: Predviđanje doze antikoagulacijske terapije; Farmakogenetika; Analitička toksikologija; GC-MS i tandemska spektrometrija masa.




Pohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje na seminarima, odrađene vježbe. Pisani i usmeni ispit.


Pohađanje nastave (0,5); Eksperimentalni rad (1,0); Kolokviji (0,5); Pismeni ispit (1,5); Seminarski rad (0,5); Usmeni ispit (1,0)


Nakon odrađenih vježbi polaže se kolokvij. Nakon završene nastave znanje se provjerava pisanim i usmenim ispitom.

SPECIJALNA PODRUČJA KLINIČKE BIOKEMIJE





medija

Čvorišćec D, Čepelak I, ur. Štrausova medicinska biokemija. Zagreb: Medicinska naklada, 2009.

Topić E, Primorac D, Janković S. Medicinsko-biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi. Zagreb: Medicinska naklada, 2004.


Čepelak I i sur. Medicinsko-biokemijske smjernice. Zagreb: Medicinska naklada, 2004.


Ishodi 1-5 ostvaruju se sudjelovanjem na predavanjima i seminarima, a provjeravaju se pisanim i usmenim ispitom. Ishodi 6-8 ostvaruju se na vježbama i provjeravaju kolokvijem.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Renata Zadro

1.2. Suradnici dr. sc. Ivanka Mihaljević








2.

2. OPIS PREDMETA


Edukacija studenata iz područja transfuzijske medicine koja obuhvaća temeljna područja transfuziologije i imunohematologije


Uvjet za upis: odslušana Klinička biokemija organa i organskih sustava 2 i položena Hematologija 2.


• Primjena stručna znanja iz područja transfuziologije i imunohematologije u postupcima laboratorijske dijagnostike, procjeni kliničke značajnosti biokemijskih i molekularno-bioloških pokazatelja, detektiranju izvora pogrešaka i varijabilnosti rezultata laboratorijskih analiza, interpretiranju rezultata laboratorijskih analiza s kliničkog aspekta.


Nakon položenog kolegija student će moći: 1. Opisati organizaciju transfuzijske djelatnosti u RH; 2. Navesti i objasniti metode detekcije biljega krvlju prenosivih bolesti; 3. Nabrojati vrste krvnih pripravaka, navesti njihovu primjenu u liječenju i način praćenja nuspojava; 4. Razlikovati krvne grupe i provoditi metode određivanja krvnih grupa; 5. Objasniti princip imunizacije i kliničko značenje protutijela i autoantitijela; 6. Opisati postupke kontrole kvalitete u serološkom laboratoriju; 7. Odrediti osjetljivost i specifičnost seroloških testova; 8. Protumačiti važnost epidemioloških izvještavanja.


PREDAVANJA: • Povijest transfuzijske medicine, Profil zdravstvenih djelatnika na odjelima za transf. krvi i njihova izobrazba. Organizacija transfuzijske djelatnosti u RH. • Krvlju prenosive bolesti , Virusne, bakterijske, parazitske i nove prijeteće infekcije. • Kontrola kvalitete u serološkom laboratoriju; Validacija automatiziranih sustava i statističke metode u kontroli kvalitete serološkog testiranja. • Metode detekcije biljega krvlju prenosivih bolesti; Vrste krvnih pripravaka i njihova kvaliteta. • Krvne grupe: trombocitne i leukocitne; Metode određivanja. • Imunizacija i kliničko značenje protutijela i autoantitijela. Liječenja krvnim pripravcima i nadzor nad nuspojavama liječnja krvnim pripravcima. VJEŽBE: • Prikaz rada u imunohematološkom i serološkom laboratoriju. • Kontrola kvalitete u serološkom laboratoriju. • Metode procjene rizika. • Metode određivanja krvnih grupa. • Epidemiološka izvještavanja. • Određivanje osjetljivosti i specifičnosti seroloških testova.


Predavanja, vježbe, laboratorij

TRANSFUZIOLOGIJA S IMUNOHEMATOLOGIJOM



Obavezno pohađanje predavanja i sudjelovanje na vježbama.


Pohađanje nastave (0,5); Eksperimentalni rad (0,5); Pismeni ispit (1,5)


Studentski rad ocjenjuje se tijekom nastave: predavanja i rada u laboratoriju. Konačna ocjena zansiva se uspjehu postignutom na pisanom i usmenom ispitu.




medija

D.Grgičević i T Vuk: Imunohematologija i transfuzijska medicina, Medicinska naklada, Zagreb, 2000.

T.Vuk i suradnici u knjizi: Upravljanje kvalitetom u transfuzijskoj djelatnosti, HZTM, 2002.


AABB, Blood safety in the New Millenium, AABB, Bethesta 2002. B.Golubić Ćepulić i sur: Liječenje eritrocitnim krvnim pripravcima; KBC Zagreb, 2002.


Ishodi 1-4 ostvaruju se na predavanjima, a ishodi 4-6 na vježbama. Provjeravaju se tijekom nastave te na ispitu.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Irena Žuntar, spec. toksikologije

1.2. Suradnici Vježbe: dr. sc. Adela Krivohlavek; prof. dr. sc. Jasna Bošnir; dr. sc. Dario Lasić; mr. sc. Ivona Vidić Štrac








2.

2. OPIS PREDMETA


Studenti će upoznati osnovne toksikološke pojmove te osnovna načela međudjelovanja otrova (toksina i toksikanata) i ljudskog organizma (apsorpcija, raspodjela, metabolizam i eliminacija otrova iz organizma), ali i učinke kemikalija na ekosistem. Razumjet će biokemijske mehanizme toksičnosti otrova, znati različite vrste štetnih učinaka, opisati toksikokinetske značajke otrova iz osnovnih skupina te shvatiti osnovne postupke(prve pomoći i terapijske) kod otrovanja. Studenti će znati povezati pojmove opasnosti, procjene rizika i sigurnosti od kemikalija/otrovanja za zdravlje ljudi i okoliš. Također, upoznat će razvrstavanje i označavanje kemikalija (STL, siguronosno tehnički list; MSDS, material safety data sheet) te sigurno rukovanje, gospodarenje, kemikalijama, a prema propisima RH i EU.


Uvjet za upis: odslušana Farmakologija. Potrebna su predznanja iz fiziologije i patofiziologije, farmakologije i biokemije lijekova.


- Razvoj i implementacija rješenja praktičnih problema u proizvodnji i praćenju sigurne i odgovarajuće primjene lijekova (prepoznavanje osnovnih načela sigurnog rada, rukovanja i gospodarenjem kemikalijama). - Informiranje i savjetovanje bolesnika i opće populacije o djelovanju i ispravnoj primjeni lijekova (o mogućem štetnom djelovanju kemikalija, dodataka prehrani i biljnih pripravaka, ali i njihovih kombinacija).


Na kraju kolegija student će moći/biti u stanju: 1. Opisati i objasniti osnovne toksikološke pojmove; 2. Opisati procese apsorpcije, raspodjele i izlučivanja (uključujući metabolizam) otrova kao i činitelje o kojima ovisi njihov opseg; 3. Navesti osnovne toksikokinetske procese (apsorpcija, raspodjela, metabolizam i eliminacija)i biokemijske mehanizme toksičnosti osnovnih skupina otrova (kemikalija); 4. Procijeniti postupke hitne pomoći i terapije (i antidote) s obzirom na toksikološke karakteristike otrova (kemikalija); 5. Povezati opasnost, rizik i sigurnost od otrova (kemikalija)/otrovanja za ljudsko zdravlje i okoliš (ekosistem).; 6. Prepoznati oznake razvrstavanja kemikalija i postupke sigurnog rukovanja, gospodarenja kemikalijama.


PREDAVANJA: • Uvod u toksikologiju s kratkim povijesnim pregledom (primjeri trovanja). • Osnovni toksikološki pojmovi – 1. Dio. • Osnovni toksikološki pojmovi – 2. Dio. • Prolaz otrova kroz membranu. Lipofilnost/hidrofilnost. • Apsorpcija otrova. • Raspodjela otrova. • Eliminacija otrova.

TOKSIKOLOGIJA


• Anorganski otrovi. • Plinoviti otrovi. • Idustrijske organske kemikalije. • Pesticidi (Biocidi). • Mehanizmi toksičnosti lijekova. • TDM (Individualizacija terapije lijekovima). • Osnove nanotoksikologije. • Osnove dermatotoksikologije. • Osnove vojne toksikologije. • Droge i sredstva ovisnosti. • Ekotoksikologija. SEMINARI: • Razvrstavanje i suvremeno gospodarenje kemikalijama u zdravstevenim ustanovama (ljekarnama). • Uzorkovanje i uzorci za toksikološku analizu (Ekstrakcija otrova iz materijala analize, Otkrivanje otrovnosti, Otkrivanje i dokazivanje otrova.). • Prikaz dokumentarno-edukativnog filma „Fashion victims“ • Otrovi biljaka. • Otrovi gljiva. • Otrovi životinja. • Mikotoksini. • Bakterijski otrovi. • Toksikologija pomoćnih tvari u lijekovima. • Prikaz dokumentarno-edukativnog filma „The toxins return“. • Seminarske teme studenata uz raspravu, ponavljanje. VJEŽBE: (pokazne vježbe u suradnji sa suradnicima iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr Andrija Štampar i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo): Prikaz pripreme uzoraka za toksikološku analizu, naglasak na rezultate analize uz komentar te procjena zdravstvene ispravnosti različitih uzoraka (primjerice hrane, pića, sredstava za opću uporabu te dodataka prehrani) 4 sata + 2 sata vježbe u laboratoriju (pokazno i rad studenata). Pripremljene su 4 vježbe: 1. Test akutne toksičnosti na organizam Daphnia magna 2. Određivanje volumnog udjela taložive tvari u uzorku otpadne vode i Određivanje sušenog i žarenog ostatka (Određivanje organske i anorganske tvari, primjer – antibiotici u vodi). 3. Priprema uzoraka za određivanje prijelaza određenih elemenata iz materijala i predmeta koji dolaze u kontakt s hranom. Analiza rezultata na AAS. 4. Priprema uzoraka za određivanje prijelaza određenih elemenata iz materijala i predmeta koji dolaze u kontakt s hranom. Analiza rezultata na ICP-MS.


predavanja, seminari, vježbe, pokazne vježbe


Pohađanje svih oblika nastave, pozitivna ocjena izloženog seminarskog rada, položen pismeni i usmeni ispit.




Pohađanje svih oblika nastave, pozitivna ocjena izloženog seminarskog rada, položen pismeni i usmeni ispit.




medija

Plavšić F, Žuntar I. Analitička toksikologija, Školska knjiga, Zagreb, 2006.

Plavšić F. i sur. Osnove kliničke farmakokinetike, Školska knjiga, Zagreb, 1993.

Žuntar I., Plavšić F., Wolf Čoporda A., Štraus B. Određivanje koncentracije lijekova tijekom terapije, str. 605-621., U: Štrausova medicinska biokemija; ur. Čvorišćec D., Čepelak I., Medicinska naklada, Zagreb, 2009.


Duraković Z. i sur., Klinička toksikologija, Grafos, Zagreb, 2011.

Osnove forenzične toksikologije, ur. Davorka Sutlović, Web knjižara Redak, Split, 2011. Sveučilišni udžbenik Sveučilišta u Splitu. • Sutlović D., Žuntar I. Apsorpcija, raspodjela, metabolizam i izlučivanje: ARMI. str. 19-58. • Žuntar I., Plavšić F. Otrovi biljaka i životinja. str. 171-210.

Toksikolgija hrane, ur. Davorka Sutlović, Web knjižara Redak, Split, 2011. Sveučilišni udžbenik Sveučilišta u Splitu. • Žuntar I., Plavšić F. Otrovi gljiva. str. 271-277.

Timbrell J.A. Principles of Biochemical Toxicology, Fourth Edition, Informa Healthcare, New York, 2009.

Dart R.C. i sur., Medical Toxicology, Third Edition, Lippincott, Williams & Wilkins, Philadelphia, 2004.

Turk R. Novi hrvatski propisi o kemikalijama – znakove opasnosti zamjenjuju piktogrami. Sigurnost 2013; 55:27-36.

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=8076

Žuntar I, Slišković I, Plavšić F. Analiza gospodarenja kemikalijama u ljekarnama u Hrvatskoj. Farm Glas 2007; 63:723-750.

http://www.plivamed.net/knjiznica/farmaceutski-glasnik/izdanje/128/Farmaceutski-glasnik-122007.html


Korisne Internetske stranice o kemikalijama: - http://ec.europa.eu/environment/chemicals/index_en.htm - http://echa.europa.eu/hr/ - http://www.unep.org/ - http://www.epa.gov/ - http://www.atsdr.cdc.gov/ - http://ec.europa.eu/growth/sectors/cosmetics_en - https://echa.europa.eu/regulations/biocidal-products-regulation - http://www.hzt.hr/

Žuntar I., Wolf Čoporda A., Plavšić F. Farmakokinetički kemijski procesi. str. 18-24. U: Farmakoterapija u gerijatriji, Geriatric pharmacotherapy, ur. Zijad Duraković, C. T. – Poslovne informacije d.o.o., Medixova medicinska biblioteka, Zagreb, 2011. Sveučilišni udžbenik: Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Osijeku, Sveučilišta u Mostaru, Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Rijeci.


Svi se ishodi provjeravaju pisanim i usmenim ispitom.

2.13. Komentari












http://ec.europa.eu/environment/chemicals/index_en.htm

http://echa.europa.eu/hr/

http://www.unep.org/

http://www.epa.gov/

http://www.atsdr.cdc.gov/

http://ec.europa.eu/growth/sectors/cosmetics_en

https://echa.europa.eu/regulations/biocidal-products-regulation

http://www.hzt.hr/




1.2. Suradnici








-

2. OPIS PREDMETA


Upoznavanje s organizacijom rada i ustrojem laboratorija za citologiju, mikrobiologiju i molekularnu dijagnostiku.


Uvjet za upis: priznata Stručna praksa 1 i odslušana Klinička biokemija organa i organskih sustava 2


Primjenjivanje stručnih znanja i sposobnosti u izradi laboratorijskih pretraga u području citologije, mikrobiologije i molekularne dijagnostike.


Nakon odrađene Stručne prakse 2 student će biti u stanju: 1. Služiti se stručnom literaturom; 2. Opisati način rada u citološkom laboratoriju; 3. Opisati način rada u mikrobiološkom laboratoriju; 4. Opisati način rada u laboratoriju za molekularnu dijagnostiku.


• Upoznavanje s organizacijom rada i metodama u citološkom laboratoriju. • Upoznavanje s organizacijom rada i metodama u mikrobiološkom laboratoriju. • Upoznavanje s organizacijom rada i metodama u laboratoriju za molekularnu dijagnostiku.


Terenska nastava


Praktični rad u citološkom, mikrobiološkom i laboratoriju za molekularnu dijagnostiku pod nadzorom mentora-magistra medicinske biokemije i izrada izvješća o obavljenoj stručnoj praksi.


Praktični rad (1,5); Referat (1,5)


Tijekom odvijanja stručne prakse, student je obvezan voditi dnevnik na temelju kojega, po obavljenoj praksi, sastavlja IZVJEŠĆE O PROVEDENOJ STRUČNOJ PRAKSI koje potom odobrava mentor-magistar medicinske biokemije, a provjerava voditelj stručne prakse. Temeljem odrađenog praktičnog dijela kolegija i pozitivno ocijenjenog izvješća, studentu se priznaje kolegij i dodjeljuju ECTS bodovi (status položen).




medija

Štrausova medicinska biokemija, Medicinska naklada, 2009.


STRUČNA PRAKSA 2


Studentima je dostupna ostala stručna literatura u nastavnim bazama.


Ishodi 1-4 koji se stječu tijekom terenske nastave pod vodstvom mentora-magistra medicinske biokemije opisuju se pisanim izvješćem u obliku izvješća o provedenoj Stručnoj praksi 2, a provjeravaju ju voditelj stručne prakse.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Željko Romić

1.2. Suradnici Domagoj Marijančević, spec. med. biochem.








2.

2. OPIS PREDMETA


Cilj kolegija je uvod u bioanorgansku kemiju, pregled najvažnijih bioanorganskih elemenata u živom organizmu. Obrađuje se rasprostranjenost i biološka dostupnost pojedinih elemenata, specifikacija kemijskih elemenata, koordinacijska svojstva metala, te njihovih kompleksa. Cilj predmeta je i upoznavanje uloge elemenata u organizmu, biokemijskim reakcijama, strukturi klinički značajnih metaloproteina te proučavanje povezanosti svojstava elemenata s njihovim položajem u periodnom sustavu.


Upis predmeta: položena Opća klinička biokemija.


• Primjena stručnih znanja u postupcima laboratorijske dijagnostike (prepoznavanje predanalitičkih, analitičkih i poslijeanalitičkih čimbenika tijekom određivanja bioelemenata ili njihovih organskih kompleksa u serumu, mokraći, cerebrospinalnoj tekućini, zglobnoj tekućini te drugim biološkim materijalima); • Primjena analitičkih i kritičkih vještina u razvoju i implementaciji rješenja za praktične probleme laboratorijske dijagnostike metala (primjena stručnih znanja o laboratorijskim pretragama za dijagnozu, praćenje bolesti, učinaka terapije kod pojedinih patoloških stanja); • Kritička procjena i primjena znanstvenih saznanja i dostupnih podataka u svrhu rješavanja problema; • Primjenjivanje stručnih znanja i sposobnosti u komunikaciji u zdravstvenom timu.


Nakon položenog kolegija student će moći/biti u stanju: 1. Opisati principe uzimanja i pripreme krvi, serumu, tkiva, cerebrospinalne tekućine, zglobne tekućine, transudata, eksudata te drugih bioloških materijala za laboratorijsku dijagnostiku s područja bioanorganske kemije; 2. Objasniti ulogu metala u biološkim sustavima (metaloenzimi); 3. Navesti i objasniti mehanizme koji mogu utjecati na rezultate laboratorijskog određivanja metala tijekom predanalitičke, analitičke i poslijeanalitičke faze; 4. Objasniti principe rada analitičkih analizatora za određivanje metala; 5. Opisati metode određivanja pojedinih metala u serumu, mokraći i krvi, likvoru, zglobnoj tekućini itd. 6. Razvija kritičko razmišljanje, komunikacijske vještine i sposobnost samostalnog rada u laboratoriju.


PREDAVANJA I SEMINARI: • Uvod u anorgansku biokemiju. • Metode određivanja anorganskih spojeva. • Priprema uzoraka za određivanje metala. • Uloga metala u metaloproreinima, funkcija metaloenzima i njihova podjela • Transport metala u biološkim sustavima i njihovo deponiranje • Natrij, kalij i kloridi; kontrola osmotskog tlaka, elektrolitička ravnoteža i transport (pumpe, priroda pumpi). • Bakar (heamocianin, bakar i izvanstanične oksidaze, proteini bakra, enzimi bakra). • Uloga željeza u organizmu (željezo sumpor proteini, hem protein, njihova uloga, anemije povezane s

BIOANOGRANSKA KEMIJA


nedostatkom željeza. • Kemija magnezija (unos magnezija u stanice, enzimi koji imaju magnezij, patološka stanja povezana s nedostatkom magnezija) • Kalcij, ionizirani i ukupni (proteinski ligandi za kalcij. magnezij/ kalcij kompeticija, tansport kalcija u stanice, izvanstranični kalcij u cirkulaciji, patološka stanja povezana s nedostatkom kalcija). • Kemija mangana (oksidacijska stanja, struktura organskih kompleksa, organizmi koji imaju Mn, unos, raspodjela u biološkim sustavima). • Kemija nikala i kobalta (hidrogenaze, organometalni spojevi nikla i kobalta . unos nikla i kobalta). • Klinička značajnost molibdena, volframa i vanadija ( enzimi molibdena. unos , oksidacijska stanja) • Biokemija sumpora ( oksidacijska stanja, i redoks reakcije, acido – bazna ravnoteža) • Oksidativni stres i biokemija selena. • Cink u biološkim sustavima. tipovi proteina povezani s Zn, regulatorna i kontrolna uloga cinka.




Obavezno prisustvovanje na predavanjima i na seminarskoj nastavi, pismeni i usmeni ispit.




Metode poučavanja: predavanja, seminarski radovi. Metode ocjenjivanja i provjere ishoda učenja: pismeni ispit, usmeni ispit.




medija

J.J.R. Frausto da Silva, R.J.P.Williams: The biological chemistry of the elements, Oxford University Press, Oxford, 2001.

Power Point prezentacije predavanja i seminarskih tema


I. Bertini, H. B. Gray, S. J. Lippard, J. S. Valentine: Bioinorganic chemistry, University Sciense Books, Sausalito, CA, 1994. J. A. Cowan: Inorganic biochemistry,VCH, USA 1993


Ishodi 1-5 provjeravaju se pisanim i usmenim ispitom, a ishod 6 stječe se i provjerava tijekom seminarske nastave.

2.13. Komentari


1. COURSE DECRIPTION – GENERAL INFORMATION

1.1. Course teacher Associate Professor Jasmina Lovrić; Associate Professor Gordana Maravić Vlahoviček

1.2. Associate teachers Associate Professor Lidija Bach-Rojecki; Associate Professor Sanja Dabelić; Professor Jerka Dumić; Associate Professor Ana Mornar Turk; Ivana Perković, PhD

1.3. Graduate programme Medicinal biochemistry study program

1.4. Status of the course Elective

1.5. Year of study, Semester 4th

Year, 8th

Semester

1.6. Credit value (ECTS) 2,5

1.7. Type of instruction (number of hours L+E+S+e-learning) 9+0+21

1.8. Expected enrolment in the course 20

1.9. Level of use of e-learning (1, 2, 3 level), percentage of instruction in the course on line (20% maximum)

Level 2. Additional possibility of elearning according a personal choice (teaching materials, literature)

2. COURSE DESCRIPTION

2.1. Course objectives

To acquire knowledge on biological therapeutics - biopharmaceuticals, from discovery and development of protein- and gene-based drugs, application of biotechnology to produce these therapeutics, their pharmacology and pharmacokinetics, dosage form and route of administration to clinical evaluation and regulatory approval. To be able to appreciate the complexities of macromolecular drugs and their biological effects, one must understand the fundamental differences in drug design, dosage formulation, and time course of distribution to target tissues between biopharmaceuticals and small organic molecule drugs.

2.2. Enrolment requirements and required entry competences for the course

Passed exam in Molecular Biology with Genetic Engineering and Pharmacology courses completed

2.3. Learning outcomes at the level of the study programme to which the course contributes

• Applying basic knowledge of chemistry, biochemistry, and molecular biology necessary to define, analyse and propose actions related to research, development and production as well as analysis and quality control of drugs. • Choosing the wright pharmacotherapy and providing pharmaceutical care, respecting in the same time the legislative, actual health policies and guidelines as well as the principles of pharmaceutical ethics and deontology.

2.4. Expected learning outcomes at the level of the course (4-10 learning outcomes)

After passing the exam student will be able to: 1. Describe the scientific approaches and research strategies for discovery and development of biopharmaceuticals 2. Describe the applications of recombinant DNA and hybridoma technology in discovery and development of biological drugs /biopharmaceuticals 3. Understand the challenges in administering biopharmaceuticals 4. Explain formulation and delivery strategies of biopharmaceuticals 5. Propose appropriate analytical techniques and methods to assess the structure, biological activity, purity, safety, consistency and stability of protein drugs. Describe the pharmacopoeial guidance and monograph tests to quality control of biopharmaceutical products 6. Indicate the specific procedure of approval of biopharmaceuticals (and similar biological medicinal products - biosimilars) 7. Explain the general principles of demonstrating biosimilarity to the reference biological medicinal product 8. State and explain the advantages and disadvantages of clinical application of biopharmaceutical 9. Develop skills for critical evaluation of biological drugs data, using relevant scientific literature and preparing written or oral reports. 10.Evaluate the current status and future developments in the biopharmaceutical industry.

2.5. Course content broken down in detail by weekly class schedule (syllabus)

BIOPHARMACEUTICALS


LECTURES: • Introduction to biopharmaceuticals • The application of omics in research and development of biopharmaceuticals • Application of genetic engineering and biotechnology in discovery and early development of biopharmaceuticals • Pharmacokinetics, therapeutic dosage and response • Formulation and delivery of biopharmaceuticals SEMINARS: • Large-scale production of recombinant proteins and microbiological quality control of biopharmaceuticals • Analytical and biochemical methodology in research, development, and quality control of biopharmaceuticals • Clinical evaluation and regulatory approval of biopharmaceuticals • Clinical pharmacy and toxicology of biopharmaceuticals • Antibodies and derivatives • Hematopoietic growth and coagulation factors • Cytokines and Interferons / Hormones / Enzymes • Vaccines • Gene and cell therapy • Stem cells in regenerative medicine

2.6. Type of instruction

Lectures, independent study, multimedia and the internet, work with the mentor

2.7. Student responsibilities

Students are obliged to attend the lectures and seminars. To be eligible to acquire the ECTS and to obtain the mark, students have to prepare the project.

2.8. Screening of student’s work (specify the proportion of ECTS credits for each activity so that the total number of CTS credits is equal to the credit value of the course)

Class attendance (0,5); Project (2,0)

2.9. Grading and evaluation of student work over the course of instruction and at a final exam

Students will be evaluated according to their active participation in the seminars and the quality of the project. On the final project presentation students are obliged to demonstrate the knowledge on all topics covered by the course on the level of skilful management of relevant information and synthesis of the thought matter.

2.10. Required literature (available at the library and via other media)

Title Number of copies at the library

Availability via other media

Ho, R. J. Y. - Biotechnology and Biopharmaceuticals, 2nd ed. Wiley Blackwell, 2013

1

Feroz Jameel, Susan Hershenson - Formulation and Process Development Strategies for Manufacturing Biopharmaceuticals, 1st Edition, Wiley, 2010

1

Ajay K. Banga-Therapeutic Peptides and Proteins_ Formulation, Processing, and Delivery Systems, 3rd Edition-CRC Press, 2015

1

Ahuja S., Scypinski S. Handbook of modern pharmaceutical analysis, 2nd ed. Elsevier, Amsterdam, 201

1

Selection of original scientific literature

2.11. Optional literature

Crommelin, Sindelar, Meibohm “Pharmaceutical Biotechnology: Fundamentals and Applications”, 4th ed, 2013.

2.12. Methods of monitoring quality that ensure acquisition of exit competences

Learning outcomes will be monitored during seminars and assessed through the project presentation.

2.13. Comments

e-learning – it is not a part of teaching hours, but it is used in studying since it contains case studies, problems with explanations, links on different useful web pages



1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Jadranka Vuković Rodríguez; izv. prof. dr. sc. Renata Jurišić Grubešić

1.2. Suradnici izv. prof. dr. sc. Ivan Kosalec; prof. dr. sc. Živka Juričić





1.7. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 10+18(seminari + debate)+0+2(m-učenje)



2.

2. OPIS PREDMETA


Cilj je predmeta upoznati studente s temeljnim načelima i modalitetima komplementarne i alternativne medicine (KAM), s posebnim naglaskom na pitanja sigurnosti primjene i terapijske učinkovitosti. Student će kritičkim pristupom analizirati potencijalnu plodonosnu suradnju KAM i konvencionalne medicine. Kroz različite oblike nastave (interaktivni seminari, debate, m-učenje), cilj je upoznati studente s istraživanjima sigurnosti primjene i specifičnog terapijskog učinka KAM temeljenih na znanstvenim dokazima, kao i s različitim pristupima kontroli kakvoće terapijskih pripravaka koje primjenjuje KAM. Student će moći identificirati sve ključne razloge zbog kojih KAM treba podlijegati etičkim načelima te odgovarajućoj zakonskoj regulativi, na isti način kao konvencionalna terapija. Nadalje, cilj je studentima rasvijetliti, ne samo stvarnu dobrobit od KAM, već i potencijalne opasnosti takvog terapijskog pristupa. Znanja stečena u okviru predmeta Uvod u komplementarnu i alternativnu medicinu omogućit će studentima stjecanje dodatnih kompetencija važnih u provedbi ljekarničke skrbi i, općenito, proširiti mogućnosti njihova profesionalnog djelovanja.


nema


Primjenjivanje stručnih znanja i vještina pri savjetovanju o KAM i provođenju ljekarničke skrbi, poštujući važeću zakonsku regulativu, aktualnu zdravstvenu politiku i odgovarajuće zdravstvene smjernice te načela farmaceutske etike i deontologije.

Kritičko procjenjivanje i primjena znanstvenih spoznaja u svrhu pronalaženja optimalnog terapijskog plana prilagođenog pojedincu.

Informiranje i savjetovanje o djelovanju i ispravnoj primjeni KAM terapeutika te praćenje tijeka i ishoda terapije.

Prepoznavanje klinički značajnih interakcija lijekova i KAM terapeutika te postupanje u cilju izbjegavanja istih.

Primjenjivanje temeljnih znanja iz KAM potrebnih za definiranje, analiziranje i predlaganje postupaka analize i kontrole kakvoće ljekovitih pripravaka koje koristi KAM.

Procjenjivanje i predlaganje primjene novih tehnologija te unaprjeđenja postojećih s ciljem poboljšanja terapije.

Korištenje različitih informacijskih tehnologija i relevantnih baza podataka u svrhu proširivanja stručnih znanja i vještina.


1. Opisati temeljna načela i modalitete KAM; 2. Objasniti značajke i učinke KAM u terapiji različitih oboljenja; 3. Identificirati i analizirati sličnosti i razlike, te prednosti i nedostatke KAM i konvencionalne medicine; 4. Definirati i objasniti djelovanje KAM temeljene na dokazima (evidence based); 5. Procijeniti i predložiti analitičke pristupe u kontroli kakvoće KAM terapeutika; 6. Prepoznati i objasniti klinički značajne interakcije KAM-konvencionalna terapija; 7. Identificirati, analizirati i samostalno ponuditi rješenja etičkih dvojbi u primjeni KAM;

UVOD U KOMPLEMENTARNU I ALTERNATIVNU MEDICINU


8. Usporediti važeću zakonsku regulativu u konvencionalnoj medicini i KAM; 9. Istražiti i kritički analizirati relevantnu literaturu o novim spoznajama u području KAM.


PREDAVANJA:

Tradicionalna, komplementarna i alternativna medicina definicije i značajke Podjela i kategorizacija komplementarnih terapija (engl. 'big five' terapies): alternativna medicinska

terapija, biološka terapija, energetska terapija, interakcija tijela i uma, manipulativna tjelesna terapija Tradicionalna medicina u svijetu Tradicionalna kineska medicina (TKM): filozofija Istoka, Qi, binarna teorija, teorija pet faza; Postavljanje

dijagnoze u TKM-u Komplementarne terapije Zapada: naturopatija, biljni pripravci, homeopatija, nutritivna medicina Analitički pristup osiguranju i kontroli kakvoće TKM i KAM terapeutika Interakcije KAM terapeutika i konvencionalne terapije KAM utemeljena na dokazima (evidence based) Zakonska regulativa u KAM Etička načela i KAM: informirani pristanak, etičko načelo neškodljivosti, znanstveno utemeljen dizajn

istraživanja, terapijski mitovi i zablude Integracija komplementarne i konvencionalne medicine: suvremena istraživanja KAM u sveučilišnim programima; KAM, ljekarnik i društvo; KAM u dobu suvremene medicine.

SEMINARI, DEBATE I RADIONICE Multidisciplinarni seminar o KAM modalitetima (različite teme: naturopatija, homeopatija, tradicionalna kineska medicina, aromaterapija, ayurveda, kristaloterapija i dr.) Projekt: KAM temeljena na dokazima u tretiranju i liječenju bolesti (analiza slučajeva) Debata: Etička promišljanja i problemi u KAM (analiza slučajeva) Radionica 1: KAM i placebo učinak; KAM i kliničke studije (analiza slučajeva) Radionica 2: m-učenje (engl. m-learning): Stavovi i mišljenja studenata o KAM


predavanja, seminari, radionice, mješovito m-učenje, samostalni, zadaci, debate


Pohađanje predavanja; Pohađanje seminara; Aktivno sudjelovanje u radu u malim grupama; Priprema seminara; Izrada završnog projekta.


Pohađanje nastave (0,3, 10%); Pismeni ispit (0,9, 30%); Seminarski rad (0,3, 10%); Projekt (0,9, 30%); m-učenje (0,15, 5%); debata (0,45, 15%)


Izrada seminara; Analiza slučaja; Izrada i prikaz završnog projekta; Debata; Pismeni ispit




medija

1. Marc S. Micozzi, Fundamentals of Complementary and Alternative Medicine Elsevier Health Sciences, 2011.

2. WHO traditional medicine strategy: 2014–2023. World Health Organization, Geneva, 2013. European Pharmacopoeia, 6. izdanje, EDQM, Strasbourg, 2008.

3. European Pharmacopoeia, 6. izdanje, EDQM, Strasbourg, 2008.

4. Stockley’s Drug Interactions, Karen Baxter (Ed.), Pharmaceutical Press, London, 2008.


1. WHO Quality control methods for herbal materials, World Health Organization, Geneva, 2011. 2. WHO guidelines on safety monitoring of herbal medicines in pharmacovigilance systems, World Health

Organization, Geneva, 2004. 3. Essentials of Chinese Medicine, Volume 1, Foundations of Chinese Medicine, Editors: Zhanwen Liu, Liang

Liu, Springer-Verlag London, 2009.


4. Directive 2004/24/EC amending, as regards traditional herbal medicinal products, Directive 2001/83/EC on the Community code relating to medicinal products for human use.

5. Pravilnik o stavljanju u promet te o označavanju i oglašavanju tradicionalnih biljnih lijekova, NN br. 89/10.


Ishodi učenja 1-4 provjeravaju se pisanim ispitom, a ishodi 5-9 prate se izradom i prezentacijom seminarskog rada, analizom KAM terapijskih slučajeva, izradom i prikazom završnog projekta te kroz debate.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Stela Bulimbašić

1.2. Suradnici doc. dr. sc. Ivica Grgurević; dr. sc. Danko Muller; dr. sc. Jasna Bacalja








2.

2. OPIS PREDMETA


Upoznavanje s morfološkim obrascima lijekovima induciranog oštećenja jetrenog parenhima i razumijevanje mehanizma njihovog nastanka. Upoznavanje s laboratorijskim testovima koji u korelaciji s morfološkim obrascima mogu pomoći u otkrivanju lijeka odgovornog za toksično oštećenje.


Predmet mogu upisati studenti koji su odslušali predmet Farmakologija te položili predmet Patofiziologija s patologijom.


Primjena znanja morfologije i mogućnost prepoznavanja obrazaca toksičnog oštećenja tkiva potrebna za postupke vezane za eksperimentalni rad te istraživanje i razvoj novih lijekova.


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: - opisati urednu strukturu jetre te na temelju histoloških i histokemijskih metoda razlikovati morfološki uredan od patološki promijenjenog jetrenog parenhima - navesti glavne mofološke obrasce oštećenja jetrenog parenhima lijekovima - temeljem analize funkcionalnih jetrenih testova navesti najvjerojatniji morfološki obrazac oštećenja - za svaki morfološki obrazac oštećenja navesti primjere lijekova koji ga uzrokuju - objasniti kako morfološki obrazac ukazuje na patogenezu oštećenja jetrenog parenhima - razlikovati mehanizme nastanka predvidivog oštećenja jetre lijekovima od idiosinkratične reakcije - pretraživati znanstveno-stručnu literaturu i baze podataka s evidencijom hepatotoksičnih učinaka lijekova


Predavanja P2 Anatomska građa, histologija i ultrastrukturne karakteristike jetre i bilijarnog sustava P 2 Klinička evaluacija jetre i jetrenih bolesti P 2 Histološke i histokemijske metode u analizi jetrenog parenhima; osnovni morfološki obrasci oštećenja jetrenog parenhima: reverzibilne stanične promjene, apoptoza, nekroza, upala i fibroza P2 Mehanizam oštećenja jetre lijekovima:predvidivo oštećenje i idiosinkrazija; biokemijska klasifikacija P 2Histološki obrasci oštećenja jetre lijekovima: hepatocelularno oštećenje, oštećenje bilijarnog sustava i mješoviti oblici P2 Histološki obrasci oštećenja jetre lijekovima: vaskularno oštećenje, granulomska upalna reakcija i novotvorine P2 Korelacija histološkog obrasca oštećenja s laboratorijskim pokazateljima, algoritam obrade pacijenta sa sumnjom na lijekovima inducirano toksično oštećenje jetre P2 Novi biološki lijekovi i oštećenje jetre, pretraživanje baza podataka Seminari: S1 Fiziologija jetre i bilijarnog sustava S 1 Laboratorijski funkcionalni jetreni testovi S 1 Procjena aktivnosti i kroniciteta promjena jetrenog parenhima S 1 Primjeri lijekovima induciranog oštećenja: steatohepatitis, zonalna nekroza hepatocita, akutna i kronična

MORFOLOŠKA OBILJEŽJA OŠTEĆENJA JETRE LIJEKOVIMA


kolestaza, miješani oblici S1 Primjeri lijekovima induciranog oštećenja: granulomatozni hepatitis, pelioza, veno- okluzivna bolest, nodularna regeneratorna hiperplazija, hepatocelularni adenom S1 Kliničko-patološka konferencija: primjer dobre suradnje kliničara i patologa S3 Prikaz slučajeva 1-3 S3 Prikaz slučajeva 4-6 Vježbe: V2 (+online) morfologija normalnog jetrenog parenhima i bilijarnog sustava; morfološki obrasci oštećenja jetrenog parenhima: reverzibilne stanične promjene, apoptoza, nekroza, upala i fibroza


Predavanja, seminari i radionice, vježbe, mješovito e-učenje


Redovito pohađanje predavanja i seminara te izrada seminarskog rada (pretraživanje literature,izrada ppt prezentacije i usmena prezentacija)



Napredak svakog sudenta se kontinuirano prati tijekom nastave. Završna ocjena predstavlja ocjenu ukupnog zalaganja studenta na predavanjima i seminarima uključujući i izrađeni seminarski rad prezentiran ostalim studentima te završni pisani ispit.




medija

Damjanov I i sur. Patologija, 4. izdanje, Medicinska naklada. Zagreb,2014.

Vucelić B. Gastroenterologija i hepatologija, Medicinska naklada, Zagreb 2002.

Bulimbašić S. predavanja iz Morfološka obilježja oštećenja jetre lijekovima, dostupno u sklopu e-kolegija


Guyton AC, Hall JE. Medicinska fiziologija, 12. izdanje, Medicinska naklada. Zagreb, 2012. Saxena R. Practical Hepatic pathology, Elsevier, Philadelphia PA, 2011.


Kontinuirano praćenje studentskog rada na predavanjima, seminarima, ocjena prezentacije seminarskog rada i završni pisani ispit.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Krešimir Sanković

1.2. Suradnici doc. dr. sc. Erim Bešić








2.

2. OPIS PREDMETA


Upoznati građu živčane stanice i njena osnovna fizikalno-kemijska svojstva. Razumjeti osnovna biofizikalna načela potrebna za razumijevanje depolarizacije membrane. Objašnjenje fizikalnog modela depolarizacije i širenja impulsa duž živčanog vlakna. Razumjeti biofizikalne osnove u oku (stanicama oka) u procesu registriranja svjetlosti, nastajanja vida te načela kojima modeliramo poimanje vida i pamćenja opaženog.


Uvjet za upis: položena Fizika i Biokemija


• Kritička procjena i primjena znanstvenih saznanja o biofizikalnim načelima funkcioniranja stanice u svrhu unapređenja profesije, rješavanja problema, primjene novih tehnologija te unapređenja postojećih metoda i tehnika.


Nakon položenog kolegija student će moći: 1. Navesti i objasniti osnovna biofizikalna i biokemijska načela nastajanja i širenja živčanog impulsa; 2. Opisati načine sinteze, mjesta nastajanja, pohrane i transporta neurotransmitora i pripadnih proteina kao i načine njihova transporta duž živčanog vlakna; 3. Objasniti procese oslobađanja i uhvata NT pri sinaptičkom prijenosu impulsa; 4. Objasniti fizikalnu osnovu primjenjenih ekperimentalnih tehnika, svojstva i modele širenja živčanih impulsa te usvojenim znanjima razumjeti tehnike u suvremenoj dijagnostici i terapiji SŽS.


PREDAVANJA i SEMINARI: • Molekulska organizacija staničnih membrana. Molekulske interakcije. Stanje proteina u membranama. • Svojstva neurona. Mjerenje i analiza signala u živčanom sustavu. Membranski kanali i signali.Vrste i strukture signala. • Membranski kanali i signaliziranje. Hodgkin-Huxleyev model. Permeabilnost membrane. Električne ekvivalentne sheme. • Ionska osnova električnog potencijala na membrani. Nerstovajednadžba. Pasivni i aktivni transport iona. • Ionska osnova akcijskog potencijala. Depolarizacija membrane.Obnavljanje akcijskog potencijala. • Neuroni kao vodiči elektriciteta. Širenje impulsa duž aksona. Tok struje tijekom živčanog impulsa. • Komunikacija između stanica. Principi sinaptičkog prijenosa. Električni i kemijski sinaptički prijenos. Sinaptički potencijal. Sinaptička inhibicija. Kemijski transmiteri. • Indirektni mehanizmi sinaptičkog prijenosa. Receptori. • Stanična i molekularna biokemija sinaptičkog prijenosa. Identificiranje neurotransmitera, njihova sinteza i pohrana. Razdioba receptora. • Prepoznavanje i funkcija transmitera u centralnom živčanom sustavu. Mapiranje razdiobe receptora. • Sistem vida. Oko, vidni put. Retina.Fotoreceptori. Rodopsin u membrani.Električni odgovor na svjetlosi. Vid u boji. • Tipovi stanica vida i njihova povezanost u retini. Odzivi retine na različite svjetlosne podražaje. Procesiranje

MEMBRANSKI TRANSPORT TVARI I INFORMACIJA


informacija. • Građa vizualnog korteksa. Funkcionalna svojstva jednostavnih stanica. Ponašanje složenih stanica. Opažanje. Pamćenje. • Posjet Hrvatskom institutu za istraživanje mozga, Medicinski fakultet, Zagreb: Suvremene mjerne tehnike, NMR-centar, Neuro-embriološka zbirka mozgova. Elektronski mikroskop. Matične stanice u procesu lijećenja različitih oštećenja mozga


Predavanjam seminari, samostalno zadaci


Redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u oba oblika nastave te održavanja seminara te na pismenom dijelu ispita.


Pohađanje nastave (0,5); Pismeni ispit (0,5);Seminarski rad (1,5)


Tijekom nastave vrednuje se pohađanje predavanja i seminara, ocjenjuju se održani seminar, ocjenjuju se parcijalni testovi te se ocijenjuje krajnji pismeni ispit.




medija

R. B. Gennis: Biomembranes, molecular structure and function. Springer, Heidelberg, 1999. ili novije J. G. Nicholls, A. R. Martin, B. G. Wallace, P. A. Fuchs : From neuron to brain sinauer, Sinauer Associates, Inc., Mass., USA, 2001 ili novije


Znanstvene publikacije relevantne za područje.


Ishodi 1-4 ostvaruju se na predavanjima provjeravaju se tijekom seminarske nastave te pisanim ispitom.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. József Petrik; izv. prof. dr. sc. Ksenija Fumić

1.2. Suradnici izv. prof. dr. sc. Roberta Petlevski; Andrea Čeri, mag. med. biokem.








2.

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s osnovnim načelima rada s kulturama stanica te primjena pojedinih staničnih kultura u eksperimentalnoj medicini i dijagnostici.


Preduvjet za upis: položena Biokemija


Prepoznavanje mogućnosti korištenja primarnih kultura stanica i komercijalno dostupnih staničnih linija na području in vitro dijagnostike te u na polju biomedicinskih istraživanja; Primjenjivanje praktičnog znanja za postavljanje in vitro eksperimentalnog modela.


Nakon položenog kolegija student će moći/biti u stanju: 1. objasniti principe odmrzavanja, uzgoja i krioprezervacije stanica; 2. odabrati odgovarajuću staničnu vrstu ili staničnu liniju za odabrani eksperimentalni model; 3. koristiti pojedine kataloge komercijalno dostupnih stanica; 4. objasniti metode određivanja vijabilnosti stanica te metode detekcije i određivanja stanične smrti (apoptoza i nekroza); 5. objasniti odabrane primjere korištenja stanica u dijagnostičke i terapijske svrhe; 6. primijeniti animalne i humane stanične kulture u istraživačke i dijagnostičke svrhe.


PREDAVANJA I SEMINARI: • Mogućnosti primjene animalnih i humanih staničnih kultura kao dobro definiranih živih sustava u istraživačke i dijagnostičke svrhe. Tehnike uzgoja ljudskih i životinjskih stanica i tkiva. • Primarne i trajne stanične kulture. Komercijalne stanične linije, American Type Culture Collection (ATCC) i druge nacionalne zbirke staničnih linija. • Sastav medija i seruma, faktori rasta i citokini. Receptori, prijenos signala, drugi glasnici. • Asinkrone i sinkrone populacije stanica, stanični ciklus. • Klonalni rast i preživljavanje stanica. Krioprezervacija stanica. • Metode ispitivanja citotoksičnosti. • Morfološke i biokemijske tehnike detekcije i kvantifikacije stanične smrti (apoptoza, nekroza). • Kulture stanica u dijagnostici (mjerenje aktivnosti lizosomskih enzima u homogenatu fibroblata, određivanje citokina). • Humane kulture stanica u terapiji, kulture krvotvornih stanica (autologna transplantacija), matične stanice.




Redovito pohađanje svih oblika nastave.

UZGOJ STANICA I STANIČNIH LINIJA



Pohađanje nastave (0,5); Eksperimentalni rad (0,5); Usmeni ispit (1,5)


Ocjenjuje se rad studenata tijekom seminarske i praktične nastave; znanje se ispituje usmenim ispitom.




medija

Power Point prezentacije predavanja dostupne u sklopu e-kolegija.

Andreja Ambrijović Ristov, Metode u molekularnoj biologiji, Institut Ruđer Bošković, Zagreb, 2007.

R. Ian Freshney, Culture of Animal Cells, A practical approach, Fourth Edition, Oxford University Press, 2000.


-


Ishodi 2.3. – 2.5. provjeravaju se pisanim i usmenim ispitom.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Lidija Bach-Rojecky

1.2. Suradnici prof. dr. sc. Željan Maleš; doc. dr. sc. Sandra Šupraha Goreta; Višnja Drinovac Vlah, mag. pharm.; Ana Dugonjić Okroša, mag. pharm.








2.

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s problemom zlouporabe lijekova i drugih ksenobiotika sintetskog i prirodnog porijekla u svrhu mijenjanja stanja svijesti i ponašanja, te utjecaja na psihofizičke sposobnosti. Integrativnim pristupom obuhvatit će se sociološki, farmakološki i biokemijsko-dijagnostički aspekti navedene problematike.


Položena Fiziologija s osnovama čovjeka, odslušana Biokemija, odslušana Patofiziologija s patologijom.


Praćenje tijeka i ishoda terapije u cilju sprječavanja zlouporabe lijekova.

Sudjelovanje u prevenciji bolesti i očuvanju zdravlja te javnim zdravstvenim inicijativama.


Nakon odlušanog i položenog predmeta student će moći: 1. Nabrojati lijekove i ksenobiotike s potencijalom zlouporabe, 2. Navesti osnovne učinke pojedine skupine lijekova/ksenobiotika na organizam, 3. Objasniti osnovne mehanizme nastanka ovisnosti, 4. Opisati osnovne pristupe u liječenju ovisnosti, 5. Razlikovati i opisati načine detekcije lijekova/ksenobiotika u biološkim uzorcima.


PREDAVANJA:

Ovisnost – bolest modernog doba (2 sata) - definiranje osnovnih pojmova (droga, sredstvo ovisnosti, sredstvo zlouporabe, tolerancija, psihička i fizička

ovisnost, sindrom ustezanja i sl.; objašnjenje engleske terminologije) - podjela supstancija s potencijalom uzrokovanja ovisnosti - prevalencija ovisnosti, rizični čimbenici, dijagnostički kriteriji

Kako „droge“ mijenjaju mozak – zašto nastaje ovisnost? (2 sata) - neurobiološke promjene u središnjem živčanom sustavu - genska podloga razvoja ovisnosti

Sredstva zlouporabe (načini primjene, osnovni učinci na staničnoj/organskoj razini, opasnosti primjene) - Lijekovi (bezreceptni lijekovi, psihostimulansi, opijati i opioidi, sedativi) (3 sata) - Biljne droge (s halucinogenim, psihostimulirajućim učincima) (2 sata) - „Sintetske droge“ (2 sata) - Legalna sredstva ovisnosti (alkohol, nikotin) (1 sat)

Liječenje ovisnosti (2 sata) - osnovni nefarmakološki i farmakološki pristup

Doping – jučer, danas i sutra (povijesni aspekt razvoja dopinga, skupine lijekova/supstanci, osnovni učinci) (2

DROGE, DOPING I OVISNOST


sata)

Detekcija dopinga (uzorkovanje, analitičke metode u detekciji dopinga) (2 sata)

Genski doping (potencijalni geni i ciljevi, kandidati za primjenu, nuspojave, detekcija genskog dopinga) (2 sata) SEMINARI (problem-based learning):

Zlouporaba lijekova – prikaz slučajeva iz ljekarničke prakse (3 sata)

Moderni doping kao budućnost elitnog sporta (rasprava o odabranim slučajevima dopinga) (2 sata)




Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u seminarima, uz prethodnu pripremu.




Na ukupnu ocjenu utječe aktivnost studenata u rješavanju seminarskih zadataka i uspjeh na usmenom ispitu.




medija

Recentni znanstveni i stručni radovi. On-line baze podataka

Odabrana poglavlja iz: Neuroscience of psychoactive substance use and dependence. World Health Organization 2004, Geneva

DA


Mrežne stranice (http://www.who.int/topics/substance_abuse/en/, www.drugabuse.gov)


Ishodi 1-5 provjeravat će se tijekom nastave i usmenim ispitom.

2.13. Komentari

-

http://www.who.int/topics/substance_abuse/en/


9. SEMESTAR



1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Erim Bešić

1.2. Suradnici Domagoj Kifer, mag. pharm.








2. OPIS PREDMETA


Studenti će znati napraviti temeljnu deskriptivnu statistiku statističkih podataka, razumijeti temelje vjerojatnosti i njene razdiobe (posebice normalne), kao i temelje teorije uzoraka. Također, studenti će znati primijeniti odgovarajuće statističke testove, izračunati njihovu test statistiku i razumijeti njihova rješenja te ispitati postojanje povezanosti dvaju ili više bioloških obilježja u sklopu jednostavne i višestruke linearne regresije.


Položena Matematika sa statističkom analizom



Nakon odslušanog predmeta studenti trebaju pojmovno i primjenom računala znati: 1. napraviti empirijsku razdiobu frekvencija kvalitatitnih i kvantitativnih statističkih podataka u sklopu deskriptivne statistike te ih prikazati grafički (poligon i histogram frekvencija, stupčasti i kružni dijagram), kao i izračunati mjere centralne tendencije (aritmetička i geometrijska sredina, medijan, mod, kvartili) i mjere rasipanja (standardna devijacija, varijanca, koeficijent varijacije, interkvartilni raspon); 2. temelje teorije vjerojatnosti (pojam, ukupna, složena i protivna vjerojatnost) i neke njene teorijske razdiobe (binomna razdioba, Poissonova razdioba, t-razdioba, F-razdioba, hi-kvadrat-razdioba i posebno normalna razdioba); 3. kako se uzorkuju elementi neke populacije i procijeniti očekivanje i varijancu populacije na temelju statistike na uzorku; 4. provesti (postaviti hipoteze, izračunati test statistiku, interpretirati p-vrijednost i donijeti odluku o prihvaćanju/odbacivanju hipoteza) prikladne parametrijske statističke testove (t-test za nezavisne/zavisne te velike/male uzorke, F-test, jednofaktorska i dvofaktorska ANOVA); 5. provesti (postaviti hipoteze, napraviti test statistiku i donijeti odluku o prihvaćanju/odbacivanju hipoteza) prikladne neparametrijske statističke testove (hi-kvadrat-test, test predznaka, medijan test, Wilcoxonov test predznaka rangova, Wilcoxonov test sume rangova, Mann-Whitneyev u-test, Kriskall-Wallisov test, Friedmanov test); 6. ispitati postojanje i stupanj (Pearsonov i Spearmanov koeficijent korelacije) povezanosti dvaju (jednostavna linearna regresija) ili više (višestruka linearna regresija) svojstava niza elemenata neke populacije.



predavanja, seminari, samostalni zadaci


redovitost pohađanja nastave, priprema za nastavu putem e-kolegija

BIOSTATISTIKA



Pohađanje nastave (0,2); Pismeni ispit(1,3); Usmeni ispit (1,0)


pismeni i usmeni dio ispita





1. B. Rosner: Fundamentals of Biostatistics, 8th Edition, Cengage Learning, 2016. 2. C. T. Le, L. E. Eberly: Introductory Biostatistics, 2nd Edition, Wiley, John Wiley & Sons, Inc., 2016. 3. P. Rowe: Essential Statistics for the Pharmaceutical Sciences, 2nd Edition Wiley, John Wiley & Sons, Inc., 2015. 4. A. Källén: Understanding Biostatistics, Wiley, John Wiley & Sons, Inc., 2011. 5. W. W. Daniel, C. L. Cross: BIOSTATISTICS; Basic Concepts and Methodology for the Health Sciences (International Student Version), 10th Edition, Wiley, John Wiley & Sons, Inc., 2014. 6. P. S. Mann: Introductory Statistics, 8th Edition, Wiley, John Wiley & Sons, Inc., 2013. 7. P. Newbold, W. L. Carlson, B. M. Thorne: STATISTIKA za poslovanje i ekonomiju (šesto izdanje), Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta, Zagreb, 2010. 8. I. Šošić: Primijenjena statistika (drugo izmijenjeno izdanje), Školska knjiga, Zagreb, 2006.

2.12.Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

studentska anketa

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. József Petrik

1.2. Suradnici prof. dr. sc. Jadranka Sertić; izv. prof. dr. sc. Nada Vrkić; izv. prof. dr. sc. Ksenija Fumić








2.

2. OPIS PREDMETA


Razvijati aktivni odnos studenata prema kliničkim slučajevima s kakvima će se susresti u laboratorijskoj praksi. Rješavanje problemskih zadataka („case oriented problems“) koji uključuju laboratorijske pretrage u procesu postavljanja dijagnoze, praćenja tijeka patološkog stanja, praćenja učinka terapije i prognoze bolesti. Razvijati aktivniodnos studenata prema prethodno usvojenoj, nastavnoj građi stručnih predmeta (Opća klinička biokemija, Hematologija, Koagulacija, Klinička biokemija organa i organskih sustava I i II, Specijalna područja kliničke biokemije i Racionalna laboratorijska dijagnostika) provjerom znanja u obliku seminarske nastave.


Preduvjet za upis: odslušana Specijalna područja kliničke biokemije.


Procjena kliničke značajnosti biokemijskih i molekularno-bioloških pokazatelja (prepoznavanje mehanizama koji karakteriziraju patološka stanja odnosno odabrane kliničke slučajeve povezivanje s laboratorijskim pretragama s područja kliničke biokemije, hematologije i koagulacije). Detektiranje izvora pogrešaka i varijabilnosti rezultata laboratorijskih analiza, interpretiranje rezultata laboratorijskih analiza s analitičkog i kliničkog aspekta. Pokazivanje opažajnih, analitičkih i kritičkih vještina u implementaciji rješenja za praktične probleme laboratorijske dijagnostike. Osiguravanje pozitivne interakcije s bolesnicima, suradnicima, zdravstvenim stručnjacima i javnosti primjenjivanjem stručnih znanja i sposobnosti usmenim i pisanim oblicima komunikacije.


Nakon položenog kolegija student će moći/biti u stanju: 1. Opisati načine prosudbe nalaza i mogućnosti suradnje magistra medicinske biokemije u okviru zdravstvenog tima; 2. Opisati mehanizme koji karakteriziraju patološka stanja odnosno odabrane kliničke slučajeve te ih povezati s laboratorijskim pretragama s područja biokemije, hematologije i koagulacije; 3. Povezati kliničke slučajeve vezane uz patološka stanja: bubrega, jetre, želudca, gušterače, vezivnog i koštanog tkiva, gastrointestinalnog sustava, endokrinog sustava, kardiovaskularnog sustava, nasljednih i autoimunih bolesti, (hemokromatoza, Wilsonova bolest, Gilbertov sindrom, transplantacijska medicina); cističnu fibrozu, neurološke bolesti; bolesti nakupljanja, poremećaja vezivnog i koštanog tkiva te autoimunih bolesti, aminoacidopatije. tumora, kiselinsko-bazičnog statusa, te praćenja trudnoće, terapije, trovanja i ovisnost;. 4. Objasniti analitičke interferencije te biološke učinke lijekova na rezultate laboratorijskih pretraga.


SEMINARI: Tijekom seminarske nastave posebno se obrađuju studentima unaprijed zadani problemi –laboratorijski nalazi, vezani uzrazličite kliničke slučajeve. Prosudba nalaza će obuhvatiti kliničke slučajeve vezane uz patološka stanja:

INTEGRIRANI KOLEGIJ LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE –

PROSUDBA NALAZA


• hemokromatoza, Wilsonova bolest, Gilbertov sindrom, transplantacijska medicina, • bolesti nakupljanja, • dijagnostika malignih tumora, • cistična fibroza, neurološke bolesti, • poremećaji funkcje gastrointestinalnog trakta, • poremećaji funkcje jetre, • poremećaji funkcije srca, • poremećaji vezivnog i koštanog tkiva te autoimune bolesti, • aminoacidopatije, • u području acido-bazne ravnoteže, elektrolita, praćenja terapije, trovanja i ovisnosti, te poremećaji funkcije bubrega, laboratorijska endokrinologija.




Metode poučavanja: seminarski radovi. Metode ocjenjivanja i provjere ishoda učenja: pismeni ispit, usmeni ispit.




Obavezno prisustvovanje na seminarskoj nastavi.




medija

Powerpoint prezentacije, biokemijski nalazi i klinički slučajevi

Čepelak I. i sur. Medicinsko-biokemijske smjernice, Medicinska naklada, Zagreb 2004. Štrausova Medicinska biokemija – Medicinska naklada 2009.

Labar B, Hauptmann E. i sur. Hematologija, Školska knjiga, Zagreb, 1998.


Wallach’s interpretation of diagnostic tests. 9th ed. / edited by Mary A. Williamson, L. Michael Snyder. Philadelphia : Wolters Kluwer Health/Lippincott Williams & Wilkins, USA, 2011. Teitz Textbook of Clinical Chemistry and Molecular Diagnostics, 4th Edition. CA Burtis, ER Ashwood & DE Bruns, Eds. Elsevier Saunders & Co., St. Louis, USA, 2006.


Ishodi 2.3. – 2.5. provjeravaju se tijekom seminarske nastave, pisanim i usmenim ispitom.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Željko Romić

1.2. Suradnici Adriana Unić, mag. med. biochem.








2.

2. OPIS PREDMETA


Cilj kolegija je upoznati studente s procjenom instrumenata, postupaka i ragensa. Točnost i pravovaljanost analiza neposredno ovisi o uspostavljanju i kvalitetnom provođenju nadzora i kontrole visokih standarda sva tri segmenta.


Preduvjet za upis: odslušana Klinička biokemija organa i organskih sustava 2


• Optimizacija, validacija i izvođenje laboratorijske analize u različitim područjima zdravstvene skrbi. • Procjena nove i unapređenje postojeće analitičke metode, provođenje postupaka kalibracije i sljedivosti, evaluacije metoda i opreme, svih oblika kontrole kvalitete rada primjenjujući pravila dobre laboratorijske prakse, kao i relevantne europske i ISO direktive. • Primjena znanstvenih saznanja i dostupnih podataka u svrhu unapređenja profesije, rješavanja problema, primjene novih tehnologija te unapređenja postojećih metoda i tehnika.


Nakon položenog kolegija student će moći: 1. Objasniti i razlučiti pojmove verifikacije, validacije i evaluacije; 2. Definirati pojmove: preciznost, specifičnost, osjetljivost i točnost; 3. Opisati sustav unutarnje i vanjske kontrole kvalitete; 4. Definirati ISO standarde i opisati njihov značaj u laboratorijskoj praksi; 5. Navesti načine ispitivanja i kontrola reagencija i reagenasa; 6. Opisati postupke i faze u evaluaciji automatskog analizatora; 7. Primijeniti temeljne statističke varijable u redovitoj kontroli kvalitete.


PREDAVANJA: • Sustav kvalitete. • Akreditacija i harmonizacija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. • Klinička korisnost rezultata laboratorijskih pretraga. • Osiguranje kvalitete. • Predanalitičke pogreške. SEMINARI: • Evaluacija metoda. • Evaluacija instrumenata. • Evaluacija reagenasa. VJEŽBE: • Vježbe evaluacije instrumenata, postupaka i reagenasa.




EVALUACIJA INSTRUMENATA, POSTUPAKA I REAGENSA


Redovito pohađanje svih oblika nastave




Vrednuje se sudjelovanje nastavi i uspjeh na pisanom ispitu.




medija

Thomas L. Clinical Laboratory Diagnostics, TH Books, 1998.

User verification of performance for precision and trueness; Approved Guideline, 2 izd; CLSI 2005: 25: 17 (EP15- A2)

European Committee for Clinical laboratory standards (ECCLS): Priručnik za evaluaciju instrumenata, postupaka i test reagensa


European Committee for Clinical laboratory standards (ECCLS): Priručnik za evaluaciju instrumenata, postupaka i test reagensa.


Svi ishodi učenja postižu se na svim oblicima nastave budući da su sadržajno vježbe i seminari vezani uz predavanja, a provjeravaju se pisanim ispitom.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Zlata Flegar-Meštrić

1.2. Suradnici izv. prof. dr. sc. Mirjana Mariana Kardum-Paro; dr. sc. Sonja Perkov








2.

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s osnovama organizacije i sustavom upravljanja kvalitetom medicinsko-biokemijskog laboratorija s profesionalnog i gospodarskog stajališta u skladu sa zakonskim propisima u zdravstvu.


Uvjet za upis: položena Klinička biokemija organa i organskih sustava 2


Primjena stručnih znanja u postupcima laboratorijske dijagnostike, osiguravajući kvalitetu medicinsko-biokemijskog laboratorija, poštujući važeću zakonsku regulativu, aktualne zdravstvene politike i smjernice te etička načela struke.

Evaluacije metoda i opreme te svih oblika kontrole kvalitete rada primjenjujući pravila dobre laboratorijske prakse,kao i relevantne europske i ISO direktive.

Iskazivanje samostalnosti u organizaciji, rukovođenju i upravljanju, izradi strategije i poslovnih planova relevantnih za profesiju.

Korištenje informacijskih tehnologija i baza podataka u svrhu unapređenja stručnih znanja i vještina te samoedukacije.

Primjena pravnih i etičkih načela profesije u samostalnom i timskom radu.



1. Opisati i definirati ulogu medicinsko-biokemijskog laboratorija u sustavu zdravstva Republike Hrvatske u skladu sa zakonskom regulativom;

2. Razlikovati organizacijske i tehničke zahtjeve međunarodne norme sustava upravljanja kvalitetom medicinskobiokemijskog laboratorija;

3. Identificirati probleme i donositi odluke radi poboljšavanja učinkovitosti rada medicinsko-biokemijskog laboratorija i provođenja sigurnosnih mjera i mjera zaštite laboratorijskog osoblja;

4. Procijeniti ulogu i značaj informacijsko-komunikacijske tehnologije (laboratorijski i bolnički informacijski sustav) u organizaciji, planiranju i upravljanju medicinsko-biokemijskim laboratorijem.



Zdravstveno zakonodavstvo; Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti; deontologija i etika u zdravstvu.

Uloga i mjesto medicinsko-biokemijskog laboratorija u sustavu zdravstva, organizacija, planiranje i upravljanje medicinsko-biokemijskim laboratorijem.

Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom – međunarodni zahtjevi za kvalitetu i osposobljenost medicinsko biokemijskog laboratorija.

Značaj laboratorijskog i bolničkog informacijskog sustava u organizaciji i upravljanju medicinsko-biokemijskim laboratorijem.


ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE MEDICINSKOBIOKEMIJSKIM LABORATORIJEM


predavanja, seminari, radionice


Redovito prisustvovanje predavanjima, izrada seminarskog rada.




Predmet je teorijski dio Stručnog osposobljavanja.




medija

Čvorišćec D, Čepelak I, Štraus B. Štrausova medicinska biokemija. Zagreb: Medicinska naklada, 2009.

Galjanić S, Vukasović I, Flegar-Meštrić Z. Akreditacija medicinko-biokemijskog laboratorija. Tečaj trajnog usavršavanja Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Zagreb: Medicinska naklada, 2010.

Flegar-Meštrić Z: Harmonizacija izvještavanja o rezultatima medicinsko-biokemijskih pretraga: upravljanje poslijeanalitičkom fazom laboratorijskog procesa. Tečaj trajnog usavršavanja Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Zagreb: Medicinska naklada, 2014.


- Zakon o zdravstvenoj zaštiti. N.N. 121/2003. - Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. N.N. 121/2003. - HRN EN ISO 15189, Medicinski laboratoriji - Zahtjevi za kvalitetu i kompetenciju - V. Gašljević, Z. Flegar-Meštrić. Procjena mjerne nesigurnosti kvantitativnih rezultata rutinskih pretraga u

laboratorijskoj medicini, Hrvatsko mjeriteljsko društvo, Zagreb, 2010.


Ishodi učenja provjeravaju se u okviru završnog ispita.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Ivan Pepić

1.2. Suradnici








2.

2. OPIS PREDMETA


Student će upoznati temeljne propise u RH koji reguliraju: (i) medicinsko-biokemijsku djelatnost; (ii) prava, obveze, zadaće i ciljeve na području zdravstvene zaštite; (iii) prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja; (iv) prava i obveze iz dobrovoljnog (dodatnog, dopunskog i privatnog) zdravstvenog osiguranja. Student će razumjeti zakonski okvir unutar kojega funkcionira zdravstveni sustav RH.


upisan 9. semestar


• Korištenje informacijskih tehnologija i baza podataka u svrhu unaprjeđenja stručnih znanja, vještina i samoedukacije.

• Primjena pravnih i etičkih načela profesije u samostalnom i timskom radu. • Primjena stručnih znanja u postupcima laboratorijske dijagnostike, procjene kliničke značajnosti biokemijskih i

molekularno-bioloških pokazatelja, detektiranja izvora pogrešaka i varijabilnosti rezultata laboratorijskih analiza, interpretiranju rezultata laboratorijskih analiza s analitičkog i kliničkog aspekta poštujući važeću zakonsku regulativu, aktualne zdravstvene politike i smjernice te načela medicinsko-biokemijske struke.

2.4. 2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Nakon položenog ispita student će moći/biti u stanju: 1. Objasniti osnovne značajke cjelokupnog zdravstvenog sustava RH; 2. Navesti i objasniti propise kojima je regulirana medicinsko-biokemijska djelatnost u RH; 3. Navesti i objasniti zdravstvene djelatnosti i zdravstvene ustanove na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini

te zdravstvene djelatnosti na razini (državnih) zdravstvenih zavoda, kao i strukturu, osnovne zadaće i ovlasti Hrvatske komore medicinskih biokemičara;

4. Analizirati mrežu javne zdravstvene službe; 5. Objasniti načela i sustav mjera radi osiguranja i smanjivanja rizika po život i zdravlje pacijenata; 6. Navesti osnovne postupke ispitivanja i stavljanja u promet, proizvodnje, označavanja, klasifikacije, prometa,

vigilancije, oglašavanja, provjere kakvoće i nadzora nad medicinskim proizvodima; 7. Navesti vrste pretraga koje se obavljaju u općem, specijalističkom, subspecijalističkom i kliničkom medicinsko-

biokemijskom laboratoriju.


PREDAVANJA:

Zdravstvena zaštita

Zdravstvena osiguranja: obvezno, dopunsko, dodatno i privatno

Propisi iz područja medicinskih proizvoda

Medicinsko-biokemijska djelatnost

Zaštita prava pacijenta, Akreditacija u zdravstvu


Predavanja

ZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO U LABORATORIJSKOJ MEDICINI



Redovito pohađanje nastave.




Predmet je teorijski dio stručnog osposobljavanja.




medija

Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16)

Dokument na mrežnoj stranici

Narodnih novina

(www.nn.hr)

Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (NN 124/11)

Zakon o zaštiti prava pacijenta (NN 169/04, 37/08)

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13)

Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN 85/06, 150/08, 71/10)

Zakon o medicinskim proizvodima (NN 76/13)

Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03, 117/08)

Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratorij (NN 197/03)


Pravilnik o načinu obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti uz bolesnika (NN 34/05) Pravilnik o načinu obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti u liječničkim ordinacijama (34/05)


Provjera ishoda učenja u okviru završnog stručnog ispita.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Dubravka Vitali Čepo

1.2. Suradnici Kristina Radić, mag. pharm.; Martina Teskera, mag. nutr.








1.

2. OPIS PREDMETA


Studenti će savladati metode za procjenu nutritivnog statusa pacijenta, upoznati mehanizme kojima različite promjene nutritivnog statusa utječu na zdravstveno stanje, upoznati će specifičnosti prehrane i suplementacije različitih dobnih grupa i fizioloških stanja. Nadalje, studenti će biti upoznati sa osnovnim dijagnostičkim parametrima i smjernicama medicinske dijetetike (uključujući i suplementaciju dodacima prehrani) najčešćih zdravstvenih poremećaja, s posebnim naglaskom na razumijevanje mehanizama i važnosti mogućih hrana-lijek i dodatak prehrani-lijek interakcija. Studenti će biti upoznati s korištenjem relevantnih baza podataka koje mogu koristiti kako bi unaprijedili svoje znanje o kvaliteti dodataka prehrani, njihovom doziranju i sigurnosti primjene, učinkovitosti temeljenoj na dokazima i klinički značajnim interakcijama s lijekovima.


Položen kolegij „Fiziološki i biokemijski aspekti prehrane“. Kompetencije studenata: poznavanje etiologije i patofiziologije dijabetesa, kardiovaskularnih oboljenja, anemija, bolesti probavnog trakta, Poznavanje osnovnih biokemijskih procesa u organizmu. Poznavanje fizioloških i biokemijskih aspekata prehrane. Razumijevanje DRI vrijednosti.


Provođenje ljekarničke skrbi i savjetovanje o farmakoterapiji.

Razvijanje komunikacijskih vještina koje će osigurati pozitivnu interakciju s pacijentima i suradnicima.

Informiranje i savjetovanje bolesnika o ispravnoj primjeni lijekova, prepoznavanju i izbjegavanju interakcija lijekova, prevenciji bolesti i očuvanju zdravlja.

Korištenje informacijske tehnologije i baza podataka u svrhu unapređenja stručnih znanja i samoedukacije.


Nakon položenog kolegija studenti će biti u stanju: 1. Procijeniti okvirni nutritivni status pacijenta na temelju intervjua i/ili laboratorijskih nalaza kao i

primijeniti ostale metode za procjenu nutritivnog statusa. 2. Interpretirati deklaracije dodataka prehrani i pretraživati relevantne literaturne izvore kako bi pacijentu

preporučili kvalitetne dodatke prehrani za odgovarajuću indikaciju i u preporučenom režimu doziranja. 3. Prepoznati i predvidjeti značajne hrana-lijek i dodatak prehrani-lijek interakcije, objasniti mehanizme tih

interakcija i predložiti načine kako da se takve interakcije izbjegnu. 4. Savjetovati pacijente različite dobi i/ili pacijente u specifičnim fiziološkim stanjima (trudnoća, laktacija)

o odgovarajućoj prehrani i eventualnoj suplementaciji. 5. Preporučiti dijetoterapiju i korištenje dodataka prehrani u različitim patološkim stanjima (dijabetes,

kardiovaskularne bolesti, alergije, hipertenzija, itd.). 6. Objasniti mehanizme kojima promjene obrazaca prehrane utječu na održavanje zdravlja, prevenciju

bolesti te liječenje i prevenciju komplikacija određenih oboljenja.


PREDAVANJA:

Prehrana u životnom ciklusu: prehrana tijekom trudnoće i laktacije. Nutritivni status i začeće, hipoteza fetalnog podrijetla. Prehrana i suplementacija tijekom trudnoće i laktacije: vitamini i minerali. Lijekovi i biljni dodaci prehrani tijekom trudnoće i laktacije. Prehrana dojenčadi i djece. Dojenje i dohrana. Vitaminsko-

DIJETOTERAPIJA


mineralna suplementacija u djetinjstvu. Specifični prehrambeni obrasci djece. Prehrana adolescenata: specifične nutritivne potrebe i nutritivni obrasci. Prehrana u zrelim godinama: promjene obrazaca prehrane i suplementacija-uloga u prevenciji bolesti. Prehrana starijih osoba: posebni obrasci prehrane, problemi hranjenja, malnutricija, suplementacija.

Interakcije hrane i lijekova: mehanizmi interakcija. Utjecaj hrane/komponenta hrane na metabolizam lijekova. Utjecaj farmakoterapije na nutritivni status. Interakcije lijekova sa dodacima prehrani.

Dijagnostika i praćenje kontrole glikemije: osnovni biokemijski parametri. Dijetoterapija dijabetesa i pred-dijabetesa. Usklađivanje obroka s inzulinskom terapijom (osnove tehnika brojanja ugljikohidrata; korištenje zamjenskih listi). Vrste inzulina, osjetljivost na inzulin. Dijetoterapija komplikacija dijabetesa (hipoglikemije, ketoacidoze, mikro- i makrovaskularnih komplikacija i neuropatije). Dodaci prehrani u dijabetesu.

Dijetoterapija kardiovaskularnih bolesti - ateroskleroza, hipertenzija. Osnovni biokemijski parametri. Važnost održavanja normalne tjelesne mase. Metabolički sindrom i mediteranska prehrana. Dodaci prehrani u kardiovaskularnim bolestima.

Dijetoterapija anemije: najvažnije nutritivne anemije. Dijagnostika i dijetoterapija anemija zbog nedostatka željeza. Dodaci prehrani u terapiji sideropeničnih anemija. Megaloblastične anemije. Dijagnostika, dijetoterapija, prevencija.

SEMINARI:

Dodaci prehrani: kvaliteta i sigurnost; indikacije temeljene na dokazima i vrste dokaza; doziranje i sigurnost primjene, klinički značajne interakcije s lijekovima i hranom. Relevantni izvori informacija o dodacima prehrani.

Rješavanje slučajeva: odabir najkvalitetnijeg preparata; racionalno korištenje dodataka prehrani, terapijski algoritmi.

KLINIČKE VJEŽBE:

Utvrđivanje nutritivnog statusa – antropometrijska mjerenja: visina, tjelesna masa, omjer struk-bokovi, postotak tjelesne masti. Izračun dnevnih energetskih potreba.

Procjena rizika od pojave kardiovaskularnih bolesti (Framingham). Mjerenje krvnog tlaka.

Određivanje antioksidacijskog statusa plazme.

Procjena rizika za dijabetes. Mjerenje GUK natašte. Mjerenje GUK postprandijalno. Rad s glukometrom.


Predavanja, seminari, radionice, vježbe


Prisustvovanje na predavanjima. Prisustvovanje na seminarima i izrada seminarskog rada. Prisustvovanje i aktivno sudjelovanje na vježbama. Polaganje završnog kolokvija iz vježbi.




Tijekom nastave ocjenjuje se kolokvij iz vježbi kao i aktivnost i pripremljenost studenata tijekom vježbi i seminara. Završni ispit je pismeni i usmeni.




Sinopsis predavanja (D. Vitali Čepo) Merlin

Interna skripta Dijetoterapija-praktikum (D. Vitali Čepo, K. Radić, M.Teskera) Merlin


1. Marcia Nahikian Nelms, Sara Long Roth: Medical Nutrition Therapy: A Case Study Approach, 4th edition, Cenhage Learning, USA, 2014.

2. Pamela Mason: Dietary Supplements, 4th edition, Pharmaceutical Press, 2011. 3. Volker Schulz, Rudolf Hänsel, Mark Blumenthal, V. E. Tyler, T.C. Telger: Rational Phytotherapy: A

Reference Guide for Physicians and Pharmacists, Springer, 2004. 4. https://fnic.nal.usda.gov/ 5. http://online.lexi.com/lco/action/home 6. http://www.consumerlab.com/

https://fnic.nal.usda.gov/

http://online.lexi.com/lco/action/home

http://www.consumerlab.com/



Ishodi učenja provjeravaju se kroz aktivnost tijekom kliničkih vježbi, aktivnost na seminarima i rezultate pismenog ispita.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Dunja Rogić

1.2. Suradnici dr. sc. Ivana Rako, Gordana Fressl Juroš, spec. med. biokemije








2.

2. OPIS PREDMETA


Približiti studentu bolesnika u hitnom stanju i upoznati ga s ulogom medicinskobiokemijskog laboratorija u njegovu zbrinjavanju sintetiziranjem znanja u području opće, specijalističke i visokodiferentne medicinske biokemije.


Uvjet za upis: odslušana Specijalna područja kliničke biokemije


- Primjena stručnih znanja u postupcima laboratorijske dijagnostike, procjeni kliničke značajnosti biokemijskih i molekularno-bioloških pokazatelja, detektiranju izvora pogrešaka i varijabilnosti rezultata laboratorijskih analiza, interpretiranju rezultata laboratorijskih analiza s analitičkog i kliničkog aspekta. - Primjena opažajnih, analitičkih i kritičkih vještina u razvoju i implementaciji rješenja za praktične probleme laboratorijske dijagnostike.


Nakon položenog kolegija student će moći: 1) definirati značenje hitne laboratorijske službe u pojedinim hitnim stanjima, 2) opisati organizaciju hitnog laboratorija, 3) prepoznati bolesnika u najčešćim hitnim stanjima na temelju poznavanja kategorija hitnosti, 4) izabrati i obrazložiti izbor laboratorijskog ispitivanja za specifičnu hitnu patologiju.


Predavanja: - Uvod u hitnu laboratorijsku dijagnostiku. Organizacija službe. Vrste uzoraka. Hitni bolesnik. - Organizacija hitnog laboratorija, kritične vrijednosti, kategorije hitnosti. - Značenje hitne laboratorijske službe u pojedinim hitnim stanjima. - Hitna stanja - najčešći slučajevi zbrinjavanja bolesnika. Seminari: - Dijagnostika anemija. - Anafilaktički šok, infarkt miokarda, uroinfekt. Vježbe: - Kompletni prikazi slučajevi.




Redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje na nastavi.




Vrednuje se aktivnost studenata na nastavi. Konačna ocjena donosi se na temelju ostavarenog uspjeha na pisanom ispitu.

HITNA LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA





medija

Čvorišćec D, Čepelak I, ur. Štrausova medicinska biokemija. Zagreb: Medicinska naklada, 2009.



Ishodi 3 i 4 stječu se i provjeravaju tijekom seminarske nastave i vježbi, a ishodi 1 i 2 provjeravaju se pisanim ispitom.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Sanja Dabelić

1.2. Suradnici prof. dr.sc. Jerka Dumić; izv. prof. dr.sc. Gordana Maravić Vlahoviček; doc. dr.sc. Sandra Šupraha Goreta





1.7. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 15+15+0+0 (e-učenje – ne ulazi u norma sate, ali se koristi u nastavi)



2. razina, 0%

2. OPIS PREDMETA


Upoznati i razumjeti (i) važnost varijabilnosti humanog genoma, (ii) metode i postupke u istraživanjima kompleksne genetike, (iii) važnost molekularne genetičke epidemiologije za dijagnostiku, prevenciju i terapiju bolesti s kompleksnom genetikom, (iv) sociološka, pravna i etička pitanja vezana za kompleksnu genetiku i (v) utjecaj spoznaja o genetičkoj osnovi bolesti na proces razvoja novih lijekova.


Položen kolegij Humana i populacijska genetika Kompetencije: podrazumijeva se da su studenti koji upisuju kolegij Kompleksna genetika sposobni: - primjenjivati znanja usvojena tijekom dosadašnjeg studiranja, posebice iz kolegija Biološka kemija,

Biokemija, Molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom i Humana i populacijska genetika, - opisati i razumjeti građu i fiziologiju stanica i organizma, osnovne mehanizme nasljeđivanja i ekspresije gena

i principe tehnika analize nukleinskih kiselina.


Primjenjivanje stručnih znanja u postupcima laboratorijske dijagnostike, pri definiranju, analiziranju i predlaganju postupaka vezanih uz istraživanje, proizvodnju i osiguravanju kvalitete te implementaciju novih laboratorijskih postupaka za otkrivanje i praćenje bolesti i učinka terapije.

Procjenjivanje kliničke značajnosti biokemijskih i molekularno-bioloških pokazatelja, detektiranje izvora pogrešaka i varijabilnosti rezultata laboratorijskih analiza,interpretiranje rezultata laboratorijskih analiza s analitičkog i kliničkog aspekta.

Kritičko procjenjivanje i primjenjivanje znanstvenih saznanja i dostupnih podataka u svrhu unapređivanja profesije, rješavanja problema, primjene novih tehnologija te unapređenja postojećih.

Korištenje informacijskih tehnologija i baza podataka u svrhu unapređenja stručnih znanja i vještina.


Nakon položenog kolegija student će moći/biti u stanju: 1. Opisati strukturu humanog genoma, vrste i učinke genetičke varijabilnosti. 2. Definirati bolesti s kompleksnom genetikom i spregu genetičkih i okolišnih čimbenika. 3. Usporediti metode identifikacije gena/varijacija u genomu uključenih u nastanak bolesti s kompleksnom

genetikom. 4. Navesti primjere gena/genetičkih varijacija koji predstavljaju faktore podložnosti za razvoj pojedinih

bolesti i procesa starenja. 5. Analizirati učinak kompleksne genetike na smjer farmaceutskih istraživanja i dizajn lijekova. 6. Argumentirati razloge, prednosti i mane genetičkog testiranja te etičke, pravne i sociološke izazove

primjene kompleksne genetike i genetičkog testiranja u prevenciji, terapiji i prognozi bolesti.


PREDAVANJA:

Organizacija genoma i regulacija genske ekspresije, Monogenske bolesti i bolesti s kompleksnom genetikom, sprega genetičkih i okolišnih čimbenika

KOMPLEKSNA GENETIKA


Metode identifikacije gena uključenih u nastanak bolesti s kompleksnom genetikom

Planiranje i izvođenje genetičkih pokusa, pravni i socijalni aspekti, informirani pristanci

Alkoholizam i Psihički poremećaji – genetičke osnove, dijagnostički kriteriji, društveno poimanje

Starenje – teorije starenja, utjecaj gena

Genetičko testiranje - prednosti i mane, genetičko testiranje u svijetu i Hrvatskoj, prenatalna dijagnostika

Kompleksne bolesti: važnost informiranja i edukacije. Rasprava o etičkim, savjetodavnim i pravnim problemima genetičkog testiranja, biološki i socijalni aspekti genske manipulacije, očekivanja u budućnosti.

Učinak gena na individualni odgovor na terapiju lijekovima-farmakogenetički i farmakokinetički aspekti kompleksne genetike. Učinak kompleksne genetike na smjer farmaceutskih istraživanja i dizajn lijekova. Prednosti, mane i problemi implementacije kompleksne genetike u proces nastajanja novih lijekova.

SEMINARI:

Bolest koronarnih arterija (CAD) kao primjer bolesti s kompleksnom genetikom Baze podataka i biobanke– pregledi pojedinih baza i biobanaka.

Upalne bolesti crijeva - Chronova bolest i ulcerozni kolitis, osobine bolesti, etiologija i načini liječenja, genski modeli, metode identifikacije gena, geni uključeni u nastanak upalnih bolesti crijeva

Prehrana i proizvodnja hrane u suvremenom svijetu – utjecaj na ljudsko zdravlje. Pretilost-definicija, etiologija, genetska osnova bolesti, metode istraživanja genetske osnove bolesti, geni te genske i kromosomske regije povezane s bolešću, smjernice za daljnja istraživanja.

Autizam i Alzheimerova bolest - definicija, etiologija, genetska osnova bolesti, metode istraživanja, smjernice za daljnja istraživanja

Shizofrenija, Vitiilgo, Sistemski lupus erithematosus - definicija, etiologija, genetska osnova bolesti, metode istraživanja, smjernice za daljnja istraživanja

Genetičke osnove sklonosti i rezistencije na virusne bolesti

Homoseksualnost i Inteligencija – metode istraživanja, genetske i epigenetske osnove, proučavanje tijekom povijesti, socijalni, etički i pravni aspekti

Zloćudni tumori – kompleksnost nastanka, ciljani lijekovi, rezistencija na lijekove, genetički i etički aspekti prevencije i liječenja tumora


predavanja, seminari


Redovito pohađanje nastave, uspješno priređen studentski seminar.




Seminarsko izlaganje i pisani ispit.




medija

Dabelić S: predavanja iz Kompleksne genetike, tekuća akademska godina – dostupno u sklopu e-kolegija

pdf- oblik na e-kolegiju

Izbor iz primarne znanstvene literature pdf- oblik na e-kolegiju


T. Strachan, A. P. Read: Human molecular genetics, 4th Ed. BIOS Scientific Publishers, 2010, ISBN-10: 0815341490


Svi ishodi učenja provjeravaju se pisanim ispitom.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Dunja Rogić

1.2. Suradnici Ivana Baršić, spec. med. biokemije i lab. medicine








2.

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studenta s načelima organizacije i provođenja laboratorijske dijagnostike (engl. Point-of-care testing, POCT)


Uvjet za upis: odslušana Specijalna područja kliničke biokemije


Primjena opažajnih, analitičkih i kritičkih vještina u razvoju i implementaciji rješenja za praktične probleme laboratorijske dijagnostike uz bolesnika.


Nakon položenog kolegija student će moći: 1) definirati značenje laboratorijske dijagnostike uz bolesnika u kontekstu poboljšanja zdravstvene skrbi, 2) nabrojati pretrage koje se mogu obavljati uz bolesnika, 3) opisati zajedničke karakteristike pretraga uz bolesnika, 4) poznavati organizaciju POCT službe u kliničkim ustanovama i ulogu medicinskog biokemičara.


Predavanja i seminari: - Povijesni razvoj pretraga uz bolesnika (engl. Point-of-care testing, POCT). Svrha i smisao provođenja, analiza isplativosti. Povezanost različitih vrsta ishoda s uvođenjem POCT, mogućnosti poboljšanja zdravstvene skrbi kroz POCT. - Biokemijske, hematološke i koagulacijske pretrage koje se mogu obavljati uz bolesnika. - Tehnološka rješenja instrumenata. Osnovne zajedničke karakteristike POCT tehnologija. Rukovanje i tehničko održavanje instrumenata, analitička kontrola kvalitete. - Edukacija kliničkog osoblja za provođenje pretraga uz bolesnika. Važnost predanalitike. Pretrage uz bolesnika u PZZ. - Organizacija POCT službe u kliničkim ustanovama. Centralni nadzor mrežno povezanih instrumenata - prednosti i nedostaci. Uloga medicinskog biokemičara kao konzultanta. Pretrage uz bolesnika kao poveznica laboratorijskih stručnjaka i kliničara.






Pohađanje nastave (0,5); Pismeni ispit (1,0);


Vrednuje se aktivnost studenata na nastavi. Konačna ocjena donosi se na temelju ostavarenog uspjeha na pisanom ispitu.


LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA UZ BOLESNIKA




medija

Čvorišćec D, Čepelak I, ur. Štrausova medicinska biokemija. Zagreb: Medicinska biokemija, 2009.

Baršić I, ur. Pretrage uz bolesnika - izazov za laboratorijsku medicinu. Zagreb: Medicinska naklada i Hrvatska komora medicinskih biokemičara, 2016.


Strandberg K, Thamlitz R, Simonsson P. A systematic approach to point-of-care blood gas analyses - the Malmo experience. Point-of-care 2003;2:220-224. NACB Laboratory Medicine Practice Guidelines: Evidence-based practice for POCT. The National Academy of Clinical Biochemistry Published Laboratory Medicine Practice Guidelines: Homepage: www.aacc.org


Ishodi se provjeravaju pisanim ispitom.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Nada Vrkić

1.2. Suradnici doc. dr. sc. Mario Štefanović, spec. med. biok.; dr. sc. Nora Nikolac, spec. analit. toksik.; Ivana Ćelap, spec. med. biok.








2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente sa mogućnostima informatike, osposobljavanje studenata za samostalno korištenje informatikom prema potrebama suvremenog laboratorija u svakodnevnom stručnom i znanstvenom radu.


Uvjet za upis: upisan 9. semestar.


Poznavanje i snalaženje u informatičkih tehnologijama u svrhu postizanja samostalnosti korištenja i prilagođavanja informatike osobnim potrebama, potrebama radnih procesa te samopomoć u radu. Omogućiti studentima i proširenje i unaprijeđenje znanja putem daljnje samoedukacije.


Nakon položenog kolegija student će moći: 1. Definirati temeljne informatičke pojmove, 2. Razumjeti informatičke dijelove i procese: hardver, softver, umrežavanje, baze podataka, Internet

stranice, sigurnost i čuvanje informatičkih podataka 3. Koristiti neke od naprednih mogućnosti operativnog sustava Windows, te softvera Word i Excel 4. Koristiti stečena znanja i primijeniti ih kao osnovu sticanja novih, a prema potrebama svog laboratorija 5. Razumjeti, definirati i planirati potrebe informatičke potrebe suvremenog laboratorija 6. Razumjeti informatičku osnovu javno zdravstvenih usluga 7. Razumjeti i planirati procese akreditacije laboratorija i praćenje radnih procesa putem informatičke

podrške 8. Prikupljati i primijeniti znanstvene i stručne informacije u svojem svakodnevnom radu


1. Uvod u informatiku (4h P + 4h S + 2h V) a. hardware/software, dijelovi (arhitektura računala) b. Operativni sustavi

MS DOS, Windows (XP, 7, 8, 10), Unix, Linux, MacOS, Android, Java…

Postavke operativnog sustava, sigurnost, prijenos podataka između uređaja, file share, skrivene postavke, ekstenzije

c. Informacijski sustavi i njegovi sastavni dijelovi, računalne mreže

server, firewall, switch, umrežavanje računala, IP-adresa, WiFi, Bluetooth, povezivanje uređaja, telefona, analizatora

Udaljeni sigurni pristup računalu (VPN, remote desktop connection, TeamViewer) d. Zaštita podataka

Ograničenja prava korisnika

Backup, arhiviranje

LABORATORIJSKA INFORMATIKA


Antivirusni i anti spyware programi 2. Informatički software (4h P+ 4h S + 2h V)

Tekst procesori (MS Word, Notepad, Open Office), stilovi, formatiranje teksta, tablica, slika, track changes, captions, references, kazalo pojmova, sadržaj..

Tablični kalkulatori (MS Excel: izračuni formulama, pivot tables, filter, sort, grafikoni, prilagođeni ispis tablica, linkovi, import/export)

Prezentacijski programi (MS Power Point: izrada prezentacije, skiciranje crteža, formatiranje)

Baze podataka (Uvod u baze podataka, relacije, vrste baza podataka, MS SQL, MYSQL, MS Access i dr. )

3. Internet, e-pošta (2h P + 1h S + 1h V) a. Internet domena i otvaranje domene, Internet adrese, sigurnost na Internetu b. Izrada i postavljanje Internet stranica, FTP pristup, tipovi web stranica, platforme (statičke,

dinamičke web stranice, htm, php, asp),CMS, osnovne HTML naredbe c. principi pretraživanja, ključne riječi, wildcards, napredno Google pretraživanje, online baze

podataka (OVID, PubMed, SCI) d. Komunikacijski programi (Skype), telekonferencija

4. Informacijski sustavi u zdravstvu (2h P) a. Podaci u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (elektronički zdravstveni podaci, e-karton) b. Integrirani zdravstveni informacijski sustav; Medicinske klasifikacije (MKB) c. HZZO matični podaci pacijenta, dopunsko osiguranje, matični brojevi, identifikacija

osiguranika, internetski pristup uslugama) d. Obračun laboratorijskih usluga, sustav naplate, plaćanje po terapijskom postupku, DTP, DTS..

5. Informatizacija laboratorija (2h P + 1h S) a. Laboratorijski informacijski sustav, bolnički informacijski sustav b. Informatička podrška akreditaciji i praćenju laboratorijskih procesa

6. Evidence based medicine, medicinski i znanstveni resursi na Internetu, telemedicina (1h P)


Predavanja, seminari i radionice, vježbe


Prisustvovanje predavanjima, seminarima i vježbama.




Pismeni ispit, usmeni ispit.




Predavanja, skripta i dodatni materijali biti će dostupni putem web stranice predmeta

DA


1. http://www.dummies.com/how-to.html - Online tečajevi 2. eJHI- electronic Journal of Health Informatics (open access journal) 3. O'Donoghue, John, et al. "Modified early warning scorecard: the role of data/information quality

within the decision making process." Electronic Journal Information Systems Evaluation Volume 14.1 (2011).

4. "35.240.80: IT applications in health care technology". ISO. Retrieved 2008-06-15.

5. Bates, D. W. (2000). Using information technology to reduce rates of medication errors in hospitals. British Medical Journal. 320 (7237), 788-791. doi:10.1136/bmj.320.7237.788

6. Haux, Reinhold (2010). "Medical informatics: Past, present, future". International journal of medical informatics 79 (9):599-610. doi:10.1016/j.ijmedinf.2010.06.003.PMID 20615752.


Ishodi 1-3 provjeravaju se pisanim ispitom, a ishodi 4-5 tijekom seminarske nastave.

2.13. Komentari

http://www.dummies.com/how-to.html



1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Dražen Huić

1.2. Suradnici izv. prof. dr. sc. Mirjana Poropat; dr. sc. Darko Grošev; doc. dr. sc. Stanko Težak; dr. Andrea Mutvar; ing. Marijan Žuvić








2.

2. OPIS PREDMETA


Upoznavanje s dijagnostičkim i terapijskim postupcima nuklearne medicine, indikacije za njihovu kliničku primjenu. Rad s otvorenim izvorima zračenja te principi zaštite od zračenja.


Uvjet za upis: položena Klinička biokemija organa i organskih sustava 2.


Primjena stručnih znanja iz nuklearne medicine u postupcima dijagnostike i terapije te interpretiranju nalaza.


Nakon položenog kolegija student će moći: 1. Znati obraditi scintigrafske podatke na računalu; 2. Opisati principe proizvodnje radionuklida i radiofarmaka; 3. Objasniti primjenu radionuklida u ispitivanju funkcije pojedinih organskih sustava (centralnog živčanog

sustava, bubrega, štitnjače, koštanog sustava, gastroenterološkog sustava, hematološkog sustava te kardiopulmoškog sustava);

4. Predvidjeti čimbenike koji mogu uzrokovati i izbjeći nuklearne akcidente i način zbrinjavanaj ozračenih prilikom akcidenata;


PREDAVANJA:

Osnove fizike, instrumentacija, obrada scintigrafskih podataka primjenom računala.

Proizvodnja radionuklida i radiofarmaci.

Ispitivanje koštanog sustava.

Ispitivanje funkcije bubrega.

Ispitivanje štitnjače.

Nuklearna kardiologija i pulmologija.

Nuklernomedicinska ispitivanja u gastroenterologiji i hematologiji.

Neurologija u nuklearnoj medicini.

Limfoscintigrafija limfnog čvora „čuvara“ SEMINARI:

Osnove fizike, instrumentacija, obrada scintigrafskih podataka primjenom računala.

Proizvodnja radionuklida i radiofarmaci.

Ispitivanje štitnjače.

Nuklearna kardiologija i pulmologija.

Nuklernomedicinska ispitivanja u gastroenterologiji i hematologiji.

PET/CT.


PRIMJENA RADIONUKLIDA U DIJAGNOSTICI






Pohađanje nastave (0,5); Usmeni ispit (1,0)


Vrednuje se aktivnost studenata na nastavi. Konačna ocjena donosi se na temelju ostvarenog uspjeha na usmenom ispitu.




Klinička nuklearna medicina (urednici Damir Dodig i Zvonko Kusić), Medicinska naklada, Zagreb, 2012.


-


Ishodi 1-4 provjeravaju se usmenim ispitom.

2.13. Komentari



1.1. Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Ivan Kosalec

1.2. Suradnici izv. prof. dr. sc. Maja Šegvić Klarić








2.

2. OPIS PREDMETA


Student će upoznati osnove epidemiološkog lanca prijenosa uzročnika zaraznih bolesti bakterijske, virusne, gljivčne i parazitarne etiologije s naglaskom na mjere sprječavanja istih. Poznavajući širenje epidemija, student će biti upoznat sa načinima izolacije, identifikacije i tipizacije uzročnika i posljednične mjere suzbijanja i prevencija epidemija. Na modelima epidemija iz prošlosti pokazati će se se kako epidemiološka služba otkriva, identificira, suzbija te informira javnost o pojedinim epidemiološkim epizodama. Dijagnostika etiološkog uzročnika biti će tijekom vježbi objašnjena i u praksi izvedena na kliničkim uzorcima (sputum, feces, urin) i uzorcima nežive okoline (brisevi).


Uvjet za upis: položen kolegij Mikrobiologija s parazitologijom


•Primjena znanja mikrobiologije u laboratorijskoj dijagnostici, pri definiranju, analiziranju i predlaganju postupaka vezanih uz istraživanje, proizvodnju i osiguravanju kvalitete te implementaciju novih laboratorijskih postupaka za otkrivanje i praćenje bolesti i učinka ili djelotvornosti terapije. • Interpretiranje rezultata laboratorijskih analiza s analitičkog i kliničkog aspekta. • Sudjelovanje u prevenciji širenja zaraznih bolesti.


Nakon položenog kolegija student će moći/biti u stanju: 1. Opisati epidemijski put u prošlosti identificiranih i budućnosti predmjenjevanih infekcija na razini epidemija; 2. Razlikovati epidemijske cikluse u društvenom kontekstu od npr. bolničkih infekcija; 3. Definirati glavne karike epidemiološkog lanca; 4. Povezivati etiološkog uzročnika sa epidemijama; 5. Znati mjere izolacije i identifikacije etioloških uzročnika zaraznih bolesti; 6. Poznavati će širi ekološki kontekst uzročnika zaraznih bolesti bakterijske, virusne, gljivične i parazitarne etiologije s ciljem sprječavanja širenja epidemije i osvještinju građana i medicinske struke; 7. Argumentirati mjere sprječavanja širenja uzročnika zaraznih bolesti.


PREDAVANJA: • Uvod u epidemiologiju zaraznih bolesti, povijesna uloga zaraza na socijalni, kulturalni i ekonomski ishod • Epidemiološki lanac: od uzročnika preko ekološku uvijeta do nositelja (čovjek) • Podjela etiologije,značaj epidemiološkh mjera • Značaj i utjecaj epidemioloških mjera na ishod sprejačavanja zaraza • Metode i postupci u identifikaciji uzročnika zaraznih bolesti, bakterijske etiologije • Metode i postupci u identifikaciji uzročnika zaraznih bolesti, gljivične etiologije • Metode i postupci u identifikaciji uzročnika zaraznih bolesti, virusne etiologije • Novosti u epidemiologiji zaraznih bolesti (EU iskustva) VJEŽBE: • Uzorkovanje zraka, mikrobiološka analiza zraka, brisevi nežive okoline, bris rane na Clostridium spp. (anaerobni uzgoj), koprološka pretraga na kliconoštvo salmonele, urinokultura; • Odčitavanje rezultata: brisevi nežive okoline, bris rane na Clostridium spp. (anaerobni uzgoj), koprološka

OSNOVE EPIDEMIOLOGIJE S MIKROBIOLOŠKOM DIJAGNOSTIKOM


pretraga na kliconoštvo salmonele, urinokultura; • Antibiogram urinokulture, tumačenje rezultata, anaerobni uzgoj, identifikacija pomoći Api-kitova, bris vestibuluma na kliconoštvo MRSa i BHSA; • Koprološka pretraga stolice na parazite – MIFC, trihineloskopija; • Pretraga sputuma na mikobakterije, odčitavanje antibiograma, tumačenje nalaza urinokulture; • Identifikacija kandida i dermatofita


Predavanja, vježbe


Redovito pohađanje nastave.


Pohađanje nastave (0,5); Eksperimentalni rad (0,5); Kolokviji (0,5); Usmeni ispit (1,0)


Ocjenjivanje studenta se vrši: redovitim pohađanjem nastave kao i aktivno sudjelovanje na nastavi, sudjelovanje na praktikumu sa završnim kolokvijem te uspjehom na usmenom ispitu.




D. Ropac i sur., Epidemiologija zaraznih bolesti, Medicinska Naklada, Zagreb, 2004

S. Kalenić i i suradnici, Medinska mikrobiologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2013.

V. Presečki, Virologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2002.


e-članci: Zavoda za javno zdravstvo, Europske agencije za kontrolu isprečavanje zaraznih bolesti (ECDC), Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Europske agencije za lijekove (EMA); Zakon o zdravstvenoj zaštiti i priapadajući pravilnici u Narodnim novinama RH, programi obaveznog cjepljenja u RH


Ishod 5 provjerava se tijekom praktične nastave, a ostali ishodi se provjeravaju usmenim ispitom.

2.13. Komentari


1. COURSE DECRIPTION – GENERAL INFORMATION

1.1. Course teacher Associate Professor Dubravka Vitali Čepo

1.2. Associate teachers

1.3. Graduate programme Integrated study of medicinal biochemistry

1.4. Status of the course Elective

1.5. Year of study, Semester 5th

Year, 9th

Semester

1.6. Credit value (ECTS) 2.5

1.7. Type of instruction (number of hours L+E+S+e-learning)

15+8+7+0

1.8. Expected enrolment in the course 10-20

1.9. Level of use of e-learning (1, 2, 3 level), percentage of instruction in the course on line (20% maximum)

1.

2. COURSE DESCRIPTION

2.1. Course objectives

Students will learn methods for assessments of patient’s nutritional status; get to know the mechanisms by which various changes of nutritional status affect health outcomes; will be introduced to the specifics of nutrition and supplementation needed for different age groups and in different physiological states. Furthermore, students will be acquainted with basic diagnostic tools and medical nutrition therapy guidelines (including supplementation) of the most common health disorders: obesity and malnutrition, diabetes, hypertension, cardiovascular diseases, anemia and allergies, with particular emphasis set on understanding the underlying mechanisms and importance of possible food-drug and supplement-drug interactions. Students will be trained to use relevant scientific/professional databases for enhancing and updating their knowledge about the quality of dietary supplements, their dosage, safety, evidence-based efficacy and clinically significant interactions with medications.

2.2. Enrolment requirements and required entry competences for the course

Passed exam: Physiological and Biochemical Aspects of Nutrition (for Study of Pharmacy/Nutritional Biochemistry (for Study of Medicinal Biochemistry). Student competences: Knowledge of the etiology and pathophysiology of diabetes, cardiovascular disease, obesity, malnutrition and allergies. Knowledge of basic biochemical processes in the body. Knowledge of food chemistry and nutritional biochemistry.

2.3. Learning outcomes at the level of the study programme to which the course contributes

Development of professional skills necessary for conducting pharmaceutical care informing and counseling patients about the proper use of drugs, identifying and avoiding drug interactions; counseling on disease prevention and health preservation.

Use of information technology and databases in order to improve professional knowledge and self-education.

Development of communication skills that will ensure a positive interaction with patients and colleagues.

2.4. Expected learning outcomes at the level of the course (4-10 learning outcomes)

After passing the course, students will be able to : 1. Assess the patient's general nutritional status on the basis of interviews and /or laboratory findings as

well as to apply other methods to evaluate nutritive status. 2. Interpret dietary supplement labels and search relevant literature sources and recommend

supplements for appropriate indications (evidence-based approach) and in recommended dosage. 3. Identify and anticipate significant food - drug and dietary supplement-drug interactions; to understand

the mechanisms of these interactions and to propose ways to avoid such interactions. 4. Advise patients (different age groups or specific physiological states such as pregnancy or lactation) on

the appropriate diet and possible supplementation. 5. Recommend medical nutrition therapy and use of dietary supplements in various pathological

conditions (diabetes, cardiovascular disease, allergies, hypertension, and anemia). 6. Explain the mechanisms by which changes in eating patterns affect the health maintenance, disease

prevention and treatment and prevention of complications of certain diseases.

NUTRITION THERAPY


2.5. Course content broken down in detail by weekly class schedule (syllabus)

LECTURES:

Basics of healthy nutrition. Assessment of nutritional status. Body weight and health. Overweight and obesity: causes, physiology, biochemistry. Obesity related diseases. Medical Nutrition therapy for overweight and obese. Underweight: causes, physiology and biochemistry. Nutrition therapy for eating disorders – AN, BN. Drugs and body weight.

Nutrition in the life cycle: nutrition during pregnancy. Nutritional status and conception. Nutrition during pregnancy: basics; fetal origin hypothesis. Nutritional support during pregnancy: vitamins and minerals. Drugs and herbal supplements during pregnancy.

Nutrition in the life cycle: nutrition during infancy and childhood. Breastfeeding: importance, nutritional composition of mother's milk. Formula-feeding: when, how, types of formulas. Assessment of infant's nutritional status. Nutritional supplementation during infancy. Specific dietary patterns: toddlers and children. Nutritional supplementation in childhood. Obesity in childhood.

Nutrition in the life cycle: nutrition in the adult years. Dietary modifications and nutritional supplementation for the prevention of diseases. Nutrition in the elderly: specific dietary patterns, problems with feeding, malnutrition,, nutritional supplementation.

Food-drug interactions: absorption, pharmacokinetic interactions, pharmacodynamic interactions. Impact of food on drug metabolism. Impact of drug therapy on nutritional status. Interaction of drugs with herbal/nutritional supplements (basics).

Diagnosis of (pre)diabetes and monitoring of glycemic control: basic biochemical parameters. Nutrition therapy for pre- diabetes. Nutrition therapy in diabetes. Glycemic index of food. Types of insulin, insulin sensitivity. Classic and contemporary approach to meal planning in insulin-dependent diabetes. Nutritional supplementation in diabetes.

Nutrition therapy in cardiovascular disease (CVD). Nutrition and atherosclerosis. Nutrition and blood pressure. Importance of body weight maintenance for maintenance of blood pressure and in CVD.. Nutritional supplementation in CVD. Medical nutrition therapy of nutritional-deficiency anemia.

Adverse reactions to foods: aversion, poisoning, intolerance. Food allergy: mechanism, symptoms, biochemical parameters and diagnosis, therapy. Nutrition therapy for specific intolerance (celiac disease, histamine intolerance).

SEMINARS:

Nutritional supplements: quality, safety, efficiency. Recommendations for nutritional supplementation: evidence-based approach. Introduction to on-line data-bases: lexicomp, consumerlab.

Case study: pharmaceutical advice on the quality and/or efficiency of nutritional supplement.

Case study: pharmaceutical advice on the quality and/or efficiency of nutritional supplement.

Students' reports: assay on quality, safety and efficiency of nutritional supplement (by student's choice). PRACTICUM:

Assessment of nutritional status: height weight, percentage of body fat, basal metabolism needs.

Estimation of serum antioxidant potential –correlation with nutritional habits.

Measuring of blood glucose – interpretation of obtained results.

Assessment of risk for cardiovascular disease.

2.6. Type of instruction

lectures, seminars, workshops, exercises, independent study

2.7. Student responsibilities

Attendance and active participation in seminars; Attendance and active participation in lab practicum.

2.8. Screening of student’s work (specify the proportion of ECTS credits for each activity so that the total number of CTS credits is equal to the credit value of the course)

Class attendance (0,5); Experimental work (0,25); Written exam (1,5); Seminar essay (0,25)

2.9. Grading and evaluation of student work over the course of instruction and at a final exam

During the course attendance and active participation in lab practicum and seminars is evaluated. The final exam is written (a combination of multiple-choice questions and essay-type questions).

2.10. Required literature (available at the library and via other media)

Title Number of copies at the library

Availability via other media

Lectures Merlin

2.11. Optional literature


1. Marcia Nahikian Nelms, Sara Long Roth: Medical Nutrition Therapy: A Case Study Approach, 4th edition, Cenhage Learning, USA, 2014.

2. Pamela Mason: Dietary Supplements, 4th edition, Pharmaceutical Press, 2011. 3. Volker Schulz, Rudolf Hänsel, Mark Blumenthal, V. E. Tyler, T.C. Telger: Rational Phytotherapy: A

Reference Guide for Physicians and Pharmacists, Springer, 2004. 4. https://fnic.nal.usda.gov/ 5. http://online.lexi.com/lco/action/home 6. http://www.consumerlab.com/

2.12. Methods of monitoring quality that ensure acquisition of exit competences

Learning outcomes 1-2 will be assessed during seminars, and learning outcomes 3-6 with written examination.

2.13. Comments

https://fnic.nal.usda.gov/

http://online.lexi.com/lco/action/home

http://www.consumerlab.com/


10. SEMESTAR



1.1. Nositelj predmeta dr. sc. Marija Grdić Rajković; prof. dr. sc. József Petrik; prof. dr. sc. Roberta Petlevski

1.2. Suradnici Mentori – specijalisti medicinske biokemije; magistri medicinske biokemije sa znastvenim i/ili znanstveno-nastavnim zvanjem








2. OPIS PREDMETA


Osposobljavanje za samostalan rad u okviru medicinsko-biokemijske djelatnosti u zdravstvu.


Odrađena i položena Stručna praksa 2 i položeni svi obvezni kolegiji.


• Primjena stručnih znanja i sposobnosti pri provođenju laboratorijskih analiza, poštujući važeću zakonsku regulativu, aktualne zdravstvene politike i smjernice te načela dobre laboratorijske prakse. • Primjena temeljnih znanja iz kemije, biokemije, molekularne biologije, fizike, matematike i statistike u laboratorijskoj dijagnostici, pri definiranju, analiziranju i predlaganju postupaka vezanih uz istraživanje, proizvodnju i osiguravanju kvalitete te implementaciju novih laboratorijskih postupaka za otkrivanje i praćenje bolesti i učinka terapije. • Primjena stručnih znanja u postupcima laboratorijske dijagnostike, procjeni kliničke značajnosti biokemijskih i molekularno-bioloških pokazatelja, detektiranju izvora pogrešaka i varijabilnost rezultata laboratorijskih analiza, interpretiranju rezultata laboratorijskih analiza s analitičkog i kliničkog aspekta. • Stručno i odgovorno ponašanje čime se daje značajan doprinos u različitim situacijama i okruženjima poput međuprofesionalnih skupina, laboratorijskog okruženja te profesionalnih organizacija i odbora. • Učinkovita primjena financijskih i organizacijskih principa važnih za timski rad. • Korištenje informacijskih tehnologija i baza podataka u svrhu unapređenja stručnih znanja i vještina te samoedukacije. • Primjena pravnih i etičkih načela profesije u samostalnom i timskom radu.


Nakon odrađenog Stručnog osposobljavanja za medicinske biokemičare student će moći: 1. Primjenjivati opažajne, analitičke i kritičke vještine u razvoju i implementaciji rješenja za praktične probleme laboratorijske dijagnostike; 2. Usmenim i pisanim oblicima komunikacije osiguravati pozitivne interakcije s bolesnicima, suradnicima, zdravstvenim stručnjacima i javnosti; 3. Optimirati, validirati i izvoditi laboratorijske analize u različitim područjima zdravstvene skrbi, procjenjivati nove i unapređivati postojeće analitičke metode, provoditi postupke kalibracije i sljedivosti, evaluacije metoda i opreme te svih oblika kvalitete kontrole rada primjenjujući pravila dobre laboratorijske prakse, kao i relevantne europske i ISO direktive; 4. Kritički procjenjivati i primjenjivati znanstvena saznanja i dostupne podatke u svrhu unapređenja profesije, rješavati probleme primjene novih tehnologija te unapređivati postojeće; pripremati stručne i znanstvene publikacije, osmišljavati i voditi stručne i znanstvene projekte i programe; 5. Iskazivati samostalnost u organizaciji, rukovođenju i upravljanju, izrađivati strategije i poslovne planova relevantne za profesiju.

STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE



• Stručno osposobljavanje izvodi se u medicinsko-biokemijskim laboratorijima, Kliničkih bolnica ili Kliničkih bolničkih centara. Stručna kvalifikacija obuhvaća obrazovanje i profesionalno osposobljavanje studenta. Izvodi se prema programu koji obuhvaća stručne cjeline koje čine: medicinska biokemija (500 sati) i hematologija s koagulacijom (250 sati), a poslovi i zadaci u pojedinim stručnim cjelinama su slijedeći: • Medicinska biokemija: priprema i analiza: 1). sekreta i ekskreta – rutinskih, kemijskih i mikroskopskih pretrage mokraće, želučanog i duodenalnog soka, stolice i sputuma; 2) eksudata i transudata – razlikovanja punktata; 3) likvora - brojenje stranica, kloridi, glukoza, proteini, lipidi; 4) spojeva s dušikom – proteini (ukupni, razdvajanje elektroforezom, određivanje fibrinogena, albumina, imunoglobulina i dr.) i neproteinskih dušikovih spojeva (ureja, mokraćna kiselina, kreatinin, kreatin, amonijak); 5) lipida - trigliceridi, kolesterol, HDL-koresterol, LDL-kolesterola, razdvajanje lipoproteina; 6) elektrolita - natrij, kalij, kalcij, anorganski fosfor, kloridi, bikarbonati, magnezij; 7) elemenata u tragovima – bakar, željezo, TIBC, UIBC, cink; 8) acidobazične ravnoteže – pH, pCO2, bikarbonati i dr.; 9) enzima - određivanje katalitičke koncentracije: ALP, ALT, AST, CK, GGT, LD, amilaze, lipaze, tripsina i dr., te razdvajanje i identifikacija izoenzima; 10) ugljikohidrata – glukoza, ostali šećeri, testovi opterećenja; 11) hormona – određivanje hormona i metabolita; 12) lijekova i sredstava ovisnosti; 13) analize iz područja molekularne dijagnostike. • Hematologija s koagulacijom: priprema i analiza: 1) brojanje eritrocita, leukocita, trombocita, retikulocita, eozinofilnih granulocita, bazofilnih granulocita, bazofilnih punktiranih eritrocita, siderocita i sideroblasta; 2) priprema razmaza periferne krvi, bojanje krvnog razmaza diferenciranje normalnog krvnog razmaza; 3)sedimentaciju eritrocita, osmotske rezistencije eritrocita, hematokrit, MCH, MCHC; 4) stanice normalnog mijelograma; 5) citološke promjene u krvi i koštanoj srži kod bolesti bijelog, crvenog i trombocitnog reda; 6) koagulacijske pretrage.


Predavanja, seminari, vježbe, terenska nastava, samostalni zadaci


Praktičan rad u medicinsko-biokemijskom laboratoriju pod nadzorom mentora, pozitivno ocijenjeno Izvješće o stručnom radu i položen završni stručni ispit.


Pohađanje nastave (2,5); Pismeni ispit (5,0); Praktični rad (20,0); Referat (2,5)


Tijekom stručnog osposobljavanja student je obvezan voditi dnevnik na temelju kojega, po obavljenom stručnom osposobljavanju, sastavlja IZVJEŠĆE O PROVEDENOM STRUČNOM OSPOSOBLJAVANJU, koje potom odobrava i potpisom potvrđuje mentor. Temeljem odrađenog praktičnog dijela kolegija, pozitivno ocijenjenog izvješća, položenog pismenog i usmenog ispita (stručni ispit) student dobiva konačnu ocjenu i dodjeljuju mu se ECTS bodovi.




medija

D. Čvorišćec i I. Čepelak, ur., B Štraus i sur: Štrausova medicinska biokemija, 3. izdanje Medicinska naklada, Zagreb, 2009.

Stručna literatura i interna skripta.


Tietz Textbook of Clinical Chemistry and Molecular Diagnostics, 4th Edition. CA. Burtis, ER. Ashwood, DE. Bruns, Eds. Elsevier Saunders, Philadelphia, 2006.


Ishodi 2.3. – 2.5. koji se stječu tijekom terenske nastave pod vodstvom mentora – magistra medicinske biokemije opisuju se pisanim izvješćem studenta po obavljenoj praksi, a provjeravaju se u sklopu završnog ispita.

2.13. Komentari

Documents

KATALOG PREDMETA S ISHODIMA UČENJA - pharma.unizg.hr · Zaključci i ishodi učenja studijskog programa Medicinska biokemija Programom studija magistar medicinske biokemije osposobljava