Katalog ukrasnog bilja

UKRASNO DRVEÆE I GRMLJE NA©IH RASADNIKA

OTVORENA"FLORAART 2000"

Dvije nagradeza Hrvatske �ume

Na izlo�bi FLORAART 2000Hrvatske �ume osvojile su i dvijenagrade:

"Zlatni struèak" za kreativni izrazu oblikovanju vanjskog prostora, tezapa�enu Nagradu Turistièke zajed-nice Zagreba.

Cijenjeni poslovni partneri!

Na stranicama naπeg kataloga naÊi Êete bogatu ponudu sadnog materijala, ukrasnog drveÊa

i grmlja kojim Êete zadovoljiti Vaπe potrebe za osmiπljeno ozelenjavanje Vaπe parkovne povrπine,

perivoja, vrta, aleje ili okuÊnice u gradu, selu ili vikend naselju.

©umski rasadnik “Hajderovac”, πumarija Kutjevo ima dugogodiπnju tradiciju i iskustvo u

proizvodnji πumskog sadnog materijala i ukrasnog drveÊa i grmlja.

Sve godine svog postojanja struËno osoblje rasadnika “Hajderovac” i poduzeÊa “Hrvatske

πume” prate razvoj najnovijih tehnika i tehnologija rasadniËke proizvodnje. U suradnji sa

©umarskim Fakultetom u Zagrebu i ©umarskim institutom u Jastrebarskom vrπe se struËna i

znanstvena istraæivanja u odabiranju, reprodukciji, proizvodnji i zaπtiti sadnog materijala za

potrebe operativnog i urbanog πumarstva.

U matiËnjaku drveÊa i grmlja s oko 600 vrsta i kultivara koji po svojoj fizionomiji prerasta u

zanimljiv arboretum, osigurava se vlastiti materijal za reprodukciju i umnaæanje vrsta i kultivara

prema træiπnim potrebama i ukusima potroπaËa.

Katalogom ponueni sadni materijal, oko 130 vrsta i kultivara, odlikuje se πirokom lepezom

asortimana koji je verificiran potraænjom na træiπtu, ali i kreacijom novih sorti za potrebe

projektanata parkovnih i zelenih povrπina koje se odlikuju individualizacijom.

Prema tehnologiji i naËinu proizvodnje, starosti i uzrastu formiran je cjenik koji s

pristupaËnim cijenama uz ostale uvjete i prodajne pogodnosti moæe zadovoljiti potrebe svakog

kupca.

Bogata je i ponuda boæiÊnih drvaca po uzrastu i vrstama crnogoriËnog drveÊa.

Kao vaæan dio kataloga valja istaknuti pedesetak fotografija u bojikoje svojom izraæajnoπÊu

boje, oblika i karakteristiËnih detalja daju temeljnu informaciju o dotiËnoj biljci. U tekstualnom

dijelu uz fotografiju daje se latinski i hrvatski naziv vrste ili kultivara te kratki opis biljke s

najznaËajnijim podacima o visini, habitusu, boji lista, cvijeta i ploda, vremenu cvjetanja,

dozrijevanju ploda i sliËno. Date su temeljne ekoloπke karakteristike za odreene vrste s obzirom

na vrstu tla, njegovu vlaænost, temperaturne amplitude, svjetlost i sjenu, otpornost na zagaenost

u tlu i zraku, mjesto i naËin sadnje te naËin odræavanja i zaπtite. U tablici karakteristiËnih

bjelogoriËnih vrsta drveÊa i grmlja dat je pregled godiπnjih fenoloπkih i vegetacijskih znaËajki

listanja, cvjetanja i plodonoπenja.

Za sva dodatna objaπnjenja, struËna uputstva i poslovnu suradnju proizvoaË nudi

komuniciranje putem e-mail-a, faxom, telefonom ili osobnim posjetom u estetski i krajobrazno

dojmljivom ambijentu rasadnika “Hajderovac”.

“Hrvatske πume” p.o. Zagreb

Uprava πuma Poæega

Uvod 26/5/2001 10:47 Page 1

ZNANSTVENI NAZIVI

ABIES str.1. Abies alba 12. -”Fastigiata” 1 3. Abies cephalonica 1 4. Abies concolor 15. Abies grandis 26. Abies koreana 27. -”Horstmanns Sylberlocke” 28. Abies nordmanniana 29. -”Pendula” 310. Abies pinsapo “Glauca” 3

ACER11. Acer campestre 312. Acer negundo 313. -”Albovariegatum” 414. -”Aureovariegatum” 415. Acer palmatum 416. -”Atropurpureum” 417. -”Dissectum” 518. -”Dissectum Atropurpureum” 519. Acer platanoides 520. -”Crimson King” 521 -”Globosum” 622. Acer pseudoplatnanus 623. -”Drummondii” 624. -”Leopoldii” 625. Acer saccharinum 7

AESCULUS26. Aesculus x carnea 727. Aesculus hippocastanum 7

AILANTHUS28. Ailanthus altissima 7

ALNUS29. Alnus glutinosa “Laciniata” 8

ALBIZZIA30. Albizzia julibrissin. 8

AUCUBA31. Aucuba japonica “Variegata” 8

BERBERIS32. Berberis julianae 833. Berberis thunbergii “Atropurpurea” 9

BETULA34. Betula verrucosa 935. -”Darlecarlica” 936. -”Fastigiata” 937. -”Youngii” 10

BROUSSONETIA38. Broussonetia papyrifera. 10

BUDDLEIA39. Buddleia davidii 10

BUXUS40. Buxus sempervirens. 1041. -”Albovariegata” 1042. -”Gold Tip” 10

CALYCANTHUS str.43. Calycanthus floridus 11

CARPINUS44. Carpinus betulus 1145. -”Columnaris” 1246. -”Pendula” 12

CARAGANA 47. Caragana arborescens “Pendula” 12

CASTANEA48. Castanea sativa Mill. 12

CATALPA49. Catalpa bignonioides 13

CEDRUS50. Cedrus atlantica 1351. -”Glauca” 1352. -”Fastigiata” 1353. -”Pendula” 1454. Cedrus deodara 14

CELTIS55. Celtis australis 14

CHAMAECYPARIS56. Chamaecyparis lawsoniana 1457. -”Alumii” 1558. -”Alumigold” 1559. -”Columnaris” 1560. -”Ellwoodii” 1561. - “Fletcheri” 1662. -”Fletcheri Gold” 1663. -”Globus” 1664. -”Pottenii” 1665. -”Stardust” 1766. -”Silvania” 1767. -”Stewartii” 1768. -”Tekeres” 1769. -”Winston Churchill” 1870. -”Witzeliana” 1871. Chamaecyparis obtusa “Nana Gracilis” 1872. -”Tetragona Aurea” 1873. Chamaecyparis pisifera “Boulevard” 1974. -”Compacta Albovariegata” 1975. -Compacta Aureovariegata” 1976. -”Filifera” 1977. -”Filifera Gold Spangle” 2078. -”Filifera Nana” 2079. -”Snow” 2080. -”Squarrosa” 2081. -”Squarrosa Aurea” 21

CHAENOMELES82. Chaenomeles japonica 21

CORNUS83. Cornus mas. 2184. Cornus stolonifera “Flamiramea” 21

CORYLUS85. Corylus avellana 2286. -”Contorta” 2287. Corylus colurna. 2288. Corylus maxima “Purpurea” 22

Uvod 26/5/2001 10:47 Page 2

COTONEASTER89. Cotoneaster dammeri 2390. -”Skogholm” 2391. Cotoneaster divaricatus 2392. Cotoneaster horizontalis 2393. Cotoneaster salicifolius 24

CRYPTOMERIA94. Cryptomeria japonica 2495. -”Elegans” 2496. -”Elegans Viridis” 24

X CUPRESSOCYPARIS97. X Cupressocyparis leylandii 25

DAPHNE98. Daphne mezereum 25

DEUTZIA99. Deutzia crenata 25100. -”Plena” 25

ELAEAGNUS101. Elaeagnus angustifolia 26

ERICA102. Erica carnea 26

ESCALLONIA103. Escallonia virgata 26

EUONYMUS104. Euonymus japonicus 26

FAGUS105. Fagus sylvartica 27106. -”Asplenifolia” 27107. -”Atropurpurea” 27108. -”Atropurpurea Pendula” 27109. -”Fastigiata” 28110. -”Pendula” 28111. -”Tricolor” 28

FESTUCA112. Festuca ovina “Glauca” 28

FORSYTHIA113. Forsythia europaea 29

FRAXINUS114. Fraxinus angustifolia 29115. -”Globosum” 29116. -”Pendula” 29117. Fraxinus excelsior 30

GINKGO118. Ginkgo biloba 30

GLEDITSIA119. Gleditsia triacanthos. 30

HIBISCUS120. Hibiscus syriacus 30

ILEX121. Ilex aquifolium 31

JUGLANS122. Juglans nigra 31

JUNIPERUS123. Juniperus chinensis “Blue Cloud” 31124. -”Hetzii” 32125. -”Pfitzeriana Aurea” 32126. -”Stricta” 32127. Juniperus communis “Repanda” 32128. -”Suecica” 33129. Juniperus horizontalis “Glauca” 33130. Juniperus sabina “Variegata” 33131. Juniperus squamata “Blue Carpet” 33132. -”Blue Star” 34133. -”Mayeri” 34134. Juniperus virginiana 34135. -”Glauca” 34136. -”Hillii” 35137. -”Skyrocket” 35138. Juniperus x horizontalis “Glauca” 35

KERRIA139. Kerria japonica 35

KOELREUTERIA140. Koelreuteria paniculata 36

LABURNUM141. Laburnum anagyroides 36

LARIX142. Larix decidua 36143. Larix japonica “Diana” 36

LIGUSTRUM144. Ligustrum ovalifolium 37

LIQUIDAMBAR145. Liquidambar styraciflua 37

LIRIODENDRON146. Liriodendron tulipifera 37

LONICERA147. Lonicera pileata 37148. Lonicera tatarica 38

MAGNOLIA149. Magnolia kobus 38150. Magnolia stellata 38

MAHONIA151. Mahonia aquifolium 38

MICROBIOTA152. Microbiota decussata 39

MORUS153. Morus alba 39154. Morus nigra 39

PHELLODENDRON155. Phellodendron amurense 39

PHILADELPHUS156. Philadelphus coronarius 40

Uvod 26/5/2001 10:47 Page 3

PICEA157. Picea abies 40158. -”Inversa” 40159. -”Nidiformis” 40160. Picea glauca 41161. -”Conica” 41162. Picea omorika 41163. Picea pungens 41164. -”Glauca” 42165. -”Koster” 42166. -”Kutjevo” 42

PINUS167. Pinus densiflora “Oculus - draconis” 42168. Pinus leucodermis 43169. Pinus mugo 43170. Pinus nigra 43171. -”Pyramidalis” 43172. Pinus strobus 44173. Pinus sylvestris 44174. -”Aurea” 44175. -”Watererii” 44

PLATANUS176. Platanus acerifolia 45

POTENTILLA177. Potentilla fruticosa 45

PRUNUS178. Prunus laurocerasus 45179. -”Shipkaensis” 45180. Prunus padus 46181. Prunus serrulata “Kanzan” 46182. -”Kiku-Shidare sakura” 46

PSEUDOTSUGA183. Pseudotsuga menziesii 46184. -”Glauca” 47

PYRACANTHA185. Pyracantha coccinea 47

QUERCUS186. Quercus robur”Cristata” 47187. -”Fastigiata” 47188. Quercus rubra 48

RHODODENDRON189. Rhododendron sp. - Rhododendron ‘America’,Rhododendron ‘Dr. V.H.Rutgers’, Rhododendron ‘Catawbiense Album’, Rhododendron ‘Cynthia’, Rhododendron ‘Boursault’ 48

RHUS190. Rhus typhina 49191. -”Laciniata” 49

ROBINIA192. Robinia pseudoacacia 49

SALIX193. Salix alba var. vitellina f. pendula 49194. Salix matsudana 50

SEQUOIADENDRON195. Sequoiadendron giganteum 50196. -”Barabits Requiem” 50

SORBUS197. Sorbus aucuparia 50198. Sorbus scandica 51

SPIRAEA199. Spriaea x arguta 51200. Spiraea billardii 51201. Spiraea x bumalda “Anthony Waterer” 51202. Spiraea x rosea 52203. Spiraea x vanhouttei 52

SYRINGA204. Syringa sp. 52

TAMARIX205. Tamarix tetrandra 53

TAXODIUM206. Taxodium distichum 53

TAXUS207. Taxus baccata 53208. -”Fastigiata” 53209. -”Fastigiata Aurea” 53

THUJA210. Thuja occidentalis 54211. -”Barabits Gold” 54212. -”Columna” 54213. -”Danica” 54214. -”Globosa” 55215. -”Kobold” 55216. -”Rheingold” 55217. -”Smaragd” 55218. -”Tiny Tim” 56219. -”Wareana Lutescens” 56220. Thuja plicata “Atrovirens” 56

THUJOPSIS221. Thujopsis dolobrata 56

TILIA222. Tilia cordata 57223. Tilia platyphillos 57

TSUGA224. Tsuga canadensis 57

VIBURNUM225. Viburnum opulus “Roseum” 57226. Viburnum rhytidophyllum 58

WEIGELA227. Weigela florida 58

ZAKLJU»AK 58

ÆIVE OGRADE 59

PRIKAZ CVJETANJA POJEDINIHBILJAKA PO MJESECIMA 60

Uvod 26/5/2001 10:47 Page 4

1

KATALOG SADNOG MATERIJALA

1. Abies alba Mill.(= A .pectiniata Lam. & DC, A. picea Lindl.)- ObiËna jela

Do 60 m visoko stablo s promjerom debla preko 2 m.Korjenov sistem se sastoji od centralne æile koja ide dostaduboko u tlo , te snaænih postranih æila.Dobro podnosi sjenu ali dosta trpi od maza i suπe. Rastena dubokim, hranjivim, humusom bogatim tlima, zahtjevastalnu vlaænost zraka sa umjerenom temperaturom.

3. Abies cephalonica Loud(= A. reginae-amaliae Heldr.; A.

eloponnesiaca Haage; A. panachaica Held.; A.apollinis Link; A.c. ssp. apollinis (Link)Fukarek) - GrËka jela

GrËka jela naraste do 30 m u visinu i do 1 m u debljinu.Iglice uπiljena vrha, bodljikave. Dolazi na vapnencu,dolomitu, serpentinu, πkriljevcima sa pH od 5 do 8. Podnosiekstremne temperaturne razlike od -20°C do +33° C.Otpornija je na mraz od πpanjolske jele, a suπu boljepodnosi od obiËne jele.

2. Abies alba “Fastigiata“- kultivar obiËne jele “Fastigiata“

Uskog je i stupolikog habitusa. Grane su prema goreusmjerene, te narastu godiπnje oko 20 cm. Uvjete uzgojaima kao i tipiËna vrsta te nije posebno osjetljiva nagradske polutante.

4. Abies concolor (Gord.) Engelm.- koloradska ili dugoigliËasta jela

Stablo do 45 m visoko.Dobro uspijeva na dubokim, bogatim i vlaænim alidreniranim pjeskovitim i ilovastim tlima. Meutim, ovavrsta zahtjeva manje vlaænosti u tlu od drugih vrsta jela izzapadnog podruËja Amerike. Suπu podnosi bolje od A.alba. Dosta je otporna na mraz.

•Katalog 26/5/2001 03:55 Page 1

2


8. Abies nordmanniana ( Stev.) Spach- kavkaska jela

Stablo visoko do 30 m, te promjera do 2 m. Takva stablamogu biti stara i do 500 godina.Ovo je brzorastuÊa vrsta, koja voli sjenovite poloæaje, aliuspijeva i na osvijetljenim mjestima. Nema velikihzahtjeva prema tlu, ali najbolje uspijeva na tlima s mnogogline. Podnosi niske temperature i do -25° C. Otpornija jena suπu od obiËne jele. Kavkaska jela je veomadekorativna vrsta, koja se zbog svog habitusa puno sadipo parkovima i nasadima. Kada raste na osami ima vrlolijepu piramidalnu kroπnju u koje se grane spuπtaju dozemlje.

5. Abies grandis Lindl. (= A. amabilis Murr.not Forbes.; A. excelsior Franco; A.gordoniana Carr. )- gorostasna jela

Stablo do 60 (90) m visoko; kroπnja piramidalna.To je relativno brzorastuÊa vrsta, te doæivi starost i preko200 godina.

6. Abies koreana Wils. - korejska jela

Stablo do 18 m visoko, kroπnja, Ëeπeri mijenjaju boju odmodrozelene do violetnopurpurne prije sazrijevanja. VeÊmlade biljke rode obilno Ëeπerima i sjemenom.Ovo je planinska vrsta iz juæne Koreje.

7. Abies koreana “Horstmanns Silberlocke“- kultivar korejske jele “Horstmanns

Silberlocke“

Raste kao tipiËna vrsta, ali se od nje bitno razlikuje poiglicama koje su duæ izbojka polukruæno (srpasto) uvinuteprema gornjem dijelu izbojka, te izlaæu pogledu svojudonju, srebrnobijelu, stranu sa puËima. Dekorativankultivar koji se razmnoæava cijepljenjem.

•Katalog 26/5/2001 03:55 Page 2

3


9. Abies nordmanniana “Pendula”- kultivar kavkaske jele “Pendula”

Kultivar koji se proizvodi cijepljenjem. Ima bujan rast, agrane mu vise. Potrebno je u mladosti terminalan izbojakvoditi uspravno uz kolac ili neku drugu podlogu do æeljenevisine, a tada terminalan izbojak pada prema dolje i takonastavlja rasti.

10. Abies pinsapo “Glauca“- kultivar πpanjolske jele “Glauca“

Naraste u visinu i do 25 m, sa promjerom debla do 1 m.Zbog voπtane prevlake na iglicama otpornija je od tipiËnevrste, te se vrlo Ëesto uzgaja.

11. Acer campestre L. sensu lat.- klen, poljski javor

Do oko 20 m visoko listopadno drvo ili veÊi grm, sapromjerom debla do 80 cm.Dolazi preteæno u listopadnim, mjeπovitim hrastovomπumama. Posebno ga ima u naplavnim πumama luænjaka ipoljskog jasena, te u πumama kitnjaka i obiËnog graba,cera, sladuna itd. Najbolje uspijeva na rahlim, dubokimmineralno bogatim tlima s blagim humusom.

12. Acer negundoL. (=Negundo fraxnifolia Nutt.)- jasenolisni javor, negundovac, pajavac

Listopadno stablo koje dosegne visinu do 25 m. U pogledutla nije zahtjevan ali najbolje uspijeva na vlaænimpjeskovitim, dobro propusnim tlima. »esto se sadi udrvoredima i otporan je na gradske plinove i praπinu.

•Katalog 26/5/2001 03:55 Page 3

4


13. Acer negundo “Albovariegatum“- kultivar jasenolisnog javor

“Albovariegatum“

Raste sliËno kao i tipiËna vrsta. Rub listova je bijele boje,dok je sredina lista zelena sa bijelim pjegama.

14. Acer negundo “Aureovariegatum“- kultivar jasenolisnog javora

“Aureovariegatum“

Od Acer negundo “Albovariegatum“ razlikuje se po bojiruba lista. Rub lista je zlatnoæut, a sredina lista tamnijezelena sa zlatnoæutim pjegama. Rastom i oblikom jeidentiËan kultivaru jasenolikog javora “Albovariegatum“.

15. Acer palmatum Thunberg ex Murray(1784)- dlanolisni javor

Prema Fukareku (1983), dlanolisni javor dolazi kaomanje drvo ili veÊi grm u istoËnoj Kini, Koreji i Japanu.Prema Krüssmanu (1976), to je grm ili jedva preko 8 mvisoko drvo Koreje i Japana, vrlo varijabilnog habitusa.LiπÊe mu je na jesen prekrasno karmincrveno. NajveÊibroj kultivara je nastao u Japanu, te je ova vrsta javorasa svojim brojnim kultivarima od posebnog znaËaja zaukraπavanje Ëovjekova okoliπa.

16. Acer palmatum “Atropurpureum“(Van Houtte, 1857).- kultivar dlanolisnog javora

“Atropurpureum“

Naraste kao veÊi grm ili manje drvo. LiπÊe je osrednjeveliËine, gotovo crvenocrno i takvo ostaje do jeseni.

•Katalog 26/5/2001 03:55 Page 4

5


17. Acer palmatum “Dissectum“(Thunberg, 1784)- Kultivar dlanolisnog javora “Dissectum“

Niska zbijena rasta, polu kuglastog habitusa, Ëesto sisprepletenim granama. LiπÊe je sasvim do baze urezano,zeleno. Lapovi su perasto izrezani, a rub im je urezanonapiljen.

18. Acer palmatum “DissectumAtropurpureum“- Kultivar dlanolisnog javora “Dissectum

Atropurpureum”

Dostiæe visinu do 3,5 metra.Vrlo dekorativan i traæen kultivar sa crvenom bojomlistova preko cijele godine. »esto se sadi u kamenjarima,te u vrtovima kao pojedinaËna biljka.

19. Acer platanoides L. - mlijeË

Listopadno drvo do 30 m visine, sa dosta gustom, teizduæeno jajastom kroπnjom i ravnim deblom. Voli bogata,mineralna, rahla, blago humusna i ne previπe mokra tla;dobro uspijeva i na nanosnom tlu krupnijeg kamenja,ukoliko je dovoljno ispunjeno sitnijim mineralnimËesticama.Za potrebe urbanog πumarstva i arborikulture je jedna odnajzahvalnijih vrsta, osobito u proljeÊe kada se veÊ izdaleka istiËe svojim lijepim cvatovima, koji bogatoprekrivaju kroπnju, prije listanja i na poËetku prolistavanja.

20. Acer platanoides “Crimson King“(Barbier)- kultivar javora mlijeËi “Crimson King“

Ovo je kultivar sa najtamnijim listovima, koji dugo ostajucrnocrveni, a ostarjeli su zagasitijeg sjaja. Mlado liπÊe jetamnosmeecrveno i naborano. Raste do visine kao iosnovna vrsta, te je i sliËnog habitusa.

•Katalog 26/5/2001 03:55 Page 5

6


21. Acer platanoides “Globosum“(Van Houtte)- kultivar javora mlijeËi “Globosum“

Naraste puno viπe u πirinu nego u visinu. Vrlo je gustorazgranjen kultivar. Mlae liπÊe je svijetleÊecrveno. LiπÊe jenormalno, oπtro nazubljeno.Biljka na slici cijepljena na ravnu podlogu na visini od 2,5 m.

22. Acer pseudoplatanus L. - gorski javor

Naraste do 35 m, kao visoko πumsko drvo. Kroπnja mu jeπiroko zaobljena. Gorski je javor kod nas karakteristiËnavrsta sveze bukovih πuma. Odgovaraju mu mineralnobogata, srednje vlaæna, ne trajno mokra, te rahla ihumusna tla.

23. Acer pseudoplatanus “Drummondii“- Kultivar gorskog javora “Drummondii“

Kultivar koji raste neπto niæe od tipiËne vrste. Rublistova je zlatnoæute boje. Koristi se za sadnju udrvoredima ili kao pojedinaËna biljka u okuÊnicama.

24. Acer pseudoplatanus “Leopoldii“(Vervaene, 1864, Belgija)- kultivar gorskog javora “Leopoldii“

Stablo dosegne visinu od 15-20 m. Ime je dobio pobelgijskom kralju Leopoldu I. Vrlo Ëesto se u rasadniËkimuvjetima javljaju sliËni variegirani primjerci, a u nekim bise rasadnicima kultivar pod imenom “Variegata“ trebaozapravo prodavati pod imenom “Leopoldii“. Radiizbjegavanja konfuzije s ovim kultivarom, treba garazmnoæavati samo s toËno identificiranih primjerakaokuliranjem.

•Katalog 26/5/2001 03:56 Page 6

7


25. Acer saccharinum L. (= A. dasycarpumEhrh. )- srebrnolisni javor

Listopadno stablo koje u svojoj domovini (SjevernaAmerika) naraste i do 40 m, dok su biljke uzgajane ukulturi dosta niæe.Dobro uspijeva na razliËitim tlima ali mu ipak najboljeodgovaraju duboka, vlaæna i dobro propusna tla. NajËeπÊese uzgaja kao pojedinaËna biljka ali je Ëest i u drvoredima.

26. Aesculus hippocastanum L.- divlji kesten

Listopadno drvo do 30 m visine i promjera debla do 1 m.Kroπnja mu je okruglasta, πiroko razgranana. Cvjeta u V. iVI. mjesecu. Voli preteæno duboka i humusna tla. VrloËesto se upotrebljava u ozelenjavanju parkova u naseljimai drvoredima.

27. Aesculus x carnea Hayne(= A. x rubicunda Loisl.; A. x intermedia

Amdré)- crvenocvijetni divlji kesten

Listopadno stablo do 20 m visine, πiroke, guste kroπnje.To je kriæanac izmeu obiËnog divljeg kestena (A.hippocastanum L.) i crvenog divljeg kestena (A. pavia L.).

Cvjeta u V. i VI. mjesecu.Voli svjeæa tla. Sadi sepojedinaËno, uskupinama ili udrvoredima.

28. Ailanthus altissima (Mill.) Sw.(= A. glandulosa Desf.; A. cacodendron

Schinz & Thell.)- pajasen

Listopadno stablo koje dosegne visinu do 30 m.Dobro podnosi svako tlo pa se vrlo Ëesto uzgaja. Zbogπirokog i razgrananog korijena koristi se za uËvrπÊivanjekliziπta. Vrlo je dekorativan zbog obilja plodovaæutonaranËaste boje i crvenkastonaranËaste boje listova ujesen.

•Katalog 26/5/2001 03:56 Page 7

8


29. Alnus glutinosa “Laciniata“- kultivar crne johe “Laciniata“

Naraste kao stablo do 20 m visine. Kultivar se proizvodicijepljenjem, a uzgaja se zbog vrlo dekorativnog, dubokourezanog liπÊa. Voli vlaæna i duboka tla.

30. Albizzia julibrissin Dur.(= Acacia julibrisin Willd,; A. nemu Willd.)- albicija

Listopadno, 10-15 m visoko drvo, πiroko razgranatekroπnje. U doba cvjetanja, ( VI. i VII. mjesec), izuzetno jedekorativna i interesantna. NajËeπÊe se uzgaja uMediteranu i sub-mediteranu, ali moæe i u krajevima sako-ntinentalnom klimom jer izdræi temperature i do -15°C.Moramo je uzgajati na sunËanim i zaklonjenim mjestima,a traæi duboka, svjeæa, rahla i hranjiva tla.

31. Aucuba japonica “Variegata“- kultivar japanske aukube “Variegata“

Zimzeleni, uspravni do 3m visok grm. Najbolje uspijeva uprimorskim krajevima. Blage zime preæivi bez oπteÊenja,meutim, pri jaËim i dugotrajnijim mrazevima ukontinentalnim krajevima, nadzemni dio izmrzne, ali se uproljeÊe uspjeπno obnovi. Najbolje joj odgovaraju polusjenovita mjesta, ali uspjevati Êe i na sunËanim isjenovitim mjestima. »esto se uzgaja i kao sobna biljka tena terasama, balkonima i sliËnim mjestima.

32. Berberis julianae Schneid- Julijanina æutika

Zimzeleni grm gustog rasta, od 2.5 - 3 m visine. Prirodnoje rasprostranjen u centralnoj Kini. To je jedna odnajotpornijih zimzelenih æutika sa lijepim uspravnimhabitusom. Dobro podnosi niske temperature. Otporan jena praπinu, dim, otrovne plinove te na suπu. Moæe sekoristiti za æivice ali bez orezivanja, a vrlo je lijep kada sesadi pojedinaËan grm na travnjacima.

•Katalog 26/5/2001 03:56 Page 8

9


33. Berberis thunbergii “Atropurpurea“(Leon Renault)- kultivar Thunbergove æutike “Atropurpurea“

Listopadni grm veoma zatvorenog, kompaktnog habitusa,od 1-2,5 m visine. Dosta dobro podnosi niske temperature. Otporna je nadim, praπinu i otrovne plinove. Ne zahtjeva posebnunjegu, a otporna je na razliËite biljne bolesti. U vrtlarstvuse masovno koristi za æive ograde, ali se Ëesto uzgajapojedinaËno i u grupama.

34. Betula pendulaRoth. (= B. verrucosaEhrh.; B. alba L. sensuCoste; B. alba var.pendula Ait.)- obiËna breza

Naraste do 20 m visoko, aponekad i do 30 m. Zahabitus je karakteristiËnovitko deblo i rijetka,prozraËna kroπnja.

Spada meu najotpornije vrste na niske temperature.Otporna je na mraz. Na suπu i visoke ljetne temperatureje osjetljiva samo u prvoj godini æivota.Traæi mnogo svjetlosti.Raste na razliËitim tipovima tala ali izbjegava tresetiπta iizrazito vapnena tla. Mnogo se uzgaja u nasadima.Otporna je na gradske polutante: dim, praπinu, πtetneplinove, te se u urbanom πumarstvu smatra prikladnom zasadnju u industrijskim zonama.

35. Betula pendula “Darlecarlica“- kultivar obiËne breze “Darlecarlica“

Osebujno i lijepo stablo koje se najviπe uzgaja zbogdekorativnih listova kojima su lapovi vrlo nepravilnonazubljeni.

36. Betula pendula “Fastigiata“- kultivar obiËne breze “Fastigiata“

Uspravnih je grana, stupolikog habitusa, sliËi habitusujablana. Moæe biti visok i preko 30 m. Vrπne grane i izbojcisu kovrËavi, a liπÊe zadræava duæe od ostalih kultivara.

•Katalog 26/5/2001 03:56 Page 9

10


37. Betula pendula “Youngii“- kultivar obiËne breze “Youngii“

Razmnoæava se cijepljenjem, najËeπÊe na visokoj podlozi,jer je jedan od kultivara s najjaËe izraæenim viseÊimgranama, bez izraæenog terminalnog izbojka pa je kroπnjakiπobranasta. Voenjem pojedinih horizontalnih grana uπirinu s viseÊim lateralnim granama mogu se postiÊi sovim kultivarom lijepi i dekorativni efekti.

38. Broussonetia papyrifera L‘Herit ex Vent.(= Morus papyrifera L.)- dudovac

Do 16 m visoko listopadno i dvodomno drvo, sapromjerom debla do 40 cm. Kroπnja je pravilna i gusta. Izlika dudovca pravile su se tkanine, a iz jednogodiπnjihizbojaka specijalni japanski papir.U mjestima sa hladnom klimom izbojci stradavaju odkasnih proljetnih i ranih jesenskih mrazeva, ali seuspjeπno regenerira. Dobro podnosi suπu, a u pogleduvrste i kvalitete tla, nije mnogo izbirljiva.

39. Buddleia davidii Franch.- Davidova budleja, ljetni jorgovan

Listopadni grm koji na prirodnim staniπtima naraste do5m visoko. Cvjetovi miriπljavi. Cvjeta od VI. - X. mjeseca.Vrlo vitalna vrsta te moæe uspijevati na razliËitim tlima alinajbolje joj odgovaraju plodna i vlaæna zemljiπta. Otpornaje na niske temperature i do -20°C. Ako nadzemni dijeloviizmrznu, u proljeÊe tjera nove izdanke.U ljetnim mjesecima mora se Ëesto zalijevati. Treba jesaditi na mjestima izloæenim svjetlu i suncu, pojedinaËno

ili u grupama.Zbog dugogcvjetanja i lijepihmetliËastih cvastivrlo je traæena upejzaænomoblikovanju.

40. Buxus sempervirens L.- obiËni πimπir

Vazda zeleni, obiËno πiri nego viπi grm ili manje drvo do 6(10) m visine. »esto se uzgaja u nasadima. Vrlo je raπirenu rasadniËkoj proizvodnji i rado se sadi na mjestima gdjese na malo prostora moæe po æelji oblikovati. Dobropodnosi mrazove i æegu, duboku sjenu, ali i punusvjetlost.

•Katalog 26/5/2001 03:56 Page 10

11


41. Buxus sempervirens “Albovariegata“- Kultivar obiËnog πimπira “Albovariegata“

Kultivar obiËnog πimπira koji se po habitusu ne razlikujeod osnovne vrste, veÊ je karakteristiËan bijeli rub listova,koji je najizraæeniji u proljeÊe i ljeto, dok je preko zimeslabije uoËljiv.

42. Buxus sempervirens “Gold Tip“- kultivar obiËnog πimπira “Gold Tip“

Kultivar sa æutobijelom do zlatnoæutom bojomjednogodiπnjih i dvogodiπnjih listova. Po habitusu se nerazlikuje od osnovne vrste, a listovi mu ostaju æuti i prekozime.

43. Calycanthus floridus L.- klikantus

Listopadni razgranati grm visine do 3 m. Vrlo miriπljavabiljka u koje cvijetovi miriπu po ananasu (u narodu ga izovu ananas). Cvijeta u VI. i VII. mjesecu.Zahtjeva svjeæa, plodna i ocjedita tla.

44. Carpinus betulus L. (= C. vulgaris Mill.)- obiËni grab

Listopadno drvo do 25 (30) m visine i promjera debla do70 cm. Kroπnja je razgranana, gusta, a deblo veÊinomzasukano i iæljebljeno.Javlja se u brojnim πumskim zajednicama, od nizinskogdo brdskog pojasa. Traæi preteæno bogata i rahla tla.Koriste se pojedinaËne biljke u parkovima i u æivimogradama jer vrlo dobro podnosi orezivanje, te je ogradagusta i kompaktna.

•Katalog 26/5/2001 04:42 Page 11

12


45. Carpinus betulus “Columnaris“ - kultivar obiËnog graba “Columnaris“

Vrlo lijep kultivar gustog, kompaktnog, koniËnog habitusavisine do 3 m. Kultivar se razmnaæa cijepljenjem, bilo prikorijenovom vratu, pa se kultivar formira od tla ili neπtoviπe na ravnu, uspravnu podlogu pa je posebno pogodanza drvorede.

46. Carpinus betulus “Pendula“- kultivar obiËnog graba “Pendula“

Kultivar sa granama koje imaju tendenciju rasta premadolje. Pojedine grane preuzimaju vertikalan rast, a kasnije“padaju”. Potrebno ga je uzgajati kao pojedinaËnu biljkusa dovoljno mjesta.

47. Caragana arborescens “Pendula“- kultivar sibirske karagane “Pendula“

Kultivar se proizvodi cijepljenjem na ravnu, uspravnupodlogu osnovne vrste, tako da mu grane padaju premadolje te mu je habitus kiπobranast. Cvate u IV. i V.mjesecu. Vrlo je skromnih zahtjeva u pogledu tla. Dobro

podnosi zasjenu paje moæemo uzgajatiispod visokogdrveÊa, ali boljuvitalnost pokazujena otvorenimpovrπinama. Dobropodnosi nisketemperature i suπu.OdliËno seprilagoavagradskim uvjetima,

pa je u naπimvrtovima iparkovimavrlo Ëesta.

48. Castanea sativa Mill.(=C. vesca Gaern; C. vulgaris Lam.)- pitomi kesten

Listopadno drvo visine do 40 m. Voli izrazito kisela tla sapH 4-5, koja su umjereno vlaæna i plodna. Plodovi se oddavnina koriste za prehranu Ëovjeka, a cvjetni pelud upËelarenju.

•Katalog 26/5/2001 04:42 Page 12

13


49. Catalpa bignonioides Walt. (= C.syringaefolia Sims.)- obiËna katalpa, cigaraπ

Listopadno drvo koje naraste u visinu do 20 m,krivudavog debla i πiroko-okruglaste kroπnje. Plodoviizgledaju poput cigara, sazrijevaju u jesen i ostaju visjetina stablu cijele zime. Cvjeta u VI. i VII. mjesecu.Voli svjetlije poloæaje na dobro propusnim , hranjivimtlima. Dobro podnosi niske temperature i gradske uvjete.Sadi se pojedinaËno, u skupinama, a vrlo Ëesto i udrvoredima.

50. Cedrus atlantica (Endl.) Manetti(= C. africana Gord. ex Knight; C. libani var.

atlantica Hort. ex Carr.)- atlaski cedar

Stablo do 40 m visoko i promjera do 2 m; kora u starostiispucala; kroπnja piramidalna, nije gusta, svijetla.Od prirode dolazi u planinama Atlas i Rif u sjevero-zapadnoj Africi. Atlaski cedar je heliofilna vrsta, koja dobrouspijeva na baziËnoj podlozi. To je cedar najotporniji naklimatske ekstreme. Brzo raste. Uzgaja se kao ukrasnodrvo po parkovima, nasadima i drvoredima, a dolazi uobzir i kod poπumljavanja sredozemnih i polu-sredozemnih goleti.

51. Cedrus atlantica “Glauca“ (= C. a. argentea Murray)- kultivar atlaskog cedra “Glauca“

Iglice sivoplave, naroËito intenzivno obojene u mladihizbojaka; viπe je granata od tipiËne vrste. »esto sepojavljuje u prirodi, a veoma se Ëesto uzgaja.

52. Cedrus atlantica“Fastigiata“- kultivar atlaskog

cedra “Fastigiata“

Kultivar koji se proizvodicijepljenjem, uskoghabitusa sa granama kojesu prema gore usmjerene.

•Katalog 26/5/2001 04:42 Page 13

14


53. Cedrus atlantica “Pendula“ - kultivar atlaskog cedra “Pendula“

Grane imaju tendenciju rasta prema dolje, te je biljkupotrebno “voditi“ uz podlogu do æeljene visine. Pravilnomrezidbom mogu se dobiti vrlo dekorativni efekti.

54. Cedrus deodara (D.Don.) G. Don.(= C. indica Chambray; C. libani var.

deodara Hook.)- himalajski cedar

Stablo naraste i do 50 m sa promjerom debla i do 3 m.Prirodno dolazi na podruËju Himalaja. Voli duboka isvjeæa tla, podnosi polusjenu ali mlade biljke stradavajuod mraza , te ih je potrebno saditi na zaπtiÊene juæneekspozicije.

55. Celtis australis L.- kopriviÊ, crna koπÊela

Listopadno stablo do 20 m visine.Areal mu je sjeverna Afrika, Mala Azija. Kavkaz i juænaEuropa. Voli vapnena i pjeskovita tla. Doæivi starost i do1000 godina. Najljepπi izgled kroπnje dobiva se sadnjompojedinaËnih biljka ili u grupama sa dovoljno prostora.

Stablo 30 - 50 (60) mvisoko i promjera do 2 m.Prirodno se rasprostire uSjevernoj Americi. Umladosti raste sporo, akasnije bræe. Otporan jena niske temperature svedo 25°C. Nema posebnihzahtjeva prema tlu, alinajbolje uspijeva nadubokim, svjeæim,glinastim tlima i tamogdje ima obiljeatmosferske vlage. Moæeuspijevati dobro kodpunog svjetla, kao i upolusjeni. Dosta dobro

podnosi suπu. Otporan je i na oneËiπÊenost zraka od dimai praπine. Relativno malo strada od bolesti i insekata. Ovoje jedna od vrsta ËetinjaËa s moæda najveÊim brojemkultivara. »esto se koristi u æivim ogradama jer dobropodnosi orezivanje.

56. Chamaecyparis lawsoniana (Murr.) Parl.(= C. boursieri Carr.)- Lawsonov paËempres

•Katalog 26/5/2001 04:42 Page 14

15


57. Chamaecyparis lawsoniana “Alumii“- kultivar lawsonovog paËempresa “Alumii“

Uspravan, uskoËunjast, do 1,5 mvisok kultivar. Umladih su biljakagrane usmjereneprema gore, a ustarijih otklonjene.Iglice su plavkastonahukane, kasnijeviπe sivoplave. To jeplaviËast kultivaruskog habitusa.

58. Chamaecyparis lawsoniana “Alumigold“- kultivar lawsonovog paËempresa

“Alumigold“

Mutacija od cv. Alumii, od kojeg se razlikuje po tome πtoje neπto niæi, a iglice su mu viπe æute, dok su u nutarnjemdjelu kroπnje plavkastoæuto-zelene.

59. Chamaecyparis lawsoniana “Columnaris“- kultivar lawsonovog paËempresa

“Columnaris“

Usko stupolikograsta, 5-10 m visine.Grane su mu premagore usmjerene, pribazi je neπto πiri, apri vrhu se suæava.

»unjastog rasta, 2-3 m visine. Vrlo je gust, sa igliËastimliπÊem plavozelene od plavosive boje (sliËno kao“Fletcheri“). Ovo je jedan od najljepπih kultivara zakamenjare.

60. Chamaecyparis lawsoniana “Ellwoodii“(=C. l. var. ellwoodii Honn.)- kultivar lawsonovog paËempresa

“Ellwoodii“

•Katalog 26/5/2001 04:42 Page 15

16


61. Chamaecyparis lawsoniana “Fletcheri“(= C. l. var. fletcheri (Fletcher) Hornibr.)- kultivar lawsonovog paËempresa

“Fletcheri“

Sporog stupolikog do Ëunjastog rasta, 5-8 m visoka forma.Nastao kao mutacija tipiËne vrste.

62. Chamaecyparis lawsoniana “FletcheriGold“- kultivar lawsonovog paËempresa “Fletcheri

Gold“

Rastom i oblikom sliËan cv. Fletcheri samo πto mu jeigliËasto liπÊe zlatnoæute boje.

63. Chamaecyparis lawsoniana “Globus“- kultivar lawsonovog paËempresa “Globus“

Kuglastog oblika visine od 1 -1,5 m.

64. Chamaecyparis lawsoniana “Pottenii“(= Cupressus lawsoniana var. pottensoi Dall.

et. Jacks.)- kultivar lawsonovog paËempresa “Pottenii“

Vrlo gusta ikompaktnaforma visokado 10 m.Svijetlozelenedo zeleneboje, nadodir vrlomekana,moæe sesaditipojedinaËnoili u grupi uneparnombroju biljaka.

•Katalog 26/5/2001 04:42 Page 16

17


65. Chamaecyparis lawsoniana “Stardust“- kultivar lawsonovog paËempresa “Stardust“

©iroko Ëunjastog habitusa, iglice zlatnoæute boje navrhovima izbojaka. Moæe narasti 10 m sa promjerom bazeod 1,5 - 3 m.Prilikom sadnje obratiti paænju na konaËne dimenzijebiljke te joj ostaviti dovoljno mjesta za rast.

67. Chamaecyparis lawsoniana “Stewartii“(= C. l. var. stewartii Schelle)

- kultivar lawsonovog paËempresa “Stewartii“

»unjastog rasta, do 10 m visoka forma; grane i granËicepriliËno prema gore usmjerene; izbojci zlatnoæuti i pormaosnovi æutozeleni. Na hladnoÊu jako otporna forma.

66. Chamaecyparis lawsoniana “Silvania“- kultivar lawsonovog paËempresa “Silvania“

68. Chamaecyparis lawsoniana “Tekeres“- kultivar lawsonovog paËempresa “Tekeres“

Visoka, snaæna biljka, viseÊih vrhova grana.Moæe se saditi u grobljima gdje ima dovoljno mjesta ili uvrtu u kombinaciji sa kultivarima koji su gusti i kompaktnida bi πto viπe naglasio “tuæan“ izgled kultivara.

•Katalog 26/5/2001 04:42 Page 17

18


69. Chamaecyparis lawsoniana “WinstonChurchil“- kultivar lawsonovog paËempresa “Winston

Churchil“

Jedan od najljepπih zlatnoæutih kultivara lawsonovogpaËempresa sa liπÊem koje je cijele godine bogatoobojeno. Rastom je πiroko stupolik kultivar, koji raste kaomanje ili srednje veliko stablo.

70. Chamaecyparis lawsoniana “Wisselii“- kultivar lawsonovog paËempresa “Wisselii“

»unjastog rasta, 10 ili viπe metara visoka forma. Grane suprema gore usmjerene.

71. Chamaecyparis obtusa “Nana Gracilis“- kultivar hinoki paËempresa “Nana Gracilis“

Vrlo traæen irado uzgajankultivar kojinaraste do 2 m.Rastom jepiramidalan,neπto πiri, savrlodekorativnimgranËicamaπkoljkastogizgleda.

72. Chamaecyparis obtusa “TetragonaAurea“

(Ch. o. var. tetragona aurea Nicholson)- kultivar hinoki paËempresa “Tetragona

Aurea“

Naraste do 2 m visoko, πiroke Ëunjaste kroπnje. LiπÊe jezlatnoæuto do svijetlo-æuto u nakupinama poput liπaja naizbojcima.

•Katalog 26/5/2001 04:43 Page 18

19


73. Chamaecyparis pisifera “Boulevard“(=C. p. cyanoviridis Hort.; Retinospora

squarrosa K. et C.)- kultivar pjegavog paËempresa “Boulevard“

Nastao je kao mutant kultivara “Squarrosa“; Ëunjastograsta, 5 m visoka forma; iglice 5 - 6 mm duge, finouπiljene, na vrhovima izbojaka srpasto povinute,srebrnastoplave ljeti, sivoplave zimi.

75. Chamaecyparis pisifera “CompactaAureovariegata“- kultivar pjegavog paËempresa “Compacta

Aureovariegata“

Rastom i oblikom identiËan prethodnom kultivaru sa tomrazlikom πto mu je dio ljuskastog liπÊa æuÊkaste dozlatnoæute boje.

74. Chamaecyparis pisifera “CompactaAlbovariegata“

- kultivar pjegavog paËempresa “CompactaAlbovariegata“

Gusta patuljasta forma do 1 m visine i πirine. Ljuskasteiglice mjestimiËno bjelkasto obojene, dok su ostaletamnozelene boje.

76. Chamaecyparis pisifera “Filifera“(=Ch. p. var. filifera (Sénécl.) Hartw. et

Ruempel.)- kultivar pjegavog paËempresa “Filifera“

Naraste do 5 m visoko, πiroko Ëunjastog oblika. Izbojci sunitasti i tanki, vise. Vrlo dekorativan kultivar.

•Katalog 26/5/2001 04:43 Page 19

20


77. Chamaecyparis pisifera “Filifera GoldSpangle“- kultivar pjegavog paËempresa “Filifera Gold

Spangle“

Kultivar rastom i oblikom sliËan prethodnom. Izbojci sutakoer nitasti i vise ali su sumporasto æute boje kojuzadræavaju cijele godine.

78. Chamaecyparis pisifera “Filifera Nana“- kultivar lawsonovog paËempresa “Filifera

Nana“

Patuljast kultivar pogodan za kamenjare i æardinjere.

79. Chamaecyparis pisifera “Snow“- kultivar pjegavog paËempresa “Snow“

Patuljast kultivar Ëunjastog rasta. IgliËasto liπÊe bijeloproπarano.

80. Chamaecyparis pisifera “Squarrosa“(=C. p. var. squarrosa (Zucc.) Beissn. et

Hochst.)- kultivar pjegavog paËempresa “Squarrosa“

Naraste do 10 (20) m, Ëunjaste, prozraËne kroπnje.igliËasto liπÊe plavo zelenkasto, a sa donje strane bijelo.

•Katalog 26/5/2001 04:43 Page 20

21


81. Chamaecyparis pisifera “SquarrosaAurea“- kultivar pjegavog paËempresa “Squarrosa

Aurea“

Naraste sliËno kao i cv. Squarrosa. Kroπnja je neπto guπÊai igliËasto liπÊe je sumporasto æute do svijetlo æute boje.

83. Cornus mas L.- dren, drijen

Listopadni grm ili manje stabalce od 6 - 9 m visine.Cvjetovi se pojavljuju u II. i III. mjesecu prije listanja, kadaje skoro cijela biljka prekrivena cvjetovima. Plod jekoπtunica sa mesnatim ovojem oko 12 mm duga i 5 mmπiroka, sazrijeva poËetkom jeseni ( VIII. i IX. mjesec). Imakiselkast i trpak okus. Rasprostranjen je u srednjoj i juænojEuropi, Maloj Aziji, Krimu i Kavkazu. Najbolje uspijeva navapnenim, toplim i suhim staniπtima, koja nisu izloæenakasnim mrazevima.

82. Chaenomeles japonica Spach non Lindl.(=C. speciosa ( Sweet.) Nakai; C. lagenaria

(Loisel.) Koidz.; Cydonia japonica Loisel.)- Japanska dunja

Listopadni πiroki grm visok 1 - 1,5 m, uspravnih, trnastih igolih grana. Cvjeta u III. i IV. mjesecu prije listanja. Odprirode dolazi u Kini i Japanu. Traæi svjeæa i plodna, dobrodrenirana tla. Otporna je na niske temperature, suπu, dim,praπinu i πtetne plinove. Voli sunËana i svjetlija mjesta.Kao rano cvjetajuÊa i vrlo dekorativna vrsta vrlo jecijenjena u hortikulturi, te se uzgaja pojedinaËno, ugrupama i u æivim ogradama (dobro podnosi orezivanje).

84. Cornus stolonifera “Flamiramea“- kultivar bijelog ameriËkog sviba “Flamiramea“

Listopadni grm visok 2 - 3 m, sa uspravnim, πibolikim iæutim granama. Skromnih je zahtjeva u pogledu kvalitetetla. Dobro podnosi i najteæe zimske uvjete, kao i zagaenizrak. Moæe se uzgajati na sunËanom mjestu kao i u zasjeni.Sadi se pojedinaËno, u grupama ali i u æivim ogradama.

•Katalog 26/5/2001 04:06 Page 21

22


85. Corylus avellana L.- Lijeska obiËna

©iroki, gusti, listopadni grm koji naraste do 4 m visine.Voli svjeæa, plodna i dublja tla. Dobro raste na sjenovitim ina osunËanim poloæajima.

86. Corylus avellana “Atropurpurea“- kultivar obiËne lijeske “Atropurpurea“

Raste kao i tipiËna vrsta samo su joj listovi tamnocrveneboje u proljeÊe, a koncem ljeta lagano prelazi u zelenkastocrvenkastu nijansu.

87. Corylus avellana “Contorta“- kultivar obiËne lijeske “Contorta“

Naraste neπto niæe od obiËne lijeske, a grane i granËice suvrlo krivudavi. Posebno je dekorativna u rano proljeÊe,prije listanja, kada do izraæaja doe krivudavost grana iobilje muπkih resa.

88. Corylus colurna L.- Medvjea lijeska

Listopadno, do 30 m visoko stablo, guste, pravilnekroπnje. Siva kora plutasta, nepravilno ispucala.Cvjeta u IV. i V. mjesecu. Voli dublja vapnena tla.

•Katalog 26/5/2001 04:06 Page 22

23


89. Cotoneaster dammeri Schneid.- puzava muπmulica

PuzeÊi zimzeleni grmiÊ, Ëije su grane Ëvrsto priljubljene uzzemlju. Zbog tog razloga je pogodna za ozelenjavanjevrtnih kamenjara kao i za pokrivanje tla.

91. Cotoneaster divaricatus Rehd.& Wils.- razmaknuta muπmulica

Listopadan, πiroki i do 2 m visok grm.Uzgaja se u ogradama ili kao pojedinaËne biljke. Nemaposebnih zahtjeva na kvalitetu tla, a otporna je na praπinui dim pa se Ëesto koristi u gradovima.

90. Cotoneaster dammeri “Skogholm“- kultivar puzave muπmulice “Skogholm“

Kultivar koji se odlikuje guπÊom razgranjenoπÊu i manjimlistovima od tipiËne vrste.

92. Cotoneaster horizontalis Dcne.- horizontalna muπmulica

Polu zimzeleni, do 40 cm visoki, polegligrmiÊ, horizontalno otklonjenih grana.Plodovi se zadræavaju u toku veÊeg dijelazime, pa zbog tih i drugih osobina spada ured najljepπih niskih grmova.Od prirode dolazi u zapadnoj Kini,Himalajima. Voli kvalitetno vrtno tlo.Otporan je na suπu i negativne gradskeutjecaje. NajËeπÊe se sadi na travnjacima, ito pojedinaËno ili u manjim grupama, nasunËanim ili polu sjenovitim mjestima.Uspjeπno se uzgaja u æardinjerama ikamenjarima.

•Katalog 26/5/2001 04:06 Page 23

24


93. Cotoneaster salicifolius Franch.- vrbolisna muπmulica

Polu zimzeleni ili zimzeleni grm visok do 5 m, dugih iblago viseÊih grana.Rasprostranjena je u zapadnoj Kini. Za uspjeπan uzgojtreba joj osigurati svjeæa, lagana, pjeskovita i dobropropusna tla. Dobro podnosi niske temperature. Moæe seuzgajati na svijetlim sunËanim kao i na polu sjenovitimmjestima. Posebno je efektna ako se sadi na travnjacimaili u grupama. Koristi se i za æive ograde te uljepπavanjezidova.

94. Cryptomeria japonica D.Don(= C. fortunei Hooib.; C. kawaii Hayata)- japanska kriptomerija, japanski cedar, sugi

Jednodomno stablo do 50 (65) m visoko i promjera do 3m; deblo ravno i vitko; kroπnja Ëunjasta i gusta. U Europi iSjevernoj Americi uzgaja se kao ukrasno stablo. Zahtjevasvjeæa tla i visoku vlaænost zraka. Najbolje uspijeva nadubokim, svjeæim, glinastim i ocjeditim tlima u kojimanema vapna. U naπim uvjetima u kontinentalnom dijeluzemlje iglice i izbojci poprime zimi smee crvenkastu bojuzbog niskih temperatura, a za vrijeme vegetacije boja im jetamnozelena.

96. Cryptomeria japonica “Elegans Viridis”- kultivar japanske kriptomerije “Elegans

Viridis”

Od prethodnog kultivara “Elegans“ razlikuje se poizrazitije zelenijoj i æuÊkastijoj boji iglica.

95. Cryptomeria japonica “Elegans“(= C. japonica var. elegans (Henk.&Hochst.)

Mast.; C. gracilis Hort. non Sieb.; “Yawara-sugi”)- kultivar japanske kriptomerije “Elegans”

Juvenilna forma kojaje kratka vijeka i vrlorijetko donosiplodove; gusto granatgrm ili malo stabalce;grane otklonjene;iglice 1,5 - 2 cm duge,tanke, mekane,otklonjene,plavozelene, zimicrvenkasto bakarneboje.

•Katalog 26/5/2001 06:05 Page 24

25


97. X Cupressocyparis leylandii (Dall. etJacks.) Dall.(= Cupressus macrocarpa x Chamaecyparis

nootkatensis)- kupresociparis

Stablo visoko 30 iliviπe metara; kroπnjagusta, Ëunjasta dostupolika kao u C.macrocarpa.Ovaj intergenusnihibrid uzgaja se uVelikoj Britaniji viπeod 50 godina i imabujan rast, otporanna mraz i drvo jedobre kvalitete.Uspjeπno se moæerazmnoæavatireznicama ako suone uzete sa stabalastarih 5 - 20 godina.

99. Deutzia crenata Sieb. & Zucc.(= D. scabra Thunb.)- dojcija

Listopadni πiroki grm 1,5 - 2 (3) m visine sauspravnim i πibolikim izbojcima. Odlikuje seobilnom cvatnjom, koja traje 2 - 3 tjedna. Cvjetaod V. - VII. mjeseca, poslije listanja.Rasprostranjena je u Japanu i Kini. Za uspjeπanrazvoj potrebni su joj svijetli i sunËani poloæaji, tesvjeæa i hranjiva tla. InaËe je skromnih zahtjeva.Dobro podnosi suπu, dim, praπinu i otrovneplinove. Sadi se pojedinaËno, u grupama, a nalaziprimjenu i u æivim ogradama.

98. Daphne mezereum L.- obiËni likovac

Od 30 - 150 cm visok listopadni grm, sa πibolikim, slaborazgranjenim, uspravnim granama. Cvjeta vrlo rano uproljeÊe (II. - IV. mjesec), prije listanja.Rasprostranjen je u Europi, M. Aziji, Kavkazu i sjevernojAziji. Kod nas dolazi u svijetlim πumama i πikarama, narubovima πuma, do visine od 2300 m. Javlja se naplodnim, svjeæim i rahlim tlima, bogatim vapnom i blagimhumusom, ali Ëesto i na skeletnim terenima. Dobropodnosi zasjenjivanje. Svi dijelovi biljke, a naroËito kora iplodovi vrlo otrovni. Doæivi starost do 15 godina.

100. Deutzia crenata “Plena“- kultivar dojcije “Plena“

Kultivar se odlikuje bujnijim cvijetovima zbog mnoπtvalatica. Vrijeme cvjetanja je od V. - VII. mjeseca, kao i kodtipiËne vrste.

•Katalog 26/5/2001 04:06 Page 25

26


101. Elaeagnus angustifolia L.- dafina

Listopadno manje stablo visine od 8 - 10 m. Cvjeta u V. iVI. mjesecu.Rasprostranjena je u istoËnom Sredozemlju, srednjoj Aziji.Odavno se kultivira u jugoistoËnoj Europi, gdje su jedonijeli Turci prilikom osvajanja ovih krajeva. Skromna jeu pogledu staniπnih uvjeta. Dobro raste na pjeskovitim isuhim tlima. Otporna je na suπu i dosta dobro podnosiniske temperature, dim, praπinu i πtetne plinove. Zbogsvih tih dobrih uzgojnih osobina, lijepog habitusa,miriπljavih i medonosnih cvjetova, dafina se u hortikulturiËesto koristi kao dekorativna vrsta. Pogodna je i za æiveograde, inaËe se uzgaja pojedinaËno ili u grupama.

102. Erica carnea L.- crnjuπa

Zimzeleni niski, polegli grmiÊ koji cvijeta veÊ krajemsijeËnja ili poËetkom veljaËe. Pogodan za kamenjare.Voli polusjenu i kiselo tlo.

104. Euonymus europaea L.(=E .vulgaris Mill.)- obiËna kurika

VeÊi listopadni grm ili manje stablo do 6 m visine. Cvjetaod III. - V. mjeseca, a plodovi se pojavljuju u jesen. Volisvjeæa i vlaænija tla, otvorene sunËane poloæaje iako dobroraste i na polu sjenovitim poloæajima.

103. Escallonia virgata- eskalonija

Zimzeleni gusti grmiÊ, koji najbolje uspijeva u mediteranu.Cvjeta bijelim cvijetovima u ljeto. Pogodna za sadnju iuzgoj u posudama ili kamenjarama.

•Katalog 26/5/2001 04:06 Page 26

27


105. Fagus sylvatica L. s. I.- obiËna bukva, europska bukva

Do 30 m visoko stablo. Plod je poznat po imenom“bukvica“, dozrijeva u rujnu i listopadu.Rasprostranjena je u centralnoj, zapadnoj i juænoj Europi.Raste na razliËitim geoloπkim podlogama i vrstama tala,ali ipak traæi duboka, svjeæa i bogata tla, izbjegavapoplavna podruËja pa je nalazimo na brdovitim iplaninskim predjelima do 2000 m. nadmorske visine.»esto se sadi u pakovima i pojedinim vrtovima.

107. Fagus sylvatica “Atropurpurea“- kultivar obiËne bukve “Atropurpurea“

Rastom sliËna obiËnoj bukvi ali joj listovi imaju crvenuboju.

106. Fagus sylvatica “Asplenifolia“- kultivar obiËne bukve “Asplenifolia“

Vrlo dekorativna biljka koja naraste do 15 m, guste kroπnjesa granama koso prema gore usmjerenim. Listovi urezanii nazubljeni, duæi i uæi nego u obiËne bukve.

108. Fagus sylvatica “Atropurpurea Pendula“- kultivar obiËne bukve “Atropurpurea

Pendula“

Grane rastu prema dolje. Cijepi se na ravnu podlogu ilivodi uz odreenu podlogu do æeljene visine, a tada grane

nastavljaju rastprema dolje.Rezidbom sepostiæe guπÊikiπobranastizgled.

•Katalog 26/5/2001 04:07 Page 27

28


109. Fagus sylvatica “Fastigiata“- kultivar obiËne bukve “Fastigiata“

Grane rastu prema gore, te tvore stupolik habitus biljke.Moæe narasti do 10 m visine i 2 m πirine.

110. Fagus sylvatica “Pendula“- kultivar obiËne bukve “Pendula“

»esto uzgajan kultivar po parkovima. Grane u poËetkurastu u visinu, a kasnije rastu prema dolje. Uvjeti uzgojasliËni kao i kod obiËne bukve.

112. Festuca ovina “Glauca“

Gusta, busasta trava, plavo sive boje listova. Naraste od10 - 20 cm. Vrlo Ëesto se koristi za sadnju u kamenjarima.Lako i jednostavno se uzgaja, a razmnoæava se dijeljenjemosnovnog busena na manje dijelove.

111. Fagus sylvatica “Tricolor“- kultivar obiËne bukve “Tricolor“

Naraste kao manje stabalce, guste kroπnje. Listovi upoËetku sezone intenzivno obojani, a prema jesenimijenjaju boju u smeu.

•Katalog 26/5/2001 04:07 Page 28

29


113. Forsythia europaea Deg. & Bald.- forzicija

2 - 3 m visok listopadni grm, sa dugim uspravnim ili blagokosim granama. Cvjeta u rano proljeÊe u III. i IV. mjesecuprije listanja, a cvjetovi ostaju dosta dugo na granama(i do 30 dana).Voli svijetle i sunËanije poloæaje, dobro podnosizagaenost zraka i niske temperature, a dobro uspijeva nagotovo svakom tlu.

115. Fraxinus angustifolia “Globosum“- kultivar poljskg jasena “Globosum“

Kuglasta forma koje se cijepi na ravnu podlogu osnovnevrste na æeljenoj visini. “Kugla” dosegne promjer do 1,5 m.Pogodan za drvorede.

114. Fraxinus angustifolia Vahl.(= F. oxycarpa Willd.)- poljski jasen

Listopadno stablo 20 m visine, guste zaobljene kroπnje.Voli neπto vlaænija tla pa prirodno dolazi u luænjakovimpoplavnim sastojinama ali se moæe uzgajati u parkovimaili okuÊnicama kao pojedinaËna stabla.

116. Fraxinus angustifolia “Pendula“- kultivar poljskog jasena “Pendula“

Kultivar koji se takoer proizvodi cijepljenjem na podloguosnovne vrste na æeljenu visinu. Biljka se moæe oblikovatirezanjem grana koje rastu prema dolje i ostavljanjemgrana koje rastu horizontalno. Kada se po æelji dovoljnodaleko udaljilo od ravne podloge ostavljaju se grane koje

rastu prema dolje,a reæu koje rastuhorizontalno takoda se dobije oblikbiljke poputkiπobrana. GustoÊakroπnje se moæepoveÊati rezidbomdugih grana na 3 -4 pupa iz kojih Êepotjerati novegranËice ali sadakraÊe i sa manjimrazmakom izmeupupova.

•Katalog 26/5/2001 04:07 Page 29

30


117. Fraxinus excelsior L.- bijeli, gorski jasen

Listopadno stablo do 40 m visine. Voli vlaæna i svjeæija tla,a pridolazi u brdskom i planinskom podruËju preteæno ubukovim sastojinama. NajËeπÊe se uzgaja kao parkovnavrsta.

118. Ginkgo biloba L.(= Salisburia adiantifolia Smith )- ginkgo

Listopadno stablo koje dosegne visinu do 30 m. U mladihbiljaka kroπnja je neπto uæa ali se kasnije raπiri. LiπÊe ujesen poprimi zlatnoæutu boju. Voli duboka i svjeæa tla,otvorene i sunËane poloæaje, a dobro podnosi nisketemperature.

120. Hibiscus syriacus L.- hibisk, sirijska ruæa

Naraste kao veÊi listopadnigrm ili manje stablo do 5 mvisine. Cvjeta u VII. - IX.mjeseca. Voli sunËanepoloæaje i bogatija tla. Dobropodnosi suπu i nisketemperature. Postoji velikaraznolikost oblika i bojecvjetova.

119. Gleditsia triacanthos L.- glediËija, trnovac

Preko 40 m visoko listopadno stablo sa tamnosmeim docrvenim trnovima na kori debla i grana. Voli duboka svjeæatla, sunËane poloæaje. Sadi se Ëesto u vrtovima iparkovima kao pojedinaËno stablo ili skupina stabala.Podnosi dobro orezivanje pa se koristi za æive ograde kojesu neprohodne zbog gustoÊe i jakih trnova.

•Katalog 26/5/2001 04:07 Page 30

31


121. Ilex aquifolium L.- boæikovina

Zimzeleni veÊi grm ili manje stablo do 10 m visine. Voli duboka, svjeæa, vlaæna tla, neutralne do blago kisele reakcije.

123. Juniperus chinensis “Blue Cloud“- kultivar kineske borovice “Blue Cloud“

Nizak i vrlo gust grm koji se grana preteæno horizontalno.Izrazito plave boje koja se zadræava tokom cijele godine aliu proljeÊe na mladim izbojcima boja je svjetlija iizraæajnija. Najbolje uspijeva na vapnenim i neπtosvjeæijim tlima ali dobro Êe uspijevati i na ostalim tlimaukoliko nisu previπe siromaπna hranjivima.

122. Juglans nigra L.- crni orah

Listopadno stablo do 50 m visine, πiroke kroπnje. Brzo raste Ëestoje saen u parkovima i nasadima. Drvo mu je vrlo kvalitetno. Voliduboka svjeæa tla, otvorene i sunËane poloæaje. Plod nije jestiv.

•Katalog 26/5/2001 04:14 Page 31

32


124. Juniperus chinensis “Hetzii“ - kultivar kineske borovice “Hetzii“

Do 5 m visok zimzeleni grm sa koso prema goreusmjerenim granama. Uvjeti uzgoja su isti kao i zaprethodni kultivar kineske borovice.

125. Juniperus chinensis “Pfitzeriana Aurea“ - kultivar kineske borovice “Pfitzeriana

Aurea“

Vrlo πirok i do 3 m visok kultivar koso usmjerenih grana sapovinutim zlatnoæutim vrhovima. Zlatnoæuta bojanajintenzivnija je u proljeÊe na mladim izbojcima. VrloËesto se uzgaja.

127. Juniperus communis “Repanda“- kultivar obiËne borovice “Repanda“

Do 30 cm visok puzeÊi kultivar koji se raπiri po tlu i do 2 m.Sluæi kao “prekrivaË tla”, moæe se posaditi u æardinjere ipustiti da “pada” iz posude prema tlu. Podnosi orezivanjepa ga je lako kontrolirati i usmjeravati njegov rast. Vrlo seËesto uzgaja.

126. Juniperus chinensis “Stricta“- kultivar kineske borovice “Stricta“

Gust, Ëunjast kultivar koji naraste do 5 m visine, bezcentralnog debla veÊ viπe grana raste prema gore, a vrh jetakoer gusto razgranat. Vrlo lagano se uzgaja i nezahtjeva posebne uvjete uzgoja.

•Katalog 26/5/2001 04:14 Page 32

33


128. Juniperus communis “Suecica“- kultivar obiËne borovice “Suecica“

Vrlo gust, stupolik do 10 m visok kultivar. Iglice suplavkasto zelene i bodljikave. Voli plodna i svjeæija tla,otvorene ili polu sjenovite poloæaje.

130. Juniperus sabina “Variegata“- kultivar planinske somine

“Variegata“

Razgranat do 1 m visok i 2 m πirok kultivar sagranama koso prema gore usmjerenima.Pojedine granËice bjelkasto do blijedoæutoobojane. Nije posebno osjetljiv i lako se uzgaja.

131. Juniperus squamata “Blue Carpet“

Do 70 cm visok i 3 m πirok grm, plavo zelenkastih iglica.Najbolje uspijeva na otvorenim ili polu sjenovitimpoloæajima u svjeæem i hranjivom tlu.

129. Juniperus horizontalis “Glauca“ - kultivar puzave borovice “Glauca“

Vrlo niska puzava forma koja se raπiri do 3 m. Plavosivaboja najintenzivnija je u mladih izbojaka u proljeÊe, aprema zimi postepeno tamni u plavu nijansu.

•Katalog 26/5/2001 04:15 Page 33

34


132. Juniperus squamata “Blue Star“

Patuljasta, oko 30 cm visoka okruglasta forma. Vrlopogodan za kamenjare i uzgoj u posudama na balkonimaili vrtovima. Sporog je rasta i ne zahtjeva posebne uvjeteuzgoja.

133. Juniperus squamata “Mayeri“

Vrlo Ëesto uzgajani kultivar koji naraste do 5 m visoko, sajakim, koso prema gore usmjerenim granama. IgliËastoliπÊe plavo zelenkasto, a kora grana crvenkasto smea.Uvjeti uzgoja su sliËni kao i za sve borovice.

135. Juniperus virginiana “Glauca“- kultivar virginijske borovice “Glauca“

Stupolik, gusti kultivar do 4 m visine i do 1,5 - 2 m πirine.IgliËasto liπÊe zelenkasto -plavkasto. Uzgaja se kao i ostalevirginijske borovice.

134. Juniperus virginiana L.( = Sabina virginiana Ant.)

- virginijaska borovica

Do 30 m visokostablo. U mladostikroπnja jeizduæena, a kasnijeneπto πira.Uspijeva narazliËitim tlima alinajbolje jojodgovaraju bogata,duboka tla.Otporna na nisketemperature izagaenost zrakapa je Ëesta ugradovima iindustrijskimzonama.

•Katalog 26/5/2001 04:15 Page 34

35


136. Juniperus virginiana “Hillii“- kultivar virginijske borovice “Hillii“

Stupolik, gustikultivar do 4 mvisine i do 1,5 - 2 mπirine. IgliËastoliπÊe zelenkasto -plavkasto. Uzgajase kao i ostalevirginijske borovice.

138. Juniperus xhorizontalis “Glauca“

Vrlo zanimljiv i dekorativan kultivarkoji se proizvodi cijepljenjem. Kaoravna uspravna podloga sluæi Jun.virginiana “Skyrocket“, a plemka seuzima od Jun.virginiana “Glauca”.Kultivar je vrlo pogodan za uzgoj uposudama pred ulaznim vratima,balkonima, terasama ili na nekomdrugom vidnom svjetlom ili polusjenovitom mjestu.

139. Kerria japonica DC.(= Corchorus japonicusThbg. )- kerija

137. Juniperus virginiana “Skyrocket“- kultivar virginijske borovice “Skyroket“

Vrlo Ëesto saen i uzgajan kultivar koji naraste do 5 mvisine. Potrebno ga je zaπtititi od vlaænog i mokrog snijegakoji moæe saviti ili pokidati grane. NajËeπÊe se biljkaspiralno poveæe, ali je stresanje mokrog snijega sa svihbiljaka u vrtu nuæna mjera zaπtite biljaka od snjegoloma.

Listopadni do 3 m visok grm. KoragranËica zelene boje. Cvjeta od IV.do V. mjeseca. Vrlo se lako uzgaja teju je potrebno prorijediti od tla radiobilnije i uËestalije cvatnje. VolisunËane do polu sjenovite poloæaje,a sadi se kao pojedinaËan grm ili poæelji kao æiva ograda koja neÊecvjetati punim intenzitetom ali Êe bitiposuta cvijetovima, pogotovokultivar “Pleniflora“.

•Katalog 26/5/2001 04:15 Page 35

36


Koelreuteria paniculata Laxm.- kelreuteria

Listopadno, oko 20m visoko stablo. Ujesen listovinaranËasto crveni.Cvijeta u VII i VIIImjesecu. VolisunËane poloæaje inije zahtjevna upogledu kvalitete tla.

140. Laburnum anagyroides Med.( = Cytisus Laburnum L.; Laburnum vulgare

Gris )- obiËni negnjil, zanovijet

VeÊi listopadni grm ili stablo visine do 10 m. Cvjeta u IV. iV. mjesecu, a cvjetni grozdovi dugi do 20 cm. »esto odprirode dolazi na vapnencima te podnosi suha isiromaπna tla. Voli sunËane i otvorene poloæaje.

141. Larix decidua Mill. (= L. europaea DC. )- europski ariπ

Naraste do 35 m visoko, svijetle, rijetke kroπnje. Iglice prijeopadanja u jesen poprime zlatnoæutu boju. Voli dubokaplodna tla i svijetle osunËane poloæaje.

142. Larix japonica “Diana“- kultivar japanskog ariπa “Diana“

Dekorativan kultivar koji se proizvodi cijepljenjem napodlogu europskog ariπa. Dosegne visinu do 5 m. Granekrivudave. Iglice mu takoer opadaju i poprimaju zlatnoæutuboju. Uvjeti uzgoja su mu sliËni kao i kod europskog ariπa.

•Katalog 26/5/2001 04:15 Page 36

37


143. Ligustrum ovalifolium Hassk.- πirokolisna kalina

Listopadan grm do 3 m visine. Dolazi na raznim tlima inije posebno zahtjevna u pogledu koliËine hranjiva. Vrlose Ëesto uzgaja u æivim ogradama jer dobro podnosiorezivanje.

145. Liriodendron tulipifera L.- tulipanovac, liriodendron

Listopadno stablo do 50 m visine, πiroke jake kroπnje.Listovi nalikuju na muziËki instrument liru, a cvjetovicvijetu tulipana. Cvjeta u V. i VI. mjesecu. Voli otvorenepoloæaje i duboko hranjivo tlo i neπto veÊu zraËnu vlagu.

146. Lonicera pileata Oliv.(= Caprifolium pileatum Kuntze)- klobuËasta kozokrvina

Zimzeleni grm, visine oko 50 cm, vrlo razgranat. Nijeosjetljiva na nedostatak hranjiva te uspijeva na razliËitimtlima. Dosta brzo raste te se koristi kao prekrivaË tla.Dobro podnosi orezivanje, a koristi se za prekrivanje tla,sadnju uz niæe zidove itd.

144. Liquidambar styraciflua L.- likvidambar

Listopadno stablo koje naraste do 40 m, πiroke razgranatekroπnje. Listovi u jesen mijenjaju boju od æute, ruæiËastedo tamnocrvene. Kora debla i grana vrlo izbrazdana zbognakupina plutastih tvorevina. Voli otvorene svjeæijepoloæaje i dublja tla. Dobro podnosi niske temperature igradsku klimu.

Boja listova u jesen

•Katalog 26/5/2001 04:15 Page 37

38


147. Lonicera tatarica L.- tatarska kozokrvina

Listopadni grm koji naraste do 3 m visine. Cvjeta uIV. i V. mjesecu. Vrlo prilagodljiva na uvjete uzgojate se vrlo Ëesto sadi pojedinaËno ili u skupinama.Otporna je na hladnoÊu i suπu, a uzgaja se i u æivimogradama.

148. Magnolia kobus DC. (=M. kobushi Mayr.)- japanska magnolija

Listopadno stablo koje naraste do 10 m visine, nepravilnekroπnje. Cvjeta prije listanja u III. i IV. mjesecu. Volisvjetlije poloæaje, dublja i hranjiva tla, umjereno vlaæna.Uspijeva i u polusjeni, a vrlo je otporna na mraz, zarazliku od ostalih magnolija koje su osjetljivije. Postoje joπM. x soulangiana Soul. -Bod. koja je hibrid izmeu M.denudata x M. liliiflora.

149. Magnolia stellata (S. & Z.) Maxim.- zvjezdasta magnolija

Listopadni grm ili manje stablo koje cvjeta prijelistanja, a po uvjetima uzgoja sliËna kao i ostalemagnolije.

150. Mahonia aquifolium (Pursh) Nutt.(= Berberis aquifolium Pursh)

- mahonija

Do 2 m visoki zimzeleni grm. Cvjeta u IV. i V. mjesecu , a plod sazrijeva u IX. mjesecu. Podnosi polu sjenovite i sjenovitepoloæaje, razliËita tla umjerene vlaænosti. »esto se sadi u gradovima jer podnosi oneËiπÊenje zraka.

•Katalog 26/5/2001 04:15 Page 38

39


152. Microbiota decussata Komar.- sibirska steljica

Zimzeleni dvodomni grm, koji naraste najviπe do 0,5 m uvisinu i 1,5 m u πirinu. Prirodno je rasprostranjena ujugoistoËnom Sibiru. U vrijeme vegetacije imatamnozelenu boju, dok u zimi posmei. Koristi se kaoprekrivaË tla i za kamenjare.

154. Morus nigra L.- crni dud

Naraste do 20 m, ali neπto guπÊe kroπnje i bræeg rasta odbijelog duda. Plodovi su krupniji od plodova bijelog duda ipocrne kada su zreli. Osjetljiviji je na suπu i hladnoÊu.

155. Phellodendron amurense Rupr.- felodendron, mandæurski plutnjak

Listopadno dvodomno drvo koje u svojoj domovini moæe dostiÊi visinu od 25 m, sa promjerom debla do 1 m. U kulturi izvansvog areala ima znatno manje dimenzije. Kroπnja mu je πiroko razgranana, dosta prozraËna, a deblo vitko i Ëisto od grana.Cvjetovi miriπljavi, medonosni. Cvjeta u V. i VI. mjesecu.Rasprostranjen je u juænom djelu dalekog istoka bivπeg SSSR-a, sjev. Koreji, Mandæuriji (podruËje Amura- ime!). Najviπe muodgovaraju duboka, vlaæna, hranjiva i rastresita tla. Na suhom terenu raste vrlo sporo, a podnosi i vrlo vlaæna tla, pod uvjetomda voda ne stagnira. Moæe se uzgajati na otvorenim mjestima ili u polusjeni. Otporan je na niske temperature.

153. Morus alba L.- bijeli dud, bijela murva

Stablo od 15 - 20 m visoko, do 1 m promjera debla.Kroπnja dosta svijetla, rijetka i okruglasta. Bijeli,ruæiËasti ili ljubiËasti te slatki i jestivi plodovi zapravosu plodoviπta koja se zovu dudinje ili murve, a slatkisu i kad nisu zreli. Sazrijevaju u V. i VI. mjesecu.Prirodno dolazi u Kini i istoËnoj Aziji, a odatle je

raπiren u Malu Aziju i Perziju. U juænoj Europi uzgajase od dvanaestog stoljeÊa. Voli dublja, svjeæa tla isunËane poloæaje. »esto se uzgaja kao parkovna vrsta.LiπÊe se koristi za ishranu gusjenica dudovog svilca, adobar je i za stoËnu hranu i bojenje u æuto.

•Katalog 26/5/2001 04:15 Page 39

40


156. Philadelphus coronarius L.- pajasmin

Listopadni grm πibolikih uspravnih grana, visine do 3 m.Cvjetovi veoma miriπljavi, 3 - 4 cm u promjeru, grupiranipri vrhu izbojaka po 5 - 9 u grozdastim cvastima. Cvjeta u(V.) VI. i VII. mjesecu.Od prirode dolazi u jugozapadnoj Europi.Pajasmin je veoma popularan zbog izuzetnih dekorativnihi uzgojnih svojstava, pa se vrlo Ëesto uzgaja. Nema veÊihzahtjeva u pogledu kvalitete tla, ali mu najbolje odgovarajuplodna i svjeæa tla. Za uspjeπan razvoj treba mu osiguratiotvorene poloæaje sa puno sunca. Uzgaja se pojedinaËnoili u manjim grupama.

157. Picea abies (L.) Karst(= P. excelsa (Lam.) Link)- obiËna smreka

Stablo do 50 m visoko i do 2 m debelo. Uspijeva nailovastim, pjeπËanim i rahlim tlima gorskog i subalpinskogpojasa, raste i na podzolima. Voli vlaæniju i hladniju klimu.

159. Picea abies “Nidiformis“ (= P. a. f. nidiformis (Beissn.) Slavin)- kultivar obiËne smreke “Nidiformis“

Patuljast kultivar koji naraste do 50 cm u visinu i oko 80cm u promjeru. U sredini kroπnje nalazi se gnjezdastoudubljenje zbog specifiËnog smjera rasta izbojaka usredini kroπnje. Pogodan je za uzgoj u kamenjarama iposudama.

158. Picea abies “Inversa“ (= Abies excelsa inverta Gord.; P. a. var.

Inversa (Beissn.) Nash.)- kultivar obiËne smreke “Inversa“

Stablo do 10 m visoko, sa priljubljenim viseÊim granamauz deblo.

•Katalog 26/5/2001 04:15 Page 40

41


160. Picea glauca (Moench) Boss.(= P. canadensis B. S. P.; P. alba Link; P.

laxa Sarg.)- bijela, sura ili kanadska smreka

Stablo do 40 m visine sa gustom i Ëunjastom kroπnjom.Dolazi na vlaænijim i pjeskovitim tlima, ali ne volimoËvarna tla. Dobro podnosi mraz, te u mladosti dostabrzo raste.

162. Picea omorika (PanË.) Purkynë- PanËiÊeva omorika

Stablo visoko 30 m i do 60 cm u promjeru.To je endemiËna vrsta sa lokalitetima u srednjoj Bosni izapadnoj i jugozapadnoj Srbiji.Podnosi mraz i velike suπe, u kulturi otporna na dim,

praπinu i πtetne plinove.

163. Picea pungens Engelm.(= P. commutata Hort.; P. menziesii

Engelm.; P. parryana Sarg. )- bodljikava ili plava smreka

Do 50 m visoko stablo, πiroke piramidalne kroπnje. Iglicesu plavozelene do srebrnozelene boje. Raste sporije odobiËne smreke, te vrlo dobro podnosi gradski klimat.

161. Picea glauca “Conica“(= P. g. var. albertiana f. conica Rehd.)- kultivar kanadske smreke “Conica“

Gust, koniËan kultivar koji sporo naraste do 2 m visine.Vrlo je pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama ili uæardinjerama. Traæen i Ëesto uzgajan kultivar.

•Katalog 26/5/2001 04:27 Page 41

42


164. Picea pungens “Glauca“ - kultivar bodljikave ili plave smreke

“Glauca“

Kultivar koji se odlikuje plavom bojom iglica, a naziv“Glauca“ predstavlja skupni naziv za viπe kultivara plaveboje iglica. Ovaj kultivar naraste do 10 m , dosta sporo inajsliËniji je tipiËnoj vrsti.

165. Picea pungens “Koster“- kultivar bodljikave ili plave smreke

“Koster“

Takoer jedan vrlo poznati i traæeni kultivar koji narasteneπto manje od cv. Glauca. Grana se nepravilno, zbijenogje i Ëunjastog je rasta.

167. Pinus densiflora “Oculus - draconis“ - kultivar japanskog crvenog bora “Oculus-

draconis“

Raste kao manje stablo. Iglice imaju po dvije æute mrlje, tj.dijelovi iglice su æuti, a dijelovi normalne zelene boje.

166. Picea pungens “Kutjevo“ - kultivar bodljikave ili plave smreke

“Kutjevo“

Selekcionirao ga je i uzgojio osamdesetih godina urasadniku Hajderovac, Antun MijokoviÊ. Kultivar seodlikuje plavom bojom iglica, kratkim granËicama iizrazito gustim i patuljastim rastom. Biljka na slici stara jeoko 15 godina i visoka je 85 cm. Vrlo je pogodan zakamenjare i uzgoj u posudama ili æardinjerama.

•Katalog 26/5/2001 04:27 Page 42

43


168. Pinus heldreichii var. leucodermis (Ant.)Markgraf- munika, munjika

Neki autori smatraju da je var. leucodermis posebna vrsta.To je bor koji naraste do 30 m visine, sa glatkom koromna mladim stablima i granama. Kora kasnije ploËastoispuca i posivi.

170. Pinus nigra Arn.(= P. laricio Poir.; P. clusiana Clem.; P.

pyrenaica Lap.;P. austriaca Höss; P. nigricans Host; P.

hispanica Cook )- crni bor

Stablo oko 40 m visine πiroke kroπnje u mladosti, akasnije kroπnja postaje πira, kiπobranasta. Podnosi vrlosiromaπna i suha tla pa je jedna od najËeπÊe koriπtenihvrsta za poπumljavanja mediterana i submediterana. VolisunËane poloæaje. Vrlo se Ëesto sadi po parkovima kaopojedinaËna ili kao stabla u skupinama.

171. Pinus nigra “Pyramidalis“ - kultivar crnog bora “Pyramidalis“

Piramidalnog , stupolikog habitusa sa granama koje suprema gore usmjerene. Naraste oko 10 m.

169. Pinus mugo Turra.(= P. montana Mill.; P. mughus Scopoli)- planinski bor

NajËeπÊe je nizak, polegnut grm, a rjee stablo oko 10 mvisine. Vrlo je otporan i zahvalan za alpinetume ili zauzgoj u veÊim posudama. »est je u parkovima i nasadima.

•Katalog 26/5/2001 04:27 Page 43

44


172. Pinus strobus L. (= P.alba var.canadensis Prov.; P. canadensis var.quinquefolia Du Hamel; P. tenuifolia Salisb.)- borvac

Do 30 m visoko stablo, πiroke Ëunjaste kroπnje. Kora deblaglatka. Uspijeva na glinastim i vlaænim tlima.

173. Pinus sylvestris L.- obiËni ili bijeli bor

Stablo do 40 m visine, Ëesto zakrivljenog debla. Kroπnja jekiπobranasta, plavkasto zelena. Kora u gornjem dijelustabla crvenkasto smea. Raste na razliËitim tlima i lakose uzgaja.

174. Pinus sylvestris “Aurea“- kultivar obiËnog ili bijelog bora “Aurea“

Raste kao grm ili manje stabalce, zlatnoæutih iglica.

175. Pinus sylvestris “Watereri“- kultivar obiËnog ili bijelog bora “Watereri“

Okruglast kultivar visok do 3 m. Iglice su mu plavozeleneboje.

•Katalog 26/5/2001 04:27 Page 44

45


176. Platanus acerifolia Willd.- javorolisna platana

NajËeπÊe uzgajana vrsta platana u nas. Listopadno stablokoje naraste do 40 m visine velike i πiroke kroπnje. Rastebrzo i odgovara joj kontinentalna klima. Voli duboka,hranjiva tla i nije osjetljiva na gradski klimat te se vrloËesto sadni u parkovima, velikim drvoredima, πetaliπtimaitd.

178. Prunus laurocerasus L.(= Laurocerasus offcinalis Roem)- lovorviπnja

Zimzeleni grm, koji u mediteranu naraste i do 5 m visine.Listovi su zeleni, koæasti i sjajni. Vrlo Ëesto se uzgaja uæivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje. Dobrouspijeva na rahlim i hranjivim tlima. Otporna je na nisketemperature ali joj za vrijeme jakih zima mogu stradatilistovi.

179. Prunus laurocerasus “Shipkaensis“- kultivar lovorviπnje “Shipkaensis“

Gust i kompaktan kultivar, niæeg rasta od tipiËne vrste.Listovi su mu izduæeniji od tipiËne vrste. Bijeli cvjetovijavljaju se od IV. - V. mjeseca, miriπu.

177. Potentilla fruticosa L. (= Dasiphorafruticosa Raf.)- grmasta petoprsta

©iroki listopadni grm koji naraste do 1 m visine. Æuticvjetovi pojavljuju se od V. - VIII. mjeseca. Voli sunËanepoloæaje na dubljim i svjeæijim tlima. Moæe se saditipojedinaËno, u skupinama ili u æivim ogradama.

•Katalog 26/5/2001 04:27 Page 45

46


180. Prunus padus L.(= Padus racemosa Gilib.; Prunus racemosa

Lam. )- sremza

15 m visoko listopadno stablo, bijelih, miriπljavih,grozdastih cvijetova koji se pojavljuju u IV. mjesecu.

181. Prunus serrulata “Kanzan“ - kultivar japanske treπnje “Kanzan“

NajËeπÊe uzgajani kultivar japanske treπnje u nas. Vrloobilno cvijeta od III. - V. mjeseca. Naraste oko 10 m,πiroke kroπnje. Voli hranjiva i propusna tla i sunËanepoloæaje.

182. Prunus serrulata “Kiku-Shidare-Sakura“- kultivar japanske treπnje “Kiku-Shidare-

Sakura“

Grane joj vise, te se cijepi na ravnu podlogu, aorezivanjem se formiraju u kiπobranast oblik. Kasnijegrane same rastu prema dolje do zemlje te se timepostiæu vrlo lijepi efekti. Bogato cvate kao i prethodnikultivar u IV. i V. mjesecu.

183. Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco(= P. texifolia (Lamb.) Britt.; P. douglasii (Lindl.) Carr.;

P. mucronata Sudw.)- obiËna ameriËka duglazija

Do 40 m visoko stablo, a na otoku Vancouveru, gdje dolazi od prirode,naraste i do 100 m visine. Voli visoku zraËnu vlagu i duboko, hranjivo ivlaæno tlo. Vrlo se Ëesto uzgaja u parkovima bilo kao pojedinaËna stablaili u skupinama.

•Katalog 26/5/2001 04:27 Page 46

47


184. Pseudotsuga menziesii “Glauca“ - kultivar obiËne ameriËke duglazije “Glauca“

Gusti, neπto niæi kultivar, sivo plave boje iglica. Boja jeposebno intenzivna u proljeÊe, na mladim izbojcima iiglicama.

186. Quercus robur “Cristata“- kultivar hrasta luænjaka “Cristata“

Biljka raste kaomanje stabalce do 7m visine, zbijenih ,kratkih listova, gustoobraslih po izbojku.

»esto ugradovimauzgajan kultivar,posebno udrvoredima.Habitus biljkepodsjeÊa nahabitus jablanasa granamaprema goreusmjerenima.Naraste i do10 m visine.Dobro podnosigradski klimat,ali voli dublja ihranjiva tla.

185. Pyracantha coccinea Roem.- vatreni trn, pirakanta

Razgranat, zimzelen grm koji naraste i do 3 m visine. Bijelicvijetovi javljaju se u V. i VI. mjesecu, a crveni plodoviostaju na biljci i preko zime. Vrlo se lako uzgaja nasunËanim poloæajima i hranjivom tlu. Pogodna za æiveograde. Postoji i cv. “Orange“ koji ima æuÊkaste plodove.

187. Quercus robur “Fastigiata“- kultivar hrasta luænjaka “Fastigiata“

•Katalog 26/5/2001 04:27 Page 47

189. Rhododendron sp.- rododendron, sleË, pjeniπnik

Zimzeleni do listopadni grmovi, koji narastu zavisno od vrste od 30 cm do veliËine stabla. Rod bilja sa vrlo velikim brojemrazliËitih vrsta i joπ veÊim brojem razliËitih hibrida i kultivara. Uglavnom cvjetaju od proljeÊa do kasne jeseni ali najËeπÊe u V. iVI. mjesecu.Za uzgoj je potrebno osigurati kiselo (pH = 4 - 5), vlaæno, duboko i dobro propusno tlo, sa πto je moguÊe manjim udjelomvapna. Najbolje uspijeva u polusjeni ali Êe i sunËani poloæaj pridonijeti dobroj cvatnji i uspjeπnom uzgoju. Ocvale cvijetovedobro je odrezati odmah nakon cvatnje radi stvaranja πto veÊeg broja cvjetnih pupova za cvatnju iduÊe godine.

48


188. Quercus rubra L.(= Q. borealis Michx.)- crveni hrast

Listopadno drvo koje naraste do 40 m visine, πirokozaobljene kroπnje. LiπÊe u jesen poprimi naranËastocrvenu boju.

Vrlo je prilagodljiv i nije izbirljiv,te se lagano uzgaja. Neizbjegava vapnena i prevlaæna,ali i presuha tla.

•Katalog 26/5/2001 04:28 Page 48

49


190. Rhus typhina L. (= R. hirta Sudw.)- kiseli ruj

Listopadni grm, koji naraste do 10 m. Voli sunËanepoloæaje, dobro podnosi niske temperature, a pogodujumu razliËita tla. Zelena boja listova u jesen prelazi uplameno crvenu boju. Vrlo se lagano uzgaja, a moæe sesaditi pojedinaËno ili u skupinama.

192. Robinia pseudoacacia L.- bagrem

Do 25 m visoko listopadno stablo, bijelih, grozdastihcvasti koje se pojavljuju u IV. i V. mjesecu. Vrlo se lakouzgaja i pogoduje mu veÊina tala. Odgovaraju mu sunËanii polusjenoviti poloæaji, a sadi se pojedinaËno ili uskupinama.

191. Rhus typhina “Laciniata“- kultivar kiselog ruja “Laciniata“

Raste sliËno kao i tipiËna vrsta, a razlikuje se po listovimakoji su lancetasto usjeËeni.

193. Salix alba var. vitellina f. pendula- æalosna æuta vrba

Naraste do 20 m. »esto se zamjenjuje sa Salix babylonicaL. koja se rijetko uzgaja. Grane vise do zemlje, a kora nagranËicama i granama æute boje. Voli tla sa dovoljno vlagei sunËane poloæaje.

•Katalog 26/5/2001 04:28 Page 49

50


196. Sequoiadendron giganteum “BarabitsRequiem“- kultivar divovske sekvoje “Barabits

Requiem“

Odlikuje se uskimhabitusom i uspravnimrastom debla sa granamakoje su prema doljeobjeπene.

194. Salix matsudana “Torturosa“

Listopadno stablo do 20 m visine, kovrËavih grana igranËica. Vrlo Ëesta po parkovima. Voli vlaænija tla.

195. Sequoiadendron giganteum (Lindl.)Buchh.(= Wellingtonia gigantea Lindl.; Sequoia

gigantea Dec.; Sequoia washingtonia (Winsl.)Sudw.; Sequoia ann)- golemi mamutovac, divovska sekvoja

Naraste do 100 m sa najveÊim promjerom stabla u svijetu,do 12 m. Pogoduju joj duboka i svjeæa tla. Kratkotrajnopodnosi niske temperature. Sadi se na otvorene poloæajekao pojedinaËne biljke ili u skupinama.

197. Sorbus aucuparia L.- jarebika

Listopadno stablo koje narasteoko 10 m. Prirodno dolazi u viπimpredjelima na dubljim i svjeæimtlima. Cvjeta od V. - VII. mjeseca,a naranËasti plodovi ostaju nastablu preko zime.

•Katalog 26/5/2001 04:28 Page 50

51


198. Sorbus scandica Fries(= S. intermedia Pers.)

Do 10 m visoko listopadno stablo. Voli duboka i svjeæa tla.Dobro podnosi niske temperature i suπu.

200. Spiraea x billardii Hering.(= S. douglasii Hook. x S. salicifolia L.)- Bilardova suruËica

Listopadni grm od 1 - 1,5 m visine.Cvijeta u (VI.) VII. i VIII. mjesecu. Takoer voli svjeæa,hranjiva, rahla i dobro propusna tla. Podnosi orezivanje tese moæe koristiti u æivim ogradama.

199. Spiraea x arguta Zbl.(= S. multiflora Zab. x S. thunbergii Sieb.)

- oπtozuba suruËica

Listopadan grm, visine od 1 - 2 m, tankih grana.Cvijeta u IV. i V. mjesecu. Voli hranjiva i dobro dreniranatla, sunËane ili polu sjenovite poloæaje. Dobro podnosiniske temperature i praπinu i smog, te se dosta uzgaja ugradovima, bilo pojedinaËno ili u skupinama.

201. Spiraea x bumalda “Anthony Waterer“(=S. japonica L. x S. albiflora (Mig.) Zab.)- kultivar Bumaldove suruËice “Anthony

Waterer“

Listopadni do 80 cm visoki grm.Voli svjeæa i hranjiva tla, te sunËane poloæaje. Dobro rastei na kiselim zemljiπtima. Mogu se uzgajati pojedinaËnebiljke i u skupinama, te u æivim ogradama.

•Katalog 26/5/2001 04:35 Page 51

52


NajËeπÊe uzgajani S. vulgaris L. - obiËni jorgovankod nas naraste kao veÊi grm ili manje stablo do7 m visine. Cvjeta V. - VI. mjesec. Radi obilnijecvatnje potrebno je ocvale cvasti odrezati odmahnakon cvatnje, radi stvaranja cvjetnih pupova zaiduÊu godinu. Voli hranjiva i dobro propusna tla isunËane poloæaje. Rasadnik Hajderovac raspolaæesa 150 razliËitih vrsta i kultivara jorgovana.

202. Spiraea x rosea

SliËnog rasta kao i Bumaldova suruËica. Grane suvijugave, a ruæiËaste cvasti javljaju se u VI. - VII. mjesecu.Voli svijetle poloæaje i hranjiva tla.

203. Spiraea x vanhouttei (Briot.) Zbl.(= S. cantoniensis Lour. x S. trilobata L.)- Vanhoutteova suruËica

Listopadni grm do 2 m visine.Cvijeta u V. i VI. mjesecu. Jedna od najËeπÊe uzgajanihsuruËica u vrtovima i parkovima. Dobro raste na svakomtipu tla, ali ona moraju biti propusna. Uzgaja se u æivimogradama, u skupinama ili pojedinaËno.

204. Syringa sp.- jorgovan

•Katalog 26/5/2001 04:35 Page 52

53


205. Tamarix tetrandra Pall.- tamarika, tamariks, metlika

VeÊi listopadni grm ili manje stabalce do 5 m visine, πirokekroπnje. RuæiËasti cvjetovi pojavljuju se od VI. - VIII.mjeseca. Voli sunËane poloæaje, propusna ali vlaæna tla.InaËe nije izbirljiv u pogledu tla, te se relativno lakouzgaja.

207. Taxus baccata L.- obiËna tisa

Zimzeleni veÊi grm ili manje stablo do 20 m. Dobro rasteu zasjeni i otvorenim sunËanim mjestima. U pogledu tlatakoer nije izbirljiva. GranËice, iglice i sjeme je otrovno,dok je crveni arilus jestiv.

206. Taxodium distichum (L.) Rich.(= Schubertia disticha (L.) Mirb.)- moËvarni taksodij

Vrsta porijeklom iz Sjev. Amerike, koja kod nas naraste do50 m visine. Dobro podnosi vlaæna, moËvarna tla, testvara zraËno korijenje koje moæe biti do 1 m visine. Sadise u skupinama u parkovima ili na mjestima gdje drugeËetinjaËe ne mogu uspijevati zbog prevelike koliËine vode.

208. Taxus baccata“Fastigiata“- kultivar obiËne tise

“Fastigiata“

Stupolik gust kultivar kojinajËeπÊe naraste 3 - 5 m, amoæe i viπe.

209. Taxus baccata “FastigiataAurea“- kultivar obiËne tise “Fastigiata

Aurea“

Od prethodnog kultivara razlikuje se pozlatnoæutoj boji iglica.

•Katalog 26/5/2001 04:35 Page 53

54


213. Thuja occidentalis “Danica“- kultivar obiËne ameriËke tuje “Danica“

Patuljasta biljka koja raste dosta sporo, okruglastog oblikado 50 (70) cm visine. »esto se uzgaja u kamenjarima,æardinjerama, a Ëesto se koristi prilikom ureivanja iukraπavanja grobova.

210. Thuja occidentalis L. (= T. obtusaMoench; T. odorata Marshall)- obiËna ameriËka tuja

Naraste kao stablo do 20 m visine, πiroke kroπnje. Vrlo seËesto uzgaja u æivim ogradama jer podnosi orezivanje.Dobro raste na svim vrstama tala ali ne podnosi previπesuha ni prevlaæna tla.

211. Thuja occidentalis “Barabits Gold“- kultivar obiËne ameriËke tuje “Barabits

Gold“

Uskog i stupolikoghabitusa, a naraste do4 m visine i 1,5 mπirine. Ljuskasto liπÊezlatno æute boje,pogotovo intenzivnoobojano u proljeÊe iljeto. Moæe se uzgajatiu ogradama ali ju jenajbolje uzgajati kaopojedinaËnu biljku iliu skupinama sadovoljnimmeusobnimrazmakom.

212. Thuja occidentalis “Columna“- kultivar obiËne ameriËke tuje “Columna“

Visoka i stupolikabiljka koja narastedo 5 m visine i do1,5 m πirine. Vrlose Ëesto uzgaja uæivim ogradama ukojima je sadi narazmaku od 80cm. Nije zahtjevnau pogledukvalitete tla ali suna dubljem ihranjivom tlu nasunËanom mjestuili u polusjenibiljke neπtobujnijeg rasta itamnije zeleneboje.

•Katalog 26/5/2001 04:36 Page 54

55


214. Thuja occidentalis “Globosa“- kultivar obiËne ameriËke tuje “Globosa“

Okrugla forma do 1 m, a rijetko 1,5 m visne i πirine.Takoer pogodna za uzgoj u posudama.

215. Thuja occidentalis “Kobold“- kultivar obiËne ameriËke tuje “Kobold“

Biljka koja je veliËinom i oblikom vrlo sliËna kultivaru“Danica“ te se kao i on upotrebljava u sliËne svrhe.

216. Thuja occidentalis “Rheinglod“- kultivar obiËne ameriËke tuje “Rheingold“

»unjastog rasta do 2 m visine. Proljetni izbojci su zlatnoæute boje, dok je u zimskom periodu naranËasto rasta.»esto se uzgaja pojedinaËno ili u æivim ogradama manjevisine.

217. Thuja occidentalis “Smaragd“- kultivar obiËne ameriËke tuje “Smaragd“

Prema nekima jedna odnajljepπih i najËeπÊeuzgajanih tuja u nas.Raste vrlo usko i visokodo 5 m. Vrlo je lijepakada se uzgaja uskupini ili pojedinaËno,iako je mnogo sade uæivim ogradama.

•Katalog 26/5/2001 04:36 Page 55

56


221. Thujopsis dolobrata (L.f.) Sieb. et Zucc.- hiba

Zimzelena biljka do 20 m visine. »esto raste poput veÊeggrma, Ëunjaste kroπnje i krivudavog debla. Voli visokuzraËnu vlagu, polu sjenovite poloæaje.

218. Thuja occidentalis “Tiny Tim“- kultivar obiËne ameriËke tuje “Tiny Tim“

Okruglasta forma koja je rastom vrlo sliËna kultivaru“Globosa“, ali su joj granËice sa ljuskavim liπÊemporedane poput πkoljke. Neπto je izrazitije zelene boje.

220. Thuja plicata “Atrovirens“ - kultivar goleme tuje “Atrovirens“

Raste kao visoko stablo do 60 m. Ljuskasto liπÊe je sjajno itamnozeleno.

219. Thuja occidentalis “Wareana Lutescens“- kultivar obiËne ameriËke tuje “Wareana

Lutescens“

Gust i iπe uæi nego Ëunjast kultivar koji moæe narasti do7 - 8 m visine i 2 m πirine. LjuskastoliπÊe blijedo æutoproπarano. Vrlo dekorativna ako se uzgaja u skupini(kao na slici).

•Katalog 26/5/2001 04:36 Page 56

57


222. Tilia cordata Mill. (= T. parvifolia Ehrh.)- malolisna lipa, sitnolisna lipa

Listopadno stablo koje naraste do 25 m visine, okruglasteili duguljasto-jajolike kroπnje. Najbolje uspijeva na dubljimtlima sa dovoljno vlage. Obilno cvijeta i vrlo medonosnabiljka.

223. Tilia platyphillos Scop. (= T. gradifoliaEhrh.)- velelisna lipa, πirokolisna lipa

Listopadnostalo kojenaraste do 40m visine,πiroke, velikekroπnje. Traæidublja,humozna ihranjiva tla.

224. Tsuga canadensis L. (= T. americana(Mill.) Farwell. )

- kanadska Ëuga

CrnogoriËno stablo koje naraste do 20 m visine. Iglice sukratke, sjajne. Najbolje uspijeva na vlaænijim i hladnijimstaniπtima, na dubljim tlima.

225. Viburnum opulus “Roseum“ - kultivar bekovine ili crvene hudike

“Roseum“, "snjeæna gruda"

Listopadan grm ili manje stabalce, koje naraste do 4 mvisine. Cvijeta u IV. i V. mjesecu. Voli sunËane ili polusjenovite poloæaje na svjeæim i hranjivim tlima. Uzgaja sepojedinaËno ili u skupinama.

•Katalog 26/5/2001 04:36 Page 57

58


226. Viburnum rhytidophyllum Hemsl.- kineska hudika

Zimzeleni grm visok 3 m, sa listovima dugim do 20 cm.Cvijeta od IV. - VI. mjeseca. Vrlo se jednostavno uzgaja jerraste na razliËitim tlima.

227. Weigela florida (Sieb. & Zucc.) A.DC.(= Weigela rosea Lindl.; W. amabilis Hort.;

Diervilla florida Sieb.& Zucc.)- vajgelija

Listopadan grm koji najËeπÊe naraste do 3 m visine iπirine. Cvijeta vrlo obilno, tako da je cijela biljka prekrivenaruæiËastim cvjetiÊima. Cvijeta u V. i VI. mjesecu. Voli neπtodublja i svjeæija tla, sa dovoljno vlage. Treba je saditi nasvijetle i osunËane poloæaje radi obilnije cvatnje. Uzgaja sepojedinaËno u skupinama ili u æivim ogradama.

ZAKLJU»AK

Ovim radom uËinjen je pokuπaj da se valorizira dugogodiπnji rad πumarskih djelatnika u rasadniËarskoj proizvodnji, te da se

vizualno prikaæe πto trenutaËno imamo u jednom od veÊih hortikulturnih rasadnika JP “Hrvatske πume”, u rasadniku

“Hajderovac” Uprave πuma Poæega.

Tako je pripremljen put za izradu kompletnog kataloga sadnog materijala na cijelom podruËju “Hrvatskih πuma“, πto je davna

æelja autora, sada prikazana slikom i popraÊen tekstom.

Sadni materijal koji je prikazan u katalogu veÊ sad imamo u matiËnjaku, razmnoæava se vegetativnim putem (kalamljenjem) ili

sadnjom sjemena. Neki kultivari su razvijeni jedino u πumskom rasadniku “Hajderovac” “Picea pungens - Kutjevo” - i u

suradnji s djelatnicima ©umarskog fakulteta iz Zagreba.

Slikovni prikaz pred vama samo je dio (manji) kompletnog kataloga izraenog u rasadniku “Hajderovac“ svesrdnim radom

Draæena DumanËiÊa i Tomislava BenËiÊa, autora, razvijat Êe se i dalje.

Prijedlozi i eventualne primjedbe mogu se uputiti na adresu:

[email protected]

Autori:

Tomislav BenËiÊ dipl. ing. πum.

Draæen DumanËiÊ dipl. ing. πum.

•Katalog 28/5/2001 10:32 Page 58

59

LISTOPADNE OGRADE

Od listopadnih ograda najËeπÊe se uzgaja πirokolisna kalina(Ligustrum ovalifolium Hassk.), obiËni grab (Carpinus betulus L.),kultivar Thunbergove æutike “Atropurpurea“ (Berberis thunbergii“Atropurpurea“ (Leon Renault)) itd. Naravno, mogu se koristitigotovo sve vrste drveÊa i grmlja koje podnose orezivanje. Kupljenebiljke u rasadniku moraju biti srezanog nadzemnog dijela saobiljem izbojaka (stabljika) da bi ograda bila πto guπÊa pri tlu.Sade se u kanal u cik-cak rasporedu sa potrebnim razmakom zasvaku vrstu ili kultivar ponaosob (potrebne i iscrpne upute osadnji pojedine vrste mogu se dobiti u rasadnik ). UobiËajenedimenzije listopadnih ograda su od 1 - 2 m visine i 0,7 - 1,3 mπirine.

CVJETAJU∆E OGRADEZa cvjetajuÊe ograde najpogodnije je upotrijebiti cvjetajuÊe grmlje gustog habitusa. NajËeπÊe uzgajane su: forzicija (Forsythia europaea Deg. &Bald.), vatreni trn (Pyracantha coccinea Roem.), vanhoutteova suruËica (Spreaea x vanhouttei (Briot.) Zbl.), kultivar Bumaldove suruËice“Anthony Waterer“ (Spiraea x bumalda “Anthony Waterer ), japanska dunja Chaenomeles japonica Spach non Lindl.), dojcija (Deutzia crenataSieb. & Zucc.) i mnoge druge biljke. Kao πto je veÊ napomenuto takve biljke se orezuju tako da se potakne πto veÊi broj cvjetnih pupova, a touglavnom znaËi da se takve ograde ne orezuju u pravilan geometrijski oblik veÊ se mladi izbojci prikraÊuju uglavnom za polovinu duæinenakon cvatnje, te se ostavlja dio cvjetova na biljkama kod kojih se razvijaju dekorativni plodvi (vatreni trn ).

ZIMZELENE OGRADE

BJELOGORI»NE OGRADEU ovu skupinu spadaju ograde: obiËni πimπir (Buxus sempervirens L.),Julijanina æutika (Berberis julianae Schneid.), u mediteranskom podruËjuËesto koriπtena lovorviπnja (Prunus laurocerasus L.) itd. To su dakle,ograde sa liπÊem koje ostaje na biljci cijele godine. Vrlo velik izbor takvihbiljaka postoji u mediteranskom podruËju, pa su tamo takve ograde iuobiËajenije.

CRNOGORI»NE OGRADETo je najËeπÊe uzgajan tip æivih ograda u kontinentalnom podruËjuHrvatske. U tu svrhu koriste se tuje, paËempresi, borovice, smreke itd.NajËeπÊe uzgajane biljke i kultivari su : obiËna ameriËka tuja (Thujaoccidentalis L.), kultivar obiËne ameriËke tuje “Columna“ (Thuja occidentalis “Columna“), kultivar obiËne ameriËketuje “Smaragd“ (Tuja occidentalis “Smaragd”), Lawsonov paËempres (Chamaecyparis lawsoniana (Murr.) Parl.),razliËiti kultivari lawsonovog paËempresa : “Stewartii“, “Columnaris“, “Pottenii“, “Almii“, itd.; kultvar kineske

borovice “Stricta“ (Juniperus chinensis “Stricta“), obiËna smreka (Picea abies (L.) Karst) i mnoge druge vrste i kultivari. Uzgajaju se najËeπÊeod 1 - 3 m visine i 0,8 - 1,5 m πirine, πto ovisi o vrsti biljke upotrebljene u æivoj ogradi, a pojedine biljke mogu se uspjeπno uzgajati na visini od5 m i viπe (Thuja occ. “Columna”, Picea abies (L.) Karst, Chamaecyparis lawsoniana (Murr.) Parl.).

Æ I V E O G R A D EVrlo je velik izbor biljaka za uzgoj u æivim ogradama, a koju

Êemo vrstu upotrijebiti ovisi o viπe Ëimbenika: da li je

ograda na sunËanoj strani ili u sjeni, do koje visine i πirine

ogradu æelimo uzgojiti, da li æelimo listopadnu ili

zimzelenu ogradu, da li æelimo da biljke u ogradi cvjetaju

itd. RazliËite vrste i kultivari pojedinih vrsta rastu razliËitim

intenzitetima, tako da izborom rastom uskih kultivara u

ogradi ne moramo ogradu Ëesto orezivati i takva ograda

zahtjeva minimalnu njegu. Pojedine vrste rastu bujno te

njihovim redovitim orezivanjem ograde postaju vrlo guste

sa obiljem sitnijih listiÊa i granËica. CvjetajuÊe grmlje

veÊinom orezujemo tako da se inicira nastanak πto veÊeg

broja cvjetnih pupova, takva ograda nema pravilan

geometrijski oblik, veÊ se sastoji od spojenih grmova

Ëunjastog ili kupastog oblika. U pravilu se ograde sade u

cik-cak rasporedu, sa razmakom izmeu biljaka koji zavisi

od vrste i kultivara koji se sade u ogradi. ObiËno se iskopa

kanal u kojem se biljke razmjeste u cik - cak rasporedu,

zagrnu hranjivim i kvalitetnim supstratom, dobro zaliju i

iduÊe godine u veljaËi prihranjuju umjetnim gnojivom NPK,

a u svibnju sa KAN-om ili nekim od tekuÊih gnojiva koji

postoje na træiπtu. Potrebno je postiÊi da biljke budu

snaæne i zdrave, da intenzivno rastu te se orezivanjem

postiæe veliki broj mladih izbojaka koji Ëine ogradu guπÊom,

svjeæijom, a samim tim i zdravijom.

NajËeπÊa greπka prilikom sadnje æive odrade je uglavnom

premali razmak izmeu posaenih biljaka dotiËne vrste

tako da se takva ograda "upali" tj. zbog nedovoljnog

razmaka donje grane i granËice odumiru pa se ograda suπi

od tla prema vrhu. ObiËno se to dogaa nekoliko godina

nakon sadnje kada bi ograda trebala biti najljepπeg izgleda i

forme.

•Katalog 26/5/2001 10:16 Page 59

60

P R I K A Z C V J E T A N J A P O J E D I N I H B I L J A K AP O M J E S E C I M A

•Katalog 26/5/2001 10:16 Page 60

U svojih 40 rasadnika ukupnepovr�ine 484 ha, s osnovnimzadatkom proizvodnje �umskihsadnica bjelogoriènih i crnogoriènih�umskih vrsta drveæa godi�njekolièine preko 35 000 000 komada.

Hrvatske �ume - u svojihpetnaestak rasadnika proizvode i:

� ukrasno drveæe i grmlje� vi�e od 250 vrsta ili kultivara� oblo�enog korjenovog sustava

(kontejnirano)� na rasadnièkim povr�inama -

proizvodnja u tlu� u staklenicima (cijepljenje

sadnice) i o�iljenice� u lijehama (klijanci)� bo�iæna drvca raznih vrsta jele,

obiène smreke, srebrne smreke iomorike,

bave se djelatno�æu:� projektiranja i izvoðenja

parkovnih i drugih zelenihpovr�ina

� odr�avanjem zelenih povr�ina� izradom - monta�om razne

drvne galanterije (ljetnikovci,nadstre�nice, lovaèke èeke,klupe, stolovi, sjedalice,cvjetnjaci i razna drvnapoploèenja)

RASADNICI S PROIZVODNJOMUKRASNOG DRVEÆA I GRMLJA

Vi�njevac Osijek 031/ 354 - 090

Gajiæ Na�ice 031/ 609 - 006

Hajderovac Kutjevo 034/ 255 - 064

Moèile Koprivnica 048/ 665 - 108

�upetnica Kri�evci 048/ 714 - 904

Zelendvor Vara�din 042/ 714 - 299

Brestje Sesvete 01/ 2002 - 770

Lukavec Velika Gorica 01/ 6234 - 817

Pepeljarka Zagreb 01/ 2340 - 464

O�tarije Josipdol 047/ 584 - 126

Ku�elj Delnice 051/ 877 - 581

Podbadanj Crikvenica 051/ 781 - 567

Franèeskija Buje 052/ 737 - 015

Cernik Nova Gradi�ka 035/ 369 - 569

Vo�tarnica Zadar 023/ 212 - 595

Direktor: �eljko Ledinski � Glavni urednik: Miroslav Mrkobrad � Materijal pripremio: Dra�en Dumanèiæ

Oblikovanje i priprema: Rabus Media d.o.o. Ilica 62, Zagreb � Tisak: VARTEKS d.d. P.J. tiskara, Zagrebaèka 94, Vara�din

Dodatne informacije: Hrvatske �ume p.o. Zagreb, Direkcija: Vukotinoviæeva 2tel.: 01 4804-111, fax.: 01 4804-101

mail: [email protected] � www.hrsume.hr � www.hrsume.hr/rasadnici

Documents

Katalog ukrasnog bilja