Sveuilite u ZagrebuStudij politologijeKolegij: Javne politikeNastavnik/ica: Zdravko PetakStudent/ica: Anastazija Kladi

Komparacija zdravstvene politike Kanade i SAD-aSeminarski rad(za dodatna 2.5 ECTS-a)

U Zagrebu, 06.oujka 2015.UVOD U DEFINICIJU, OSNOVNE CILJEVE I METODOLOGIJU ZDRAVSTVENE POLITIKE

Iako je zdravstvena politika tek maleni dio mnogo veeg sistema javnih politika (poput obrazovne, mirovinske, stambene...), sustavi zdravstvene politike u sreditu su kontinuiranog interesa javnosti te svakodnevnih ivotnih odluka. Prema priznatom hrvatskom sociologu i profesoru Sinii Zrinaku, tri su kljuna razloga za takav znaaj, ulogu i utjecaj koji zdravstvena politika ima u naim ivotima: Prvi je povezan s injenicom da je ovdje rije o vrlo osjetljivom ljudskom pitanju zdravlja i bolesti radi ega se mogunosti uspjenog lijeenja te svi drugi vidovi zdravstvene zatite promatraju s poveanom pozornou, kao to i mogue pogreke u ovom podruju mogu imati nezanemarive drutvene posljedice. Drugi razlog lei u injenici da su zdravstveni sustavi vrlo skupi, bilo da je rije o javnom ili privatnom financiranju. Uobiajena je injenica da je zdravstveni sustav, uz mirovinski, onaj koji konzumira najvei dio drutvenog bogatstva. Trei razlog, koji neposredno izvire iz prethodna dva, govori o tome da su zdravstveni sustavi u dananjim suvremenim drutvima uglavnom socijalizirani te ine jedan od glavnih stupova socijalnih drava." (Zrinak, Zdravstvena politika Hrvatske - vrtlogu reformi i suvremenih drutvenih izazova 2007) Zdravstvena politika svoju popularnost i medijsku eksponiranost uglavnom duguje injenici da je rije o podruju ivota i smrti u najdoslovnijem smislu te rijei (Zrinak, Hrak n.d.). Naime, temeljni je cilj zdravstva i zdravstvene politike produivanje oekivanog trajanja ivota, kao i poboljanje njegove kvalitete. Osim lijeenja bolesnih, zdravstvena politika mora ukljuivati i prevenciju, promicanje zdravijeg naina ivota, te poboljanje kvalitete ivota kroninih bolesnika i invalida (Savez samostalnih sindikata Hrvatske n.d.). Prema profesoru Zrinaku, bolest je, kao jedan od glavnih ivotnih ali i socijalnih rizika, ne samo prioritetno podruje medicinske ili javnozdravstvene intervencije, ve i podruje posebne socijalne brige drave (Zrinak, Hrak n.d.). A ona se najee izraava kroz razne kompleksne sustave koji su podloni dravnom nadzoru zdravstvenog osiguranja te dravnu brigu oko same organizacije zdravstvene zatite. Dakle, javno-dravna dimenzija zdravstvenih sustava proizlazi iz pitanja kako na najuinkovitiji nain organizirati zdravstvenu zatitu, odnosno kako ju financirati. Nain na koji drava odgovora na ovo posljednje pitanje te nain na koji je zdravstvena skrb dostupna veini ili svim graanima dotine drave, povezani su s pitanjem cjelokupne organizacije zatite od drugih socijalnih rizika (nezaposlenost, starost, invalidnost, siromatvo) (Zrinak, Hrak n.d.). Nadalje, prema profesoru Zrinaku, upravo su ovi faktori temelj interesa komparativne socijalne politike usmjerene prema samoj organizaciji ali i mnogobrojnim problemima zdravstvenih sustava pojedinih zemalja. Meutim, vano je naglasiti i potekoe koje se javljaju uslijed primjene komparativnog pristupa kao metode analize zdravstvenih politika dvaju zemalja od kojih su najistaknutija dva problema: problem prikupljanja i usporedbe statistikih pokazatelja znanstvene skrbi, odnosno drutvenih okolnosti prikupljanja podataka, te problem povijesno-drutvenih razlika prisutnih i u zemalja slinih socijalnih sustava. Iz navedenih razloga, o zdravstvenoj je politici, slinostima i razlikama zdravstvenih sustava dvaju zemalja (poput Kanade i SAD-a) ipak najjednostavnije govoriti prvenstveno iz drutvene perspektive, pa e se i ovaj moj rad uglavnom bazirati na drutvenoj perspektivi zdravstvene politike navedenih dviju zemalja, uz ekonomski i organizacijski okvir koji su takoer od krucijalne vanosti pri komparaciji razliitih sustava bilo koje sastavnice kompleksnog sistema javnih politika, pa tako i sustava zdravstvene politike. OSNOVNI PODACI O SISTEMU ZDRAVSTVENE POLITIKE U SJEDINJENIM AMERIKIM DRAVAMA I KANADIKanada, sa zdravstvenom politikom univerzalnog zdravstvenog osiguranja, snosi otprilike upola manje administrativne trokove zdravstvene njege nego li je to sluaj u Sjedinjenim Amerikim Dravama, a unato tome, ivotni vijek Kanaana nadmauje onaj amerikih dravljana za 2 do 3 godine. Postoje mnogobrojni podaci koji se navode kao mogue varijable u objanjenju ovoga fenomena, a neke od njih su svakako i zdravstvene navike, te sam proces zdravstvene politike, odnosno medicinske njege u dvije, u ovoj analizi suprostavljene zemlje. Zanimljiv je i podatak kako su, unato golemoj razlici u sistemima zdravstvene politike, obje nacije nezadovoljne odreenim aspektima zdravstvene njege u vlastitoj zemlji, ime u se detaljnije baviti u razradi, a zasad je vano spomenuti i kako ameriki dravljani niih prihoda prijavljuju vie problema vezanih za zdravstvenu politiku koja se provodi u njihovoj zemlji nego li dravljani bilo koje druge zemlje u kojoj je engleski glavni jezik, poput Australije, Kanade, Novog Zelanda ili pak Ujedinjenog Kraljevstva, iako je prema istraivanju kvaliteta zdravstvene njege podjednaka u svih 5 zemalja. Prema drugim istraivanjima, od kojih u kasnije fokus staviti na ono profesora Richarda Nadeau-a i skupine autora, gotovo svi smatraju kako je cjelokupan sistem zdravstvene politike u Kanadi, u vidu kvalitete, u prednosti nad zdravstvenom politikom Sjedinjenih Amerikih Drava. (Lasser, Himmelstein i Woolhandler 2006)KOMPARACIJA SISTEMA ZDRAVSTVENE POLITIKE DVAJU PROMATRANIH ZEMALJA

Izvori i tipovi izdataka zdrav.pol.SAD-a (Greenwald 2010, 173) Izvori financiranja zdrav.politike SAD-a i Kanade (Madore 1992)Promatrajui reforme u zdravstvenoj politici, sistem zdravstvene politike u Kanadi esto se smatra kad odgovarajua opcija i prigodan model za reformu zdravstvene politike Sjedinjenih Amerikih Drava. Zdravstvena politika dvaju zemalja naoigled se u mnogoemu razlikuje, Kanada naime u svome zdravstvenome sistemu ima zastupljen takozvani single payer sistem, odnosno sistem prema kojem zdravstveno osiguranje uglavnom financira drava te se zasniva na sistemu poreznih davanja u kojem drava ima kontrolu nad novcem i ustanovama. S druge strane, zdravstvena politika Sjedinjenih Amerikih Drava zasniva se na takozvanom multy-payer sistemu prema kojem se zdravstvena zatita osiguranika plaa iz vie izvora, dakle sistem je strogo privatiziran. Iako se ini da su ovakve razlike u zdravstvenoj politici dvaju zemalja jednostavno nepremostive, kulturoloke slinosti koje ih veu ine kanadski model teorijski primjenjivim u eventualnoj buduoj reformaciji i stabilizaciji amerikoga zdravstva. Najvea privlanost kanadskog zdravstvenog sistema lei u njegovoj efikasnosti, odnosno injenici da naizgled prua vie za manju cijenu. Kanada omoguava univerzalan pristup zdravstvenoj njezi za sve svoje graane, dok je preko granice gotovo svaki peti graanin Sjedinjenih Anerikih Drava zdravstveno neosiguran. Kanada takoer, kao to sam ve spomenula, ima osjetno manje izdatke u obliku administrativnih trokova zdravstvene njege, dok istovremeno, paradoksalno, mnogo bolje kotira na dva vrlo bitna rezultata kvalitetne zdravstvene politike: posjeduje manju stopu mortaliteta novoroenadi te vei ivotni vijek.Mortalitet, ivotni vijek i low birthweight djeca (O'Neill i O'Neill 2007)

PretilostU istraivakoj objavi "Health Status, Health Care, and Inequality: Canada vs. the U.S.", autora June O'Neill i Dave-a M. O'Neill-a dostupna je detaljnija razrada po pitanju efikasnosti dvaju suprostavljenih zdravstvenih politika. Naime, autori istrauju navodnu nadmo kanadskog zdravstvenog sistema, provjeravaju injenicu da nudi bolje rezultate te raspodjeljuje trokove, odnosno upravlja zdravstvenim resursima na pravedniji nain nego li to to postie zdravstvena politika Sjedinjenih Amerikih Drava. Autori objavu zapoinju istraivanjem i komparacijom krajnjih rezultata dvaju suprostavljenih zdravstvenih politika. Naime, iz podataka dobivenih istraivanjem autori izvode zakljuak kako stopa mortaliteta novoroenadi te ivotni vijek mogu biti posljedica mnogobrojnih imbenika, a ne samo i direktno posljedica odreene zdravstvene politike. Kao primjer navode djecu koja se raaju sa premalom kilaom, to je fenomen koji se uglavnom vee za zlouporabu opojnih droga i puenje, a obje su pojave mnogo uobiajenije za Sjedinjene Amerike Drave. Takoer, kod djece koja se raaju sa premalom kilaom, stopa mortaliteta gotovo je jednaka u obje zemlje. Dapae, autori istiu kako bi Kanada, porastom broja djece roene sa premalom kilaom, prestigla Sjedinjene Amerike Drave prema stopi mortalite novoroenadi. Drugim rijeima, autori zakljuuju kako su razlike u stopi mortaliteta novoroenadi zapravo odraz razlika u ponaanju i zdravstvenim navikama vie nego li to su odraz kvalitete sistema zdravstvene politike. Rezultat duljeg ivotnog vijeka, autori su takoer objasnili zaobilazei klasinu direktnu vezu za kvalitetom zdravstvenog osiguranja te su razliku u ivotnom vijeku meu mladima objasnili pomou vie stope smrtnosti u Sjedinjenim Amerikim Dravama kao posljedice nesrea ili ubojstava. Meu starijima, razliku su povezali sa viom stopom sranih bolesti u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Takoer, dotaknuli su se i teme pretilosti koja je jo uvijek vrlo aktualna u Sjedinjenim Amerikim Dravama, odnosno podatka da je ak 33% ena u SAD-u pretilo.

Indeks depresije i indikator boli (O'Neill i O'Neill 2007)U samoj komparaciji dvaju zemalja, autori su koristili zajedniki pregled zdravstva Kanade i SAD-a, odnosno Joint Canada/U.S. Survey of Health, upitnik koji sadri podatke o otprilike 9000 graana ovih dvaju zemalja, a koji je proveden u razdoblju od 2002. do 2003.godine. Istraivanje zapoinju usporedbom doivljaja vlastitog zdravstvenog statusa ispitanika. Istiu kako je mjera iako generalno subjektivna i podlona imbenicima izvan sistema zdravstvene politike, ipak iroko rasprostranjena meu korisnicima ove istraivake metode. Rezultat prve u nizu varijabli jest visoka stopa slinosti meu usporeivanim zemljama, te ak malo vii postotak prijavljenih kao izvrsnog zdravlja u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Nadalje, autori istrauju jo tri dodatne mjere: cjelokupan zdravstveni indeks, indeks depresije te indikator boli. Tijekom ovog stadija istraivanja, uslijed kojega je fokus bio na bijelcima kako bi se iskljuila mogunost nenamjerne manipulacije podacima na temelju rasnih razliitosti), autori su ponovno doli do velikih slinosti dvaju usporeivanih zemalja, sa time da su Sjedinjene Amerike Drave zabiljeile malo viu uestalost depresije.Zadnja varijabla zdravstvenog statusa koju autori istrauju je uestalost kroninih bolesti poput visokog krvnog tlaka, sranih bolesti, astme i drugih. Iako je jasno kako su ova mjerenja objektivnija, takoer mogu biti uvjetovana ponaanjem i razliitim imbenicima izvan sustava zdravstvene politike. Rezultat do kojeg su autori doli u svome ispitivanju je neto via stopa uestalosti kroninih bolesti u Sjedinjenim Amerikim Dravama nego to li je to sluaj u Kanadi. Ipak, ispitanici sa navedenim kroninim oboljenjima ee e se odluiti na lijeenje u SAD-u u sluaju emfizema[footnoteRef:2], te je u tome sluaju stopa ljeivosti 20% vea u Sjedinjenim Amerikim Dravama. [2: http://hr.wikipedia.org/wiki/Emfizem]

Nakon varijabli koje se bave zdravstvenom njegom i stanjem, autori se zatim okreu dostupnosti resursa potrebnih za provoenje zdravstvene njege, uporabu medicinske opreme poput mamografa, opreme za PAPA test, kolonokopiju i ostale medicinske opreme. Rezultat ovog dijela istraivanja je vidno uestaliji testovi u Sjedinjenim Amerikim Drava, za primjer se moe uzeti primjena mamografa koji je u SAD-u koristilo 86% ena u rasponu od 40 do 60godina, dok je u Kanadi u istoj dobnoj skupini pregled mamografom iskusilo ak 13% manje ena. Bolja opremljenost i dostupnost ureaja u Sjedinjenim Amerikim Dravama vidljiva je i u broju MRI i CT ureaja po stanovniku, koja je takoer via u SAD-u. Ispitivanjem povezanosti uestalog testiranja na rak i stope smrtnosti izazvane istom boleu u obje zemlje, autori dolaze do zakljuka kako je sistem zdravstvene politike u Sjedinjenim Amerikim Dravama uspjeniji u dijagnozi i lijeenju raka, za sve tipove raka, izuzev raka grlia maternice.

Neostvarene medicinske potrebeModa najzanimljiviji dio istraivanja, onaj koji i sami kanadski ispitanici zamjeraju sistemu zdravstvene politike u Kanadi jest lista ekanja, odnosno period ekanja na zdravstvenu uslugu.Iako su podaci za ovakav tip usporedbe dvaju zemalja ogranieni, dostupne informacije pokazuju kako su redovi ekanja na zdravstvenu uslugu u Kanadi mnogo dui nego u Sjedinjenim Amerikim Dravama, to autori prikazuju na opipljivijim primjerima konzultacije sa specijalistom ili ekanja za operacije koje ne spadaju u grupu hitnih postupaka poput namjetanja koljena. Zanimljiva je i analiza neuspjelih odnosno neostvarenih medicinskih potreba, iako je stopa neostvarenih medicinskih potreba neto nia u Kanadi nego li to je u Sjedinjenim Amerikim Dravama, vano je za istraivanje prepoznati razlog istih. Vie od polovice kanadskih ispitanika kao uzrok neostvarivosti odreenih medicinskih potreba istie upravo spomenute liste ekanja, dok vie od polovice ispitanika iz Sjedinjenih Amerikih Drava kao razlog istie trokove postupka. Vanost problema sa listama ekanja u Kanadi nedavno je medicinski eksponiranija i osvjetenija u sluaju Chaoulli[footnoteRef:3] u Quebecu kada je pacijent uz pomo svog fizijatra izazvao vladu zbog zabrane privatnih medicinskih usluga i osiguranja kanadskog zdravstvenog sistema. Privatne ustanove trebale bi nadoknaditi manjak ustanova i opreme pod dravnim sistemom te tako na kraju smanjiti i liste ekanja. A slini se sluajevi nakon popularizacije ovoga podiu i u ostalim dijelovima Kanade. [3: http://www.canadiandoctorsformedicare.ca/the-chaoulli-decision.html]

U zadnjem dijelu svoga istraivanja, autori razmatraju par mjera kljunih za uspjeh dvaju suprostavljenih sistema zdravstvene politike. Prva i vrlo vjerojatno najjednostavnija mjera koju razmatraju je stopa zadovoljstva prijavljenog od strane pacijenata, naime prema rezultatima istraivanja ispitanici iz Sjedinjenih Amerikih Drava ee prijavljuju kako su u potpunosti zadovoljni sa pruenom zdravstvenom uslugom te isto tako ee kvalitetu pruene zdravstvene usluge ocjenjuju kao izvrsnu. Na kraju, autori istrauju i aspekt raspodjele eljenih zdravstvenih ishoda, koji bi trebali biti pravednije rasporeeni u kanadskome single-payer sistemu sa univerzalnim pokrivanje cjelokupne populacije. Kako bi doli do te informacije, autori moraju prouiti korelaciju izmeu pojedinanih osobnih prihoda te zdrastvenog statusa u obje suprostavljene zemlje. Iznenaujua je injenica kako prema podacima istraivanja te finalnim rezultatima analize, odnos zdravstvenog stanja sa osobnim dohotkom mnogo vie dolazi do izraaja u Kanadi nego li to je to sluaj u Sjedinjenim Amerikim Dravama.VLASTITO VIENJE ZDRAVSTVENE POLITIKE DVAJU PROMATRANIH ZEMALJA

Procjena kvalitete dvaju sustava zdravstvene politike (Nadeau, i dr. 2015)

U knjizi Health Care Policy and Opinion in the United States and Canada skupa autora, prikazani su rezultati istraivanja provedenog na reprezentativnom uzorku amerikih i kanadskih dravljana po pitanju usporedbe razliitih imbenika, ali meu ostalim i ukupne kvalitete dvaju navedenih sustava zdravstvene politike koji najzornije prikazuju drutvenu perspektivu zdravstva, u vidu doivljaja modela primjenjenog u vlastitoj zemlji, ali i onoga sa druge strane ograde, odnosno zdravstvenog modela susjedne drave. Prema podacima prikupljenim u istraivanju profesora Richarda Nadeau-a i drugih, tek 7% kanadskih ispitanika smatra kako je ameriki model zdravstva bolji, 10% kanadskih ispitanika smatra kako su modeli zdravstva u obje drave jednaki, a ak 72% kanadskih ispitanika odgovorilo je kako smatraju da je ameriki sustav zdravstvene politike gori nego li onaj koji se primjenjuje u njihovoj zemlji. Preostalih 10% kanadskih ispitanika odluilo se na pitanje: Smatrate li da je ameriki zdravstveni sistem bolji, gori ili jednak kanadskom zdravstvenom sistemu, odgovoriti sa ne znam. S druge strane, ak 25% amerikih ispitanika smatra kako je ameriki sistem bolji od onoga na snazi u susjednoj Kanadi dok 11% sisteme smatra jednakima. Meutim, ono to je posebice zanimljivo jest injenica da ak 39% amerikih ispitanika vlastiti zdravstveni sustav smatra gorim od onoga u susjednoj dravi, dok je velikih 25% neopredijeljeno po pitanju procjene kvalitete dvaju analiziranih sustava zdravstvene politike. Drugi dio analize bavio se pitanjima pravednosti i efikasnosti dvaju sustava, a kao pobjednik ovog sueljavanja na oba je podruja ponovno izaao kanadski sustav zdravstvene politike. Iako, zanimljivo je da je kvaliteta zdravstva u Kanadi (uglavnom prema rezultatima amerikih ispitanika) mnogo priznatija u okvirima njegove pravednosti nego u okvirima efikasnosti istog. Sukladno tome, 77% kanadskih ispitanika smatra kako je kanadski sistem zdravstvene politike efikasnije, dok 9% istih efikasnijim smatra ameriki sistem zdravstvene politike, a 15% kanadskih ispitanika nije znalo procijeniti kojem bi od dvaju sustava dali prednost po pitanju efikasnosti. S druge strane, 37% amerikih ispitanika smatra kako je kanadski sistem zdravstvene politike efikasniji nego li onaj koji je na snazi u njihovoj dravi, a 31% prednost ipak daje domaem zdravstvenom sistemu, dok je ak 32% Amerikanaca na pitanje procjene efikasnosti dvaju suprostavljenih zdravstvenih sustava odgovorilo sa ne znam. Rezultati procjene pravednosti sistema zdravstvene politike u Kanadi i Sjedinjenim Amerikim Dravama pokazali su se mnogo jasnijima po pitanju procjene kvalitete s obzirom na pravednost dvaju sustava. Tako je ak 85% kanadskih ispitanika vlastiti sistem zdravstvene politike prepoznalo kao onaj pravedniji, dok je tek 4% istih prednost dalo amerikome sistemu zdravstvene politike, a 11% kanadskih ispitanika nije znalo procijeniti kojemu bi od dvaju suprostavljenih sustava dali prednost po pitanju pravednosti. S druge strane, ak 40% amerikih ispitanika sloilo bi se sa svojim susjedima te kanadski sistem zdravstvene politike smatraju pravednijim nego to je onaj koji je na snazi u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Tek 2% amerikih ispitanika vlastiti sistem zdravstvene politike prepoznalo je kao pravedniji, a ak 34% ispitanika na pitanje osobne procjene efikasnosti dvaju suprostavljenih sistema zdravstvene politike odgovorilo je sa ne znam. Analizom i rezultatima iznesenim u ove dvije tablice, mogao bi se izvesti zakljuak kako obje nacije prednost na poljima efikasnosti, pravednosti, ali i cjelokupne kvalitete sistema zdravstvene politike, ipak da ju kanadskom zdravstvenome sustavu. Daljnjom analizom Richarda Nadeau-a i suradnika u knjzi Health Care Policy and Opinion in the United States and Canada dolazi se i do mnogo detaljnijih informacija o doivljaju vlastitog sistema zdravstvene politike u Sjedinjenim Amerikim Dravama i Kanadi, a najzanimljivijim od kasnije izloenih podataka osobno smatram onaj koji govori o usredotoenosti, odnosno problematici koju graani istiu u vidu primarne brige za odreeni aspekti zdravstvene politike vlastitog sistema, ali i susjednog sistema zdravstvene politike. Naime, ispitanicima je postavljen niz pitanja koji istie razliite mogue probleme jednog sustava zdravstvene politike, poput: plaanja zdravstvene njege, dometa pokrivanja zdravstvenog osiguranja (bilo privatnog, odnosno dopunskog ili javnog), pristupa visokokvalitetnoj zdravstvenoj njezi i prikladnim medikamentima, te problem brzog saniranja, odnosno tretiranja zdravstvenog problema u vlastitoj zemlji u usporedbi sa istim problemima u susjednoj zemlji. Rezultati analize podataka prikupljenih u ovom stadiju istraivanja, pokazali su se poprilino jasnima. Kanadski ispitanici uglavnom vjeruju kako ljudi u Sjedinjenim Amerikim Dravama vie brinu o troku i kvaliteti zdravstvene njege, nego u Kanadi, istiui tek problem velikih lista ekanja u vlastitom sistemu zdravstvene politike. Zapanjujue je to je procjena s druge strane gotovo jednaka, drugim rijeima ameriki ispitanici takoer vjeruju kako su dravljani Sjedinjenih Amerikih Drava mnogo zabrinutiji oko niza pitanja koja se tiu zdravstvene njege (poput njenog plaanja, dometa koji pokriva osiguranje te pristupa visokokvalitetnoj zdravstvenoj njezi i odgovarajuim lijekovima, nego li njihovi susjedi u Kanadi. Naime, , desetljee unazad, administrativni trokovi zdravstvene njege u Sjedinjenim Amerikim Dravama uvelike su premaivali one u susjednoj Kanadi, Skup autora istraio je utjecaj prevlasti elektronizacije odnosno kompjuterizacije zdravstva, posebne zdravstvene skrbi s ciljem smanjenja trokova zdravstva te usvajanja razliitih poslovnih profirabilnijih pristupa zdravstvenoj njezi na smanjenje spomenutih administrativnih trokova. Prema istraivanju objavljenom u The New England Journal of Medicine 1999.godine administrativni trokovi iznosili su minimalno 294.3 milijarde dolara u Sjedinjenim Amerikim Dravama, odnosno ak 1,059 dolara po stanovniku, dok su, s druge strane, u Kanadi, administrativni trokovi zdravstvene njege iznosili tek oko 307 dolara po stanovniku. Zadnjih godina, jaz, odnosno razlika izmeu administrativnog troka zdravstvene njege u Sjedinjenim Amerikim Dravama i Kanadi porastao je na ak 752 dolara po stanovniku, a zakljuak istraivanja koje su proveli Steffie Woolhandler, Terry Campbell i David U. Himmelstein je kako bi se veliki dio tog troka u Sjedinjenim Amerikim Dravama svakako mogao utedjeti ukoliko bi administrativni trokovi bili srezani implementacijom ili bar djelominim usvajanjem sistema zdravstvene politike po uzoru na kanadski model. (Woolhandler, Campbell i Himmelstein 2003)

FINALNI OSVRT NA KOMPARACIJU DVAJU SUPROSTAVLJENIH SUSTAVA ZDRAVSTVENE POLITIKE

Iz ovog istraivanja jasno je vidljivo kako suprotno uvrijeenom miljenju i vienju kanadskog single-payer zdravstvenog sistema, javno financiranog, sa idejom omoguavanja pristupa zdravstvenoj zatiti svim graanima u jednakoj mjeri kao onog koji omoguava bolje rezultate u zdravstvenoj politici te pravednije raspolae zdravstvenim resursima (Soroka 2011) nego li to to moe jedan multi-payer system kao onaj u Sjedinjenim Amerikim Dravam, sa izraenom privatnom komponentom, nije nuno doista kvalitetniji i efikasniji izbor za svaku zemlju, to se meu ostalim vidi i iz detaljne analize autora. Naime, autori ak predlau daljnu analizu meuodnosa sistema zdravstvenih politika dvaju prouavanih zemalja kako bi se moglo odgovoriti na jo uvijek aktualno te najzastupljenije pitanje u usporedbi zdravstva Kanade i Sjedinjenih Amerikih Drava: Moe li se zdravstvena politika SAD-a reformirati i unaprijediti slijedei model susjednog kanadskog sistema zdravstva? Smatraju kako je iznimno vano pitanje alokacije odnosno rasporeivanja rashoda, odnosno administrativnih trokova zdravstene politike SAD-a, u vidu vjenog pitanja: Omoguavaju li osjetno vii trokovi koji se izdvajaju za potrebe zdravstvene njege i osiguranja u Sjedinjenim Amerikim Dravama nuno i privilegije odnosno dodatne koristi koje bi taj troak opravdale. Na samome kraju svojeg znanstvenog istraivanja, autori jo jednom iznose i usporeuju sve rezultate dobivene analizom i komparacijom zdravstvenih politika dvaju zemalja. Poput injenice da je uestalost kroninih zdravstvenih potekoa, iako osjetno via u Sjedinjenim Amerikim Dravama, meutim, s druge strane, analizom dvaju sistema pokazalo se kako je sukladno tome i pristup zdravstvenim tretmanima s ciljem tretiranja kroninih zdravstvenih potekoa mnogo dostupniji u SAD-u nego li to je to sluaj u Kanadi. Zdravstveni status ispitanika ne razlikuje se mnogo u analiziranim sustavima, meutim, vano je napomenuti kako suprotno onome to bi se na prvu moglo zakljuiti o javno financiranom zdravstvu dostupnome svima, trend ili tendencija povezivanja odnosno poboljavanja zdravstvenog statusa sa osobnim prihodima u Kanadi nije nita manje izraena nego li to je to sluaj u drugim zemljama. Takoer, potreba za pravednom raspodjelom zdravstvene njege dostupne svima, vodi do beskrajnih lista i redova ekanja ili pak nedostupnih usluga te na kraju krajeva i neostvarenih zdravstvenih potreba. U Sjedinjenim Amerikim Dravama situacija je bitno drugaija uzrok neostvarenih zdravstvenih potreba nisu liste ekanja ni nedostupnost usluge ve cijena istih, iako, cijena zdravstvene usluge problem je koji je, u sistemima zdravstvene politike, mnogo lake premostiti nego li nedostupnost ili ak izostanak potrebne zdravstvene usluge. Jo jedno bitno pitanje kojim se analitiari zdravstvenih politika ne bave dovoljno esto jest razlika u administrativnim trokovima zdravstvene njege i zatite po glavi stanovnika koji su ak dvostruko vei u Sjedinjenim Amerikim Dravama nego li to je to sluaj u Kanadi. Takoer, postavlja se pitanje isplativosti, odnosno uiva li SAD dovoljne dodatne prednosti i beneficije koje bi opravdale toliko vee izdatke te gdje bi se ti isti trokovi mogli srezati ukoliko bi to doista bilo neophodno? S druge strane, namee se i komplementarno protupitanje kljuno za daljnju analizu i unaprjeenje sistema kanadske zdravstvene politike: koliki bi se novani iznos morao izdvojiti u svojstvu poveanja tehnikog kapitala i specijaliziranog medicinskog osoblja kako bi kanadski zdravstveni sistem dosegao onaj ameriki, odnosno kako bi se smanjili ili ak eliminirali liste i redovi ekanja te bi li se takva dodatna ulaganja na koncu i isplatila? Potrebno je, takoer, napomenuti kako ni druge zemlje esto ne uspijevaju ili tek djelomino uspijevaju rijeiti problematiku i niz dilema vezanih za razliite aspekte vlastitih sustava zdravstvene politike. Trokovni pritisci u zdravstvu , prema profesoru Sinii Zrinaku, dugoroni su i vrlo opasni, upravo zbog svoje povezanosti sa sve veim mogunostima i oekivanjima koje se postavljaju od zdravstvene zatite. Upravo stoga smatram kako je prije svake reforme sistema zdravstvene politike, pogotovo kada se radi o krucijalnim zahvatima koji bi eventualno promijenili same temelje te zdravstvene politike, ne samo preporuljivo, ve i u potpunosti neophodno, izvriti detaljniju analizu ekonomskih, drutvenih i organizacijskih okvira postojeeg, ali i eventualnog budueg sustava zdravstvene politike sa svim njegovim izmjenama. U konkretnome sluaju eventualne reforme sustava zdravstvene politike u Sjedinjenim Amerikim Dravama, u potpunosti bih se sloila sa autorima Lasser, Himmelstein i Woolhandler, odnosno smatram kako bi primjena kanadskog sistema univerzalne pokrivenosti u smislu zdravstvene zatite i njege pogodovala reformi amerikog zdravstva te smanjila nepravilnosti u primjeni zdravstvene politike, te bi stoga trebala biti primjenjena u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Meutim, takoer smatram kako je potrebno prethodno osmisliti odgovarajui model raspodjele financiranja zdravstvene politike kako bi se izbjegao najistaknutiji problem kanadskog zdravstvenog sistema ekanje na uslugu, u suprotnome, iskazano povjerenje u zdravstveni model te zadovoljstvo graana moglo bi se dodatno umanjiti. Naalost, sama primjena univerzalne dostupnosti zdravstvenih usluga i njege nije dovoljna kako bi se rijeila sva problemska podruja zdravstvene politike, potrebno je iz temelja reformirati i unaprijediti uslugu dostupnu obiteljima te graanima nieg financijskog statusa te otkloniti postojee kulturalne i jezine prepreke. Takoer, jedan od najvanijih prevencijskih koraka ija je uloga krucijalna u daljnjem napretku i reformaciji zdravstva je obrazovanje, odnosno kvalitetna naobrazba i osvjetavanje graana po pitanju nepovoljnih zdravstvenih navika, ali i potreba za eliminarenjem drutvenih razlika u vidu smanjena nepravde te razlike u prihodima razliitih slojeva stanovnitva te proirenje mree edukacijskih opcija za samounaprjeenje koje bi rezultirale smanjenjem stope nezaposlenosti graana nieg financijskog statusa, te kao finalni rezultat navedenih reformi konano smanjenje drutvenih razlika te plodno tlo za implementaciju poboljanja i izgradnju kvalitetnog programa zdravstvene politike.

Bibliography

Greenwald, Howard P. Health Care in the United States - Organization, Management and Policy. San Francisco: Jossey-Bass, 2010.Lasser, Karen E., David U. Himmelstein, i Steffie Woolhandler. Access to Care, Health Status, and Health Disparities in the United States and Canada: Results of a Cross-National Population-Based Survey. American Journal of Public Health, 2006: 1300-1307.Madore, Odette. Publications du gouvernement du Canada. June 1992. http://publications.gc.ca/Collection-R/LoPBdP/BP/bp300-e.htm (pokuaj pristupa 6. March 2015).Nadeau, Richard, ric Blanger, Franois Ptry, Stuart N Soroka, i Antonia Maioni. Health Care Policy and Opinion in the United States and Canada. New York: Taylor and Francis, 2015.O'Neill, June E., i Dave M. O'Neill. Health Status, Health Care and Inequality: Canada vs. the U.S. NBER Working Paper. 2007. http://www.nber.org/papers/w13429.pdf (pokuaj pristupa 06. March 2015).Sanmartin, Claudia, i Edward Ng. http://www.cdc.gov/. 2004. http://www.cdc.gov/nchs/data/nhis/jcush_analyticalreport.pdf (pokuaj pristupa 6. March 2015).Savez samostalnih sindikata Hrvatske. http://www.sssh.hr/hr/static/podrucja-rada/socijalna-politika/zdravstvo-i-zdravstvena-politika-50 (pokuaj pristupa 6. March 2015).Soroka, Stuart N. Public perceptions and media coverage of the canadian healthcare system: a synthesis. a publication of the Canadian Health Services Research Foundation, Ontario: Canadian Health Services Research Foundation, 2011.Ubokudom, Sunday E. United States Health Care Policymaking - Ideological, Social and Cultural Differences and Major Influences. U Springer Texts in Business and Economics, autor Sunday E. Ubokudom, 1-5. New York: Springer science+business media, 2012.Woolhandler, Steffie, Terry Campbell, i David U. Himmelstein. Costs of Health Care Administration. The New England Journal of Medicine, 2003: 768-775.Zrinak, Sinia. Hrak. http://hrcak.srce.hr/file/47209 (pokuaj pristupa 6. March 2015).Zrinak, Sinia. Zdravstvena politika Hrvatske - vrtlogu reformi i suvremenih drutvenih izazova. Revija za socijalnu politiku, 2007: 193-220.