31
1

Klarica 2012..pdf

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Klarica 2012..pdf

1

Page 2: Klarica 2012..pdf

2

Dragi naši (m)učenici!!! Ovaj novi broj Klarice stvarala je još jača po-

stava. Uz dobre stare urednice,tu su i dvije

nove, Anja-kao najmlađa,koju pripremamo

da bude što bolja glavna urednica sljedeće

godine te Majda (8.raz.). Kao i uvijek, pripre-

mili smo Vam mnoge zanimljivosti iz škole i

oko nje. I zato,pripremite se jer čekaju Vas

brojni tekstovi o školskim i izvanškolskim

temama, radovi najmlađih generacija i mnogi

članci za razbibrigu. Intervjuirali smo novu

profesoricu engleskog Dianu Konsuo i prof.

povijesti Zlaticu Balas., putovali, istraživa-

li...Ujedno, ovo je zadnji broj koji uređuju

stare urednice, jer idući broj pripremati će

nova generacija sedmaša, ali mi , vaše

dosadašnje urednice, zadovoljne smo jer zna-

mo da uredništvo ostavljamo u dobrim ruka-

ma!

Uživajte!!!

KLARICA:

List učenika OŠ Sveta Klara

Sveta Klara, Zagreb

ADRESA UREDNIŠTVA:

Klarica, Miroslava Mrkše 42

Tel. 01/6570-660

IZDAVAČ: OŠ Sveta Klara

Sveta Klara

ZA IZDAVAČA:

Ravnatelj Slavko Čačinović

UREDNIŠTVO:

Anja Trkmić-Vlajković

Isadora Luque Akrap

Majda Borogovac

Valentina Drenški

Natalija Šegota

ORGANIZATORICA:

Zvonka Kulić, prof.

GRAFIČKO OBLIKOVANJE:

Glorija Zavacki, dipl. uč. inf.

FOTOGRAFIJE:

Svi po malo

NASLOVNICA:

Glorija Zavacki, dipl. uč. inf.

Sadržaj:

Foto-vijest: Učenice generacije 3

Intervju s prof. Z. Balas: Moja mračna tajna 4-5

U školi i oko nje 5-9

Putovanja 10-11

Intervju s prof. D.Konsuo:

Kada najdraža dječja igra postane život 12

U školi i oko nje 13-15

Škole za Afriku 16

Pottermore 17

Mali Klarići 18- 21

Veliki odmor 22–25

Jedan školski dan 7.c razreda 26-27

Razbibriga 28-29

Sretno, osmaši! 30

Valentinovo– strip ( R.Franjić,8.b) 31

Page 3: Klarica 2012..pdf

3

UČENICE GENERACIJE

Marija Marić 8.c

Ana Perić 8.b

Natalija Šegota 8.a

Page 4: Klarica 2012..pdf

4

MOJA MRAČNA TAJNA

Koliko ste se puta probudili usred noći s mišlju: “ Joj, sutra pišemo esej iz povijesti!“. Profesorica Zlatica Balas i povijest, predmet koji predaje, poznati su svim učenicima na-še škole. No, je li to doista tako? Razgovarajući s njom saznali smo mnogo nepoznatih pojedinosti iz njezinoga života, što voli, kako provodi slobodno vrijeme. Ukratko, predstavljamo vam manje poznato lice ove originalne profesorice. Vjerujemo da ćete slijedeći sat profesoricu gledati drugim očima.

Da sada niste profesorica

povijesti po zanimanju,

što biste bili?

Hm... da nisam profesorica

povijesti vjerojatno bih

predavala informatiku, jer

sam uz povijest završila i

informatologiju. Tako da

bih svakako završila u ško-

li, možda srednjoj.

Je li Vam ovo prvo rad-

no mjesto i koliko dugo

radite u našoj školi?

Nije mi ovo prvo radno

mjesto. Radila sam u dvije

škole i u Hrvatskom olim-

pijskom odboru prije nego

što sam došla u našu školu.

Kada? Uf, kako je to bilo

jako, jako davno, pa neka

ostane moja mračna tajna.

Zašto ste se odlučili da baš želite biti profe-

sorica povijesti?

Oduvijek volim povijest, od prvog sata u 5.

razredu. Obožavala sam priče o davno prošlim

vremenima, nestalim civilizacijama,

neobjašnjivim događajima ili o nevjerojatnim

građevinama i predmetima. Naravno, kako

sam bivala sve starija tako mi je bilo vrlo

zanimljivo primjećivati da se povijest uvijek

iznova, uporno ponavlja.

Volite li svoj posao? Volim svoj posao zbog dinamičnosti, zbog

učenika/učenica koji me svojom

inteligencijom i kreativnošću oduševljavaju!

Istina, ponekad me i šokiraju. Kako bilo, u

školi je uvijek zanimljivo i nikada, baš nikada

nije dosadno.

Možete li savjetovati učenicima kako

najbolje učiti povijest? Povijest, kao i druge predmete treba učiti

redovito,pisati domaće zadaće i prije svakog

sata ponoviti gradivo.

Poznati ste po posebnom načinu pismenog

provjeravanja znanja, po već legendarnom

eseju. Jedan od zadataka na eseju je ta

famozna tema za razmišljanje koja zadaje

učenicima velike probleme. Koja je tajna

dobrih tema za razmišljanje?

Tajna dobrih tema za razmišljanje je – učenje s

razumijevanjem. Treba shvatiti gradivo da bi

se uočilo nešto zanimljivo za komentiranje i

uspoređivanje s današnjim vremenom.

Što mislite koja je bolja metoda

ocjenjivanja: esej ili usmeno ispitivanje?

Osobno, više volim usmeno ispitivanje – brže

je i učenicima se može pomoći tijekom

odgovaranja. Pisani ispit je zbog toga teži,

nema pomoći, osim „šalabahtera˝ kod onih

vrlo hrabrih, ali to obično završi negativnom

ocjenom pa ne preporučujem!

Vole li učenici povijest?

Naravno, ima učenika koji vole povijest i onih

koji je ne vole. Oni koji je ne vole kažu da ne

vole „štrebati˝ godine i da je dosadna, čemu se

uvijek čudim jer je povijest uistinu zanimljiva.

Koji je Vama predmet u školi bio najdraži?

Zašto?

Jako sam voljela školu! Zbog toga sam u

svakoj fazi školovanja imala puno najdražih

predmeta! Najdraži su mi bili povijest

(naravno!), književnost, psihologija, filozofija,

sociologija, fizika…

U školi i oko nje

Page 5: Klarica 2012..pdf

5

Učenici često izmišljaju izgovore za nenau-

čeno gradivo. Koje su Vam isprike najza-

nimljivije i najsmješnije?

Učenici obično ni sebi ne znaju objasniti zašto

nisu naučili! Nedavno je bio jedan simpatičan

slučaj učenika koji je svojoj razrednici

objašnjavao kako ne može odgovarati njen

predmet i ispraviti negativnu ocjenu jer želi

odgovarati povijest za veću ocjenu. Sat poslije

meni je rekao da ne želi odgovarati povijest jer

je zadovoljan ocjenom! Njegova je razrednica

skoro pala u nesvijest čuvši priče koje nam je

„prodao˝!

Koje su Vam knjige najdraže, a koji filmo-

vi najbolji?

Puno sam knjiga pročitala i mnoge su mi drage

ili važne. Izdvojila bih: Tibetansku knjigu o

življenju i umiranju, Žene koje trče s vukovi-

ma, Ime ruže, Duše robova, Alkemičar...

Najdraži filmovi su mi za sada: Gladijator,

Genijalni um, Kontakt, Bogovi su pali na

tjeme…

Kako koristite svoje slobodno vrijeme?

U slobodno vrijeme, između nekih drugih

aktivnosti, volim voziti bicikl! Obožavam

vožnju biciklom i jedva čekam lijepo vrijeme

da krenem!

Da se morate vratiti u prošlost koje biste

doba odabrali? Zašto?

Da se mogu vratiti u prošlost, vratila bih se u

stari Egipat da konačno riješim dvojbu tko je i

zašto sagradio piramide! Ili možda u razdoblje

predkolumbovske Amerike u doba Maja da

saznam zašto je propala njihova država. Iako,

moram priznati da bi me bilo malo „frka˝

vratiti se u to doba jer su Maje i drugi narodi

Srednje Amerike imali vrlo krvave i okrutne

običaje! U svakom slučaju zanimljivi su mi

narodi koji su gradili piramide, ogromne

građevine čija je svrha dvojbena, a način

gradnje nepoznat ili barem upitan.

Anja Delić i Nika Gradišćaj 6.c

SAT SJEĆANJA NA GRAD HEROJA U našoj školi se 18. studenog 2011. godine obilježavala 20. obljetnica pada grada Vukovara. To je

bio sat sjećanja na Vukovar,njegove heroje i na Ovčaru, na kojem su učenici saznali pojedinosti o

gradu heroja. To je također bila svečana priredba na kojoj su izgovoreni razni tekstovi,dječji rado-

vi ,pjesme- sve vezano uz Vukovar. Sudjelovali su svi profesori, svi učenici,ravnatelj i stručna slu-

žba škole. Učenici osmih razreda dobili su zadatak da iz povijesti naprave plakate i prezentacije o

Vukovaru. Među tim izlaganjima isticala se prezentacija Anamarije Vidović i Marka Bandala koja

je sadržavala osnovne povijesne podatke o padu Vukovara i o njegovim vjernim herojima. Na kra-

ju te svečane priredbe predsjednik svakog razreda zapalio je jednu svijeću ,u ime cijelog svog raz-

reda, u holu škole.

Kristina Černelč i Valentina Drenški, 8.a

Page 6: Klarica 2012..pdf

6

Za početak reći ćemo vam jednu jako važnu

stvar o medijaciji. Medijacija nije niti malo

slična meditaciji. Eh sad, što je zapravo

medijacija?

Medijacija je način na koji se sukobi

rješavaju i sukobljene osobe rješavaju svoje

probleme tako da svaka dobije ono što želi.

Kada se sukob riješi, dobivamo win-win

situaciju tj. situaciju u kojoj svaka

sukobljena osoba pobjeđuje.

Grupa za medijaciju počela je djelovati i u našoj

školi. Uz dobre predavače zainteresirani učenici

na radionicama mogu naučiti kako postati pravi

medijator. Voditeljice medijacijske grupe u

našoj školi su: učiteljice Aleksandra Ivanec i

Marijana Vugrinec.

Vjerujem da će naši budući medijatori moći

osposobiti što veći broj učenika da snose

odgovornost za vlastite postupke i na taj način

smanje nasilje, a boravak i učenje u našoj školi

učine još ugodnijim i nama i profesorima.

Medijacija uvijek uključuje neke osnove kojih

se treba pridržavati: vođenje procesa,

poboljšanje komunikacije između sukobljenih

osoba, razvijanje nagodbe i razjašnjavanje

situacije u kojima stranke odlučuju pristati na

nagodbu ili odustajanja od nagodbe.

Medijacija rješava sve probleme; od

obiteljskih do neprijateljskih, od društvenih

problema do sukoba koje vodimo sami sa

sobom.

Tradicionalni pristupi u rješavanju sukoba u

školi, u današnje vrijeme sve više pokazuju

svoje nedostatke. Sukobi su sve češći, sa sve

intenzivnijim emocionalnim podlogama, a

imaju i sve ozbiljnije posljedice pa tako sve

češće vode nasilju. Medijacija u školi

predstavlja alternativu, ali i dopunu poznatim

metodama u rješavanju sukoba.

Kada se odlučiti za medijaciju:

· kad želite riješiti problem i sačuvati odnos

· kad želite da sukob ostane samo između

vas i suprotne strane

· kad želite sukob riješiti što prije

Kada se ne odlučiti za medijaciju:

· kad želite nešto dokazati i smatrate da ste

jedino vi u pravu;

· kad jedna strana ne želi medijaciju

· kad je predmet sukoba kazneno djelo, tj

predviđene su određene sankcije

· kad se radi o sukobu oko većeg novčanog

iznosa (na primjer radi se o odšteti).

Medijacija ima moć da okrijepi, odnosno

ponovno

uspostavi odnos povjerenja i poštovanja ili

pomaže

da se odnos zaključi na način da su čuvstveni i

psihološki gubitci što manji!

MEDIJACIJA u našoj školi

U školi i oko nje

Page 7: Klarica 2012..pdf

7

ISTRAŽILIISTRAŽILIISTRAŽILI SMOSMOSMO

PRVI SAT MEDIJACIJE

Prvi sat medijacije učiteljica Aleksandra Ivanac

podijelila nam je listiće koje smo morali

ispuniti. U tablici su bili zapisani primjeri

događaja poput kad ti se netko ruga, a mi smo

morali napisati kako se u tom trenutku osjećamo

i što učinimo. Primijetila sam da su neki članovi

lagali, ali neću ih osuđivati. Osjećaje i svoje

postupke morali smo obojiti bojom za koju

mislimo da najbolje opisuje taj osjećaj i

postupak. Zatim je učiteljica rekla da zatvorimo

oči i zamislimo životinju koja će nas najbolje

predstaviti, a potom smo morali zamisliti kako

se krećemo i nailazimo na osobu s kojom smo u

sukobu također kao neku životinju. Morali smo

prepričati što je ta osoba učinila i što smo mi

učinili. Bilo je zanimljivo.

Kada smo i to napravili prebacili smo se na novu

vježbu. Podijelili smo se u parove i stali jedni

nasuprot drugima. Učiteljica je rekla da jadna

strana ide prema drugoj i kada ova druga srana

uvidi da je osoba došla preblizu podigne ruku. I

to onda mora ponoviti i druga strana.

Kada smo i to završili započeli smo novu vježbu

koja je bila isto tako u parovima. Jedna bi osoba

gurnula drugu dva puta. Prvi put osoba daje

otpor a drugi put se opusti. Zatim smo zamijenili

uloge. Učiteljica nas je pitala kad smo se bolje

osjećali, kada smo dali otpor ili kad smo se

opustili. Svi smo rekli da smo se bolje osjećali

kad smo dali otpor, ali onda nas je učiteljica

Aleksandra naučila da je normalno da kad

čovjek ne daje otpor napadač neće ponovno

napasti jer mu više neće biti zanimljivo.

Zadnja vježba bila je jako zanimljiva. Dobili

smo papire i jednu bojicu. Jedan iz para bi držao

bojicu a drugi bi uhvatio ruku ovoga sa bojicom.

Morali smo, svatko od nas, zamisliti nešto što

želimo nacrtati. Morali smo to nacrtati tako da

oboje istovremeno crtamo zamišljenu sliku.

Naravno, nije bilo lako jer smo se otimali za

olovku. Poslije smo shvatili da smo jednostavno

morali prvome dopustiti da nacrta svoje, pa

drugom da nacrta svoje.

Zaključak :Prvi sat medijacije bio je zanimljiv i

zabavan.

DRUGI SAT MEDIJACIJE

Na dugom satu medijacije dobili smo listiće koji

su govorili kakvi sukobi postoje. Ono što je

zapravo bilo najpoučnije i ono što smo najviše

obrađivali bile su male priče koje su započinjale

sukobom, a mi smo taj sukob trebali prvo odglu-

miti, a potom i riješiti.

No, postavljamo pitanje: zašto nastaju sukobi i

kako se razvijaju?

1. vrsta sukoba nastaje kada se dvije osobe iz

neodređenih razloga posvađaju. Najčešće sve

počinje riječima, ali kako riječi jednom od

sukobljenih nije dovoljan način za uzvratiti

uvredu, započinje fizički kontakt. Može doći do

prijetnji upućenih određenoj osobi. Tada

medijator mora učiniti svoje i uz pristanak

sukobljenih osoba, započinje medijacija.

Riješen problem znači da su obadvije strane

iz sukoba izašle zadovoljne.

2. vrsta sukoba nastaje kad jača osoba

maltretira slabiju i pokušava se pokazati i

dokazati maltretirajući tu osobu. Medijator

pokušava smiriti jaču osobu, a slabiju ohrabriti.

Cilj je ponovno da obadvije strane izađu

zadovoljne.

Koje je ključno pitanje?

Što zapravo želiš? Ako medijator zna što

obadvije strane žele, sukob je lakše riješiti.

Sada možete i vi pomoći i riješiti mnoge

sukobe!

Anja Trkmić Vlajković 6.a i Tina Perić 6.c

Page 8: Klarica 2012..pdf

8

MUKA ZVANA ČITANJE LEKTIRE Smatraš li da profesorica iz hrvatskog jezika namjerno zadaje lektire samo

zato da nas kazni i da što više vremena potrošimo na hrvatski jezik? Ako misliš da je to istina,vjeruj mi kad ti kažem da to nije zapravo tako. Svakom

profesoru hrvatskog jezika cilj je probuditi u učenicima ljubav prema knjizi i prema čitanju. To ponekad i nije baš lak zadatak. A o tome koliko je vješt,

uporan, ponekad i naporan, ovisi njegov uspjeh i uspjeh njegovih učenika. Što mislite, kako učenika koji godinama prepisuje lektiru od starije braće, od

prijatelja, sa interneta ili iz raznih drugih izvora, zainteresirati za „čudesan svijet“ čitanja? Sigurna sam da biste se odmah mogli sjetiti nekoliko

učenika iz razreda koji bi sve učinili da se izvuku iz te muke zvane čitanje lektire! Istina?

10 PRAVA ČITATELJA:

1.PRAVO DA NE ČITAMO

2.PRAVO DA PRESKAČEMO 3.PRAVO DA NE DOVRŠIMO

4.PRAVO DA PONOVO ČITAMO 5.PRAVO DA ČITAMO BILO ŠTO

6.PRAVO DA ČITAMO BILO GDJE 7.PRAVO DA BIRAMO ŠTO ĆEMO ČITATI

8.PRAVO DA ČITAMO NAGLAS 9.PRAVO NA ŠUTNJU (DA ČITAMO U SEBI)

10.PRAVO NA KRITIZIRANJE KNJIGE,IZNOŠENJE MIŠLJENJA O KNJIZI

Djeca koja puno čitaju: -bogate svoj rječnik, razvijaju osjećaj za ljepotu jezika

-dobivaju poticaje za govorno i pismeno izražavanje -stječu nova znanja i proširuju spoznaje

-razvijaju sposobnost pažnje, koncentracije, pamćenja, mišljenja, logičkog

zaključivanja -razvijaju maštu

-bogate svoj emocionalni svijet -zabavno, zanimljivo i korisno provode svoje slobodno vrijeme

-razvijaju kritičko mišljenje -usvajaju moralne vrijednosti (moralne vrijednosti-to imaju ljudi koji razliku-

ju što je dobro,a što je zlo…)

EGIPATSKI NATPIS IZ NOVOG CARSTVA: Knjiga je vrjednija od svih spomenika ukrašenih

slikama,reljefom i duborezom jer ona gradi spomenike u srcu ono-

ga tko ju čita.

Valentina Drenški 8.a

U školi i oko nje

Page 9: Klarica 2012..pdf

9

Nepozvanik u razredu drugom B

Dana 4. svibnja 2012., kad sam došao u školu, moji prijatelj Mateo rekao mi je: „Brzo, Evelin je donijela malu macu u školu!“ Brzo uđem u razred, a tamo puno mojih prijatelja okružilo Evelin, koja je imala malu macu u naručju. Imali smo kutiju koju nam je dala spremačica. Maca bi šetala po razredu dok bi mi radili. Kad smo otišli na doručak, ona je ostala sama. Kad smo se vratili, Evelin je već bila tamo i hranila macu, i to na stolu! Bila joj je mokra bradica. I popiškila se, ali smo pobrisali. Učiteljica je bila jako ljuta na Evelin. Maca je prespavala matematiku, a pod engleskim i na dopunskoj iz matematike se preše-tavala učionicom. Na kraju nastave je otišla doma s Evelin.

Armando Luque Akrap, 2.b

KOKO I DUHOVI

Kada sam čula da se u kinima prikazuje film “Koko i duhovi” odlučila sam s nekoliko svo-

jih prijatelja pogledati upravo taj film za svoj rođendan! Kako tu knjigu Ivana Kušana nis-

mo čitali, samo smo nagađali što će se dogoditi. I napokon svijetla se gase te se na veli-

kom platnu pokazuje lik Koka. Nitko ništa ne komentira, samo gledamo i slušamo.

Koko i duhovi je hrvatski dječji film kojeg je režirao Daniel Kušan prema istoimenom ro-

manu Ivana Kušana. Priča je to o dječaku Koku koji se sa sela seli u grad te upoznaje nove

prijatelje,ali naravno trebat će mu pomoć i onih “prijašnjih”. Stan gdje će se Koko useliti

pripadao je starom škrtcu, čija smrt postaje misterij. Postoje li duhovi, kao što neki tvrde, i

je li Vincek stvarno umro, Koko će razriješiti uz pomoć sestre Marice,psa Cara,inspektora

Krivića i zabrinutih roditelja. Moglo bi se reći da je ovo jedna detektivska priča u kojoj su

svi mogli uživati od onih najmanjih pa do onih starijih.

U filmu smo uživali uz:

Antonia Parača(Koko), Ninu Mileta (Marica), Kristiana Bonačića (Zlatko), Filipa Mayera

(Miki), Ozrena Grabarića (Josip), Dijanu Vidušin (Neda), Predraga Vuškovića (Vincek),

Franju Dijaka (Drago), Almiru Osmanović (Ruža.).

Onaj tko je pogledao film sigurno je uživao u brzim i kratkim scenama,izmjeni događaja ,

promjenama osobina,mogao je osjetiti strah,ali i veselje.

Glazba je odlično pratila film čak i ako je bila tiha, ona je imala značaj zašto je takva.

Svidio mi se film zbog puno razloga. Nadam se daljnjem prikazivanju ovakvih filmova.

Načula sam da će se u kinima prikazivati i film "Duh babe Ilonke"u kojem su kao glumci

sudjelovali i učenici naše škole kao i školska zgrada,no to je već za neki drugi članak.

Alma Vuran 6.r

U školi i oko nje

Page 10: Klarica 2012..pdf

10

Ove godine sam posjetila Komižu na otoku Visu. Već sam se pripremila na užasno

dosadno ljetovanje kao i prošle godine, no nije bilo tako. Moja obitelj je odsjela u

apartmanu u centru Komiže. Posjetili smo mnogo plaža, no najviše mi se dopala pla-

ža Barioška nedaleko od mjesta. Do nje su nas vodili stari, vojni putovi te smo se

dobrano nažuljali i naljuljali u autu dok smo došli do nje. No, čim smo došli shvati-

la sam da se muka isplatila. Prekrasna, čista plaža i kamene stijene očarale su me.

Netaknuta priroda i pronađena mala hobotnica pokazale su mi kako puno ljudi baš i

ne dolazi na plažu, a to mi je bilo čudno jer je plaža zbilja prekrasna. Uživala sam u

miru i tišini sve dok nisam ugledala malog škorpiona. Odmah sam poskočila i zavri-

štala, no ispostavilo se da je bezopasan.

Još jedno mjesto koje mi je oduzelo dah je neizos-

tavna Modra špilja na otoku Biševu. Do Biševa

smo išli prijateljevim gumenim čamcem. Malo sam

se bojala, no opustila sam se sve dok nismo došli

do otvorenog mora. Kako sam sjedila na mini-

hladnjaku, bilo mi je užasno nelagodno, no napo-

kon smo sigurno došli. Kada nas je vodič uveo u

Modru špilju, svi smo zašutjeli, ta modro plava bo-

ja je zaista bila prekrasna, nešto što se svakako tre-

ba vidjeti. Kada sam čula da je špilja stara 127 go-

dina malo sam se uplašila da se ne bi srušila, no to

je zanemarivi strah u odnosu na bajkovitost prizora

koji pruža. Špilja ima dva otvora, jedan kroz koji

prolazi čamac, a drugi kroz koji prodire sunčeva

svjetlost koja se oko podneva reflektira o bijelo

dno i osvjetljava špilju modrom bojom. Bilo mi je drago što sam posjetila neobičnu

špilju o kojoj svi pričaju i koja je čudo prirode. Ljudi u Komiži su bili dragi prema

nama i lijepo su nas ispratili. Jedina muka je još bilo putovanje, sada ponovno do Vi-

sa, pa od Visa do Splita katamaranom te od Splita noćnim vlakom do Zagreba. Kada

smo stigli u Zagreb i kada sam prepričavala događaje, shvatila sam da se sav trud za

ovo putovanje isplatio.

Majda Borogovac 8.a

DOŽIVLJAJI IZ

KOMIŽE

Putovanja

Page 11: Klarica 2012..pdf

11

Jedan od koncerata Zvjezdica u

pravoslavnoj crkvi, koji je tako-

đer ispao najbolji tokom posjeta

Rusiji.

Crkva Spasitelja na prolivenoj kr-

vi koju smo posjetili jer nas se naj-

više dojmila zbog zanimljivih uk-

rasa, pa naravno nismo smjeli pro-

pustiti fotografiranje ispred nje.

Podsjeća na poznatu Crkvu sv. Va-

silija Blaženog u Moskvi. :)

Nažalost, nismo imali

priliku razgledati

Ermitaž, no uspjeli smo se

slikati ispred njega!

ZVJEZDICE U

POSJETU

ST. PETERSBURGU

Zanimljivo je bilo vidjeti zale-

đenu rijeku Nevu, pri pogledu

na ovaj brod su čak neki pomis-

lili da ima i gusara, ha-ha.

Isadora Luque Akrap 8.a

Putovanja

Page 12: Klarica 2012..pdf

12

KADA NAJDRAŽA DJEČJA IGRA POSTANE

ŽIVOT

Krajem prošle školske godine u našu školu stigla je nova

profesorica engleskog jezika, Diana Konsuo. Razgova-

rali smo s njom o njezinom poslu, učenju stranog jezika,

o učenicima i njoj samoj.

Što je utjecalo na Vašu odluku da studirate strane jezike?

Oduvijek sam voljela slušati strane jezike,pa sam od malena po

čela učiti engleski jezik, a u prvom razredu osnovne škole počela

sam s učenjem njemačkog i talijanskog jezika.

Je li zanimanje profesor bio Vaš jedini i isključivi izbor?

Da, nikada nisam željela postati ništa drugo.

Volite li svoj posao?

Da, jako ga volim.

Jeste li zadovoljni načinom na koji su Vas prihvatili učenici naše škole?

Da, zadovoljna sam.

Što Vam najviše smeta, koji postupci učenika, na satu?

Pričanje i nepažnja me dekoncentriraju.

Što za Vas znači biti dobar profesor? Smatrate li se vi takvom?

Dobar profesor bi trebao zanimljivo prenositi gradivo i ostvariti dobru komunikaciju sa

učenicima. Osobno smatram da bih uvijek, naravno, mogla biti još bolja profesorica.

Jeste li radili u drugim školama? Kako Vam se čini naša škola u odnosu na njih?

Da, prije sam predavala i u drugim školama. Prema mome mišljenju ova škola je slična

ostalima.

Kako ste zadovoljni razinom znanja i općenito zanimanjem učenika naše škole za

učenje stranih jezika?

Smatram da je zanimanje učenika za strane jezike prosječno. No, drago mi je što kod nekih

učenika zanimanje puno veće od onoga što se uči na redovnoj nastavi.

Budući da Hrvatska uskoro ulazi u Europsku uniju smatrate li da bi se trebao

povećati broj sati engleskog jezika u školama?

Smatram da bi se broj sati engleskog jezika svakako trebao povećati, ali obavezno učenje još

jednog stranog jezika bila bi velika prednost za naše buduće „europske naraštaje“.

Ako Vam nakon svih vaših obveza ostane slobodnog vremena, kako se opuštate,

imate li kakav hobi?

U slobodno vrijeme opuštam se igrajući tenis i čitajući knjige.

Anja Trkmić Vlajković 6.a

U školi i oko nje

Page 13: Klarica 2012..pdf

13

Zašto grizemo nokte??? Kada krenu u školu,većina djece svjesno ili nesvjesno poči-

nje,iz samo njima znanih razloga,grickati nokte,cuclati prs-

te,omatati kosu oko prsta,krckati prstima…Kod većine uče-

nika s kojima se družim primijetila sam da grizu nokte. U

razgovoru s prijateljima saznala sam da neki to rade iz do-

sade,zbog nervoze ili stresa. Najveći kritičari takvog pona-

šanja djece su njihovi roditelji koji nažalost zaboravljaju da je i većina njih u toj do-

bi radila isto. Mislite li zatražiti pomoć stručnjaka,učinite tek ako djeca to rade neko-

liko godina,a svi redovni pokušaji ne daju rezultata. Pa,tko ne bi grizao nokte kada

krenu testovi,ispitivanja,zadaće…? Stručnjaci- psiholozi smišljaju najbolje načine

odvikavanja od tih loših navika;bojanje noktiju lakovima čudnih oku-

sa,meditacijama,jogom…

Često se pitamo je li to estetski problem?Izaziva li to neugodu u društvu?Odgovor

je DA,to je estetski,ali i higijenski problem. I da, to su radnje koje izazivaju neugodu

u društvu. Većinom ih radimo nesvjesno,a prema statistikama kod većine djece ne

ostavlja nikakve traume. No,svi ćemo se još neko vrijeme morati suočavati s tim na-

vikama u odrastanju. Kada postanemo sigurniji u sebe,kada ćemo moći prihvatiti

obaveze kao nešto normalno,vjerujem da će i nokti biti oslobođeni ne baš ugodnog

grickanja. A do tada, dragi roditelji,nemojte previše prigovarati,dopustite da s time

živimo i polako odrastamo! Anja Trkmić Vlajković 6.a

SUŽIVOT U KLUPI

Svaki učenik, ili bar većina, ima cimera u klupi bez kojeg jednos-tavno ne može. Od njega prepisujemo, ili možda on od nas, dakle uvijek je tu timski rad. Boraveći s tom osobom gotovo cijelo svoje školovanje, upoznamo je temeljito, saznamo sve mane i vrline, otkrijemo navike i na određeni način se vežemo za nju.

Kada nam je dosadno na satu, naš cimer iz klupe uvijek je spreman za šalu i priču. Sve

što je moje i njegovo je, i obrnuto. Ako nešto nemamo ili ne znamo on uvijek uskoči u

pomoć i izvuče nas iz gabule. Možemo se čak i zaljubiti ako sjedimo sa osobom suprot-

nog spola, možda to postanu naše prve ljubavi. Najteži trenutci su nam kada nema ci-

mera jer onda je sve prazno i dosadno, kao da nedostaje dio nas. Sjedenje u paru ima

svoje prednosti, ali i mane. Prednost je svakako ta da kad netko od nas nešto nema,

drugi mu posudi. Zapravo jedina mana sjedenja u paru je ta da se možemo previše za-

frkavati pa razljutiti profesora jer smo jako glasni. Sve u svemu, super je imati cimera u

klupi i ako ga još niste pronašli, pronađite ga što prije jer ćete tako svakako biti veseliji i

s užitkom ćete dolaziti u školu. Natalija Šegota 8.a

U školi i oko nje

Page 14: Klarica 2012..pdf

14

E-učenje Jeste li se ikad zapitali koliko toga naučimo provodeći vrijeme na kom-

pjuteru? Mislim da niste, svi volite igrati igrice, no i uz njih možete puno

toga i naučiti, ma koliko to nestvarno zvučalo. Iako svi više volite igrice i

facebook, ponekad posjetite i Carnet. Ta internet mreža vas može puno toga naučiti.

Postoje zanimljivi tečajevi,radionice i raznoliki sadržaji koji bi vas mogli zanimati. Može-

te igrati i Učilicu i utvrditi gradivo (ponajviše prije testova). Više se ne morate pitati:

„Hoću li pronaći lektiru u knjižnici?“ Knjige možete i „skinuti“. Posjetite i skole.hr i pogle-

dajte zanimljive prezentacije i video klipove koje su radili vaši vršnjaci. Posjetite i nacio-

nalni portal za učenje na daljinu „Nikola Tesla“. Riješite neke zanimljive ankete. Ima ne-

što i za vaše roditelje,posebni kutak i za njih, a ni nastavnici neće ostati „kratkih rukava“.

Na ovim portalima pronaći će se sve za svakoga. Možete ih i kontaktirati te objaviti svoj

likovni rad,prezentaciju ili nešto što mislite da bi zanimalo druge učenike. Posjetite te

stranice,nećete požaliti.

Klara Budimir 6.b

KAKO SE NATJERATI NA UČENJE

Ne vjerujem da se rodila osoba koja voli i uživa u učenju.

Stalno si postavljamo pitanja kako da se motiviramo, no

nikako da pronađemo pravo rješenje. Možda čitajući ovaj

članak pronađete neki način koji je baš stvoren za vas.

Roditelji nam stalno ponavljaju da moramo učiti, da nam je to bitno za

budućnost, a nas baš to još više odbija od učenja. Trebali bismo si pos-

taviti neke uvjete dok učimo, a kasnije sami sebe nekako nagraditi.

Najbolja nagrada svakako bi nam bila dobra ocjena, no ako nam to nije

dovoljno možemo si kupiti neku čokoladu ili nešto drugo što najviše vo-

limo. Možda ćemo kroz učenje upoznati svijet oko sebe ili ćemo sazna-

ti neke informacije koje smo oduvijek htjeli saznati. Dobijemo li dobru

ocjenu profesor će nas svakako pohvaliti, a i roditelji će biti ponosni

na nas, ali prvenstveno ćemo mi biti zadovoljni samim sobom. Ako nau-

čimo gradivo sigurno nećemo morati strahovati prije svakog sata, nego

ćemo uživati gledajući druge kako se živciraju, a mi sve znamo. Stoga,

učite jer ćete se tako bolje osjećati u svojoj koži!

Natalija Šegota 8.a

U školi i oko nje

Page 15: Klarica 2012..pdf

15

POLICIJSKA MISIJA (P i A)-USPJEŠNO PROVEDENA

Našu školu su 11. studenog 2011. posjetili policajci PUZ-a. Cilj posjeta bio je predstavljanje

programa„PREVENCIJA I ALTERNATIVA“ (P i A) učenicima šestih razreda.

Na predstavljanju programa je bio i naš kvartovski policajac gospodin Marko Pajas kojeg su

mnogi učenici po prvi puta vidjeli i upoznali. Kroz predavanje informirali su nas o problemima

ovisnosti i nasilja u školama. Ti su problemi u stalnom porastu i zbog toga je veoma važno da

znamo prepoznati na koje načine možemo pomoći da oni u našoj školi budu što manji. Upozorili

su nas na osobe koje nam mogu ponuditi neku od ovisnosti (droga,alkohol,pušenje) kao „pomoć“

pri rješavanju problema. Objasnili su nam da je razgovor o našim problemima s roditelji-

ma,prijateljima ili profesorima najbolje rješenje i pomoć u borbi protiv ovisnosti i nasilja. Tako-

đer su nam objasnili da je uloga policije,ne samo kažnjavanje prestupnika već i pomoć pri sprje-

čavanju takvih stvari. Savjetovali su da se uvijek za probleme koje uočimo možemo obratiti i

njima i zamoliti ih za pomoć,bilo za sebe ili naše prijatelje. Zajedno ćemo moći puno bolje spri-

ječiti nasilje i osigurati bolji i sigurniji život. Kao uspomenu na njihov posjet dobili smo i male

„knjižice“ u koje možemo otisnuti svoj otisak prsta.

Anja Trkmić Vlajković 6.a

Frizure

Obično se od učenika traži što imaju u glavi, a mi ćemo vam reći što oni imaju na glavi. U

našoj školi nose se različite frizure. Mnoge cure nose dugu kosu,neke poludugu,a neke

vole nositi kratku,dok dečki uglavnom nose“ Beckhem“ frizuru,neki kratke a neki poludu-

ge. Djevojčice od 1. do 4. razreda obično nose dugu kosu,a dječaci te dobi vole nositi

kraću kosu. U višim razredima djevojkama obično dosadi duga kosa,te odluče nositi polu-

dugu ili kratku frizuru. One nose različite oblike frizura. Neke nose stepenastu,neke imaju

šiške,neke šiške na stranu,neke nose rep,punđu,kovrčavu kosu,ispeglanu… Dečki u vi-

šim razredima obično ostaju na kratkim frizurama,ali neki promjene svoj stil. U našoj ško-

li djevojčice nose različite ukrase u kosi : rajf,ukosnice raznih oblika npr. cvjetove, maš-

ne… Nose i različite trake,gumice za kosu različitih oblika…Kako godine prolaze i kako

postaje- mo sve stariji, mijenjaju se i naši stilovi koji uključuju i

naravno stil frizure.

Ana Šarčević i Marijana Gavran 6.a

U školi i oko nje

Page 16: Klarica 2012..pdf

16

Škole za Afriku

Kada kažeš:“Jao,meni se danas ne da ići u školu!“,pomisli na one ljude koji

žele ići u školu,ali jednostavno ne mogu. Čak više od 40 milijuna djece u Af-

rici nema pravo na školovanje,a 90% su djevojčice. Djevojčice ne idu u školu

jer im to otac ne dopušta. Njegovo mišljenje je da sve što će joj trebati u ži-

votu može naučiti kod kuće.86% cijelog stanovništva u Africi je nepismeno. Zato je UNICEF ud-

ružio škole diljem svijeta u akciju:Škole za Afriku. Isto kao i mnogobrojne škole tako je i naša

škola sudjeluje u ovoj akciji.

Što možemo nabaviti donacijama?

95 kuna: stoje knjige i bilježnice za dva učenika za jednu školsku godinu

190 kuna:stoje klupa i stolica za dva učenika

325 kuna:omogućuje dodatnu edukaciju učitelja

500 kuna:stoji sportska oprema za jednu školu

625 kuna: stoji "škola u kutiji" - kovčeg pun stvari koje se mogu naći u učionici (bilježnice, olov-

ke, gumice, škare, ploča), a koji se upotrebljava u izvanrednim situacijama. Svaki kovčeg ima do-

voljno pribora za jednog učitelja i 80 djece. 10700 kuna: obnova i opremanje jedne učionice klupama i stolicama, pločom i učiteljskim stolom

25000 kuna: uspostava i opremanje centra za obrazovanje djece

koja su napustila redovno školovanje

Zašto je UNICEF pokrenuo akciju?Zašto moramo donirati novac

iako ga ni mi nemamo dovoljno?Zašto oni ne mogu sami sebi zara-

đivati novac za školovanje,a mi možemo!?

Mnogo je pitanja,ali malo odgovora,a jedno od njih se ističe koje

čak možda i vi znate!

Zato jer je to ljudski!!Zato jer i oni imaju svoja prava!Oni nemaju

prava kao i mi!

.

Pitali smo i vas što mislite o ovoj akciji te dali ste donirali nešto

novca.

Tea 6.r:“Ja shvaćam njihov problem i da im treba pomoći. Donirala sam novce.“

Mia 6.r:“Ja mislim da je uredu da se pokrenula takva akcija i da se pomogne Africi“

Majda 8.r:“Nisam sigurna dali će ti novci direktno otići u Afriku ili ce se „vući“ po UNICEF-u te

neće doći do Afrike,noi ja sam donirala nešto J “

Tina 6.r „Ja mislim da je to jedno od najboljih akcija koje je naša škola ikad imala,darovala sam

nešto novca ;)“

Isadora 8.r „Mislim da je to jako dobro,drago mi je da se to pokrenulo i da se premalo pričalo o

tome,donirala sam novac.“

Ivona 6.r „Mislim da je to super,zato što bi htjela da se skupi dovoljno novca za svu djecu u Afri-

ci,Donirat ću novac“

Gabrijela 8.a

„Mislim da je to dobro i da će to pomoći mnogoj djeci u Africi. Ja još

ništa nisam donirala,ali hoću.“

Ana Š. 6.a

„Mislim da je to dobro jer pomažemo djeci u Africi. Da,donirala sam.“

Učenica 6.r „Mislim da je to jedna od najboljih akcija koju je naša ško-

la imala i da je lijepo što smo se sjetili da postoje takva djeca kojim je

potrebna naša pomoć. Donirala sam.“ Klara Budimir, Ana Zečić i Alma Vuran 6.r

U školi i oko nje

Page 17: Klarica 2012..pdf

17

Pottermore

J.K. Rowling, spisateljica svjetsko poznatog serjiala o Harry Potte-

ru se pobrinula za sve obožavatelje njezinih knjiga, tako što je os-mislila web stranicu pod imenom Pottermore. Za ulazak u taj čaro-

bni, virtualni svijet se potrebno registrirati i zatim počinje zabava. Moram napomenuti da je važno dobro znati engleski za snalaženje

po stranici. Dakle, kreće se od prvog dijela knjige, Kamena mudra-

ca, gdje se kupi sve potrebno za „školovanje“, naravno to uključu-je i Olivanderov dućan, gdje štapić bira vlasnika. Nakon toga slije-

di sortiranje u jedan od domova: Ravenclaw, Hufflepuff, Slyterin ili Gryffindor. Kada su obavljeni ti prvi koraci, slijedi pretraživanje poglavlja, otkrivanje no-

vih stvari, pravljenje čarobnih napitaka, organiziranje dvoboja i još puuno to-ga, a kroz zabavu se zarađuju i bodovi za svoj dom. Sve je to prikazano na

vrlo zabavan način. Ako vas hvata nostalgija za Harry Potterom, kao mene, onda se požurite registrirati, jer je Pottermore pravo mjesto za vas!

Isadora Luque Akrap, 8.a

Armando Luque Akrap 2.b

Gardaland Gardaland je zabavni park smješten u gradiću Castelnuovo del Garda u Italiji. Gardaland je nastao

1975.godine i do 1984. je brojio preko milijun posjetitelja. Danas park broji preko 2.8 milijuna

posjetitelja godišnje. Kada stignete na parkiralište dočekat će vas pred-ulaz, a nakon prolaska kroz

mali “tunel” doći ćete na sam ulaz Gardalanda – desno od vas će vas dočekati velik kameni natpis

Gardaland, a s lijeve strane popriličan broj blagajna. Naravno potrebno je kupiti ulaznice, a iako

karta nije jeftina vjerujte, isplati se. Čitav cjenik možete pogledati na službenoj Gardaland strani-

ci. Gužve za atrakcije su ogromni. Ljudi znaju čekati redovno i preko sat vremana (1h!) za oko

1:50 min. vožnje. Gužve su naročito u ljetnim danima (preporuka je to za posjet u rano proljeće ili

kasnu jesen). Adrenaline vam omogućuje direktan ulazak na – The Spectacular 4D Adventure, Fu-

ga de Atlantide, Colorado direktan ulazak na Boat, Top Spin, Space Vertigo, Sequioa, Magic Mo-

untain (2x) te Blue Tornado (2x). Family vam omogućuje– Mammut, Fuga da Atlantide, Colorado

Boat, Jungle Rapids, I corsari, Magic House, Time Voyagers, Volaplano, Ortobruco Tour.

Vožnje koje Gardaland sadrži su:Transgardaland Express,Giostra Cavalli,Funny Express,Albaro di

Prezzemolo, Doremifarm,Volaplano,Baby pilota,Baby corsaro,Saltomatto, Flying Is-

land,Kaffeetassen, Superbaby,Peter Pan,Monorotaia,Jungle Rapids,I Corsari,Ramses:il risvegli-

o,Time voyagers:Spongebob 4D,Raptor,Inferis,Ikarus,Magic House,Fuga da Atlantide,Blue Tor-

nado,Mammut,Space Vertigo,The spectacular 4D adventure,Colorado Boat,Sequola Adventu-

re,Magic Mountain,Top Spin,Ortobruco Tour.

Blue tornado je najbrža vožnja u parku. Trajanje vožnje je 1.42 minute,a brzina je oko 80 km ns

sat. Visina vožnje je 33 metra. Rololercoaster Blue Tornado je ovješenog tipa što znači da se pok-

retni dio nalazi iznad glave i giba po tračnicama tako da osoba praktički visi u sjedalu.

Meni je baš bilo lijepo u Gardalandu zato što su mi jako zabavne vožnje. Moje najdraže vožnje

su:Blue tornado i Raptor.

Luka Ivić i Josip Drenški 6.a

Page 18: Klarica 2012..pdf

18

Jesen u mom kraju

Jesen je došla u moj kraj

za mene to je pravi raj.

Vitamine voćne podarila je svima

ne može nam ništa ni najhladnija zima.

Žuto lišće po svuda se širi

kroz ogoljelo grane još po malo sunce viri.

Bogata je jako, slavu svoju ima

i obavijest je svima da nam

dolazi zima.

Marijan Katušić 4.c

Jesen na putu

Krošnje moga voćnjaka

jesen je ogolila.

Travu je prekrilo

lišće koje šušti

pod nogama.

Po pustim kroš- njama

skakuće vrabac,

u potrazi za kojom

zaostalom voćkom.

Na maglovitim gradskim ulicama

čuje se pucketanje kestena,

jesenjeg ploda koji se skriva

u bodljikavoj čahuri

poput malog ježića.

Tina Kovjanić 4.c

Jesenske čari

Stigla je jesen u sva polja i kuće

bere se grožđe i jede kestenje vruće.

Odlaze laste i opada lišće

Padaju kiše i granje se niše.

Mirisom dunja odiše soba

jer je jesen najljepše godišnje doba.

Laura Bodrov 4.c

Jesen U ranu jesen

u klupu sam smješten

Pšenica se sije,

topli dom se grije

Sa jeseni šale

nema ni male

lastavice idu na jug,

na polje se uvratio plug

Moj tata kestenje prče

skoro svaku veće

Sve su kraći dani,

a ja se sve manje igram vani.

Filip Đebro 4.b

Luka Mikec 2.a

Armando Luque

Akrap 2.b Paula Vinovrški 3.b

Mali Klarići

Page 19: Klarica 2012..pdf

19

Moja mama

Moja mama mi je najvažnija u

životu. Uvijek je nasmijana i to najviše vo-

lim kod svoje mame.

Brižna je i uvijek se brine da mi se nešto

loše ne dogodi.

Kada sam bolestan uvijek mi kuha čaj s me-

dom i limunom. Kuha mi ono što najviše

volim jesti. Ponekad se i malo naljuti. Kad

se s bratom posvađam

uvijek kaže da smo obojica

krivi. Mislim da su sve mama dobre, ali me-

ni je moja mama najbolja. Ja volim svoju

mamu.

Nikola Jagustin 4.b

Moja obitelj

Moja obitelj je sretna! Mama mi se zove Lju-

ba,a tata Davor.. U obitelji žive tri člana.

Imam i mačka Medu .Mama i tata rade u voj-

sci,a moj posao je da idem u školu,učim ig-

ram se.Volim obitelj zato što je

zabavna,dobra i u njoj nema svađe.Živimo

jedni za druge i svi se slažemo. Sjećam se

jedne prigode gdje smo nas troje otišli na ba-

zen i spuštali se niz

tobogan kao da su i mama i tata djeca. Osje-

ćala sam se

tako sretna što imam zabavnu i sretnu obitelj!

Super mi je kad putujemo ili idemo na skija-

nje, pa tata i ja skijamo, a mama juri na sanj-

kama da nas stigne!

Mogla bi svaki ispisati i

ispričati po jednu sretnu priču o svojoj sretnoj

obitelji. Mislim da je moja obitelj najbolja i

najsretnija na svijetu i da će to uvijek tako

ostati, ne bih je

mijenjala ni zašto na svijetu!

Tea Vilušić,3.r

Josip Sirovina 2.b

Josip Sirovina 2.b

Sat Dobila sam na poklon prekrasan sat. Moj sat je

roze boje,okrugao je i na njemu piše Hello

Kitty. Ima srebrne kazaljke koje svjetle po

mraku. Na njemu je nacrtana livada sa cvije-

ćem i pčelicom. Stoji na mom pisačem stolu i

budi me kad trebam rano ustati. Moj sat meni

je jako drag i jako pazim na njega.

Matea Jevtić 2.c

Moja soba

U mojoj sobi nalazi se veliki ormar u kojem je

lijepo posložena odjeća. Pokraj ormara je moj

krevet. Na drugoj strani se nalazi moj pisaći

stol. Tu je i još jedan manji ormarić u koji

stavljam igračke. Najviše vremena provodim u

sobi. U njoj imam mir kad pišem domaću za-

daću,naravno svoju sobu uvijek pospremam

sama.

Mia Teveli 2.r

Mali Klarići

Page 20: Klarica 2012..pdf

20

Što je život

Život je za mene pas koji me

čuva u srcu. Brine se za me-

ne i grije me. Daje mi dug

život koji je zabavan. On mi

daje sve osjeća-

je:ljubav,mržnju,veselje i

tugu. Jako me voli. On mi

govori što da učinim. Kuća

mu je moje srce. Ja mu to

sve vračam tako da ga pa-

zim, mazim i pomažem mu.

Svatko u svom srcu ima ba-

rem jednu

životinju koja ga

pazi i brine se o

njemu, a i on njemu pomaže.

Marko Lukač 3.b

Sjećanje na ljetovanje

Prošlo ljeto tata i mama odlučili su da

se na more ide u

Zadar kod prijatelja Bobana.

Kupali smo se svaki dan. Ta-

mo smo ja i brat lovili ribe i vadili

školjke iz mora. Navečer smo išli u

šetnju u grad. Vidio sam morske or-

gulje i pozdrav suncu. Bilo je puno turista.

Jedna grupa mladih je plesala uz glazbu.

Ljudi su stajali u krug i gledali. Na kraju su

ubacivali kovanice u šešir. Plesači su im

zahvalili. Mi smo još šetali i jeli sladoled.

Cijeli Stari grad je jako lijep. Bilo je to naj-

ljepše ljetovanje do sada,ljetovanje u gradu

Zadru. Jedva čekam slijedeće ljeto,pa da

sve ponovimo.

David Sesar 4.b

Moj krajolik

Moj krajolik je šaren i

veseo. Šarene kuće

okružene su lijepim uređenim dvorištima,

livadama i ponekom obrađenom njivom pše-

nica ili kukuruza. Iz dvorišta se protežu voć-

ke koje nas mame sočnim jabukama i kruška-

ma. Pjev ptica i zrake sunca nas zovu van iz

kuća. Kad moj krajolik ispuni veseli dječji

smijeh, tada mi je najljepši na svijetu.

Nikolina Gudelj 4.c

Grad Zagreb

Zagreb je glavni grad Republika Hrvats-

ke. Razvio se na obroncima Medvednice.

U gradu Zagrebu ima puno kulturno-

povijesnih znamenitosti. Gornji grad pri-

ča o povijesti,a Donji o sadašnjosti. Na

kuli Lotrščak u 12 sati puca Grički top.

Kroz grad Zagreb teče rijeka Sava. Zag-

reb je najljepši u staroj gradskoj jezgri.

Stari Zagreb sastoji se od Gradeca i Kap-

tola. Puno turista posjećuje stari Zagreb,

pogotovo zagrebačku katedralu koja se

nalazi na Kaptolu. Meni je Zagreb naj-

ljepši grad. Josip

Došlić 4.b

Paul Kelentrić 1.a

Korina Danica Vrban 2.b

Mali Klarići

Page 21: Klarica 2012..pdf

21

Svađa

Ujutro sam se probudila pa spremila za školu.

Krenula sam u školu i sve je bilo dobro do

jednog odmora. Ja i moja prijateljica smo se

posvađale. Rekla mi je da sam koza jer sam ju

ogovarala. Ja sam njoj isto vratila. I tako smo

cijeli odmor jedna drugoj govorile ružne stvari.

Tako je cijeli dan u školi. Kada sam došla kući

zatvorila sam se u sobu,i razmišljala o svađi.

Kako sam razmišljala i vrijeme je prolazilo.

Ubrzo sam i zaspala. Drugi dan sam došla u

školu i obadvije smo shvatile da smo pogriješile

i pomirile smo se.

Daniela Pranjković 4.c

Bijela breza Zimi kada pada snijeg bijele pahulje se okreću

u zraku i nježno se negdje spuste. Stablo breze

čvrsto stoji i čeka da dobije svoj bijeli ogrtač.

Snježne pahulje se lagano spuštaju na brezine

grane. Bijela breza sva sretna oblači svoj bije-

li ogrtač i odmah joj postane toplije. Svi se ve-

sele brezinom bijelom ogrtaču,ljudi i djeca ,a

breza najviše. Što više bijelih pahulja brezine

grane,bijeloj brezi je sve toplije i ljepše. Stablo

breze mi je najljepše zimi kad je prekriju snje-

žne pahulje koje izgledaju kao bijeli kristali.

Tada bijela breza sjaji od sreće.

Nikola Jagustin 4.b

Gostoljubivo stablo

Ispred moje škole ima jedno stablo.

To stablo je jako veliko. U proljeće su mu

lijepe zelene krošnje. Kada dođe jesen lišće

mu polako otpada. Svakim danom lišća mu je

sve manje. U zimu po njemu padne snijeg.

Sva ga djeca tad posebno vole. Idu ispod nje-

ga i tresu grane. U ljeto je sve već drugačije.

Stablo je tada tu tužno jer nema djece.

Svakim danom iščekuje nekoga. Nedostaje

mu dječji smijeh i galama i školsko zvono.

Ponekad mu čak nedostaje potezanje grana i

otkidanje listova No,ponekad nije sam.

Dolaze mu ptičice i on ih sve gostoljubivo

primi. No, u jesen je opet veseo.

Daniela Pranjković 4.c

Stiže nam zima

Stiže nam zima,

A Djed Božićnjak za nas

Poklone ima.

I snijeg će nam doći,

Jedne lijepe noći.

Na boru zasjat će

Kuglice sjajne, one

Će mi otkriti mnoge

Božićne tajne.

Ana Mršić 4.b

Bernard Omerović 2.c

Dora Radočaj 2.c

Duh Daško Straško

U mojoj torbi boravi duh Daško Straško.

Boji se učenja i bježi iz knjige u knjigu.

On mi uvijek kopa po torbi. Kod njega mi se

ne sviđa to što moje uredno složene knjige

razbacuje i radi uši na njihovim listovima.

Jurica Vranić 2.a

Mali Klarići

Page 22: Klarica 2012..pdf

22

MEĐUNARODNI DJEČJI FESTIVAL U ŠIBENIKU

I ove godine kao i prethodnih nekoliko posjetila sam Šibenik i Međunarodni dječji festival.

Festival djeteta održava se već pola stoljeća što bi značilo od 1985.godine.Traje 2 tjedna, a u to

vrijeme Šibenik postaje velika pozornica na kojoj su glavni glumci djeca. Festival je pod

pokroviteljstvom UNICEF-a, UNESCO-a, UNIMA-e te ASSITEJ-a. Osobita vrijednost Festivala

čini i njegova programska razvedenost koja obuhvaća: lutkarsko, dramsko, glazbeno-scensko,

filmsko, literarno i likovno dječje stvaralaštvo. Festival posjećuju djeca svih kontinenata pa

možemo vidjeti djecu iz: Kine, Japana, Afrike, Njemačke, Španjolske, Rusije… Ulice su

prepune zabavljača(klaunovi,pantomimičari,putujuća kazališta i dr.) Svake godine imamo

zaštitne lutke koje obilježavaju festival: npr. leptire, anđele, brodiće… Ove godine to su bila

4 lica djeteta iz različitih dijelova zemlje: Kineskinja, Crnac, Indijanka, Bijelkinja. Oni su

obilježili ovaj festival. Na ovogodišnjem festivalu mogli smo posjetiti Šibensko kazalište koje

definitivno zaokuplja najviše pažnje te uvijek predstavlja domaće (hrvatske) predstave iz:

Zagreba, Splita, Virovitice, Varaždina, Osijeka, Slavonskog Broda, Rijeke te Šibenika. Na

ljetnoj pozornici ispred katedrale sv. Jakova Festival se otvara i zatvara te se tamo prikazuju

predstave naših prijatelja iz: Austrije, Slovenije, Makedonije, Njemačke, Latvije, Norveške…

Ove godine na ljetnoj pozornici premjerno je prikazan film ''Koko i duhovi''. Dosta se djece

zainteresiralo za: novinarske, radijske, dramske, grafičke, kiparske, filmske radionice (radionice

animiranog, dokumentarnog, crtanog filma te stop animacije). Svake večeri u Ulici don Krste

Stošića u 21:15 sati okupi se na stotine djece koja očekuju da se na velikom platnu prikaže film

ili crtić kao što su: Guliverova putovanja, Legenda o čuvarima, Sammy na putu oko svijeta, Vrlo

zapetljana priča, Rio, Pirati s Kariba… Ja sam pogledala predstave: “Znaš li zviždati , Johana“,

“Snjeguljica i 7 patuljaka“(baletna predstava), “Vještica Hillary ide u operu. Posebno bih

izdvojila predstavu ‘’1001 san’’ koja je prikazana na zatvaranju. Već pet godina na dječjem

festivalu održava se sajam dječie knjige. Nadam se da ću i sljedeće godine sa sestrama posjetiti

Šibenik i biti dio 52. Međunarodnog festivala djeteta. Svi vi koji volite druženja, igru i zabavu

svakako posjetite Šibenik u lipnju. Garantirana Vam je dobra zabava i nova prijateljstva!

Alma Vuran 6.b

KOŠ, KOŠ KOŠARKA Košarka je sport kojeg mogu igrati dečki i djevojke. Zahtijevan je i pomalo težak sport, ali se isplati trenirati ga samo ako ga treniramo s ljubavlju. U našoj školi djeluje košarkaški za dje-vojke ˝AGRAM-ZG˝. Ako još niste sigurni je li košarka možda baš sport za vas , iznijet ćemo neke zanimljivosti o njoj. Ovu igru osmislio je Kanađanin James Naismith 1891. godine. Ko-šarka je prvo bila američki sport . Ubrzo je postala međunaro-dni sport i među najpopularnijim je sportovima danas u svije-tu. Postoje dvije vrste košarkaških liga, jedna je američka NBA, a druga je međunarodna FIBA. Prošle godine je Hrvatska mlada košarkaška reprezentacija osvojila Europsko pr-venstvo u Češkoj. Sudjelovali su samo igrači do 16 godina U košarci ima mnogo ozlje-da,ponekad i suza. Kada izađeš na teren sve zaboraviš ,sve brige i probleme i odigraš tih 40 minuta što bolje možeš i ostaviš srce na terenu. Za kraj bismo vam preporučile da i vi pokušate barem jednom u životu probati igrati košarku , vjerujte, neće te zažaliti. Košarka nije samo sport,košarka je naš život!

Ivana Šako i Ana Šarčević

Veliki odmor

Page 23: Klarica 2012..pdf

23

Male vezilje ponovno u velikoj akciji

Prelaskom iz IV. u V. razred završilo je druženje gru-

pe učenika koji su tri godine marljivo učili jednu vrlo

lijepu i korisnu, ali zanemarenu i pomalo zaboravlje-

nu vještinu zvanu vezenje.

Sve je počelo u II. razredu, kada je učiteljica Klara

Stipetić predložila da probamo naučiti kako su to naše

bake nekada ukrašavale stolnjake i izrađivale ručne

radove. Tako je počela avantura koja je u početku iz-

gledala kao nemoguća misija. Naše nevješte ruke iz-

vodile su teško zamislive vratolomije koristeći iglu

kao posebno opasno oruđe. Bilo je tu bolnih uboda,

ponekad se pojavila koja kap crvene tekućine iz naših

prstića, ponekad suza ili bolna grimasa. Malo je tko

vjerovao učiteljici koja je strpljivo ponavljala da su to „normalne“ faze u savladavanju jedne divne

vještine kojom ćemo se ponositi i kojoj će se uskoro diviti.

Nismo ni bili svjesni da je ubrzo igla i konac u našim rukama postalo sredstvo kojim smo ukraša-

vali svoje prve radove. Prvo izvezeno raznobojno cvijeće, crvene trešnje, zeleni listići… vau, ka-

ko smo se svi radovali i bili ponosni jedni na druge. Upornošću naše učiteljice krenuli smo u prip-

remu radova koje ćemo izložiti na našoj prvoj školskoj izložbi prigodom Uskrsa. Bio je to pun po-

godak, pale su pohvale za naše radove od drugih učenika, profesora, ravnatelja i naravno od rodite-

lja …. i tako su se nizali naši radovi ….

Sjećanje na naše početke u grupi vezilja pokrenuo je susret s učiteljicom Klarom u holu naše ško-

le. Upitala sam je ima li i sada učenika koji se žele upustiti u istu avanturu kroćenja opasne igle .

Ona je uz osmjeh, ponosno obznanila da je sakupila sličnu grupu učenika koji su već hrabro odra-

dili prve ubode na bijelom platnu. Sretna je i ponosna što i ovoj generaciji prenosi znanje koje je

ona naučila od svoje bake. Ispričala mi je da i u ovoj grupi ima i dječaka koji su, bez obzira na

zadirkivanje ostalih, zavoljeli iglu i konac i uspješno savladavaju vještinu koju većina ljudi vezuje

uz djevojčice. Ponosna je na hrabre dječake koji narušavaju mit o najvažnijoj muškoj vještini –

nogometu. Ima planova za izložbu …. nada se da će i oni biti marljivi i uspješni kao nekada mi.

Rekla je da su posjeti „starih“ vezilja uvijek dobrodošli i da će se uvijek radovati susretu s Mate-

jom, Teom, Anom, Doris, Mateom … Anja Trkmić Vlajković 6.a

SNOWBOARD Zimske praznike sam proveo na bordanju na Sljemenu kod TV tornja. Školu bordanja smo moji

bratići i ja dobili kao božićni poklon od bake i dide, a onda tjedan dana poslije sam na radiju osvo-

jio školu bordanja pa sam puno vremena proveo na Sljemenu. Snowboard je jednostavniji od skija-

nja i za njega treba manje opreme i treninga. Trebaju vam samo

daska, pancerice i kaciga. Po meni je to jako zanimljiv sport. Važ-

no je dobro slušati kako bi se naučila tehnika i kako vam se nebi

dogodila nezgoda kao mom prijatelju koji je slomio ruku. Borda-

nje nije tako jednostavno, u početku sam stalno padao, ali s vreme-

nom mi je išlo sve bolje. Naučio sam najvažnije tehnike (Klizanje

pete – prsti, tehnika padanja) što mi je pomoglo da bolje bordam.

Savjetujem svim koji hoće bordati da dobro razmisle da li je to

sport za njih zato što zna biti opasan. Ako se ipak odlučite za njega

više informacija ćete naći na stranici snowboard kluba Jeti. Armando Luque Akrap 2.b

Veliki odmor

Page 24: Klarica 2012..pdf

24

KUD Izidor putuje

Odlučile smo intervjuirati prijateljice iz razreda, Moniku i Mihaelu Bebić, jer smo

shvatile da ne znamo ništa o njihovom hobiju kojim se bave skoro cijelo naše poznanstvo.

Pa evo ukratko o folkloru. Poznato nam je da idete na folklor, recite nam nešto o svom KUD-u.

Naš KUD je osnovan 2002. g. Dobio je ime po svetcu Izidoru, čiji se dan slavi 15.05.

Jeste li vi jedna mala ili velika „obitelj“? Koja je dobna granica u vašem KUD-u?

Velika smo obitelj i nema dobne granice, primamo sve koji se učlane.

Koliko dugo plešete?

Folklorom se bavimo oko 7 godina.

Kako to da ste odabrale baš folkor kao hobi,

pošto ga javnost danas ne povezuje s mladi-

ma?

Vidjele smo na TV-u kako folkloraši Lada ple-

šu pa nam se svidjelo. Muzika nam se odmah

svidjela.

Koliko puta tjedno se sastajete, je li vam to

naporno?

Sastajemo se dva puta tjedno, katkad je naporno, ovisi kakvog smo raspoloženja, haha. Puno

plešemo pa se iscrpimo i umorimo, ali smo na kraju zadovoljni rezultatom.

Jeste li postigli neke uspjehe ovih godina, imate li osvojenih medalja, pri-

znanja, nagrada?

Naš KUD je postigao dosta uspjeha. U folkloru se dobivaju i medalje, no veći-

nom novci, koje iskoristimo za plaćanje profesora ili putnih troškova.

Možete li nam reći koja vam je najdraža koreografija, pjesma, nošnja?

Najdraža koreografija nam je Valpovo(ili Bizovac). Najbolja pjesma nam

je Široki rukavi, a najdraža nošnja nam je valpovačka nošnja.

Čule smo da ste tokom godina bile na više mjesta? Gdje?

Bile smo u Francuskoj u Nici, u Španjolskoj u Barceloni,

u Portugalu u Lisabonu, u Makedoniji, u Beču, u Rimu, u Vatikanu,

Veneciji…

Koje je za vas najuzbudljivije putovanje, zašto?

Za nas je najuzbudljivije putovanje bilo u Španjolskoj, u Barceloni, gdje smo u H&M-u provele

6 sati kupujući isti kupaći kostim. :P

Kako dođe do tako dalekih putovanja?

Većinom nas ljudi iz raznih zemalja zovu na nastup.

Bi li preporučile ikome folklor? Zašto?

Preporučile bi svima jer se na svakom nastupu možete

zabaviti, kao i nakon nastupa, a i svako putovanje je nezaboravno.

Isadora Luque Akrap i Majda Borgovac 8.a

Veliki odmor

Page 25: Klarica 2012..pdf

25

SPORT Sport je naziv za sve fizičke aktivnosti koje čovjek izvodi. Puno ljudi se bavi sportom

zbog mnogih natjecanja,a neki zbog svojeg zdravlja. Sportovi se dijele na grupne i pojedi-

načne. Neki od najpoznatijih grupnih sportova su:nogomet,košarka,hokej na ledu,… Najpozna-

tiji pojedinačni sportovi su:tenis,skijanje,badminton,… Najveći uspjeh za sportaša je da sud-

jeluje na Olimpijskim igrama, europskom ili svjetskom prvenstvu. Neki se sportovi igraju u

dvorani,bazenu ili vani (na otvorenom).

Sport u našoj školi Učenici u našoj školi se bave različitim sportovima. Među dječacima je najpopularniji no-

gomet i rukomet,a među djevojčicama košarka i odbojka. U našoj školi se održavaju mnoga

sportska natjecanja.

Zaključili smo da je nogomet najpopularniji među dječacima. Pitamo se zašto?Najvjerojatnije jer

im je blizu,jer igraju od malih nogu.

Ivan Sesar 7.a

Sport kod djevojčica

košarka

odbojka

taekwondo

plivanje

Sport kod dječaka

nogomet

taekwondo

košarka

tenis

Veliki odmor

Page 26: Klarica 2012..pdf

26

JEDAN ŠKOLSKI DAN 7.C RAZREDA

Trenutno je 7 sati i 23 minute. Paula i Valentina dolaze u školu u Svetoj Klari, u tu veliku,

lijepu, žutu građevinu muke. Sjedaju na uobičajeno mjesto na smeđoj cekačovsko-

akačovskoj i pomalo bekačovskoj klupi u velikom holu u prizemlju škole. Komentiraju seri-

ju Nove TV, Larin izbor kad opaze djevojčicu smeđe kose. Žicala je zadaću pa je nisu

morale ni pogledati kako bi odmah znale da je to Katarina.

Dežurni akači zvone za početak prvog sata. Učenicima smjesta nestaju veseli, zaigrani

osmjesi i mjesto njih dolazi ozbiljnost pomiješana s trunkom straha i lijenosti. Svi pogrblje-

no prilaze obojenim učionicama. 7.c razred ide u žutu, matematičku učionicu.

Matea kao okrutni terminatorski policajac pregledava zadaće, Marijanov blizanac Petar

prepisuje spasonosna rješenja iz knjige dok mu prijatelj Tomislav skuplja kolekciju jedini-

ca. Mataušićka (prof. matematike) im objašnjava novo gradivo. Cijeli razred koristi govor

tijela, neki da bi komunicirali s prijateljima na drugom kraju učionice, neki da izraze istin-

sku želju da budu bilo gdje osim na satu, dok neki samo potvrdno klimaju glavama da

profa misli kako slušaju. Vadimo drage kalkulatore.

Kada zvoni miču se za jedno mjesto prema kraju hodnika u učionicu biologije koju svi toli-

ko vole... Paula plače zbog četvorke, Ris-Do zaziva bratka i moli Valentinu da se kazni.

Milka spominje američko jaje bez ljuske, a Hodinjka dodaje jao svakoj trećoj riječi. A tu je

naravno i Gabi, koja okreće očima, protestira odlasku u kazalište i proklinje WC školjku

koja joj je progutala mobitel.

Zvoni. Odlaze u hol. Valentina krajičkom oka vidi Ris-Do kako skida Renati sive dimije.

Maras krade gel kemijske i piše šalabahtere gdje stigne, ali eto nesreće. Prpićka gore

stoji i s razočaranjem u okicama gleda u njega. Maras tada s tugom briše plavu tintu sa

zapešća svojih ruku. Idući sat je hrvatski. Uče se naglasci. Super. -.-'

Svi zuje. Odjednom ih Hodakica (prof. hrvatskog) vraća u stvarnost, bombardirajući zad-

nju klupu do prozora upitnom rečenicom: „Je l' tako, Miškuljiću?!“ Cijeli razred biva stre-

sen iznenadnim terorizmom niza uzlaznih tonova. Vlada minuta šutnje.

Kasnije odlaze u svlačionice za tjelesni gdje Gabi i Renata pokazuju Doris kako se pravil-

no pleše kolo. Kada je Andrea gurnula Tomislava u svlačionicu, sve su cure počele vriš-

tati, a on i dalje nije imao pojma što se događa. Započeo je tjelesni.

Page 27: Klarica 2012..pdf

27

Profesor je otišao u svoj mali kabinet, a oni su jedva dočekali da ode. Izvadili su

sve rekvizite iz skladišta i počeli ih nabijati u namjeri da pogode strop. Profesor je čuo

buku i došao u dvoranu. Valentina je mislila da ga nema i nabila je loptu koja je sas-

vim slučajno skrenula i pogodila profesorovu staru, plavu šiltericu koja se za nekoliko

sekundi našla na prašnjavom podu školske dvorane, a on to nije ni primijetio.

Oglasilo se naše iritirajuće školsko zvono. Slijedio je test iz geografije. Katarina je

provjeravala šalabahtere, dok su Fran i Miškuljić dogovarali tehnike prepisivanja. Pr-

pićka, profesorica iz geografije za koju se misli da je pomoćnik Djeda Mraza, nije vid-

jela da prepisuju i geografija je prošla dobro.

Nakon što su se na likovnom polijevali bojama kao pravi umjetnici, potrčali su prema

njihovoj maloj pretrpanoj svlačionici i tamo se gurali da što prije uzmu svoje stvari. Na-

ravno, nakon tog guranja slijedilo je ono drugo, za izlaz. Jedva su dočekali izići kroz

uska vrata koja kao usta s raljama čekaju da progutaju učenike u svoje utrobe, pa ih

na kraju dana nevoljko puštaju van. To je jedan običan, ni po čemu toliko poseban

školski dan 7. c razreda.

Paula Mesarić, 7.c

Zar baš moram na dopunsku ? Početkom svake školske godine učenici su puni entuzijazma, ali kako dani odmiču pojavljuju se i prvi problemi u učenju. Kako ti pro-blemi ne bi postali „ozbiljni“ u školi je organizirana dopunska nasta-va za većinu „problematičnih“ predmeta. Većini od nas teško je pri-znati da nismo shvatili gradivo. No postoje teme koje i uz dodatni napor ostaju neshvaćene u našim glavama. I tada je vrijeme da se zaputimo na sat dopunske nastave jer imamo priliku zamoliti profe-

sora da ponovi onaj dio koji nam baš nije „sjeo“ te možemo tražiti dodatne zadatke i po-moć u rješavanju. Ali u glavama mnogih učenika, dopunska nastava je znak-loš učenik, nisi „frajer“, „problematičan“, „gubljenje vremena“… Postoje i oni kojima je lakše okriviti profesore koji nisu dobro objasnili gradivo pa je normalno da učenici nisu krivi za loše re-zultate. A oni učenici koji odu na dopunsku i razjasne problem dobiju epitete „štreber“, „ulizica“… I tako se problemi ne rješavaju, već se ponavlja priča:profesori većinom uzalud čekaju u učionicama, učenici ponavljaju da su profesori krivi jer nisu dobro objasnili gradi-vo, a roditelji…možda bi nam baš oni trebali objasniti što je dopunska nastava: -pomoć kod neshvaćenog gradiva –kako „lošijim“ tako i „dobrim“ učenicima. Ako ne iskoristimo sve što nam se nudi kao pomoć, zar zaista smijemo za svoje loše rezultate na kraju godi-ne okrivljavati samo druge?! Anja Trkmić Vlajković 6.a

Page 28: Klarica 2012..pdf

28

Pirati vs. gusari

Razgovori s učenicima potakli su nas na pisanje članka o gusarima i pirati-

ma. Malo ljudi zna da pirati i gusari nisu isto. No, zajedničko im je da su

bili okrutni, pohlepni i barbarski ljudi koji su pljačkanjem širili strah i ra-

zarali sve pred sobom, a ne onakvi kakve ih ljudi često zamišljaju; s ku-

kom umjesto šake, drvenim nogama i povezima oko očiju, sa sabljama i pa-

pigama na ramenu.

Dakle, red bi bio da za sve vijeke rasčistimo to da gusari kradu u službi države, a pi-

rati radi svojih interesa. Gusari su dobivali tzv. gusarska tj. kraljevska pisma koja su

im dozvoljavala napade na trgovačke i ratne brodove neprijatelja. To su često iskori-

štavali pirati praveći se da su gusari, te su se tako spasili od sudbine vješanja i zako-

nito stekli plijen. Neki od najpoznatijih gusara i pirata su bili: Edward Teach tzv.

„Crnobradi“, Hajreddin Barbarossa, poznat kao „Crvenobradi“, William „Captain“ Kidd,

Ann Mills (dakle i žene su pripadale posadi), a ne Kapetan Kuka i Jack Sparrow, koji

su plod ljudske mašte.

Također su česti motiv u filmovima, no nisu prikazani u stvarnom licu. U filmovima su

prikazani tako da ih zavolimo i da nam postanu simpatični. Ali zašto? Zar nisu oni zli-

kovci koji ne stoje na strani pravde?! Niti su zakapali svoje blago, niti su prisiljavali

svoje žrtve da hodaju po dasci, takvih je slučajeva bilo jako malo, većinom su to samo

zablude.

Pa ako ikad odete na Karibe, pazite na što ćete naići i naravno pazite novčanike i ogr-

lice!

Arrrr, ‘till next bottle letter, mates! (Arrrr, do sljedećeg pisma u boci, prijatelji!)

Rima time!!!

Po vodi plovim, al' ribu ne lovim. Kukom umjesto šake osvajam pobjede lake. Nitko mi nije ravan, jer sam gusar slavan. No, oprezan moram biti kanim li blago uloviti. Natalija Šegota i Isadora Luque Akrap 8.a

Razbibriga

Page 29: Klarica 2012..pdf

29

V i CeV i Matematika

Pita učiteljica Ivicu:Koliko je 8x9?

Ivica odgovori:Cirka 10 eura. Zezanje Kaže zeko zmiji: Oprosti što sam te zezao da nemaš noge.

Ma nema veze,bilo pa prošlo-kaže mu zmija.-

Dobro,onda evo ruke!

Brzopotezni! Kako se zove moljac u svemiru?

Vanzemaljac!

Kako se zove vepar s tri noge?

Nepar!

Problematična knjiga

Sin: Tataa!

Tata: Što je sine?

Sin: Ja mislim da je moja knjiga iz matematike jako nesretna.

Tata: Zašto sine?

Sin: Pa puna je problema koje treba riješiti!

Armando Luque Akrap 2.b

AH, TAJ HOROSKOP!

Mamut (Jarac) - Pripazi na svoj ego, da ne postaneš lego (kocka).

Posejdon (Vodenjak) - Imaš puno potencijala, dobro ih iskoristi.

Sirena (Ribe) - Pazi da te ne ulove dok radiš gluposti.

Riba Dora iz crtića „Nemo“ (Ovan) - Cijeni svoje prave prijatelje, jer su rijetki.

Troglavi pas iz Harry Pottera (Bik) - Smanji nasilje i ostali će te više voljeti.

Sijamske mačke (Blizanci) - Odlično je to što si lukav, no ne koristi to u loše svrhe.

Školjka (Rak) - Juriš i žuriš, a ustvari ne znaš gdje ideš.

Sabljozubi tigar (Lav) - Izgledaš opasno, no iznutra si prava dobričina, pokaži to i drugi-

ma.

Vrabac (Djevica) - Ako voliš filozofirat, upiši se na filozofski fakultet!

Kumica s placa (Vaga) – Pazi da se ne prevrneš dok se smiješ.

Pčela (Škorpion) - Uspori tempo da ne postaneš klempo.

Jednorog (Strijelac) - Pazi kome vjeruješ, da ne doživiš razočaranje.

Zmaj (dodatak) - Poletan/na si, pazi da se zabiješ u stup.

Napravljeno iz dosade, ne shvaćajte ozbiljno! ;)

Napravilo: par učenika 8.a razreda.

Razbibriga

Page 30: Klarica 2012..pdf

30

8.C

Oduvijek su nam govorili kako smo najbolji

razred, ali znate da sve što je lijepo kratko

traje, pa smo tako i mi postali nestašni i po-

malo zločesti. Svi nam govore kako smo po-

seban razred jer se dijelimo na odlične i loše

učenike, a nažalost nemamo zlatnu sredinu.

Iskreno, mi tu ne vidimo nekakvu razliku jer

smatramo da smo svi isti. Mi smo oduvijek

bili prava velika obitelj. Tješili smo se i po-

magali jedni drugima u teškim trenutcima.

Međutim, uskoro se približava kraj našega

druženja, ali će u našim srcima zauvijek os-

tati jedna velika obitelj i jedna predivna uspo-

mena. Svatko od nas će ponekad, barem u

mislima odlutati te se prisjetiti naših provede-

nih zajedničkih osam godina.

8.B

Naša priča započela je prije davnih 8 godina,

točnije u rujnu 2004. Prve četiri godine nisu bile

teške, tada smo se tek upoznavali, igrali, škola

nam je bila zabavna. Ali, sve se promijenilo u

5. razredu. Tada su za većinu od nas počele

prave muke te mnoštvo predmeta i profesora

kojima smo jedva zapamtili ime. Među silnim

profesorima našla se i naša nezamjenjiva raz-

rednica Nevenka Radoš. Svake godine nas vo-

di na izlete koje pamtimo po zabavi, druženji-

ma, ali i mnogim naučenim stvarima. Otprilike

tako su prolazile godina za godinom, a kraj

našeg druženja itekako se približio. Uz smijeh,

ponekad i suze, mnoga prijateljstva, ali i sva-

đe, zajedno smo prošli dugih 8 godina školo-

vanja. Za samo nekoliko mjeseci svatko od nas

krenut će svojim putem, imat će novu školu,

prijatelje, ali jedno je sigurno: svatko od nas

uvijek će se rado prisjećati svog, iako neslož-

nog, najboljeg 8.b.

8.A Dragi naši, a pomalo i vaši! xD

Svi nas vjerojatno znate po našem ''uzornom''

ponašanju. Ima nas iz svih krajeva svijeta,

Češke, Njemačke, Rusije, Venezuele, Švicar-

ske, Bosne i Hercegovine, a za divno čudo i

iz Hrvatske. Naš vođa, Anica Bilić, tjerala je

pravdu 4 godine , ali u tome ''na sreću'' nije

uspjela. Nismo baš bili omiljeni među profe-

sorima, no postali smo super ekipa. Krečili

smo svlačionicu tjelesnog, održali natjecanje

u gađanju mandarinama i skakanju kroz pro-

zor, umalo digli svlačionicu iz tjelesnog u

zrak, no još smo živi. Novim osmašima u

nasljeđe ostavljamo mnogo korisnih, i već

isprobanih savjeta, kako razoriti školu, a mi

odlazimo u daljnje izazove. Pusaač :*

Sretno, osmaši!

Page 31: Klarica 2012..pdf

31