KLASA: 602-04/11-03/ UR.BROJ: 2158-60-01-12-rektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1139_9.2.pdf · Financijska matematika i statistika, Matematika i računarstvo, Matematička ekonomija

KLASA: 602-04/11-03/ UR.BROJ: 2158-60-01-12- Osijek, 18.lipnja 2012. Povjerenstvo za preddiplomske, diplomske i strune studije Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) provelo je postupak vrednovanja izmjena i dopuna studijskog programa sveuilinog diplomskog studija Matematika; smjerovi: Financijska matematika i statistika, Matematika i raunarstvo i Industrijska i primijenjena matematika, te u skladu s lankom 9. Pravila za provedbu vrednovanja studijskih programa sveuilinih preddiplomskih, diplomskih i strunih studija Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku upuuje Senatu Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku sljedee

IZVJEE

o vrednovanju izmjena i dopuna studijskog programa sveuilinog diplomskog studija Matematika; smjerovi Financijska matematika i statistika, Matematika i raunarstvo i Industrijska i primijenjena matematika na Odjelu za matematiku Sveuilita

Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku U skladu s lankom 2. i 3. Pravila za provedbu vrednovanja studijskih programa sveuilinih preddiplomskih, diplomskih i strunih studija Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (u daljnjem tekstu: Pravila) i uvidom u predloeni studijski program sveuilinog diplomskog studija Matematika; smjerovi Financijska matematika i statistika, Matematika i raunarstvo, Matematika ekonomija i statistika i Industrijska i primijenjena matematika. Povjerenstvo je utvrdilo da je: Vijee Odjela za matematiku na sjednici u akademskoj 2011./2012. godini odranoj 21. veljae 2012. godine donijelo Odluku o prihvaanju prijedloga izmjena i dopuna studijskog programa sveuilinog diplomskog studija Matematika; smjerovi: Financijska matematika i statistika, Matematika i raunarstvo, Matematika ekonomija i statistika i Industrijska i primijenjena matematika, koji se izvodio na temelju Dopusnice Ministra od 7. srpnja 2005. Klasa: UP/I-602-04/05-13/56; Ur. broj: 533-07-07-2 Predlagatelj studijskog programa sveuilinog diplomskog studija Matematika; smjerovi: Financijska matematika i statistika, Matematika i raunarstvo, Matematika ekonomija i statistika i Industrijska i primijenjena matematika je Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Uz predloeni studijski program predlagatelj je priloio: Prijedlog izmjena i dopuna studijskog programa sveuilinog diplomskog studija Matematika iz kojih je vidljivo da dolazi do sljedeih promjena: Smjer: Financijska i poslovna matematika a) Podaci o odobrenom studijskom programu Naziv i ifra studijskog programa: Sveuilini diplomski studij matematike, smjer Financijska i poslovna matematika, ifra-1375 Ukupni broj ECTS bodova odobrenog studijskog programa: 120

Ukupni broj (obveznih i izbornih) predmeta odobrenog studijskog programa: 35 (18 obveznih + 17 izbornih predmeta) Ukupni broj ECTS bodova odobrenog studijskog programa je 120, pri emu je zbroj ECTS bodova svih obveznih predmeta 98. Promjene se odnose na: - Promjene naziva smjera Financijska i poslovna matematika u Financijska matematika i

statistika - Uvoenje novih obveznih predmeta - promjena statusa predmeta (promjena naziva, od obaveznog postao izborni predmet, od

izbornog postao obavezni predmet, obavezni-izbaen, izborni-izbaen) - uvoenje novih izbornih predmeta

Sveuilini diplomski studij matematike Stari naziv smjera: Financijska i poslovna matematika Novi naziv smjera: Financijska matematika i statistika Akademski naziv: magistar matematike

Sem. Satnica/Broj ECTS bodova

Napomena

Nov

i ob

vezn

i p

red

met

i M011 Grafovi I. 2+2+0 ~ 5

M053 Uvod u teoriju integracije II. 2+2+0 ~ 5 Od izbornog postao obavezni predmet

I019 Sloenost algoritama I.,II. 2+2+0 ~ 5 Od obaveznog postao izborni predmet

E001 Analiza poslovanja poduzea

IV. 2+2+0 ~ 4 Od izbornog postao obavezni predmet

M032 Multivarijantna analiza III. 2+1+1~ 6 Od izbornog postao obavezni predmet

Stari naziv: M057 Teorija pouzdanosti Novi naziv: M072 Uvod u teoriju pouzdanosti

IV. III.,IV.

2+0+1~ 3 1+0+1~ 3

M035 Obine diferencijalne jednadbe

I. 2+2+0 ~ 6 Izborni-izbaen

I006 Multimedijski sustavi I. 1+1+0 ~ 4 Izborni-izbaen Z004 Javne financije I. 2+0+1 ~ 2 Izborni-izbaen M055 Odabrana poglavlja matrine teorije


M060 Teorija parcijalnih diferencijalnih jednadbi


I002 Elektroniko poslovanje II. 2+0+2 ~ 4 Izborni-izbaen I026 Web programiranje i primjene

I.,II. 1+2+0 ~ 4 Od obaveznog postao izborni predmet

E008 Osnove managementa IV. 2+0+0 ~ 3 Obavezni-izbaen E006 Mikroekonomija III. 2+2+0~ 4 Obavezni-izbaen M024 Matematiki aspekti izbornih sustava

IV. 1+0+1~ 3 Izborni-izbaen

M061 Numerika linearna algebra u kontroli linearnih sustava

IV. 2+1+0 ~ 3 Izborni-izbaen

Pro

mje

na

stat

usa

pre

dm

eta

I007 Osnove umjetne inteligencije III., IV. 2+2+0~ 4 Od obaveznog postao izborni predmet

E010 Poduzetnitvo I.,II. 2+0+1 ~ 4 M031 Metriki prostori I.,II. 2+2+0 ~ 6 M070 Uvod u algebarsku topologiju

III., IV. 2+0+2~ 6

E011 Upravljanje trinim rizicima

III., IV. 2+1+0~ 3

M063 Primjene dinamikih sustava

I., II. 1+1+0 ~ 4 Nov

i izb

orn

i I032 Signali i sustavi I., II. 2+3+0 ~ 5

Smjer: Matematika i raunarstvo a) Podaci o odobrenom studijskom programu Naziv i ifra studijskog programa: Sveuilini diplomski studij matematike, smjer Matematika i raunarstvo, ifra-1375 Ukupni broj ECTS bodova odobrenog studijskog programa: 120 Ukupni broj (obveznih i izbornih) predmeta odobrenog studijskog programa: 36 (14 obveznih + 22 izborna predmeta) Ukupni broj ECTS bodova odobrenog studijskog programa je 120, pri emu je zbroj ECTS bodova svih obveznih predmeta 82. Promjene se odnose na: - Uvoenje novih obveznih predmeta - promjena statusa predmeta (promjena naziva, od obaveznog postao izborni predmet, od


Sveuilini diplomski studij matematike Naziv smjera: Matematika i raunarstvo Akademski naziv: magistar matematike


Napomena

M068 Statistiki praktikum I. 1+2+1 ~ 6

I028 Funkcionalno programiranje II. 2+2+0 ~ 6

I030 Dizajniranje i modeliranje baze podataka

II. 2+2+0 ~ 6

Nov

i ob

vezn

i pre

dm

eti

M062 Grupiranje podataka: pristupi, metode i primjene

II. 2+1+1 ~ 5

Stari naziv: M011 Grafovi Novi naziv: M073 Algoritmi na grafovima

IV.

2+2+0 ~ 6

M074 Matematika teorija raunarstva

I. 2+2+0 ~ 5

Od izbornog postao obavezni predmet

M045 Statistika I. 2+2+1 ~ 6

Obavezni-izbaen


I. 2+2+0 ~ 6

Obavezni-izbaen

E005 Makroekonomija I.,II. 2*(2+1+0 ~ 4)

Obavezni-izbaen

Pro

mje

na

stat

usa

pre

dm

eta

I002 Elektroniko poslovanje II. 2+0+2 ~ 4 Izborni-izbaen

M059 Grupiranje podataka i primjene

II. 2+1+1 ~ 4 Izborni-izbaen

E002 Analiza poslovnih podataka IV. 2+2+0 ~ 5 Obavezni-izbaen E006 Mikroekonomija III. 2+2+0 ~ 4 Izborni-izbaen M021 Matematika biologija III. 1+0+1 ~ 2 Izborni-izbaen M060 Teorija parcijalnih diferencijalnih jednadbi

III. 3+1+0 ~ 4 Izborni-izbaen

M026 Matematiko modeliranje IV. 2+2+0 ~ 6 Izborni-izbaen I014 Projektiranje edukacijskih kompjuterskih modela


E008 Osnove managementa IV. 2+0+0 ~ 3 Izborni-izbaen M016 Konkretna matematika I, II. 2+2+0 ~ 5 Od obaveznog

postao izborni I026 Web programiranje i primjene

I, II 1+2+0 ~ 4 Od obaveznog postao izborni

M042 Raunalna matematika II. 2+2+0 ~ 6 Izborni-izbaen I029 Osnove inteligentnih robotskih sustava

I.,II. 2+0+2 ~ 5

M036 Uvod u teoriju mjere I., II. 2+2+0 ~ 5 I031 3D raunalna grafika I.,II. 2+2+0 ~ 6 I032 Signali i sustavi I.,II. 2+2+0 ~ 5 M044 Sluajni procesi I.,II. 2+2+0 ~ 6 I033 Paralelno programiranje I.,II. 2+2+0 ~ 6 I034 Matematika logika u verifikaciji softwarea

I.,II. 2+2+0 ~ 5

M031 Metriki prostori I.,II. 2+2+0 ~ 6 M077 Strojno uenje III.,IV. 1+0+1 ~ 3 M078 Matematike metode za klasifikaciju teksta

III.,IV. 1+0+1 ~ 3

M070 Uvod u algebarsku topologiju

III., IV. 2+0+2~ 6


III., IV. 2+2+0~ 4

E004 Financijska trita III., IV. 2+0+1~ 3 M063 Primjene dinamikih sustava

I., II. 1+1+0~ 4

Nov

i izb

orn

i I025 Izraunljiva geometrija III, IV. 1+0+1~ 4

Smjer: Industrijska i primijenjena matematika a) Podaci o odobrenom studijskom programu Naziv i ifra studijskog programa: Sveuilini diplomski studij matematike, smjer Industrijska i primijenjena matematika, ifra-1375 Ukupni broj ECTS bodova odobrenog studijskog programa: 120 Ukupni broj (obveznih i izbornih) predmeta odobrenog studijskog programa: 40 (15 obveznih + 25 izbornih predmeta) Ukupni broj ECTS bodova odobrenog studijskog programa je 120, pri emu je zbroj ECTS bodova svih obveznih predmeta 84. Promjene se odnose na: - Uvoenje novih obveznih predmeta - promjena statusa predmeta (promjena naziva, od obaveznog postao izborni predmet, od


Sveuilini diplomski studij matematike Naziv smjera: Industrijska i primijenjena matematika Akademski naziv: magistar matematike


Napomena

M062 Grupiranje podataka: pristupi, metode i primjene

II. 2+1+1 ~ 5

M064 Dinamiki sustavi II. 2+2+0~ 5

Nov

i ob

avez

ni

pre

dm

eti

I032 Signali i sustavi I. 2+2+0~ 5

M054 Uvod u teoriju aproksimacija

I. 2+2+0~ 4 Od izbornog postao obavezni predmet

I019 Sloenost algoritama I.,II. 2+2+0~ 5 Od obaveznog postao izborni predmet

I024 Znanstveno raunalstvo I. 2+2+0~ 5 Od izbornog postao obavezni predmet

M036 Uvod u teoriju mjere I.,II. 2+2+0~ 5 Od obaveznog postao izborni predmet

M045 Statistika I.,II. 2+2+1~ 6 Od obaveznog postao izborni predmet


I. 2+2+0 ~ 6

Obavezni-izbaen

E005 Makroekonomija I.,II. 2*(2+1+0 ~ 4)

Od obaveznog postao izborni

I002 Elektroniko poslovanje II. 2+0+2 ~ 4 Izborni-izbaen M060 Teorija parcijalnih diferencijalnih jednadbi

IV. 3+1+0 ~ 4 Od izbornog postao obavezni predmet

E008 Osnove managementa IV. 2+0+0 ~ 3 Obavezni-izbaen E006 Mikroekonomija III. 2+2+0 ~ 4 Obavezni-izbaen M021 Matematika biologija III. 1+0+1 ~ 2 Izborni-izbaen M037 Operacijska istraivanja IV. 1+1+0 ~ 3 Izborni-izbaen M026 Matematiko modeliranje IV. 2+2+0 ~ 6 Izborni-izbaen E007 Modeli difuzije novih proizvoda


Pro

mje

na

stat

usa

pre

dm

eta

I006 Multimedijski sustavi I. 1+1+0 ~ 4 Izborni-izbaen

I026 Web programiranje i primjene

I., II. 1+2+0 ~ 4 Od obaveznog postao izborni

M059 Grupiranje podataka i primjene

II. 2+1+1 ~ 4 Izborni-izbaen

M008 Financijska i aktuarska matematika


M031 Metriki prostori I.,II. 2+2+0 ~ 6 M076 Operacijska istraivanja i primjene

III.,IV. 2+1+1 ~ 6


III., IV. 2+0+2~ 6

Nov

i izb

orn

i M068 Statistiki praktikum I.,II. 1+2+1 ~ 6

Smjer: Matematika ekonomija i statistika (ukida se ovaj smjer) a) Podaci o odobrenom studijskom programu Naziv i ifra studijskog programa: Sveuilini diplomski studij matematike, smjer Matematika ekonomija i statistika, ifra-1375 Ukupni broj ECTS bodova odobrenog studijskog programa: 120 Ukupni broj (obveznih i izbornih) predmeta odobrenog studijskog programa: 35 (16 obveznih + 19 izbornih predmeta) Ukupni broj ECTS bodova odobrenog studijskog programa je 120, pri emu je zbroj ECTS bodova svih obveznih predmeta 90 ECTS Promjene se odnose na: - Uvoenje novih obveznih predmeta - promjena statusa predmeta (promjena naziva, od obaveznog postao izborni predmet, od


Sveuilini diplomski studij matematike Naziv smjera: Matematika ekonomija i statistika Akademski naziv: magistar matematike


Napomena

Nov

i ob

avez

ni

pre

dm

eti


IV. 2+2+0 ~ 4

M048 Teorija odluivanja I. 1+1+0 ~ 4 Od izbornog postao

obavezni predmet M053 Uvod u teoriju integracije II. 2+2+0 ~ 5 Od izbornog postao

obavezni predmet M020 Linearno programiranje II. 2+2+0 ~ 5 Od izbornog postao

obavezni predmet I026 Web programiranje i primjene

I.,II. 2+1+1 ~ 5 Od obaveznog postao izborni predmet P

rom

jen

a st

atu

sa

pre

dm

eta


I. 2+2+0 ~ 6

Obavezni-izbaen

M055 Odabrana poglavlja matrine teorije


I002 Elektroniko poslovanje II. 2+0+2 ~ 4 Izborni-izbaen I006 Multimedijski sustavi I. 1+1+0 ~ 4 Izborni-izbaen Stari naziv: M037 Operacijska istraivanja Novi naziv: M076 Operacijska istraivanja i primjene

IV. III.

1+1+0 ~ 3 2+1+1 ~ 6


M025 Matematiki modeli III. 1+0+1~ 3


M028 Metode optimizacije IV. 2+1+1~ 6


E008 Osnove managementa IV. 2+0+0 ~ 3 Obavezni-izbaen E006 Mikroekonomija III. 2+2+0~ 4 Obavezni-izbaen E002 Analiza poslovnih podataka IV. 2+2+0~ 4 Obavezni-izbaen Stari naziv: M057 Teorija pouzdanosti Novi naziv: M072 Uvod u teoriju pouzdanosti

IV. III.,IV.

2+0+1~ 3 1+0+1~ 3

M060 Teorija parcijalnih diferencijalnih jednadbi

III. 3+1+0 ~ 4 Izborni-izbaen

M024 Matematiki aspekti izbornih sustava

IV. 1+0+1~ 3 Izborni-izbaen

M061 Numerika linearna algebra u kontroli linearnih sustava


M021 Matematika biologija III. 1+0+1 ~ 2 Izborni-izbaen

E007 Modeli difuzije novih proizvoda


E010 Poduzetnitvo I.,II. 2+0+1 ~ 4 M011 Grafovi I.,II. 2+2+0 ~ 5 M031 Metriki prostori I.,II. 2+2+0 ~ 6 E011 Upravljanje trinim rizicima

III., IV. 2+1+0~ 3


III., IV. 2+0+2~ 6

Nov

i izb

orn

i

M063 Primjene dinamikih sustava

I.,II. 1+1+0 ~ 4

Budui da su predloene izmjene i dopune vee od 20% u skladu s lankom 8. Pravila Povjerenstvo je imenovalo s liste potencijalnih recenzenata dva recenzenta kako slijedi: smjerovi: Financijska matematika i statistika, Matematika ekonomija i statistika 1. Doc.dr.sc. Bojan Basrak, docent Prirodoslovno-matematikog fakulteta-matematiki odjel

Sveuilita u Zagrebu 2. Prof. dr. sc. Mehmed Nurkanovi, izvanredni profesor Prirodno-matematikog fakulteta,

Odsjek za matematiku Univerziteta u Tuzli smjerovi: Matematika i raunarstvo, Industrijska i primijenjena matematika 1. Prof. dr. sc. Zlatko Drma, izvanredni profesor Prirodoslovno-matematikog fakulteta-

Matematiki odjel, Sveuilita u Zagrebu

2. Prof. dr. sc. Mehmed Nurkanovi, izvanredni profesor Prirodno-matematikog fakulteta, Odsjek za matematiku Univerziteta u Tuzli

Elaborat o studijskom programu sveuilinog diplomskog studija Matematika sadri studiju opravdanosti izvoenja i uvjete navedene u lanku 13. Pravilnika i lanku 4. st. 2. Pravila izraen je sukladno Uputama za sastavljanje studijskih programa Agencije za znanost i visoko obrazovanje od 22. prosinca 2010. godine. Elaborat uz uvjete iz lanka 12. st. 1. t. 1. sukladno lanku 13. stavku 1. Pravilnika sadri sljedee: 1. Naziv studijskog programa: sveuilini diplomski studij Matematika iz znanstvenog podruja Prirodnih znanosti, polja matematike Akademski naziv koji se stjee zavretkom studija: Zavretkom sveuilinog diplomskog studija Matematike studenti stjeu akademski naziv magistar/magistra matematike (mag. math.). 2. Analiza usklaenosti studijskog programa sa stratekim ciljevima Sveuilita Usklaenost studijskog programa sa stratekim ciljevima Sveuilita najbolje se vidi iz strategije nastavnog procesa, koja se sastoji u podizanju kvalitete nastave matematike i statistike na drugim sastavnicama Sveuilita u Osijeku i kontinuiranom unaprjeenju znanja obrazovanjem studenata na svim razinama studijskih programa iz podruja prirodnih znanosti, iz polja matematike uz aktivnu suradnju s akademskim i gospodarskim partnerima u zemlji i inozemstvu. Zavreni studenti Odjela bit e traeni kao izvrstan i iroko obrazovan kadar kompetentan za uinkovito rjeavanje problema iz svoga djelokruga. 3. Predvieni ishodi uenja koji se stjeu ispunjavanjem pojedinanih studijskih obveza,

modula studija i ukupnog studijskog programa

Sveuilini diplomski studij Financijske matematike i statistike Dvogodinji sveuilini diplomski studij Financijske matematike i statistike daje polaznicima pomno izbalansiranu kombinaciju naprednih matematikih tehnika stohastike analize, statistikih i numerikih metoda te temeljnih metoda poslovne ekonomije i financija. Izvoenje programa usmjereno je na povezivanje znanja i razmiljanja, razvijanje vjetina rjeavanja problema, razvijanje komunikacijskih i prezentacijskih vjetina, osposobljavanje za cjeloivotno obrazovanje te usavravanje istraivakih vjetina. Magistar matematike ovog smjera osposobljen je za: - primjenjivanje osnovnih principa financija kombiniranih sa znanjima iz podruja matematikog

modeliranja, numerike matematike, statistike i teorije vjerojatnosti te koritenje raunalnih software kao to su npr. MATLAB, Mathematica i R za modeliranje i analiziranje problema u financijama i poslovnoj ekonomiji (primjerice, za probleme modeliranja trita, odreivanja cijene financijskih proizvoda, mjerenja i kontroliranja financijskog rizika, izraivanja kredit scoring modela itd);

- analiziranje i donoenje odluka o stvarnim financijskim situacijama, osmiljavanje i prezentiranje detaljnih prijedloga s vrstim i dobro ispitanim argumentima za analizu stvarnih problema, savjetovanje i argumentirano objanjavanje svojih stavova;

- obavljanje drugih poslova u gospodarstvu, dravnoj upravi i javnom sektoru koji zahtijevaju temeljna znanja iz podruja matematike i informatike, sposobnost matematikog modeliranja i rjeavanja razliitih problema koritenjem matematikih modela i raunala, dobro poznavanje statistike, analitiki nain razmiljanja, sposobnost organizacije, analize i prezentacije podataka te upotrebu raunala;

- integriranje znanja i istraivaki rad;

- samostalno ili organizirano kontinuirano uenje i usavravanje koristei razne izvore znanstveno-strunih informacija (knjige, asopise, internet itd.).

Sveuilini diplomski studij matematike smjer: Matematika i raunarstvo Magistar matematike ovog smjera osposobljen je prije svega za obavljanje poslova u sektoru informacijsko-komunikacijske tehnologije (IT sektor, ICT sektor) gospodarstva, poslovima dravne uprave i javnog sektora koji zahtjevaju sposobnost izraivanja programskih aplikaciija temeljenih na matematikim (ali i ne nuno matematikim) modelima te rjeavanju razliitih problema u kojima se trai detaljno poznavanje raunala i programiranja raunala. Takoer, magistar matematike ovog smjera osposobljen je za obavljanje poslova na odravanju raunalnih mrea i sigurnosti sustava. Specijalno istiemo njihovo poznavanje proceduralnih i objektno orjentiranih programskih jezika srednje i visoke razine, grafikog programiranja (OpenGL), algoritama i struktura podatakaa, relacijskih baza podataka (mysql), izrade web aplikacija (PHP) te izrade i poznavanje mrenih klijent/server aplikacija. Steeno znanje omoguit e magistrima matematike, smjera Matematika i raunarstvo, brzo snalaenje i uenje novih tehnologija kao i brzu prilagodbu na komercijalne alate koji se uglavnom koriste pri izradi komercijalnih softwareskih rjeenja.

Sveuilini diplomski studij matematike smjer: Industrijska i primijenjena matematika

Magistar/magistra matematike, smjer industrijska i primijenjena matematika, osigurava studentima iroko znanje iz raznih podruja primijenjene matematike. Zavreni student ovog smjera znat e dovoljno o gradnji i funkcioniranju matematikih modela u raznim disciplinama, kao i potrebnim statistikim aplikacijama. Nadalje, ovaj smjer je organiziran tako da e zavreni studenti biti osposobljeni za apstraktno prosuivanje, analize struktura i logino razmiljanje, te postavljanje i rjeavanje sloenih problema. Obzirom na sve iru primjenu matematikih modela u najrazliitijim granama (drutvenih, biomedicinskih, prirodnih, tehnikih, humanistikih), ovaj smjer obrazovat e strunjaka s velikim spektrom mogunosti zaposlenja. Znaajan broj izbornih kolegija, koritenje strane strune literature i navedena steena temeljna znanja osiguravaju mu osposobljenost za permanentno obrazovanje te za vrlo brzo prilagoavanje novim potrebama.

4. Nastavne metode i sadraj studijskog programa koji osiguravaju stjecanje predvienih ishoda uenja

Nastava na sveuilinom diplomskom studiju matematike smjer: Financijska matematika i statistika provodi se kroz etiri semestra. Sastoji se od 18 obaveznih predmeta, koji ukupno nose 99 ECTS boda. Studenti mogu birati izborne predmete koji ukupno nose 21 ECTS bod. Za zavretak studija studenti su obvezni izraditi i obraniti diplomski rad. Studijski program je strukturiran na nain da sadri pomno izbalansiranu kombinaciju naprednih matematikih tehnika stohastike analize, statistikih i numerikih metoda te temeljnih metoda poslovne ekonomije i financija.Izvoenje programa usmjereno je na povezivanje znanja i razmiljanja, razvijanje vjetina rjeavanja problema, razvijanje komunikacijskih i prezentacijskih vjetina, osposobljavanje za cjeloivotno obrazovanje te usavravanje istraivakih vjetina. Studentima je ponuen vei broj izbornih predmeta te ovisno o svojim interesima studenti mogu proiriti svoja znanja u specifinim podrujima matematike, raunarstva i poslovne ekonomije. Nastava na sveuilinom diplomskom studiju matematike smjer: Matematika i raunarstvo provodi se kroz etiri semestra. Sastoji se od 14 obaveznih predmeta, koji ukupno nose 77 ECTS boda. Studenti mogu birati izborne predmete koji ukupno nose 43 ECTS bod. Za zavretak studija studenti su obvezni izraditi i obraniti diplomski rad. Studijski program je strukturiran na nain da polaznicima prua dovoljno znanja iz temeljnih matematikih i raunarskih disciplina, vjerojatnosti i statistike. Magistar matematike ovog smjera tijekom studija upoznat je se s razliitim naprednim raunarskim podrujima i primjenama koji e diplomiranim studentima ovog smjera omoguiti da se lako uklope u kompjuterski svijet tehnologijski

najveih, generikih promjena. Studentima je ponuen vei broj izbornih predmeta te ovisno o svojim interesima studenti mogu proiriti svoja znanja u specifinim podrujima matematike, raunarstva i poslovne ekonomije. Nastava na Sveuilinom diplomskom studiju matematike smjer: Industrijska i primijenjena matematika provodi se kroz etiri semestra. Sastoji se od 15 obaveznih predmeta, koji ukupno nose 78 ECTS boda. Studenti mogu birati izborne predmete koji ukupno nose 42 ECTS bod. Za zavretak studija studenti su obvezni izraditi i obraniti diplomski rad. Studijski program strukturiran je na naina da polaznicima prua dovoljno znanja iz temeljnih matematikih disciplina, osnovna znanja iz ekonomije, vjerojatnosti i statistike te veliki spektar specijaliziranih znanja koji ga kvalificiraju za primjenu matematike u raznim praktinim istraivanjima. Magistar matematike ovog smjera zna dovoljno o tvorbi (gradnji) i funkcioniranju matematikih modela u raznim disciplinama (drutvenim, biomedicinskim, prirodnim, tehnikim, humanistikim), kao i potrebnim statistikim aplikacijama. Studentima je ponuen vei broj izbornih predmeta te ovisno o svojim interesima studenti mogu proiriti svoja znanja u specifinim podrujima matematike, raunarstva i poslovne ekonomije. Slijedom navedenog sadrajno i strukturno studijski program je logino izveden, a predloene nastavne metode su prikladne. 5. Svakoj studijskoj obvezi dodijeljen je odgovarajui broj ECTS bodova koji se mjere

cjelokupnim radom koji student mora uloiti kako bi stekao odreene ishode uenja u sklopu te obveze.

Ukupan broj sati studijskog optereenja koji ini jedan ECTS bod odreen je na temelju ukupnog broja potrebnih radnih sati za savladavanje svakog predmeta. U optereenje studenta uraunava se cjelokupno vrijeme koje je morao potroiti za uspjeno savladavanje gradiva Sukladno naelima Bolonjske deklaracije predloeni studijski program je strukturiran i vrednovan s ECTS bodovima. Ukupnim brojem od 120 ECTS bodova definirane su sve obveze studenata. Studenti mogu izabrati kolegije s drugih znanstveno-nastavnih i umjetniko-nastavnih sastavnica Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prema popisu kolegija koji donosi Senat Sveuilita za znanstveno-nastavne sastavnice i studije. Ukupan broj sati studijskog optereenja koji ini jedan ECTS bod odreen je na temelju ukupnog broja potrebnih radnih sati za savladavanje svakog predmeta. U optereenje studenta uraunava se cjelokupno vrijeme koje je morao potroiti za uspjeno savladavanje gradiva. Slijedom navedenog utvreno je da ne postoji raskorak izmeu predloenog sadraja nekog kolegija i sati nastave odnosno ECTS bodova koji su mu pridijeljeni. 6. Isprava o akreditiranom preddiplomskom sveuilinom studiju Matematike iz znanstvenog podruja prirodnih znanosti Dopusnica Ministra od 4. lipnja 2004. godine (Klasa: 602-04/04-13/0032, Ur. broj: 533-07-04-2) za izvoenje sveuilinog preddiplomskog studija Matematike 7. Analiza usporedivosti s kvalitetom srodnih akreditiranih studijskih programa u Hrvatskoj i

u zemljama Europske unije Sveuilini diplomski studij matematike smjer Financijska matematika i statistika sadrajno i kvalifikacijski potpuno je usporediv s programima: - Diplomski sveuilini studij Financijske matematike, Fakulteta za matematiku i ekonomiju,

sveuilita u Ulmu, Njemaka - Financijska matematika, Stanford University, SAD

Moe se zakljuiti da postoji visoka razina usklaenosti ovog programa s razmatranim programima to e omoguiti protok studenata matematike izmeu Sveuilita u Osijeku i veine europskih sveuilita. Predloeni sveuilini diplomski studijski program Matematike smjer Matematika i raunarstvo sadrajno i kvalifikacijski potpuno je usporediv s programima:

- Diplomski sveuilini studij Raunarstva, Odjela za raunarstvo (Computer Science Department), sveuilita Saarland iz Saarbrueckena, Njemaka

- Diplomski sveuilini studij Raunarstva s naglaskom na informatiku (Mathematik mit Schwerpunkt Informatik), fakultata za matematiku i informatiku sveuilita u Mainzu, Njemaka

8. Mehanizmi osiguranja vertikalne mobilnosti studenata u nacionalnom i meunarodnom

prostoru visokog obrazovanja Vertikalna mobilnost studenata osigurana je na nain da zavretkom ovog studija omoguava nastavak obrazovanja. Magistri matematike koji zavre ovaj studij mogu upisati specijalistike ili doktorske studije matematike razliitih specijalnosti te specijalistikih ili doktorskih studija drugih struka koji zahtijevaju dobru matematiku i raunarsku osnovu. Kroz izborne kolegije Sveuilita u Osijeku dana je mogunost studentima Odjela za matematiku da izaberu i neki kolegij s drugog Fakulteta matinog Sveuilita. Mobilnost studenata u meunarodnom prostoru je osigurana i za vrijeme studija, posebno kroz ERASMUS program. Povjerenstvo je utvrdilo da sveuilini diplomski studij Matematike prua mogunost horizontalne i vertikalne pokretljivosti u okviru hrvatskog i europskog visokog obrazovanja. 9. Analiza zapoljivosti studenata po zavretku studijskog programa, koja ukljuuje miljenje

triju organizacija vezanih za trite rada (primjerice: strukovnih udruga, poslodavca i njihovih udruga, sindikata, javnih slubi) o primjerenosti predvienih ishoda uenja koji se stjeu zavretkom studija za potrebe trita rada

Sve izraenija dinamika razvoja znanosti, zajedno s ubrzanim pojavama novih tehnologija, postavlja i zahtjeve na znatno poveanje opsega znanja u podrujima od nemjerljive svakodnevne vanosti, kao to su statistika, programiranje, informatike te analiza trita. Radi pojaane potrebe za kreativnom primjenom znanja i povezivanjem razliitih podruja, drutvena zajednica iziskuje pojavu strunjaka s odgovarajuim znanjima i vjetinama unutar spomenutih podruja. Da bi se primjereno odgovorilo na zahtjeve suvremenog drutva i kvalitetno doprinijelo njegovom razvoju, u sustavu obrazovanja se pojavljuje nuna potreba za osposobljavanjem kadrova koji mogu kvalitetno odgovoriti i na tehnologijske zahtjeve i na zahtjeve trita. U tom se kontekstu uinkovitim pokazuje povezivanje temeljnih znanja matematike i raunarstva, s izraenim naglaskom na primjene ovih znanja na zahtjeve modernog trita, kako bi se studentima omoguilo stjecanje znanja i vjetina koja prate aktualni napredak i omoguavaju njihov budui uspjean i plodonosan rad. Dosadanja iskustva sa zapoljavanjem studenata financijskog smjera te injenica da meu diplomiranim studentima Odjela za matematiku gotovo nema nezaposlenih dobar su pokazatelj da e magistri ovog smjera biti i dalje dobro prepoznati na tritu rada i da e se zaposliti u poslovnim bankama (npr. sektor rizika, sektor ekonomskih analiza), osiguravajuim drutvima (aktuar), leasing drutvima, investicijskim fondovima, faktoring drutvima, Hrvatskoj narodnoj banci (npr. sektor za istraivanja i statistiku, sektor bonitetne regulative i nadzor banaka), telekomunikacijskim kompanijama (npr. sektor analize trita) i slino. Studijski program, koji kombinira matematiku teoriju s informatikim znanjem, upravo je ono to je potrebno na dananjem tritu rada u IT sektoru te da e potreba za takvim kadrovima u budunosti rasti. Udruga matematiara Osijek smatra da studij matematike daje univerzalno primjenjiva znanja, koja se mogu koristiti u razliitim podrujima kao to su primjerice tehnike znanosti, informatika, medicina, financije itd., te da na prostoru Europske unije, a i ire postoji rastui trend potranje za matematiarima, te da e se taj trend i dalje u budunosti poveavati. Takoer naglaavaju da

matematiari danas relativno brzo pronalaze adekvatna zaposlenja to potvruju i aktualni podaci Zavoda za zapoljavanje koji pokazuju da ne postoji viak kadra ovog profila.

Na temelju navedenoga i iskazanih potreba na tritu rada, studijski program potvruje svrhovitost i opravdanost za izmjenama i dopunama prema kojima se ustrojava. 10. Dokazi o osiguranju odgovarajueg prostora, opreme te drugih potrebnih sredstava za

izvoenje studijskog programa

U skladu s lankom 13. stavkom 1. tokom 12. Pravilnika predloeni sveuilini nastavniki studij Matematike i informatike izvodi se u prostorima Odjela za matematiku, Trg Ljudevita Gaja 6 u Osijeku ukupne povrine od 2272 m2 prostora.

Na navedenoj lokaciji prostor obuhvaa prostore 8 predavaonica ukupne povrine 584,07 m2, 2 raunalne uionice s pripadajuom opremom i 2 raunalna praktikuma povrine 217,80 m2, to predstavlja ukupno 801,87 m2 upotrebljivog prostora. U prostoru se nalazi 18 nastavnikih kabineta x 25,92 m2 to predstavlja 466,56 m2 povrine i biblioteka s 4084 naslova knjiga i 596 udbenika, 229 naslova inozemnih asopisa i 14 domaih asopisa povrine 159,82 m2. Ovom prostoru treba dodati prostor Odjela za biologiju, koji se preselio u novi prostor u sveuilinom campusu ukupne povrine od 350 m2, a koji je dodijeljen za potrebe Odjela za matematiku.

U navedenim prostorima nalazi se prostor uprave i referade povrine 167,60m2. Prostorni kapaciteti u predavaonicama i laboratorijima iznose 801,87 m2 + 350 m2=1151,87 m2.

Ispunjenost uvjeta u skladu s lankom 13. stavkom 2. Pravilnika Nastavnici i suradnici U predloenom studijskom programu pregledno je u tablicama iskazan broj nastavnika i suradnika kako slijedi: Pregled nositelja kolegija na sveuilinom diplomskom studiju Matematike sa Odjela za matematiku prema zvanjima

Tablica 1. Red. br.

Redoviti profesori

Izvanredni profesori

Docenti Vii pred.

1. Prof. dr. sc. Dragan Juki

Prof. dr. sc. Mirta Beni dr. sc. Kreimir Burazin

Josip Cveni

2. Prof. dr. sc. Rudolf Scitovski

Prof .dr. sc. Antoaneta Klobuar

dr. sc. Darija Markovi

3. Prof. dr. sc. Ninoslav Truhar

Prof. dr. sc. Zdenka Kolar-Begovi

dr. sc. Tomislav Maroevi

4. Prof. dr. sc. ime Ungar Prof. dr. sc. Kristian Sabo dr. sc. Ivan Mati 5.

dr. sc. Domagoj Matijevi

6.

dr. sc. Mihaela Ribii Penava

7. dr. sc. Nenad uvak 8.

dr. sc. Zoran Tomljanovi

UKUPNO: 4 UKUPNO: 4 (2,75) UKUPNO: 8 UKUPNO: 1 SVEUKUPNO: 15,75 Pregled suradnika-viih asistenata, i asistenata koji sudjeluju u izvoenju nastave

Vii asistenti Asistenti 1. dr. sc. Dragana Jankov Slobodan Jeli 2. dr. sc. Mirela Juki

Bokun Ivana Kuzmanovi

3. dr. sc. Ljerka Juki Mati

Marija Milologa Pandur

4. dr. sc. Snjeana Majstorovi

Suzana Miodragovi

5. Ljiljana Primorac Gaji 6. Ivan Soldo 7. Domagoj everdija 8. Ivan Vazler 9. Ivona Pulji 10. Danijel Grahovac UKUPNO: 4 UKUPNO: 10 SVEUKUPNO: 14

Pregled nositelja kolegija-vanjskih suradnika prema zvanjima na sveuilinom diplomskom studiju Matematika

Tablica 3. Red. br.

Redoviti profesori

Izvanredni profesori

Docenti

1. Prof. dr. sc. Damir Duki, Ekonomski fakultet

Prof. dr. sc. Robert Cupec, Elektrotehniki f.

dr. sc. Alfonzo Baumgartner, Elektrotehniki f.

2. Prof. dr. sc. ula Borozan, Ekonomski fakultet

Prof. dr. sc. Goran Martinovi, Elektrotehniki f.

dr. sc. Sunica Oberman Peterka, Ekonomski f.

3. Prof. dr. sc. Branko Novak, Ekonomski fakultet

Prof. dr. sc. Marijana Zeki-Suac, Ekonomski f.

4. Prof. dr. sc. Nataa arlija Ekonomski f.

UKUPNO: 3 UKUPNO: 4 UKUPNO: 2

SVEUKUPNO: 9

ODJEL ZA MATEMATIKU ZNANSTVENO-NASTAVNIH ZVANJA 14,75 NASTAVNIH ZVANJA 1 SURADNIKA 14 (10 ASISTENTA+4 VIA ASISTENTA) UKUPNO: 29,75 VANJSKI SURADNICI ZNANSTVENO-NASTAVNIH ZVANJA 9 UKUPNO 9 SVEUKUPNO NA STUDIJU 38,75

Analiza pokrivenosti nastave Tablica 1. Iskazana potreba za nastavnim norma satima po pojedinom studijskom programu Odjela za matematiku

Vrsta studijskog programa UKUPNO

PREDDIPLOMSKI Matematika 3577,0 DIPLOMSKI Matematika; smjerovi: - Financijska matematika i statistika, - Matematika ekonomija i statistika - Matematika i raunarstvo - Industrijska i primijenjena matematika

2362,5

2002,5

NASTAVNIKI Matematika i informatika 3675,0 UKUPNO

11617

Tablica 2. Ukupna optereenja nastavnika utvrena prema Kolektivnim ugovorom za visoko obrazovanje

Zvanja Broj nastavnika Norma sati optereenja

prema Kolektivnom

ugovoru

Norma sati ukupno

Znanstveno-nastavna

14,75 300 4425

Nastavna 1 450 450 Suradnika Vii asistenti 4 225 900 Asistenti 10 150 1500 UKUPNO 29,75 7275

Ukupno optereenje nastavnika i suradnika u odnosu na iskazane potrebe za nastavnim norma satima po studijskim programima iznose:

7275/11617 x100= 62,62% Prema prikazu u tablicama vidljivo je da nastavu na sveuilinom diplomskom studiju Matematike izvodi ukupno 29,75 sveuilina nastavnika i suradnika Odjela za matematiku Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, od kojih prema zvanjima: 14,75 znanstveno-nastavnih zvanja (4 redovitih profesora, 2,75 izvanredna profesora i 8 docenata), 1 nastavno zvanje ( 1 predava) te 14 suradnika, od kojih 10 asistenata i 4 via asistenta. U izvoenju nastave u sudjeluje 9 vanjskih nastavnika i suradnika, od kojih u svojstvu nositelja 9 u znanstveno-nastavnim zvanjima (3 redovita profesora, 4 izvanredna profesora i 2 docenta). Na temelju navedenih pregleda popisa nastavnika i suradnika na sveuilinom diplomskom studiju Matematike vidljivo je da u izvoenju ukupne nastave sudjeluje 29,75 nastavnika i suradnika Odjela za matematiku, i 9 vanjskih suradnika to predstavlja ukupno 38,75 nastavnika i suradnika na ovom studiju.

Sukladno navedenome na predloenom studijskom programu vidljivo je da je vie od polovice nastavnika u znanstveno-nastavnim zvanjima, stalno zaposlenih na Odjelu za matematiku Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Omjer studenata i stalno zaposlenog nastavnog osoblja Ukupni broj studenata na svim studijima je 481 student, a ukupan broj nastavnika je (14,75 u znanstveno-nastavnim zvanjima i 1 u nastavnom= 15,75) te 14 suradnika to predstavlja 7 nastavnika. Stavljajui u omjer broj stalno zaposlenih nastavnika i suradnika (22,75) i ukupnog broja upisanih studenata (481) dobijemo 21,14 studenata po nastavniku, to pokazuje da omjer studenata i stalno zaposlenih nastavnika nije vei od 1:30. znanstveno- nastavna zvanja 14,75 nastavna zvanja 1 suradnici (asistenti i vii asistenti) 14x0,5=7 UKUPNO 22,75

Studenti/Nastavnici i suradnici 481 : 22,75= 21,14 Povjerenstvo je utvrdilo da je u skladu s lankom 4. stavkom 4. Pravila uz studijski program priloena financijska evaluacija s projekcijom trokova za izvedbu studijskog programa. (tablica 5. str. 31. do 36. Elaborata) Planira se izvoenje samo dva smjera: Financijska matematika i statistika i Matematika i raunarstvo stoga su u obraun uzeta samo ta 2 smjera. Ukupni trokovi diplomskog studija Financijska matematika i statistika mogu procijeniti na 987.920,00+2x 1.463.280,00/12=1.231.800,00 kn, odnosno po godini: 615.900 kn, odnosno cijena godine po studentu (na bazi 25 studenata): 24.636,00kn

Za diplomski studij Matematika i raunarstvo izraun je identian. Recenzije U skladu s lankom 8. Pravila Povjerenstvo je za predloene izmjene i dopune studijskog programa s liste potencijalnih recenzenata dva recenzenta i to: jednog sa inozemnog visokog uilita i jednog s hrvatskih visokih uilita, te su priloene recenzije dva recenzenta kako slijedi: smjerovi: Financijska matematika i statistika, Matematika ekonomija i statistika 1. Doc. dr. sc. Bojan Basrak, docent Prirodoslovno-matematikog fakulteta-Matematiki

odjel, Sveuilita u Zagrebu 2. Prof. dr. sc. Mehmed Nurkanovi, izvanredni profesor Prirodno-matematikog fakulteta,

Odsjeka za matematiku Univerziteta u Tuzli

smjerovi: Matematika i raunarstvo, Industrijska i primijenjena matematika 1. Prof. dr. sc. Zlatko Drma, izvanredni profesor Prirodoslovno-matematikog fakulteta-

Matematiki odjel, Sveuilita u Zagrebu 2. Prof. dr. sc. Mehmed Nurkanovi, izvanredni profesor Prirodno-matematikog fakulteta,

Odsjeka za matematiku Univerziteta u Tuzli Iz priloenih recenzija vidljivo je da je izmijenjeni i dopunjeni studijski program logiki izveden te da su kolegiji vrlo sustavno sloeni. Studij svojim nastavnim sadrajima te oblicima i metodama nastave omoguava usvajanje i razumijevanje temeljnih spoznaja glavnih podruja matematike. Zakljuna preporuka recenzenata je da se izmjene i dopune studijskog programa diplomskog studija; smjerovi: Financijska matematika i statistika, Matematika i raunarstvo i Industrijska i primijenjena matematika prihvate uz manje izmjene, te da je smjer Matematika ekonomija i statistika po nazivu i sadraju vrlo slian smjeru Financijska matematika i statistika, pa je prijedlog recenzenata da prednost treba dati smjeru Financijska matematika i statistika, a smjer Matematika ekonomija i statistika ukinuti. Povjerenstvo je na temelju miljenja recenzenata zatrailo od predlagatelja oitovanje o primjedbama recenzenata nakon ega je predlagatelj uputio Povjerenstvu 21. svibnja 2012. godine oitovanje i Odluku Vijea Odjela za matematiku od 17. svibnja 2012. godine. Iz Odluke Vijea je vidljivo da su uvaavajui navedena miljenja recenzenata prihvaene primjedbe recenzenata, te da je studijski program sveuilinog diplomskog studija Matematike; smjerovi: Financijska matematika i statistika (stari naziv Financijska i poslovna matematika), Matematika i raunarstvo i Industrijska i primijenjena matematika, usklaeni prema primjedbama recenzenata, a smjer Matematika ekonomija i statistika ukinut. Povjerenstvo na temelju ovog Izvjea predlae Senatu donoenje Odluke o prihvaanju izmjena i dopuna sveuilinog diplomskog studijskog programa Matematike kako slijedi: - Promjena naziva smjera Financijska i poslovna matematika u novi naziv Financijska

matematika i statistika - Ukidanje smjera Matematika ekonomija i statistika Na temelju predloenih izmjena i dopuna sveuilini diplomski studij Matematike umjesto 4 smjera ima 3 smjera; Financijska matematika i statistika, Matematika i raunarstvo i Industrijska i primijenjena matematika.

PREDSJEDNIK POVJERENSTVA

Prof. dr. sc. Drago agar, prorektor za nastavu i studente

Documents

KLASA: 602-04/11-03/ UR.BROJ: 2158-60-01-12-rektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1139_9.2.pdf · Financijska matematika i statistika, Matematika i računarstvo, Matematička ekonomija