Klasa, stratifikacija i nejedknakost.ppt

Uvod u sociologijuUvod u sociologijuDoc. dr. sc. Željko Pavić

([email protected])

• 20 sati predavanja

• 10 sati seminara

• Seminarsko izlaganje obvezno (seminar nije potrebno predati u tiskanom obliku).

• Obvezan dolazak na 70% (redovni), odnosno 50% nastave (izvanredni).

Struktura kolegija

• Usmeni ispit

• Prezentacije s predavanja.

• M. Haralambos i M. Holborn (2003). Uvod u sociologiju. Zagreb: Golden marketing. (odgovarajuća poglavlja)

• A. Giddens (2007). Sociologija. Zagreb: Nakladni zavod Globus (odgovarajuća poglavlja)

Ispit i ispitna literatura

• Stratifikacija i društvena nejednakost• Siromaštvo i socijalno isključenje• Rad i ekonomski život• Globalizacija• Religija i religioznost• Obrazovanje, odgoj i devijantnost• Zdravlje i medicina• Gradovi i urbani prostori

Tematske jedinice

Naziv seminaraArapsko proljeće - sociopolitička slika Bliskog istoka (2)

Odnos crkve i države – financiranje vjerskih zajednica (2)

Alternativne religije (2)

Determinante političkih preferencija i glasovanja

Referendum kao oblik direktne demokracije

Seminarska izlaganja

Naziv seminaraInglehartova teorija modernizacije

Siromaštvo i sustav socijalne skrbi u RH (2)

Obrazovne nejednakosti u RH

Zdravstvene nejednakosti u RH

Teorije nacije i nacionalizma

Seminarska izlaganja

Uvod u sociologijuUvod u sociologiju

Klasa, stratifikacija i nejednakost

Društvena stratifikacijaDruštvena stratifikacija

• Odnosi se na strukturnu nejednakost između Odnosi se na strukturnu nejednakost između pojedinaca.pojedinaca.

• Slično geološkim slojevima, neki su “gore”, a Slično geološkim slojevima, neki su “gore”, a neki “dolje”.neki “dolje”.

• Povijesne forme stratifikacije – ropstvo, Povijesne forme stratifikacije – ropstvo, kasta, stalež i klasa.kasta, stalež i klasa.

• Klasa se od prethodnih formi razlikuje Klasa se od prethodnih formi razlikuje svojom otvorenošću, impersonalnošću, svojom otvorenošću, impersonalnošću, nenasljednošću i ekonomskom osnovicom nenasljednošću i ekonomskom osnovicom (vlasništvom).(vlasništvom).

Teorije klase i stratifikacijeTeorije klase i stratifikacije

• Karl MarxKarl Marx

• Max WeberMax Weber

• Erik Olin WrightErik Olin Wright

• Funkcionalistička teorija stratifikacije Funkcionalistička teorija stratifikacije (Davis i Moore).(Davis i Moore).

Marxova teorija stratifikacijeMarxova teorija stratifikacije

• Klasa se definira kroz zajednički odnos Klasa se definira kroz zajednički odnos prema sredstvima za proizvodnju.prema sredstvima za proizvodnju.

• Dvije osnovne klase – radnici i kapitalisti.Dvije osnovne klase – radnici i kapitalisti.

• Radnici raspolažu radom, a kapitalisti Radnici raspolažu radom, a kapitalisti kapitalom.kapitalom.

• Monopolistička narav kapitalizma dovodi Monopolistička narav kapitalizma dovodi do sve manjeg broja kapitalista i sve do sve manjeg broja kapitalista i sve većeg broja radnika.većeg broja radnika.

• Kapitalističko društvo, kao i sva klasna Kapitalističko društvo, kao i sva klasna društva, sadrži unutarnje konflikte – društva, sadrži unutarnje konflikte – eksploataciju.eksploataciju.

• Povijest završava u besklasnom društvu u Povijest završava u besklasnom društvu u kojem su sredstva za proizvodnju u kojem su sredstva za proizvodnju u kolektivnom vlasništvu – komunizam.kolektivnom vlasništvu – komunizam.

• U komunističkom društvu ne postoje klase, U komunističkom društvu ne postoje klase, suprostavljeni interesi, a time i poticaj za suprostavljeni interesi, a time i poticaj za društvenu promjenu.društvenu promjenu.

Weberova teorija stratifikacijeWeberova teorija stratifikacije

• Stratifikacija je trodimenzionalna – klasa, Stratifikacija je trodimenzionalna – klasa, statusna skupina (stalež) i stranka.statusna skupina (stalež) i stranka.

• Klasa se zasniva na ekonomskim Klasa se zasniva na ekonomskim razlikama, no ona se ne može reducirati razlikama, no ona se ne može reducirati na posjedovanje ili neposjedovanje na posjedovanje ili neposjedovanje kapitala.kapitala.

• Važan je i tržišni položaj – u kojoj su mjeri Važan je i tržišni položaj – u kojoj su mjeri znanja i vještine koje netko ima rijetke.znanja i vještine koje netko ima rijetke.

• Primjerice, visokoobrazovani profesionalci Primjerice, visokoobrazovani profesionalci imaju samo svoj rad, no mogu ga dobro imaju samo svoj rad, no mogu ga dobro unovčiti na tržištu.unovčiti na tržištu.

• Statusne skupine temelje se na različitim Statusne skupine temelje se na različitim količinama ugleda i časti.količinama ugleda i časti.

• Primjerice, etničke skupine, rase ili spolovi Primjerice, etničke skupine, rase ili spolovi mogu imati različitu količinu ugleda i mogu imati različitu količinu ugleda i priznanja u nekom društvu.priznanja u nekom društvu.

• Ova se podjela može, ali i ne mora Ova se podjela može, ali i ne mora poklapati s klasnim podjelama.poklapati s klasnim podjelama.

• Primjerice, “novi bogataši” mogu imati Primjerice, “novi bogataši” mogu imati novac, ali ne i ugled “starih bogataša”.novac, ali ne i ugled “starih bogataša”.

• Stranka se odnosi na organizirane skupine Stranka se odnosi na organizirane skupine koje nastoje postići političku moć.koje nastoje postići političku moć.

• Političke stranke, interesna (profesionalna) Političke stranke, interesna (profesionalna) udruženja, sindikati, udruge...udruženja, sindikati, udruge...

• Moć se može i ne mora poklapati s klasnim Moć se može i ne mora poklapati s klasnim podjelama, a može se i ne mora pretvoriti podjelama, a može se i ne mora pretvoriti u novac i ugled.u novac i ugled.

• Primjerice, visokopozicionirani političar Primjerice, visokopozicionirani političar zarađuje manje od poduzetnika, ali može zarađuje manje od poduzetnika, ali može imati vrlo veliku moć.imati vrlo veliku moć.

Erik Olin WrightErik Olin Wright

• Polazi od marksističke teorije, no Polazi od marksističke teorije, no dopunjava je.dopunjava je.

• Posjedovanju sredstava za proizvodnju Posjedovanju sredstava za proizvodnju dodaje i odnos prema vlasti i stručnost.dodaje i odnos prema vlasti i stručnost.

• Neki pripadnici radničke klase nalaze se u Neki pripadnici radničke klase nalaze se u posredničkom (“proturječnom”) položaju posredničkom (“proturječnom”) položaju jer kontroliraju druge radnike (nadglednici).jer kontroliraju druge radnike (nadglednici).

• Neki radnici imaju visoku razinu stručnosti Neki radnici imaju visoku razinu stručnosti koja ih čini traženim na tržištu.koja ih čini traženim na tržištu.

Funkcionalistička teorija Funkcionalistička teorija stratifikacijestratifikacije

• Glavni predstavnici – DGlavni predstavnici – Daavis i Moore.vis i Moore.

• DDruštvenruštvenuu stratifikacijom smatraju nužnom stratifikacijom smatraju nužnom posljedicom činjenice da neki društveni posljedicom činjenice da neki društveni položaju zahtijevaju veće, a neki manje položaju zahtijevaju veće, a neki manje količine napora, talenta i kvalifikacija. količine napora, talenta i kvalifikacija.

• Rangiranje društvenih položaja predstavlja Rangiranje društvenih položaja predstavlja nesvjesno razvijeno sredstvo kojim društvo nesvjesno razvijeno sredstvo kojim društvo nagrađuje pojedince koji imaju nagrađuje pojedince koji imaju odgovarajuće talente i kvalifikacije.odgovarajuće talente i kvalifikacije.


• Društveni položaji koji uključuju visoki Društveni položaji koji uključuju visoki prestiž, nagrade i veću količinu slobodnog prestiž, nagrade i veću količinu slobodnog vremena obično su oni položaji koji su vremena obično su oni položaji koji su funkcionalno važni za društvo te oni funkcionalno važni za društvo te oni položaji koji zahtijevaju izraziti talent ili položaji koji zahtijevaju izraziti talent ili dugotrajno i teško školovanje. dugotrajno i teško školovanje.

• Funkcionalna je važnost nekog položaja Funkcionalna je važnost nekog položaja nneophodaneophodan, ali ne i dovoljan uvjet visoke , ali ne i dovoljan uvjet visoke nagradenagrade jer jer broj osoba koje mogu popuniti broj osoba koje mogu popuniti takav položaj mora biti ograničen.takav položaj mora biti ograničen.


• Primjerice, niti suvremena društva ne Primjerice, niti suvremena društva ne mogu opstati bez niskokvalificiranog mogu opstati bez niskokvalificiranog manualnog rada (on je funkcionalno manualnog rada (on je funkcionalno važan).važan).

• Ali broj osoba koje mogu zauzeti takve Ali broj osoba koje mogu zauzeti takve položaje izrazito je velik jer talent i položaje izrazito je velik jer talent i školovanje potrebni za njih nisu osobito školovanje potrebni za njih nisu osobito zahtjevni. zahtjevni.

• U skladu s time, ovakvi se položaji u U skladu s time, ovakvi se položaji u društvima obično slabo nagrađuju.društvima obično slabo nagrađuju.


• Melvin Tumin kritizira postavke Davisa i Melvin Tumin kritizira postavke Davisa i Moorea ukazujući na činjenicu da je Moorea ukazujući na činjenicu da je funkcionalnu važnost nekog položaja teško funkcionalnu važnost nekog položaja teško definirati i da on često ovisi o količini definirati i da on često ovisi o količini društvene moći koju neka skupina ima. društvene moći koju neka skupina ima.

• Primjerice, radnici u nekoj grani putem Primjerice, radnici u nekoj grani putem kolektivne sindikalne akcije mogu povisiti kolektivne sindikalne akcije mogu povisiti plaće prijetnjom štrajka ili nekog drugog plaće prijetnjom štrajka ili nekog drugog oblika industrijske akcije.oblika industrijske akcije.


• Tumin kritizira i ideju da nagrade koje nosi Tumin kritizira i ideju da nagrade koje nosi neki položaj odražavaju potrebni talent i neki položaj odražavaju potrebni talent i kvalifikacije potrebne za njegovo kvalifikacije potrebne za njegovo obavljanje. obavljanje.

• Primjerice, profesionalna udruženja mogu Primjerice, profesionalna udruženja mogu putem monopolističke moći, koja je često putem monopolističke moći, koja je često zakonski sankcionirana, ograničiti pristup zakonski sankcionirana, ograničiti pristup (ponudu) u nekom zanimanju i time (ponudu) u nekom zanimanju i time umjetno povećati nagrade (plaće).umjetno povećati nagrade (plaće).


• Stratifikacijski sustav može zapravo biti i Stratifikacijski sustav može zapravo biti i disfunkcionalan onemogućavajući mnogim disfunkcionalan onemogućavajući mnogim ljudima nižeg socijalnog porijekla razvoj ljudima nižeg socijalnog porijekla razvoj sposobnosti i talenata. sposobnosti i talenata.

• Stratifikacijski sustavStratifikacijski sustav mogao bi biti mogao bi biti disfunkcionalan zbog društvenih konflikata disfunkcionalan zbog društvenih konflikata i apatije u nižim socijalnim slojevima koje i apatije u nižim socijalnim slojevima koje može izazvati velika količina društvene može izazvati velika količina društvene nejednakosti.nejednakosti.

Mjerenje klaseMjerenje klase

• Klasa se obično operacionalizira pomoću Klasa se obično operacionalizira pomoću zanimanja koje netko obavlja.zanimanja koje netko obavlja.

• Pretpostavka je da zanimanje određuje Pretpostavka je da zanimanje određuje količinu novca, ugleda i moći koje količinu novca, ugleda i moći koje pojedinac ima.pojedinac ima.

• Na taj način zanimanje ima važan utjecaj Na taj način zanimanje ima važan utjecaj na način života i životne mogućnosti.na način života i životne mogućnosti.

Goldthorpova klasna shemaGoldthorpova klasna shema

• Jedna od napoznatijih klasifikacija Jedna od napoznatijih klasifikacija zanimanja – stratifikacijskih shema.zanimanja – stratifikacijskih shema.

• Zasniva se na različitostima tržišne i radne Zasniva se na različitostima tržišne i radne situacije.situacije.

• Tržišna situacija – sigurnost posla i Tržišna situacija – sigurnost posla i mogućnost napredovanja.mogućnost napredovanja.

• Radna situacija – autonomija na radnom Radna situacija – autonomija na radnom mjestu.mjestu.

Grupa Br. Zanimanja

Uslužna

I Profesionalci, viši menadžeri, vlasnici većih tvrtki

II Niži menadžeri, poluprofesije, vlasnici manjih tvrtki

Grupa Br. Zanimanja

Posrednička

III Rutinski nemanualni poslovi u administraciji (službenici)

IIIb Rutinski nemanualni poslovi u prodaji i uslugama

IV Sitni vlasnici, samozaposleni obrtnici

IVb Sitni vlasnici, obrtnici

bez vlastitih zaposlenika

IVc Farmeri, sitni posjednici

V Tehničari i nadzornici

Grupa Br. Zanimanja

Radnička

VI Kvalificirani manualni radnici

VII Polukvalificirani i nekvalificirani manualni radnici

VIIb Poljoprivredni radnici

Kritike Goldthorpove shemeKritike Goldthorpove sheme

• Upitna je njezina vertikalnost tj. pitanje Upitna je njezina vertikalnost tj. pitanje jesu li sve klase koje grupiramo u jesu li sve klase koje grupiramo u posredničku klasu u boljoj poziciji od posredničku klasu u boljoj poziciji od radničke klase.radničke klase.

• Primjerice, oko 40% žena u zapadnim Primjerice, oko 40% žena u zapadnim zemljama može se svrstati u III b klasu zemljama može se svrstati u III b klasu (prodavačice, konobarice, frizerke i sl.).(prodavačice, konobarice, frizerke i sl.).

• No, upitno je jesu li one u boljoj poziciji od No, upitno je jesu li one u boljoj poziciji od manualnih radnika u industriji.manualnih radnika u industriji.

• Općenito je došlo do približavanja Općenito je došlo do približavanja posredničke i radničke klase, distinkcija posredničke i radničke klase, distinkcija manualni vs. nemanualni rad sve je manje manualni vs. nemanualni rad sve je manje važna.važna.

• Radnička zanimanja zbog automatizacije Radnička zanimanja zbog automatizacije postaju sve više kvalificirana.postaju sve više kvalificirana.

• Tržišna pozicija posredničke klase postaje Tržišna pozicija posredničke klase postaje sve sličnija radničkoj, unatoč što ih se sve sličnija radničkoj, unatoč što ih se percipira donekle različitim (Beamte vs. percipira donekle različitim (Beamte vs. Arberiter, Cadres vs. Ouvriers, Staff vs. Arberiter, Cadres vs. Ouvriers, Staff vs. Workers).Workers).

• Neki autori smatraju da za definiciju klasa Neki autori smatraju da za definiciju klasa sve važnija postaje tzv. logika rada.sve važnija postaje tzv. logika rada.

• Logika radaLogika rada može biti interpersonalna (rad može biti interpersonalna (rad s ljudima), tehnička (rad sa stvarima) i s ljudima), tehnička (rad sa stvarima) i administrativna (provođenje pravila).administrativna (provođenje pravila).

• Primjerice, zaposlenici u društvenim i Primjerice, zaposlenici u društvenim i kulturnim djelatnostima uglavnom rade s kulturnim djelatnostima uglavnom rade s ljudima, inženjeri sa stvarima, a ljudima, inženjeri sa stvarima, a aadmdministratori provode pravila.inistratori provode pravila.

• Logika rada može utjecati na vrijednosti, Logika rada može utjecati na vrijednosti, interese i lojalnosti određenih klasa.interese i lojalnosti određenih klasa.

• Primjerice, menadžeri i činovnici uglavnom Primjerice, menadžeri i činovnici uglavnom glasuju za desnicu, profesionalci iz glasuju za desnicu, profesionalci iz društvenog i kulturnog sektora za ljevicu, a društvenog i kulturnog sektora za ljevicu, a inženjeri su u sredini.inženjeri su u sredini.

• Ove razlike mogu nastajati zbog toga što Ove razlike mogu nastajati zbog toga što rad u društvenom i kulturnom sektoru rad u društvenom i kulturnom sektoru senzibilizira ljude za postojanje i senzibilizira ljude za postojanje i uvažavanje drukčijih vrijednosti uvažavanje drukčijih vrijednosti (liberalnost).(liberalnost).

• S druge strane, rad u velikim hijerarhijskim S druge strane, rad u velikim hijerarhijskim organizacijama može utjecati na organizacijama može utjecati na prihvaćanje vrijednosti reda i poretka.prihvaćanje vrijednosti reda i poretka.

• RazRazlika se pojavljuje i zbog toga što su lika se pojavljuje i zbog toga što su socijalne i kulturne djelatnosti oslonjene socijalne i kulturne djelatnosti oslonjene na državu (proračunsko financiranje), a na državu (proračunsko financiranje), a ljevica se tradicionalno zalaže za jaču ljevica se tradicionalno zalaže za jaču državnu potrošnju.državnu potrošnju.

Viša klasaViša klasa

• Goldthorpeova shema može se kritizirati i Goldthorpeova shema može se kritizirati i zbog neobraćanja pozornosti na tzv. višu zbog neobraćanja pozornosti na tzv. višu klasu koju čini uski sloj najbogatijih i klasu koju čini uski sloj najbogatijih i najmoćnijih ljudi.najmoćnijih ljudi.

• Goldthorpe je smatrao da imućni vlasnici i Goldthorpe je smatrao da imućni vlasnici i top menadžeri čine vrlo mali dio populacije i top menadžeri čine vrlo mali dio populacije i da su statistički zanemarivi.da su statistički zanemarivi.

• No, može se argumentirati da ovaj uski sloj No, može se argumentirati da ovaj uski sloj ima najviše moći i i ima utjecaj na donošenja ima najviše moći i i ima utjecaj na donošenja važnih ekonomskih i političkih odluka.važnih ekonomskih i političkih odluka.

Srednja klasaSrednja klasa

• Ovaj se pojam sve rjeđe upotrebljava u Ovaj se pojam sve rjeđe upotrebljava u istraživanjima, a obuhvaća posredničku istraživanjima, a obuhvaća posredničku klasu i dijelove uslužne klase klasu i dijelove uslužne klase (visokobrazovane profesionalce).(visokobrazovane profesionalce).

• Srednja klasa okvirno se može izjednačiti s Srednja klasa okvirno se može izjednačiti s nemanualnim zanimanjima.nemanualnim zanimanjima.

• Ranija istraživanja bavila su se pitanjima Ranija istraživanja bavila su se pitanjima postaje li srednja klasa sve sličnija postaje li srednja klasa sve sličnija radničkoj klasi ili se i dalje bitno razlikuje radničkoj klasi ili se i dalje bitno razlikuje od nje.od nje.

• Tzv. teza o buržuiranju (eng. Tzv. teza o buržuiranju (eng. embourgeoisement thesis) tvrdila je da embourgeoisement thesis) tvrdila je da pripadnici radničke klase po životnom stilu i pripadnici radničke klase po životnom stilu i vrijednostima postaju sve sličniji srednjoj vrijednostima postaju sve sličniji srednjoj klasi.klasi.

• Goldthorpe (The Affluent WorkerGoldthorpe (The Affluent Worker) je ) je opovrgnuo ovu tezu - pripadnici radničke opovrgnuo ovu tezu - pripadnici radničke klase usmjereni su na obitelj, druže se s klase usmjereni su na obitelj, druže se s pripadnicima radničke klase, imaju pripadnicima radničke klase, imaju instrumentalni pristup radu i obilježava ih instrumentalni pristup radu i obilježava ih kolektivizam.kolektivizam.

Klasni položaj ženaKlasni položaj žena

• Ranije se određivao na temelju klase kojoj Ranije se određivao na temelju klase kojoj pripada muž jer je on obično zauzimao pripada muž jer je on obično zauzimao višu klasu.višu klasu.

• Danas se klasa obilteji određuje na temelju Danas se klasa obilteji određuje na temelju klasne pripadnosti partnera koji ima višu klasne pripadnosti partnera koji ima višu klasnu poziciju.klasnu poziciju.

• Alternativa je da se klasni položaj određuje Alternativa je da se klasni položaj određuje individualno, a da se klasa obitelji ne individualno, a da se klasa obitelji ne određuje.određuje.

Zapošljavanje žena i nejednakostZapošljavanje žena i nejednakost

• Jače zapošljavanje žena dovelo je do Jače zapošljavanje žena dovelo je do jačanja nejednakosti.jačanja nejednakosti.

• Naime, žene višeg klasnog položaja obično Naime, žene višeg klasnog položaja obično stupaju u brak s muškarcima višeg klasnog stupaju u brak s muškarcima višeg klasnog položaja.položaja.

• Odgađanje materinstva i manji broj djece Odgađanje materinstva i manji broj djece u obiteljima više klase još više jača u obiteljima više klase još više jača društvene nejednakosti.društvene nejednakosti.

Društvena pokretljivostDruštvena pokretljivost

• Kretanje između društvenih slojeva.Kretanje između društvenih slojeva.

• Naziva se i društvena (socijalna) Naziva se i društvena (socijalna) mobilnost.mobilnost.

• Dijeli se na:Dijeli se na:

– međugeneracijskumeđugeneracijsku– unutargeneracijskuunutargeneracijsku

Međugeneracijska društvena Međugeneracijska društvena pokretljivostpokretljivost

• Odnosi se na povezanost socijalnog sloja Odnosi se na povezanost socijalnog sloja roditelja i djece, a visoka je ako ova roditelja i djece, a visoka je ako ova povezanost ne postoji. povezanost ne postoji.

• Društvo je uzlazno pokretljivo u Društvo je uzlazno pokretljivo u međugeneracijskom smislu ako društveni međugeneracijskom smislu ako društveni položaj roditeljâ u značajnijoj mjeri ne položaj roditeljâ u značajnijoj mjeri ne određuje društveni položaj djece. određuje društveni položaj djece.

• Ako je „nasljeđivanje“ društvenog položaja Ako je „nasljeđivanje“ društvenog položaja visoko, tada je društvena stratifikacija visoko, tada je društvena stratifikacija zatvorena, odnosno međugeneracijska je zatvorena, odnosno međugeneracijska je socijalna pokretljivost niska.socijalna pokretljivost niska.

Unutargeneracijska društvena Unutargeneracijska društvena pokretljivostpokretljivost

• Unutargeneracijska se pokretljivost odnosi Unutargeneracijska se pokretljivost odnosi na promjenu društvenog sloja tijekom na promjenu društvenog sloja tijekom života jednog pojedinca. života jednog pojedinca.

• Primjerice, aPrimjerice, ako pojedinac prijeđe iz nižeg ko pojedinac prijeđe iz nižeg sloja u srednji sloj, tada je pokretljiv u sloja u srednji sloj, tada je pokretljiv u unutargeneracijskom smislu. unutargeneracijskom smislu.

• Unutargeneracijska pokretljivost, kao i Unutargeneracijska pokretljivost, kao i međugeneracijska, govori o jednakosti međugeneracijska, govori o jednakosti mogućnosti koja postoji u nekom društvu.mogućnosti koja postoji u nekom društvu.

Apsolutna i relativna društvena Apsolutna i relativna društvena pokretljivostpokretljivost

• Socijalna pokretljivost povezana je i s Socijalna pokretljivost povezana je i s promjenom društvene strukture. promjenom društvene strukture.

• Kada se društvo industrijalizira, tada Kada se društvo industrijalizira, tada postoji povećana ponuda zanimanja u tom postoji povećana ponuda zanimanja u tom sektoru, zbog čega je i stupanj socijalne sektoru, zbog čega je i stupanj socijalne pokretljivosti visok. pokretljivosti visok.

• Razvoj društva u pravcu postindustrijskih Razvoj društva u pravcu postindustrijskih društava stvorio je mogućnosti društava stvorio je mogućnosti zapošljavanja u sektoru usluga i u javnom zapošljavanja u sektoru usluga i u javnom sektoru, što je povećalo mogućnosti sektoru, što je povećalo mogućnosti socijalnog napredovanja za mnoge ljude.socijalnog napredovanja za mnoge ljude.


• Apsolutna se pokretljivost odnosi na Apsolutna se pokretljivost odnosi na ukupnu količinu kretanja između slojeva. ukupnu količinu kretanja između slojeva.

• Tako se u situaciji u kojoj se stvara više Tako se u situaciji u kojoj se stvara više mjesta na vrhu društvene stratifikacije mjesta na vrhu društvene stratifikacije (npr. zbog širenja državne administracije), (npr. zbog širenja državne administracije), a koja zauzimaju pojedinci iz nižih a koja zauzimaju pojedinci iz nižih društvenih slojeva, može govoriti o znatnoj društvenih slojeva, može govoriti o znatnoj apsolutnoj pokretljivosti.apsolutnoj pokretljivosti.


• RRelativna se pokretljivost veže uz odnos elativna se pokretljivost veže uz odnos između šansi za zauzimanje visokih između šansi za zauzimanje visokih društvenih položaja kada su u pitanju društvenih položaja kada su u pitanju različiti društveni slojevi.različiti društveni slojevi.

• Ako niti jedan pojedinac iz viših slojeva Ako niti jedan pojedinac iz viših slojeva nije silazno pokretljiv, tada je relativna nije silazno pokretljiv, tada je relativna pokretljivost niska. pokretljivost niska.

• S druge strane, ako npr. 20% pojedinaca S druge strane, ako npr. 20% pojedinaca koji potječu iz nižih slojeva prijeđe u više koji potječu iz nižih slojeva prijeđe u više slojeve, a istovremeno 20% pojedinaca iz slojeve, a istovremeno 20% pojedinaca iz viših slojeva prijeđe u niže slojeve, tada se viših slojeva prijeđe u niže slojeve, tada se može govoriti o visokoj apsolutnoj, ali i o može govoriti o visokoj apsolutnoj, ali i o visokoj relativnoj pokretljivosti.visokoj relativnoj pokretljivosti.

Zsšto je društvena pokretljivost Zsšto je društvena pokretljivost važna?važna?

• Utječe na životne šanse svakog pojedinca Utječe na životne šanse svakog pojedinca – koje će obrazovanje imati, kakav će – koje će obrazovanje imati, kakav će dohodak zarađivati, koliko će biti zdrav i dohodak zarađivati, koliko će biti zdrav i koliko će dugo živjeti...koliko će dugo živjeti...

• Niska društvena pokretljivost može stvoriti Niska društvena pokretljivost može stvoriti percepciju da je društvo nepravedno, što percepciju da je društvo nepravedno, što može stvoriti apatiju ili pobunu kod nižih može stvoriti apatiju ili pobunu kod nižih društvenih slojeva.društvenih slojeva.

MeritokracijaMeritokracija

• Meritokracijom se naziva tip društvenog Meritokracijom se naziva tip društvenog poredka u kojemu se nagrade dijele na poredka u kojemu se nagrade dijele na temelju sposobnosti i zasluge (eng.temelju sposobnosti i zasluge (eng. merit merit) ) pojedinaca.pojedinaca.

• Pojam je prvi upotrijebio britanski sociolog Pojam je prvi upotrijebio britanski sociolog Michael Young u svojoj knjizi Michael Young u svojoj knjizi The Rise of The Rise of Meritocracy.Meritocracy.

• Young jeYoung je smatrao da sve veći naglasak na smatrao da sve veći naglasak na stjecanju formalnih obrazovnih kvalifikacija stjecanju formalnih obrazovnih kvalifikacija može povećati društvene nejednakosti, može povećati društvene nejednakosti, budući da pojedinci višeg statusa mogu svojoj budući da pojedinci višeg statusa mogu svojoj djeci omogućiti stjecanje višeg obrazovanja.djeci omogućiti stjecanje višeg obrazovanja.


• Zauzimanje društvenih položaja može se Zauzimanje društvenih položaja može se protumačiti i pokušati opravdati na četiri protumačiti i pokušati opravdati na četiri temeljna načinatemeljna načina::

1.1. razlike na temelju obrazovanja razlike na temelju obrazovanja

2.2. razlike na temelju tržišnih razlike na temelju tržišnih rezultata rezultata

postignutih na legalan načinpostignutih na legalan način

3.3. razlike do kojih je došlo na temelju razlike do kojih je došlo na temelju

nelegalnih postupakanelegalnih postupaka

4.4. razlike na temelju obiteljskog razlike na temelju obiteljskog porijeklaporijekla


• Prema prvom shvaćanju, društvene Prema prvom shvaćanju, društvene nejednakosti proizlaze iz različitih nejednakosti proizlaze iz različitih obrazovnih kvalifikacija, koje bi opet u obrazovnih kvalifikacija, koje bi opet u konačnici trebale odražavati različite konačnici trebale odražavati različite razine sposobnosti i uloženog truda. razine sposobnosti i uloženog truda.

• Prema drugom shvaćanju, tržišno stvorena Prema drugom shvaćanju, tržišno stvorena vrijednost osnovni je čimbenik stvaranja vrijednost osnovni je čimbenik stvaranja društvenih nejednakosti. Svi oni tržišni društvenih nejednakosti. Svi oni tržišni rezultati do kojih se došlo poštujući rezultati do kojih se došlo poštujući temeljna pravila tržišne utakmice temeljna pravila tržišne utakmice opravdani su.opravdani su.


• Tržišno postignuti ishodi nisu posve Tržišno postignuti ishodi nisu posve sukladni formalnim obrazovnim sukladni formalnim obrazovnim kvalifikacijama koje posjeduju tržišni kvalifikacijama koje posjeduju tržišni akteri.akteri.

• Ovi ishodi ovise i o sreći, socijalnim Ovi ishodi ovise i o sreći, socijalnim vezama i svim drugim sposobnostima koje vezama i svim drugim sposobnostima koje ne moraju biti izrazito povezane s ne moraju biti izrazito povezane s formalnim kvalifikacijama pojedinca.formalnim kvalifikacijama pojedinca.


• Prema trećem shvaćanju, društvene Prema trećem shvaćanju, društvene razlike nastaju na temelju postupaka koji razlike nastaju na temelju postupaka koji su društveno definirani kao nelegalni su društveno definirani kao nelegalni (mito, nepotizam, političke veze, (mito, nepotizam, političke veze, prijateljske veze i usluge i sl.).prijateljske veze i usluge i sl.).

• Razlike na temelju obiteljskog porijekla Razlike na temelju obiteljskog porijekla (četvrto shvaćanje) rezultat su svih onih (četvrto shvaćanje) rezultat su svih onih resursa koje pojedinac ima zahvaljujući resursa koje pojedinac ima zahvaljujući njihovom intergeneracijskom prenošenju.njihovom intergeneracijskom prenošenju.


• Ovi resursi mogu obuhvaćati imovinu, Ovi resursi mogu obuhvaćati imovinu, obiteljske društvene veze, mogućnost obiteljske društvene veze, mogućnost pribavljanja kvalitetnog obrazovanja, pribavljanja kvalitetnog obrazovanja, kulturni kapital (stil, način izražavanja...), kulturni kapital (stil, način izražavanja...), poduzetničko znanje ili iskustvo i slično. poduzetničko znanje ili iskustvo i slično.

• Nije posve jasno je li prenošenje ovih Nije posve jasno je li prenošenje ovih resursa legitimno ili nelegitimno, tj. resursa legitimno ili nelegitimno, tj. prihvaćaju li ih ljudi kao moralno prihvaćaju li ih ljudi kao moralno opravdane ili neopravdane, smatraju li ih opravdane ili neopravdane, smatraju li ih meritokratskim ili nemeritokratskim.meritokratskim ili nemeritokratskim.


• S jedne je strane prihvatljivo da pojedinci S jedne je strane prihvatljivo da pojedinci ono što su stekli tijekom života ono što su stekli tijekom života (materijalni, socijalni ili kulturni kapital) (materijalni, socijalni ili kulturni kapital) prenesu na svoju djecu.prenesu na svoju djecu.

• S druge strane, postoji društvena S druge strane, postoji društvena nesklonost u odnosu na sve one resurse nesklonost u odnosu na sve one resurse koji su naslijeđeni i koji nekim pojedincima koji su naslijeđeni i koji nekim pojedincima daju subjektivno nezaslužene bolje daju subjektivno nezaslužene bolje početne pozicije u životu.početne pozicije u životu.


• Meritokracija se najčeMeritokracija se najčešće mjeri kroz šće mjeri kroz povezanost obrazovanja i društvenog povezanost obrazovanja i društvenog položaja.položaja.

• U meritokratskom društvu društveni U meritokratskom društvu društveni položaj pojedinca trebao bi biti uže vezan s položaj pojedinca trebao bi biti uže vezan s količinom obrazovanja koju taj pojedinac količinom obrazovanja koju taj pojedinac ima. ima.

• No, interpretacija podataka koji govore o No, interpretacija podataka koji govore o povezanosti stupnja obrazovanja, povezanosti stupnja obrazovanja, društvenog položaja i socijalnog porijekla društvenog položaja i socijalnog porijekla vrlo je složena.vrlo je složena.


• Pretpostavlja se da bi povezanost između Pretpostavlja se da bi povezanost između stupnja obrazovanja i društvenog položaja stupnja obrazovanja i društvenog položaja (zanimanja) trebala biti jaka i da bi trebala (zanimanja) trebala biti jaka i da bi trebala jačati s društvenom modernizacijom. jačati s društvenom modernizacijom.

• Jačanje ove povezanosti može se objasniti Jačanje ove povezanosti može se objasniti ranije navedenom funkcionalističkom ranije navedenom funkcionalističkom teorijom stratifikacijeteorijom stratifikacije..

• ‘‘Društvo znanja’ → proizvodnja i Društvo znanja’ → proizvodnja i distribucija znanja postaje važnija od distribucija znanja postaje važnija od proizvodnje i distribucije materijalnih proizvodnje i distribucije materijalnih faktora.faktora.


• PPojedinac bi društveni položaj trebao ojedinac bi društveni položaj trebao zauzimati na temelju svog obrazovanja zauzimati na temelju svog obrazovanja (stručnosti).(stručnosti).

• Stupanj obrazovanja kojStupanj obrazovanja koji i je stekao ne bi je stekao ne bi trebao biti povezan s njegovim socijalnim trebao biti povezan s njegovim socijalnim porijeklom (socijalnim statusom roditelja), porijeklom (socijalnim statusom roditelja), kao što ni njegov društveni položaj ne bi kao što ni njegov društveni položaj ne bi trebao biti direktno povezan s društvenim trebao biti direktno povezan s društvenim položajem njegovih roditelja.položajem njegovih roditelja.


Socijalno porijeklo

Stupanj obrazovanja

Društveni položaj


• Empirijska istraživanja u većini razvijenih Empirijska istraživanja u većini razvijenih zemalja ne pokazuju jasan trend prema zemalja ne pokazuju jasan trend prema povećanju meritokratičnosti.povećanju meritokratičnosti.

• Naime, povezanost stupnja obrazovanja s Naime, povezanost stupnja obrazovanja s društvenim položajem ne jača u razvijenim društvenim položajem ne jača u razvijenim zemljama.zemljama.

• Povezanost socijalnog porijekla i Povezanost socijalnog porijekla i društvenog položaja (direktnog društvenog položaja (direktnog naslijeđivanja društvenog položaja) ostaje naslijeđivanja društvenog položaja) ostaje otprilike slična.otprilike slična.


• S druge strane, povezanost stupnja S druge strane, povezanost stupnja obrazovanja i socijalnog porijekla ne slabi obrazovanja i socijalnog porijekla ne slabi – štoviše prema mnogim se istraživanjima – štoviše prema mnogim se istraživanjima i povećava. i povećava.

• Zadnji podatak ukazuje na jake obrazovne Zadnji podatak ukazuje na jake obrazovne nejednakosti, kao i na izvornu Youngovu nejednakosti, kao i na izvornu Youngovu kritiku meritokracije, po kojoj formalne kritiku meritokracije, po kojoj formalne kvalifikacije mogu povećavati, a ne kvalifikacije mogu povećavati, a ne smanjivati društvene nejednakosti.smanjivati društvene nejednakosti.


• RRazličiti odnosi između tri varijable iz azličiti odnosi između tri varijable iz grafikona mogu biti različito protumačeni, grafikona mogu biti različito protumačeni, odnosno rezultati istraživanja mogu biti odnosno rezultati istraživanja mogu biti protumačeni i na način koji potvrđuje i na protumačeni i na način koji potvrđuje i na način koji opovrgava postojanje način koji opovrgava postojanje meritokracijemeritokracije..

• Primjerice, činjenica da ne postoji jačanje Primjerice, činjenica da ne postoji jačanje povezanosti između stupnja obrazovanja i povezanosti između stupnja obrazovanja i društvenog položaja ne mora značiti da društvenog položaja ne mora značiti da meritokracija ne postoji, nego upravo meritokracija ne postoji, nego upravo suprotno.suprotno.


• Poslodavci možda radnike selektiraju na Poslodavci možda radnike selektiraju na temelju dokazanih sposobnosti i učinka na temelju dokazanih sposobnosti i učinka na radnom mjestu, a ne na temelju formalnih radnom mjestu, a ne na temelju formalnih kvalifikacija.kvalifikacija.

• Postoje i indikacije da se za uspjeh u Postoje i indikacije da se za uspjeh u postindustrijskoj ekonomiji sve više traže postindustrijskoj ekonomiji sve više traže komunikacijske i socijalne vještine, koje komunikacijske i socijalne vještine, koje možda nisu izrazito povezane sa možda nisu izrazito povezane sa formalnim kvalifikacijama.formalnim kvalifikacijama.


• S druge strane, direktno nasljeđivanje S druge strane, direktno nasljeđivanje statusa tj. povezanost između socijalnog statusa tj. povezanost između socijalnog porijekla i društvenog položaja također ne porijekla i društvenog položaja također ne mora negirati meritokraciju. mora negirati meritokraciju.

• Naime, unutar obitelji može se prenositi Naime, unutar obitelji može se prenositi norma postignuća, poduzetničke vještine, norma postignuća, poduzetničke vještine, radne navike i sl. koje omogućuju radne navike i sl. koje omogućuju društveni uspjeh i koje se ne mogu nazvati društveni uspjeh i koje se ne mogu nazvati nemeritokratičnima.nemeritokratičnima.


• Niti jačanje povezanosti između socijalnog Niti jačanje povezanosti između socijalnog porijekla i stupnja obrazovanja nužno ne porijekla i stupnja obrazovanja nužno ne implicira da ne postoji meritokracija. implicira da ne postoji meritokracija.

• Naime, veća obrazovna postignuća djece Naime, veća obrazovna postignuća djece iz viših društvenih slojeva može biti iz viših društvenih slojeva može biti rezultat njihove jače motivacije, što nije rezultat njihove jače motivacije, što nije neopravdano sâmo po sebi. neopravdano sâmo po sebi.

• Također, ova povezanost može biti i Također, ova povezanost može biti i rezultat naslijeđenih kognitivnih rezultat naslijeđenih kognitivnih sposobnosti (inteligencije).sposobnosti (inteligencije).

Dohodovna i imovinska Dohodovna i imovinska nejednakostnejednakost

• Označava stupanj u kojemu su u nekom Označava stupanj u kojemu su u nekom društvu dohodak i imovina nejednako društvu dohodak i imovina nejednako raspoređeni.raspoređeni.

• Dohodak označava sva primanja u jednoj Dohodak označava sva primanja u jednoj godini.godini.

• Imovina predstavlja vrijednost koju netko Imovina predstavlja vrijednost koju netko ima u nekoj točki vremena.ima u nekoj točki vremena.

• Jedan dio dohotka se potroši, a jedan dio Jedan dio dohotka se potroši, a jedan dio ostaje trajno kao imovina.ostaje trajno kao imovina.

Mjere nejednakostiMjere nejednakosti

• Najčešće su mjere dohodovne/imovinske Najčešće su mjere dohodovne/imovinske nejednakosti:nejednakosti:

– Gini koeficijentGini koeficijent– Omjer decilne disperzijeOmjer decilne disperzije– Udio koji u dohotku ima najsiromašnijih Udio koji u dohotku ima najsiromašnijih

X% populacije.X% populacije.

Gini koeficijentGini koeficijent

• Izračunava se na temelju tzv. Lorenzove Izračunava se na temelju tzv. Lorenzove krivulje u kojoj je naznačeno koji udjeli krivulje u kojoj je naznačeno koji udjeli populacije zarađuju koliki dio dohotka.populacije zarađuju koliki dio dohotka.

• Npr. u ovoj krivulji 40% Npr. u ovoj krivulji 40%

najsiromašnijih zarađujenajsiromašnijih zarađuje

20% ukupnog dohotka.20% ukupnog dohotka.

• Gini koeficijent predstavlja omjer površina Gini koeficijent predstavlja omjer površina A i zbroja površina A i B.A i zbroja površina A i B.

• U slučaju potpune jednakosti površina A U slučaju potpune jednakosti površina A bila bi nula, tj. svi bi imali jednak dohodak.bila bi nula, tj. svi bi imali jednak dohodak.

• U slučaju potpune nejednakosti koeficijent U slučaju potpune nejednakosti koeficijent bi iznosio 1, tj. sav dohodak bio bi u bi iznosio 1, tj. sav dohodak bio bi u rukama jednog pojedinca.rukama jednog pojedinca.

Država Gini koeficijent (dohodak)

Danska 0,24

Švedska 0,25

Slovenija 0,31

Francuska 0,32

Hrvatska 0,34

Ujedinjeno Kraljevstvo 0,34

Portugal 0,39

Rusija 0,40

Makedonija 0,43

SAD 0,45

Brazil 0,55

Angola 0,59

Namibija 0,64

Nedostatci Gini koeficijentaNedostatci Gini koeficijenta

1.1. Jednak Gini koeficijent može odražavati Jednak Gini koeficijent može odražavati vrlo različite distribucije dohotka.vrlo različite distribucije dohotka.

2.2. Gini koeficijent ovisi o strukturi Gini koeficijent ovisi o strukturi kućanstava.kućanstava.

3.3. Gini koeficijent mjeri relativnu,a ne Gini koeficijent mjeri relativnu,a ne apsolutnu nejednakost.apsolutnu nejednakost.

• Gini koeficijent Gini koeficijent odnosi se na odnosi se na cjelokupnu cjelokupnu raspodjelu; velike raspodjelu; velike nejednakosti na nejednakosti na vrhu i dnu mogu vrhu i dnu mogu biti ublažene biti ublažene ujednačenom ujednačenom sredinom sredinom distribucije.distribucije.

• Zemlja B ima Zemlja B ima velike razlike koje velike razlike koje su ublažene su ublažene ujednačenom ujednačenom sredinom.sredinom.

Nedostatci Gini koeficijentaNedostatci Gini koeficijenta

Grupa kućanstava

Dohodak zemlja A

Dohodak zemlja B

1 20 000 9 000

2 30 000 40 000

3 40 000 48 000

4 50 000 48 000

5 60 000 55 000

Gini 0,2 0,2

• Gini koeficijent izrazito ovisi o strukturi Gini koeficijent izrazito ovisi o strukturi kućanstava i o tome hoće li se računati na kućanstava i o tome hoće li se računati na razini pojedinaca ili kućanstava.razini pojedinaca ili kućanstava.

• U sljedećem primjeru napravljen je izračun U sljedećem primjeru napravljen je izračun koeficijenta za odvojena kućanstva i za koeficijenta za odvojena kućanstva i za spojena kućanstva.spojena kućanstva.

• Primjerice, odraslu osobu koja živi s Primjerice, odraslu osobu koja živi s roditeljima možemo računati kao posebno roditeljima možemo računati kao posebno kućanstvo ili ju možemo pribrojiti kućanstvu kućanstvo ili ju možemo pribrojiti kućanstvu roditelja – dobit ćemo različite iznose Gini roditelja – dobit ćemo različite iznose Gini koeficijenta.koeficijenta.

Broj kućanstva

Dohodak Kombinirano kućanstvo

Dohodak

1 20 000 1&2 50 000

2 30 000

3 40 000 3&4 90 000

4 50 000

5 60 000 5&6 130 000

6 70 000

7 80 000 7&8 170 000

8 90 000

9 120 000 9&10 270 000

10 150 000

Gini 0,303 0,293

• Gini koeficijent mjeri relativnu, a ne Gini koeficijent mjeri relativnu, a ne apsolutnu nejednakost.apsolutnu nejednakost.

• U primjeru iz tablice,Gini koeficijent ostaje U primjeru iz tablice,Gini koeficijent ostaje isti jer su oba kućanstva udvostručila isti jer su oba kućanstva udvostručila dohodak.dohodak.

• Apsolutna nejednakost povećala se s 30 Apsolutna nejednakost povećala se s 30 na 60.na 60.

Kućanstvo Stari dohodak

Novi dohodak

1 10 20

2 40 80

Gini 0,3 0,3

Omjer decilne disprezijeOmjer decilne disprezije

• Omjer dohotka koji zarOmjer dohotka koji zaraađuje najbogatijih đuje najbogatijih 10% i dohotka koji zarađuje 10% i dohotka koji zarađuje najsiromašnijih 10%.najsiromašnijih 10%.

• Dakle, ne uzima se cijela distribucija kao Dakle, ne uzima se cijela distribucija kao kod Gini koeficijenta.kod Gini koeficijenta.

• Ovom se mjerom pretpostavlja da je Ovom se mjerom pretpostavlja da je najvažnije kolike su razlike između najvažnije kolike su razlike između najbogatijih i najsiromašnijih, dok se najbogatijih i najsiromašnijih, dok se sredina distribucije smatra manje važnom.sredina distribucije smatra manje važnom.

Država Omjer decilne disprezije

Japan 4,5

Slovenija 5,9

Norveška 6,1

Njemačka 6,9

Hrvatska 7,3

Francuska 9,1

Italija 11,6


SAD 15,9

Meksiko 21,6

Sierra Leone 87,2

Udio najsiromašnijih u ukupnom Udio najsiromašnijih u ukupnom dohotkudohotku

• Najčešće se uzima najsiromašnijih 20% Najčešće se uzima najsiromašnijih 20% populacije.populacije.

Država Udio u dohotku 20% najsiromašnijih

Zambija 3,6

SAD 5,4


Hrvatska 8,1

Njemačka 8,5

Rumunjska 8,8

Švedska 9,1

Norveška 9,6

Trendovi u kretanju nejednakostiTrendovi u kretanju nejednakosti

• U razvijenim zemljama nejednakost je U razvijenim zemljama nejednakost je trenutno na najvišoj raztrenutno na najvišoj razini u posljednjih 50 ini u posljednjih 50 godina.godina.

• Gini koeficijent je od 80-ih narastao s 0,29 Gini koeficijent je od 80-ih narastao s 0,29 na 0,31.na 0,31.

• Dohodak 10% najbogatijih trenutno je 9 Dohodak 10% najbogatijih trenutno je 9 puta veći od dohotka 10% najsiromašnijih.puta veći od dohotka 10% najsiromašnijih.

• 1960-ih taj je odnos bio 7:1.1960-ih taj je odnos bio 7:1.

Trendovi u kretanju nejednakostiTrendovi u kretanju nejednakosti

RRaazlozi povećanja nejednakostizlozi povećanja nejednakosti

1.1. GlobalizacijaGlobalizacija

2.2. SSmmanjenje socijalne državeanjenje socijalne države

3.3. Smanjeno oporezivanje bogatihSmanjeno oporezivanje bogatih

4.4. PPaad sid sindikalne moćindikalne moći


• Globalizacija dovodi do seljenje slabije Globalizacija dovodi do seljenje slabije kkvalificiranih poslova u nerazvijene zemlje.valificiranih poslova u nerazvijene zemlje.

• Realne plaće nekvalificiranih radnika Realne plaće nekvalificiranih radnika padaju.padaju.

• Događa se smanjena socijalne države – Događa se smanjena socijalne države – zdravstvo i školstvo postaju sve manje zdravstvo i školstvo postaju sve manje besplatni.besplatni.

• Na taj način najsiromašniji sve više sami Na taj način najsiromašniji sve više sami moraju plaćati za te, ranije besplatne, moraju plaćati za te, ranije besplatne, usluge.usluge.


• U mnogim zemljama smanjuje se tzv. U mnogim zemljama smanjuje se tzv. progresivno oporezivanje koje je ranije progresivno oporezivanje koje je ranije bogatijim uzimalo dio prihoda i putem bogatijim uzimalo dio prihoda i putem socijalne zaštite davalo ga siromašnijim socijalne zaštite davalo ga siromašnijim građanima.građanima.

• Sve manje radnika je sindikaSve manje radnika je sindikalizirano, što lizirano, što dovodi do pada pregovaračke moći vezane dovodi do pada pregovaračke moći vezane uz povećanje plaća.uz povećanje plaća.

Negativne posljedice povećanja Negativne posljedice povećanja nejednakostinejednakosti

• Rast socijalnog bunta i pobunaRast socijalnog bunta i pobuna

• PPovećanje kriminalaovećanje kriminala

• Lošije zdravlje populacijeLošije zdravlje populacije

• Velika nezaposlenost i nejednakost Velika nezaposlenost i nejednakost ograničava ekonomski rastograničava ekonomski rast

Documents

Klasa, stratifikacija i nejedknakost.ppt