Saetak

U ovom seminarskom radu emo dati kratki pregled klasine teorije organizacije te objasniti neke od osnovih procesa i pojmova.

Tema je jedan od pravaca klasine kole upravljanja koji se naziva teorija klasinog znastvenog upravljanja. Radi potpunijeg objanjenja pomenutog pravca u radu e biti rei i o povijesno razvoju te dicipline , osnovnoj podjeli pravaca unutar dicipline poseban akcenat biti na prvoj koli odnosno prvom pristupu prouavanja problematike Tayloru i njegovj teoriji. Definiranje organizacije tvrtke podrazumjeva da se svi djelovi tvrtke i svi zaposleni usklade, kakao bi mogli to bolje da obaviti zadane poslove. Organizacija tvrtke povezuje sve ljudske i fizike resurse u uravnoteenu cjeinu, koja ima predispoziciju da funkcionira na najbolji mogui nain. Uloge pojedinih zaposlenika su pravilno odreene, zadaci jasno postavljenji i dodjeljeni, naini obavljanja zadatka su jasno propisani kao ovlaenja i odgovornosti nadreenih to bi u idealim uvjetima stvorilo idealnu tvrtku.

.

1.Uvod Organizacija predstavlja jedan od osnovnih podprocesa globalnog procesa upravljanja tvrtkom ili drugom organizacijom. To je druga faza ili podproces upravljanja, koja dolazi nakon planiranja, definiranja i formiranje takve organizacije koja omoguava realizaciju planiranih ciljeva.

Organizacija znai postavljanje i uspotavljanje optimalne kombinacije ljudskih i fizikih resursa, koja e omoguiti uspjean napredak trvtke ili dugog oblika organizacije. To je proces formiranja organizazacijske strukture tvtke to spada podjelu poslova, spajanje u grupe i povezivanje pojedinih vrsta poslova, delegiranje ovlatenja i odgovrnosti u obavljanju poslova i projektiranje kompletne strukture povezivanja svih potrebnih sredstava kako bi se dobila dobro funkcionirajua tvrtka.

.2. Povijest teorije znanstvene organizacije radaKada prouavamo razvoj organizacije rada kroz povjest potrebno je razlikovati izmeu

organizacije rada kao prakse i organizacije rade kao znastvene discipline .

Kao praksa , organizacija rada je veoma star proces, dok je kao znastvena disciplina podosta mlai.

Na razvoj same svijesti o organizaciji rada su uticali su brojni faktori. Poput cjelokupnog razvoja ovjeanstva i drutva meu koja spadaja i ekonomska razvijenost

drutva, kultura, politiki odnosi u dravi, drutvenih grupa , navike i obiaja, morala i etikog sistema vrijednosti. No postoji jo velika koliina drugih faktora koju su na ovaj ili na onaj nain utjecali na proces razvoja organizacije rada.

Sama vjetina o upravljanju potie jo od nastanka ljudskog drutva. ovek je,u privim zajenicama dok se je nalazio u neprekidnoj ivotnoj opasnosti za svoj rad i odreene

najjednostavnije poslove i aktivnosti oslanjao na svoju intuiciju.

Pouen prethodnim iskustvima, poinje planirati i organizirati te aktivnost kako bi ih to efikasnije obavio ili ostvario prethodno zacrtane ciljeve. Zato se i tvrdi da je upravljanje kao sloena aktivnost stara koliko i sama ljudska civilizacija.

Iako se smatra da je Taylor osniva znanstvene organizacije , organizacija jeprola dugi razvojni put kojem su doprinos dali razliiti znanstvenici.

Primjeri za to su organizacija pri izradnji piramida u Egiptu, Ksenofon koji pie Ekonomijus, analizu kako upravljati kuanstvom.

U srednjem vijeku Katon i Varen piu o zome kako to bolje upravljati imanjem-u feudalizmu. Leonardo da Vinci jasno planira svoje zadatke.Galileo Galileji se bavi izuavanjem prirode umova.

3. Osnovni pravci u organiziranju radaOrganizacija rada je disciplina koja je bila je predmet istraivanja brojnih autora i istraivaa koji su dali razliit, ali i viestruki doprinos razvoju te discipline. Od pojave proavanja organizacije rada kao znanstvene discipline , pa do danas, razvilo se vie pravaca . Moemo rei da su ovo najbitniji :

Klasina kola menadmenta

Teorija meuljudskih odnosa

kola teorije odluivanja (Bihevioristiki pristup)

kola nauke o managmentu (Kvantitativni pristup)

kola teorije sistema (Sistemski pristup)

Situaciona kola menadmenta (Situacioni pristup)

4. Klasina teorija organizacijeKlasina teorija organizacije naziva se jo i teorijom znanstvenog upravljanja. Temelji klasinih teorija organizacija su podjela rada, hijerarhija, struktura i raspon kontrole. Tri najvanije, odnosno najuticajnije , klasine teorije organizacije su:

1.Teorija znanstvene organizacije rada ( F.W. Taulor).

2.Teorija administrativnog uoravljanja (H. Fayol)

3.Teorija birokratske organizacije (Max Weber). 4.1. Teorija znanstvene organizacije radaKako bi se razumjelo tko je Taylor, bitno je iznijeti nekolicinu injenica o njegovom ivotu.

Frederick Winslow Taylor (1856-1915) elio je studirati pravo, ali je morao odustati zbog slabog vida, poinje raditi kao obian radnik u razliitim granama industrije. to mu je kako on smatra kasnije pomoglo pri organizaciji rada, jer je upoznao psihologiju radnika. Brzo je napredovao na poslu, pa postaje glavni inenjer.

Najvaniji radovi su : Upravljanje pogonom (1903) i Principi znanstvenog upravljanja (1911). Objavljen je i njegov iskaz pred komisijom Predstavnikog doma, te neki drugi, manje znaajni radovi.

Klasinu teoriju organizacije se smatra prvom teorijom organizacije. Paralelno se razvijala u Europii SAD-u. Polazna toka klasine teorije je pretpostavka da su ljudi racionalna bia.

Time dolazimo prvom znanstvenom pristupu organizaciji rada , koja se bavi sa dva najbitnija pitanja vezana uz managment: Kako motivirati zaposlene te time poveati samu produktivnost poduzea.

Talor je jedan od oeva znanstveme organizacije rada. On je izuavao kako njegovi ljudi rade, pratio njihovo ponaanje i analizirao otvorene radne rezultate. Zakljuio je da ljudi nisu toliko djelotvorni koliko bi mogli biti. Osnovni princip njegove teorije temeljio se na zahtjevu da je potrebno svaki posao, operaciju ili proces detaljno prostudirati, kako bi se odredio najbolji nain za njihovo izvravanje. To je zaetak studija rada i studija vremena :

Svaki posao se mora raslaniti na niz manjih pojedinanih djelova ili elementa, potom odrediti najkrae potrebno vreme za njihovo izvravanje.

Prvo je izradio ideju zadatka: Rad na temelju zadatka predstavio je novi pristup u odnosu na rad po komandi ili na dnevni rad.Uz cilj, zadatak je jedino od osnovnih obiljeja svake organizacije. Treba se precizno odrediti ta raditi, kako raditi i u kojem periodu treba izvriti postavljeni zadatak.

Taylor se je zalagao za optimalnu organizaciju procesa rada zasnovanoj na detaljnoj podjeli rada, pojednostavljnu u racionalizaciji svakog elementa rada i sredstva za rad, specifikacija zadatka i standardizaciji i time doprinjeo razvoju znastvene discipline.Takoer je bitno obuavanje radnika za obavljanje pojedinih zadataka na naj efikasniji i time najbolji nain. Kao i nagrada tj. materijalno poticanje radnika za postizanje to veeg radnog uinka, a u skladu sa ispunjenjem norme. Norma je utvrena koliina koju mora ostvariti jedan radnik uz normalne napore i tehnologiju.Vie prebacivati normu plaa vea od postotka prebaene norme.

Sistem plaanja radnika se mjenja do Taylora radnici su bili plaeni po broju sati, a on uvodi stimulativnu plau : bolji rad jednako vea plaa.Kako smo ve spomenuli, mjenjaju se naini na koje se rad obavlja, uvjeti u kojima se rad obavlja te uloga radnika i rukovodstva.1.norme istimulativni nain plaanja utvrivaoje norme natemeljurada najboljih radnika. 2.Veliki pritisak se vrni na na radnike kroz plae 3.funkcionalan sistem upravljanja upogonu jedan podreeniima vienadreenih, Taylor uvodi 8nadreenih na jednog podreenog u pogonu.Sistemi upravljanja1) linijski 1.nadreeni, 1 podreeni, 2) funkcionalni

Iz toga proizlazi: 1. viestruko poveana proizvodnost rad2. ostvarena ogromna uteda sredstavaza rad i predmete rada (nema puno neupotrebljivih proizvoda)

3. porast plae oko 50% profita i do 200%.4.2 Nedostaci klasine teorije organizacije

Zapostavljanje ljudske komponente kao i psiho-sociolokog aspekta radnika .Radnik se svodi na sredstvo za poveanje uinkovitosti i t retira se kao iskljuivo ekonomsko bie.

1. panja samo tehnikoj strani organizacije

2. .Radnik je HOMO OECCONOMICUS,zainteresiran za zaradu

3. .Prioritet organizacije i sistema rada nad ovjekom

4. .zaokupljenostuincimaiefikasnou

5. 5.kultstroja inove tehnike organizacija morafunkcionirati kao savrenstroj unutarkojeg je ovjek njegov djeli

6. naglaavanjehijerarhije ivrstozastupanje centralistike organizacije

7. 7.shvaanje dasu interesi poslodavca iradnika identini(a zapravo suproturjenivisina profita i najamnine) 5. Organizacijske strukture

Sve organizacijske trukture djelimo u dvije grupe:

Klasine, tradicionalne ili birokratske:

- funkcionalni model u

- divizioni model.

Organske ili adaptivne strukture:

- matrini,

- inovativna,

- mrena i

- projektna organizacija

5.1. Funkcionalni model

Formiranje organizacijske strukture prema funkcijama predvia spajanje aktivnosti i definiranje organizacijskih jedinica prema pojedinim funkcijama, koje predstavljaju skup istovrsnih i povezanih poslova i aktivnosti uz pomo kojih se na najbolji nain ostvaruje odreeni zadatak ili dio poslovnog procesa tvrtke.

Osnovna prednost funkcionalne organizacije lei tome to su kadrovi spojeni na osnovi specijalnosti i uvek raspoloivi za koritenje. Kod funkcionalme organizacije jasno su odreeni zadaci i odgovornosti u odluivanju.

Njeni osnovni nedostaci vezani su za sukob intersa pojedinih funkcija i tvrtke u cjelini. Funkcionalana organizacija tei centralizaciji odluivanja, posebno kada se organizacija razvija i raste .

5.2. Divizioni model

Diviziona organizacijska struktura predstavlja jednu mjeovitu organizacijsku strukturu kao kombinaciju strukture formirane na geografskom, proizvodnom i funkcionalnom principu. Kod ovog oblika, organizacijsku strukturu ine odjeli koje su formirane na proizvodnom principu. Odjeli su formirani na funkcionalnom principu, a glavna uprava tvrtke zadrava neke kljune funkcije. Ovakva organizaciona struktura koristi se kod veih firmi koje imaju veliku proizvodnu raznolikost i posluju u vie zemalja.

6.Ostali teoretiariM. GANTradnike stimulira punom nadnicom i garantira radnicima plau bezobzira na normu. Po njemu su nazvane Gantove karte, sustav planiranja i kontrole izvrenja zadataka uprizvodnji.

F. GILBERT uvodi filmsku kameru , kako bi tono odredio vrijeme potrebno za izradu proizvoda. Rad radnika djeli na pokrete ruku i sl., te ih snima kamerom kako bi utvrdio standardno vrijeme koje potrebno u kojem bi se izradio odreeni proizvod.EMERSON bavio se problemima organizacije rukovoenja, zalagao se za uvoenje taba uvodi tabno linijski sustav rukovoenja.

tabovisu grupe usko specijaliziranih strunjaka koji pomau i direktoru pri donoenju ispravnih odluka koje olakavaju upravljanje firmom i omoguuju ispravno voenje firme.

FORD 1914. uvodi tekuu traku i time poveava proizvodnju auti 5 puta.H. FAYOL francuski rudarski inenjer on vidi cilj u poveanju efikasnost rada putem znanstvenog upravljanja. 1916. godine izdaje Ope industrijsko upravljanje1.zalae se za linijski sistem upravljanja (jedan podreeni ima samo jednognadreenog)2.Odreuje raspone rukovoena, tj. broj direktno podreenih (15 radnika na jednogposlovou, 1-5 niihrukovoditelja na 1nadreenog)koje imajedan manager

3.uvodi tzv. Fayolov most ne mora se ii do glavnog rukovodstva u rjeavanjuproblema treba ubrzati protokinformacija4.Klasifikacija funkcijauorganizaciji

-tehnika funkcija

-komercijalna

-financijska

-raunovodstvena

-sigurnosna

-administrativna ,najvanija funkcija, danas predstavlja management, elementi: kontrola,organizacija, usklaivanje, predvianje, nareivanje5.Radi prvuklasifikaciju principa organizacije (14) principireda, jedinstva,upravljanja i nareivanja, hijerarhije, centralizacije, podjele rada, autoritete,disciplina itd.7.Zakljuak

Temelji klasine teorije organizacije su podjela rada, hijerarhije i raspon kontrole.

Moemo zakljuiti da na temelju Taylorovog izuavanja klasina teorija nije mogla pruiti zadovoljavajua rjeenja jer nije dovoljno fleksibilna, dolo bi neminovno izrazite kompeticije i na kraju do pobune radika koji se ne bi mogli nositi sa tim pritiskom, iako naelno nagrada za rad ima smisao.

8.Literatura

1.RANI D. M., LEKI S., Menadment, Drugo izmenjeno i dopunjeno izdanje,

Beogradska poslovna kola Vioka kola strukovnih studija, Beograd, 2008.

2. RAKAS S., Sociologija Menadmenta, Drugo izdanje, Megatrend univerzitet primenjenih nauka, Beograd, 2003.

3. ERI D., Uvod u menadment, Ekonomski fakultet, Beograd, 2000.

4.JOVANOVI, P., Menadment, Beograd, 2005.2