KLIMATSKE PROMJENE I SIGURNOST HRANE

dr.sc. Ivona Babić Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstvo poljoprivrede

KLIMATSKE PROMJENE I SIGURNOST HRANE – sadržaj prezentacije

• Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju

• Utjecaj klimatskih promjena na sigurnost hrane

Mikrobiološka kontaminacija hrane

Kemijska kontaminacija hrane

• Sigurnost hrane, prirodne katastrofe i humanitarne krize

Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju

Dostatnost hrane (Food security)

Klimatske promjene mogu utjecati na:

dostatnost hrane (Food security) i

sigurnost hrane (Food safety)

Food security - “when all people at all times have access to sufficient, safe, nutritious food to maintain a healthy and active life” (WHO)

Utjecaj klimatskih promjena na dostatnost hrane (Food security):

Količina proizvedene hrane

Raznovrsnost i nutritivna vrijednost hrane

Cijena hrane

Biljna proizvodnja (1)

• Smanjeni prinosi i/ili oštećenje usjeva u 21. stoljeću (IPPC, 2007)

• Klimatske promjene mogu utjecati na biljnu proizvodnju na 4 primarna načina:

1. Dugoročne promjene prosječnih temperatura i količina oborina

2. Porast štetnika i invazivnih vrsta

3. Akutni gubici koji proizlaze iz češćih i intenzivnih ekstremnih vremenskih uvjeta i suše. Očekuje se da će ekstremni vremenski uvjeti više utjecati na prinose usjeva od promjena prosječnih temperatura ili godišnjih padalina (NCADAC, 2013.)

4. Utjecaj otjecanja vode, erozije tla i smanjene infiltracije od češćih i intenzivnih ekstremnih vremenskih uvjeta

Biljna proizvodnja (2)

Utjecaj na sigurnost hrane

Klimatske promjene utječu na:

• Mikrobnu populaciju makro-okoliša (tlo, zrak i voda)

• Populaciju štetnika

Utječu na pojavnost bolesti koje uzrokuju gljive, bakterije, virusi (mikroorganizmi) i insekti

• Prisutnost kontaminanata iz zraka

• Prisutnost kemijskih kontaminanata

Proizvodnja životinja (1)

Klimatske promjene utječu na proizvodnju životinja na 4 primarna načina:

1. Proizvodnju , dostupnost i cijenu hrane za životinje

2. Pašnjaci te proizvodnja i kvaliteta krmnog bilja

3. Zdravlje, rast i razmnožavanje životinja

4. Bolesti i štetnike

Proizvodnja životinja (2)

Utjecaj na sigurnost hrane

Klimatske promjene mogu utjecati na:

• Frekvenciju, intenzitet ili distribuciju zoonoza (povećaju ciklus transmisije i Raspon i pojavnost/prevalenciju)

• Rezistenciju životinja na infekcije i bolesti

Ribarstvo (1)

Utjecaj klimatskih promjena na ribarstvo:

• Veće temperature

globalno ribarstvo bi trebalo ostati nepromijenjeno

Prostorna distribucija količina ribe bi se mogla promijeniti zbog migracija ribe iz jedne u drugu regiju radi potrage za prikladnim uvjetima

• Površinski vjetrovi

• Veće razine Co2

• Varijabilnost u količinama oborina

Ribarstvo (2)

Utjecaj na sigurnost hrane

Klimatske promjene mogu utjecati na:

• povećano cvjetanje štetnih algi (osobito toksičnih vrsta)

• Povećanje temperature vode potiče rast određenih mikroorganizama

Prehrambena industrija i lanac hrane

• Klimatske promjene utječu na primarnu proizvodnju ali i na preradu i trgovinu

• Opasnosti iz sirovina (primarna proizvodnja) potencijalno mogu dospjeti u prerađeni, finalni prehrambeni proizvod

• Rastuće opasnosti u primarnoj proizvodnji utječu na sustave upravljanja sigurnošću hrane

• Povećanje temperatura povećava higijenske rizike u proizvodnji, čuvanju i distribuciji prehrambenih proizvoda

Utjecaj klimatskih promjena na sigurnost hrane

Utjecaj klimatskih promjena na sigurnost hrane

Klimatski faktori koji mogu utjecati na sigurnost hrane:

Temperatura

Oborine

Ekstremni vremenski uvjeti

Zagrijavanje i acidifikacija oceana

Promjene u putovima prijenosa kontaminanata

Povećanje temperature i promjene oborina

Povećanje temperature i promjene oborina mogu utjecati na:

• Otpornost i pojavnost bakterija, virusa, parazita i gljiva → posljedično na pojavnost bolesti koje se prenose hranom

• Mikrobnu ekologiju i rast m.o.

• Biljnu i životinjsku fiziologiju

Ekstremni vremenski uvjeti

Ekstremni vremenski uvjeti kao što su poplave i suše mogu uzrokovati:

• Kontaminaciju tla, poljoprivrednih površina, vode i hrane i hrane za životinje mikrobiološkim i kemijskim opasnostima

Prirodne katastrofe predstavljaju posebnu opasnost zbog:

• Higijene i sigurnosti vode i hrane

Zagrijavanje i acidifikacija oceana

Zagrijavanje oceana i klimatske promjene vezane uz acidifikaciju i promjene u salinitetu i oborinama utječu na:

• Biokemijska svojstva vode i mikrofloru

• Distribuciju ribe

• Mikrobiološku kontaminaciju -pojavnost patogenih mikroorganizama

• Štetno cvjetanje algi

• Kemijsku kontaminaciju

Klimatske promjene - Mikrobiološka kontaminacija hrane

Utjecaj klimatskih promjena – Mikrobiološke opasnosti

• Preživljavanje i rast mikroorganizama je pod utjecajem okoline, uključujući temperaturu i vlažnost zraka

• Mnogi patogeni m.o. koji potječu iz hrane, kao što su Salmonella i Campylobacter, dobro rastu u toplim, vlažnim uvjetima

• Povećanja temperature i vlažnosti i ekstremni vremenski uvjeti će utjecati na sposobnost preživljavanja i/ili rasta mnogih m.o. u tim uvjetima

• Klimatske promjene mogu utjecati na širenje ili transmisiju bolesti koje se prenose hranom:

- Veće temperature u ljeto i blaže zime mogu povećati broj štetnika kao što su insekti i glodavci koji mogu prenositi bolesti koje se prenose hranom

- Prekomjerne kiše koje dovode do poplava mogu potaknuti prijenos patogenih m.o. na poljoprivredne usjeve

Klimatske promjene mogu promijeniti pojavnost bolesti koje se prenose hranom i/ili sposobnost patogena da uzrokuju bolesti

Potencijalni utjecaj klimatskih promjena – Mikrobiološke opasnosti

Pojava novih mikrobioloških opasnosti zbog promjene vrste usjeva i vezanih poljoprivrednih praksa (npr. upotreba neobrađenog gnojiva, novih pesticida)

Povećanje patogena rezistentnih na antibiotike zbog povećane upotrebe veterinarskih lijekova na farmama životinja

Klimatski faktori i sindrom dijareje

• Veza između ekstremnih klimatskih uvjeta i epidemija zaraznih bolesti koje se prenose vodom i hranom

• Bolesti koje se prenose vodom i hranom, a uključuju dijareju, koje su određene kao prioritet za monitoring zbog promjene klimatskih uvjeta su:

Salmoneloza

Kampilobakterioza

Vibrioza

Listerioza

Druge bakterijske, parazitarne i virusne infekcije

Bakterijska kontaminacija i bolesti koje se prenose hranom

Patogeni m.o. hrane i vezane bolesti, a koje su potencijalno pod utjecajem klimatskih promjena su:

• Salmoneloza – povećanje za 5-10% za svaki stupanj rasta tjedne temperature, za temperature veće od 5 ͦ C (podatak je za Europu)

• Kampilobakterioza – maksimum u rano proljeće (travanj ili svibanj) (podatak je za Europu)

• Vibrioza – veće temp., povećanje razine mora, velike oborine, poplave i promjene u salinitetu utječu na mikrofloru voda, uključujući vodeni humani patogen kao Vibrio spp.

Bakterija Domaćin

Salmonella Perad i svinje

Campylobacter Perad

Vibrio spp. Školjkaši, riba

E. Coli O157 Stoka i preživači

Anthrax Clostridium Žive životinje i divlje ptice

Yersinia Ptice i glodavci; svinje

Listeria monocytogenes Žive životinje

Bolesti koje uzrokuju virusi i koje se prenose hranom

• Virusi ne rastu u hrani i nije dokazana veza između gastroenteritisa u ljudi i klimatskih promjena

• Tri su načina virusne kontaminacije hrane:

Kanalizacija i feces

Inficirani ljudi koji rukuju hranom

Životinje

Hrana koja se najviše kontaminira virusima: svježe voće i povrće, sirovi školjkaši i gotova hrana

Utjecaj klimatskih promjena može biti kroz npr. poplave

Klimatske promjene -Kemijska kontaminacija hrane

Utjecaj klimatskih promjena – Kemijske opasnosti

Klimatske promjene mogu uzrokovati promjenu prirode, razina i transmisije različitih kemijskih tvari, kontaminanata i toksina

Klimatske promjene mogu utjecati na:

• Promjenu poljoprivredne prakse → vrstu štetnika i korova → promjena kemijskih tvari koje se koriste na usjevima (npr. pesticida) i gnojiva

• Rast toksikogenih gljiva/plijesni → mikotoksini

• Rast štetnih algi → biotoksini

Mikotoksini

• Klimatske promjene (osobito temperatura, vlažnost zraka i oborine) mogu utjecati na razvoj i rast toksikogenih gljiva na usjevima te proizvodnju mikotoksina

• Najrašireniji i najpoznatiji mikotoksini su metaboliti plijesni vrsta: Aspergillus, Penicillium i Fusarium

• Mikotoksini u prehranu ljudi ulaze:

Direktno preko kontaminirane hrane (usjevi, žitarice)

Indirektno kroz hranu životinjskog podrijetla (npr. mlijeko) proizvedenu od životinja koje su hranjene kontaminiranom hranom za životinje

• Mikotoksini imaju štetan učinak na zdravlje ljudi i životinja:

U visokim dozama uzrokuju akutne simptome i smrt

Karcinogeni, genotoksični, citotoksični, neurotoksični

Napadaju specifične organe kao što su bubrezi i jetra

Biotoksini

• Klimatske promjene (osobito temperatura mora) mogu utjecati na promjene morskog okoliša koji pogoduje cvjetanju štetnih fitoplanktonskih algi koje proizvode morske biotoksine

• Morski biotoksini u prehranu ljudi ulaze preko kontaminiranih proizvoda ribarstva (osobito školjkaša)

• Morski biotoksini su vrlo štetni za zdravlje ljudi, a uzrokuju:

PSP (Paralytic Shellfish Poison) trovanje koje uzrokuje paralizu (mučnina, vrtoglavica, pareza ličnog živca, ukočenost udova, paraliza dišnih mišića-gušenje)

DSP (Diarrhetic Shellfish Poison) trovanje koje uzrokuje dijareju (probavne smetnje)

ASP (Amnesic shellfish poison) trovanje koje uzrokuje gubitak pamćenja (mučnina, povraćanje, proljevi unutar 24 h; unutar 48 h simptomi CNS: dezorijentiranost, konfuznost, gubitak pamćenja, epileptički napadi)

NSP (Neurotoxic shellfi sh poisoning) neurotoksično trovanje (Simptomi su gastrointestinalni i živčani)

AZP (Azaspiracid poisoning) Azaspiracidno trovanje (andominalni bolovi, mučnina, dijareja i povraćanje)

Kontaminanti iz okoliša i kemijske rezidue

Klimatske promjene mogu utjecati na kontaminaciju okoliša i kemijsku kontaminaciju hrane na mnoge načine:

• Poplave i kontaminacija okoliša

• Kontaminacija voda

• Zatopljavane oceana

• Povećanje razine mora

• Kontaminacija tla

• Upotreba pesticida i rezidue pesticida u hrani

• Upotreba veterinarskih lijekova i rezidue u hrani

Sigurnost hrane, prirodne katastrofe i humanitarne krize

Prirodne katastrofe → kontaminacija hrane opasnim mikrobiološkim i kemijskim opasnostima → epidemije koje se prenose hranom, uključujući hepatitis A, trbušni tifus i dijarealne bolesti, kao što su kolera, dizenterija, norovirus i velika izloženost toksičnim kemijskim tvarima kroz hranu i vodu

Humanitarne krize uzrokovane sušama i gubitkom domova → slab zdravstveni status povećava osjetljivost na mikrobiološke i kemijske opasnosti i povezane bolesti

Rizici sigurnosti hrane povezani s prirodnim katastrofama i humanitarnim krizama su vezani uz:

- nesigurno čuvanje hrane i križna kontaminacija iz okoliša ili od ljudi tijekom pripreme i rukovanja hranom

- nemogućnost toplinske obrade hrane

- loši sanitarni i higijenski uvjeti

Hvala na pažnji!