damir alagi, alan antonovi, branka aukst-margeti, jasmina barakovi, nikola bilikov, vladimir blagai, damir bosnar, ivica botiki, adrijan boinovski, snjeana brai, irena bri karaonji, tomislav breitenfeld, stella breka, miel brezak, kristina brki, dalibor brozni, tatjana bujas, drago cmuk, mojca aki semeni, silvija erni, vedrana ike uli, domagoj vek, vito despoja, damir drvodeli, davor depina, oktavija akovi rode, igor er, igor uki, maja fabuli ruszkowski, andrea fajdeti, dubravko frankovi, dragana gabri panduri, ivica gavrani, romana gjergja juraki, paola glavan, gordana gregorovi, andrea gudan kurilj, daria hafner, katarina hanevi, marin hasan, mirjana horvat, tomislav horvat, ivana ili, gordana ivanac, kreimir jakovi, julije jaketi, eljko jelini, ana jeroni, tomislav jurendi, marina juribai, tomislav keros, damir klobuar, hrvoje klobuar, josip knezovi, goran kovaevi, ljiljana krstin, nika krstulovi, kristina kruli, renata lakaj, dragan lepur, marija lipar, tibor littvay, mladen lonar, nino maei, karolina maduna valkaj, maa malenica, marina marinkovi, hrvoje marjanovi, katarina marui, anika mate, ivan mati, marija matkovi, ljiljana mayer, jasnica medak, goran mihulja, barbara mikac, stjepan mikac, boris milainovi, andrea milosti-srb, saa missoni, nikola mikovi, zdravko mitrovi, goran molnar, boris muha, vesna muni, damir nadramija, elvis paladini, marija pastori grgi, iva pavlini prokurica, branko petrinec, damir pintar, iva popovi, marin prcela, ana previi, maja prutki, marijana radi stojkovi, iva rezi, davor risti, roman rosavec, lidia rovan, ivana salopek ubri, neva slani, ljerka slokar, ivica smoli, tomislav smoli, hrvojka soljai vrane, velimir sruk, igor stanki, vladimir stilinovi, jagoda stipi, ivana stoli, andrea strineka, renata sui, mario sviben, sinia adek, eljka apina, domagoj atovi, alan erman, josip imii, sinia koki, jan najder, ivana olji jerbi, anamarija tafa, ivan tajduhar, dalibor torga, nenad uvak, anita tarbuk, zlatka teec, ivana tlak gajger, branko tomii, mladen tomi, ljiljana trtica-majnari, damir ugarkovi, silvije vdovi, anelko vidovi, silvijo vince, zoran vlaovi, ignacija vlai, natalija vragovi, kreimir vrdoljak, daria vuger-kovai, tatjana vujnovi, dragana vuk, domagoj vulin, karlo wittine, branimir zauner, marko zebec, arijana zori, kreimir ganec, eljka igoveki gobac, branko itko, ivica upi

Sveu

ili

te u

Zag

rebu

knjig

a do

ktor

a zn

anos

tipr

omoc

ija, r

ujan

201

0.08

sveuilite u zagrebuknjiga doktora znanosti | promocija, rujan 2010. 08

knjiga doktora znanostipromocija, rujan 2010.

08

Knjiga doktora znanosti 08Zagreb, rujan 2010.

Sveuilite u ZagrebuZagreb, Trg marala Tita 14

Prof. dr. sc. Aleksa Bjeli, rektor

Prof. dr. sc. Melita Kovaevi, prorektorica za znanost i tehnologiju

Marina Bauer, prof.

esni&Turkovi

Sveuilini raunski centar Srce

Ivica BitunjacDanilo Balaban

Sveuilina tiskara d.o.o.Zagreb, Trg marala Tita 14

250 primjeraka

Publikacija izlazi dva puta godinje

issn 1846-9655

U pripremi publikacije sudjelovali su: Jadranka Andri, Boica Bartolac, Ranka Franz-tern, Ana Fruk, Sandra Kramar, Ana Pribani, Katarina Prpi

nakladnik

za nakladnika

glavni urednik

lektura

grafiko oblikovanje

elektronika obrada podataka

fotografije

tisak

naklada

iii knjiga doktora znanosti

Sedmom i osmom knjigom u nizu nastavljamo s prikazima disertacija koje su u novije vrijeme izraene i obranjene na Sveuilitu u Zagrebu. Knjiga je pripremljena u povodu sveanog obiljeavanja stjecanja najvieg akademskog stupnja na promociji koja e se odrati 12. rujna 2010. u Hrvatskom narodnom kazalitu i kojom e se ira javnost moi upoznati s naim potencijalima u znanstvenim i umjetnikim istraivakim djelatnostima.

Takvim se obiljeavanjem obnavlja tradicija zapoeta jo potkraj godine 1877. prvom javnom promocijom doktora u novijoj povijesti Sveuilita. Vano je uoiti kako je tenja prema otvaranju najviih akademskih razina iroj javnosti jednako prisutna danas kao to je bila prisutna ne samo prije sto trideset godina nego i u najranijoj povijesti Sveuilita. Pokretaki motiv te tenje nije se promijenio. Kada danas istiemo kako nae Sveuilite zajedno s drugim nacionalnim istraivakim potencijalima mora u meunarodnom okruju i natjecanju istodobno pridonositi globalnim spoznajnim razinama i osigurati gospodarski i drutveni prosperitet zemlje, ponavljamo zapravo u suvremenoj transkripciji poruku rektora Konstantina Vojnovia iz prosinca 1877. po kojoj znanost nepoznaje granicah ni narodnosti: ali nie li ona na narodnom stablu, uspienije naplodjuje zemlju, te uzima na neki nain ljubljeno lice roda svoga.

Svaki novopromovirani doktor znanosti ponos je naega sveuilita, danas jednako kao i godine 1877. kada su kandidati svoje doktorate stjecali rigoroznim ispitima a ne istraivakim radom. Upravo ta stalna evolucija sadraja i svrhe titule doktora znanosti navodi na kritiko promiljanje i traenje putova unapreenja suvremene doktorske izobrazbe. Treba nam novi sustav doktorskih studija, koji se prije svega temelje na istraivanjima i koji ispunjavaju meunarodne kriterije izvrsnosti za svako pojedino znanstveno i umjetniko podruje. Trebamo se otvoriti prema meunarodnim povezivanjima. Doktorske studije, kao pripremu za ulazak novih snaga u istraivaku arenu, trebamo prihvaati kao poetke, a ne kao krune pojedinih spoznajnih, znanstvenih i inovativnih karijera. Jednako tako sve sveuiline istraivake sredine moraju kao primarnu svrhu prepoznavati svoje stalno obnavljanje i osvjeavanje mladalakim vitalitetom onih koji postupno prelaze iz obrazovnog u istraivako-stvaralaki stadij svoga sazrijevanja.

Ova edicija i promocija koja e uslijediti samo nas dodatno podsjeaju i upozoravaju kako su ozbiljne, ponekad i sudbonosne, zadae pred nama. Uvjeren sam kako e se i kolegice i kolege koje ovom prigodom promoviramo u doktore znanosti znati s takvim zadaama suoiti i nositi te tako dati svoje prinose napretku Sveuilita i nae domovine Hrvatske. estitajui im to su se uspjeli uzdignuti na ovaj visoki akademski stupanj, elim im puni uspjeh u buduim istraivakim i drugim visokoodgovornim djelatnostima.

Aleksa Bjeli

Zagreb, 1. rujna 2010.

Rije rektora

iv sveuilite u zagrebu

Pravo dodjeljivanja doktorata priznato je Leopoldovom diplomom jo davne godine 1669., ali zbog prilika u visokom kolstvu i raznih otpora provedbi Leopoldova privilegija akademijama preteama Sveuilita u Zagrebu, dodjela akademskih naslova nije bila mogua. Tek 1874., osnutkom Sveuilita Franje Josipa I. u Zagrebu, u novim okvirima konano je u cijelosti ostvaren sadraj Leopoldove diplome. Od tada Sveuilite obavlja sve svoje funkcije ukljuujui i dodjelu doktorata. Ono je poelo djelovati s tri svoja fakulteta: Bogoslovnim, Pravoslovnim i dravoslovnim (Pravnim) te Mudroslovnim (Filozofskim). Na Bogoslovnom fakultetu stjecao se doktorat bogoslovlja, na Pravnom doktorat prava, a na Filozofskom fakultetu doktorat filozofije. Opi uvjet za pristupanje strogim ispitima na ta tri fakulteta bio je zavren odgovarajui studij, to se dokazivalo apsolutorijem dotinog fakulteta. Na Bogoslovnom i Pravnom doktorat se stjecao na temelju poloenih strogih ispita, a na Filozofskom fakultetu kandidat je uz polaganje strogih ispita morao napisati znanstvenu raspravu (disertaciju). Oekivalo se da e prvi kandidati za promociju biti u akademskoj godini 1877./1878. pa se na Sveuilinom senatu ve u prethodnoj akademskoj godini raspravljalo o sveanostima pri doktorskim promocijama te je zatraen odgovarajui materijal od sveuilita u Beu, Budimpeti i Grazu. Na sjednici Senata 6. prosinca 1877. prihvaen je postupak odravanja doktorske promocije koji se zasniva na tekstu (sponzije) to ga kandidat i promotor izgovaraju na latinskom jeziku. Ubrzo nakon prihvaanja postupka promocije rektor Konstantin Vojnovi odredio je sveanu promociju prvih doktora. Uvjete za promociju na stupanj doktora prava imala su dva kandidata: Robert pl. Verni-Turanjski i Franjo Slama, a na stupanj doktora bogoslovlja Aleksandar mit. Promocija je odrana u nedjelju, 23. prosinca 1877. u velikoj dvorani tadanje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti na Gornjem gradu jer Sveuilite, tada smjeteno na Katarininom trgu, nije imao aulu. U povjerenstvu su uz rektora i dekane Pravnog i Bogoslovnog fakulteta, Jaromila Hanela i Josipa Stadlera, bili promotori Stjepan Spevec, Aleksandar Bresztyenszky i Antun Kran. Promociji je osobno prisustvovao ban Ivan Maurani. Bio je to veliki dogaaj od nacionalnog znaenja. Dan nakon promocije, 24. prosinca 1877., u Narodnim novinama tiskan je lanak Prve promocije doktorah na hrvatskom sveuilitu.Prva promocija na stupanj doktora filozofije odrana je dvije i pol godine kasnije, 17. srpnja 1880. Prvi kandidat Filozofskog fakulteta bio je Gjuro Arnold (kasnije rektor Sveuilita). Uz stroge ispite pozitivno je ocijenjena njegova znanstvena rasprava Etika i povijest. Rije je o prvoj disertaciji naega sveuilita. Uz rektora Franju Ivekovia u povjerenstvu su bili dekan Gjuro Pilar i promotor Lavoslav Geitler. Ve sljedee godine, 2. srpnja 1881., promoviran je prvi prirodoznanstvenik Mijo Kipati. Promocija prve doktorice Milice pl. Bogdanovi odrana je 22. lipnja 1907. Ovdje valja spomenuti i promocije sub auspiciis Regis. Pripale su kandidatima koji su cjelokupno kolovanje i stroge ispite poloili s najviom ocjenom. Promovirani su u posebnoj proceduri pred kraljevim zastupnikom primivi na dar zlatni doktorski prsten ureen briljantima. Bilo ih je ukupno etrnaest u razdoblju od 1897. do 1914. Dva rektora, Ladislav Poli i Marko Kostreni, dobitnici su tog najvieg priznanja naega sveuilita.Svi promovirani doktori upisivani su u posebne, za tu prigodu pripremljene upisne knjige, s temeljnim podatcima