44

Knjiga Sazetaka - Okrugli Stol PKD

Embed Size (px)

DESCRIPTION

aa

Citation preview

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 1 ~

    RASPORED IZLAGANJA

    Otvaranje Okruglog stola, uvodna rie: prof.dr. Sanjin Kodri,prof. dr. emeritus Enver Imamovi, prof. dr. Salmedin Mesihovi,vii ass. Amra ai, MA

    udruenu BATHINVS, Admir Agi

    Familija Publija Kornelija Dolabele, prof. dr. Salmedin Mesihovi

    Li i delo Publia Kornelia Dolabele referiraui se na Annales Kornelija Tacita, Ivana Boi, BA

    Prahistoriso oruene prostora rimske infrastrukturne cestovne mree na primjeru Salona-Argentaria i gradina Burnum, Tijana Krianovi, BA

    Reognoscirane antiih loaliteta na podruu Kiselaa, Jesenko Hadihasanovi, MA i Edo Mei

    Urbaniacia bosansohercegovaih prostora u vrieme rimse uprave, prof. dr. Bego Omerevi i ass. Mersiha Imamovi, Mr.

    Orijentalni kultovi na tlu provincije Dalmacije, Sanda Hasagi, MA

    Antroponimi u ilirskom jeziku, ass. Dijana Beljan, MA

    Prve ranse aednice- Jeruzalem, Antiohija, Rim, prof. dr. Drago upari

    Utjeca podiana tranih nasela i ugoa itarica na ravo putnih komunikacija, Denan Brigi, MA

    Ceste u BiH prie namesnitva P. K. Dolabele u odnosu na ceste a vrieme negovog namesnitva, Emina alija, BA

    Rimse vone edinice u Dalmacii u I st. n. e. i nihovo uee u igradni provincijalne infrastrukture, Senaid Boli, MA

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 2 ~

    Subota, 15. novembar 2014. godine

    Proces romaniacie u prvom stoleu nove ere u unutranosti rimse provincie Dalmacije, vii ass. Amra ai, MA

    Zabilee o antiim bunarima na omuniacii Diluntum- Salluntum, doc. dr. Gligor Samardi i vii ass. Marijana Mlaenovi, Mr.

    Je li rimska Certisija bila caput viarum, dr. sci. Branka Migotti

    Cirulirane rimsog novca u I stoleu u unutranosti Dalmacie, Maja Panda, MA

    Cohors III Alpinorum equitata na Humcu, vii ass. Almir Mari, MA

    Oktavianovo osvaane Zapadnog Iliria ro percepciu asnoantiih ivora, Edin Veletovac, MA

    SC Pegasianum, doc. dr. Samir Alii

    inovnia ariera lasinih rimsih pravnia u provincii Dalmacii, prof. dr. Devad Drino i Benjamina Londrc, MA

    Recenzentski tim: 1. Pro. dr. Salmedin Mesiovi 2. Pro. dr. Devad Drino 3. Pro. Dr. Adnan Busuladi 4. Doc. dr. Adnan Kaljanc 5. vii ass. Amra ai, MA 6. Edin Veletovac, MA

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 3 ~

    Organizacioni odbor: 1. pro. dr. Salmedin Mesiovi, predsjednik 2. doc. dr. Drao upari, potpredsjednik 3. vii ass. Amra ai, lan

    Radni odbor: 1. Sanda Hasai, MA predsjednik 2. Brii Denan, MA potpredsjednik 3. Krianovi Tijana, BA sekretar

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 4 ~

    ivot i djelo Publija Kornelija Dolabele

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 5 ~

    Dr. Salmedin Mesihovi Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za historiju [email protected]

    Familija Publija Kornelija Dolabele

    Publije Kornelije Dolabela, najuveniji namjesnik provincije Gornji Ilirik/Dalmacije, je potomak jedne ugledne i drevne rimske familije koja je potekla i pripadala patricijskom kornelijevskom gensu. Rod Kornelija (Cornelia) je imao veliki broj oranaka, imeu ostali i Dolabele (Dolabellae). Predstavnici ovog kornelijevsko oranka su u ivornoj rai abiljeeni kao istaknuti dunosnici jo u vrijeme Srednje Republike. Publije Kornelije Dolabela Maksimus je bio konul a 283. od. p. n. e., a nakon njea su jo dvojica Kornelija Dolabela, ali sa prenomenom Gnej, bila republikanski konzuli za 159. i 81. god. p. n. e. i vie drui Kornelija Dolabela je obnaalo visoke politike, vojne i reliijske unkcije a vrijeme republikansko sustava. U vrijeme II. i III. rimsko raansko rata na politikoj poornici se pojavio i Publije Kornelije Dolabela (kasnije ponekad naivan Lentulus), roen oko 70. god. p. n. e., i konzul 44. god. p. n. e. Njegova javna djelatnost je bila primjer beskrupuloznog politikanstva u posljednim godinama postojanja republikanskog sustava. Poginuo je 43. god. p. n. e. prilikom zauzimanja grada Laodikeje od strane Kasija, jednog od lidera republikanske stranke. jeov istoimeni sin (sa prvom enom Fabijom, drua suprua mu je bila Ciceronova kerka Tulija) je pripadao ktavijanovoj rakciji u ratu sa Markom Antonijem. a Publije Kornelije Dolabela je bio sin posljednje spomenutog, koji je bio Oktavijanov pristalica, i aktivno e djelovati na javnoj sceni u posljednoj deceniji ivota Auusta (vl. 27. od. p. n. e. 14. god. n. e.) i u prvom periodu Tiberijeve vladavine (14. 37. god. n. e.).

    Summary

    Family of Publius Cornelius Dolabela

    Publius Cornelius Dolabella, the most famous governor of the Province Upper Illyricum/ Dalmatia, is a descendant of an eminent and ancient Roman family, which has origined and belonged to the patrician gens Cornelia. Gens Cornelia had a large number of branches, among others Dolabellae. Representatives of this branch of Cornelia in original

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 6 ~

    material are recorded as prominent officials in the time Middle Republic. Publius Cornelius Dolabella Maximus was a consul for 283 BC., followed by two more members of branch Cornelius Dolabella, but with praenomen Gnaeus, the consuls of Republic for 159. and 81. BC. And several other members of branch Cornelius Dolabella held high political, military and religious functions during the republican system. During the II. and III. Roman civil wars on the political stage appeared Publius Cornelius Dolabella (later sometimes called Lentulus), born about 70. BC, the consul for 44 BC. His public service was an example of unscrupulous politics in the last few years of the republican system. He died in 43 BC, when the city Laodicea was overtaken by Cassius, one of the leaders of the Republican Party. His namesake son (with his first wife Fabia, while his second wife was Tullia, the daughter of Cicero) belonged to the Octavian faction at war with Mark Antony. Our Publius Cornelius Dolabella was the son of the latter, who was a supporter of Octavian, and he actively worked on the public scene in the last decade of life of Augustus (ruled 27 BC 14 AD) and in the first period of the reign of Tiberius (ruled 14 - 37 AD)

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 7 ~

    Boi Ivana, BA Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za historiju [email protected]

    Li i delo PubliaKorneliaDolabelereferiraui se na AnnalesKornelijaTacita

    Tacitovo djelo ,,Anali predstavlja najnaajniji i najobimniji ivor o ivotu i djelu PublijaKornelijaDolabele ali se mora se uzeti s velikom rezervom zbog autorovih nastojanja da se ovaj namjesnik prikae u to loijem svjetlu. PublijeKornelijeDolabela vodi porijeklo iz porodice Dolabela koji je pripadao rimskom gensu Cornelia. Njegovi preci istakli su se na rimskoj politikoj sceni, a on lino istie se pred kraj Auustove vladavine i u doba vladavine cara Tiberija. a mjesto konula imenovan je 10. .n.e. a uskoro, tanije 14. .n.e., imenovan je na mjesto namjesnika primorsko dijela provincije Dalmacije. Svoju namjesniku unkciju Dolabela avrava 21. .n.e. kada se vraa u Rim i pojavljuje se odreeni period na rimskoj politikoj sceni.

    Tacit u svom djelu nastoji esto da neativno predstavi namjesnika ali on istovremeno inosi injenice o Dolabeli kao dobrom namjesniku i inovniku. Velika amjerka na rad i djelo ovo namjesnika predstavlja njeovo pretjerano laskanju upueno imperatoru Tiberiju. Kao najbolji primjer ovog laskanja svakako je Dolabelin prijedlog da imperator nakon pobjede nad pobunjenim alskim narodima proslavi trium to je Tiberije odbio. U svom djelu Tacit esto spominje Dolabelu kao uesnika senatski rasprava, suenja i raevinski podhvata te drugih javnih doaaja u Rimskom Carstvu. n ovorio i on Dollabelinoj dunosti namjesnika provincije Arike dje je uspio napokon avriti rat sa Takarinatom. Iako se istakao svojim radom Tiberije odbija da mu dodijeli triumalne onake to Tacit smatra velikom nepravdom. Posljednji spomen Dolabele u ovom djelu vezan je za 27. g.n.e kada se Dolabela spominje u sluaju optube protiv Tiberijevo roaka Kvintilija Vara dje se odnosi iraito napadaki prema Dolabeli navodei da je idao cijeli svoj rod ovim postupkom.

    Summary

    Image and or of PubliusCorneliusDolabelarefering to Annales of CoreneliusTacitus

    Tacitus' Annals is the most important and most comprehensive resource about the life and work of Publius Cornelius Dolabella but it has to be taken with a grain of salt because of

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 8 ~

    the author's efforts to show the governor as a negative person. Publius Cornelius Dolabella was descendant from a family Dolabella from the Roman gens Cornelia. His ancestors have emerged the Roman political scene, and he himself arose at the end of the reign of Augustus and in the reign of Tiberius Caesar. He was appointed as consul in 10 A.D and soon, in the 14 AD, was appointed as governor of the coastal region of the province of Dalmatia. After Dolabella s service was finished in 21 AD, he returned to Rome and took a place on Roman political scene.

    Tacitus in his work often gives negative comments on Dolabella as governor but at the same time he presents facts about Dolabella as good governor and clerk. His criticism comes from the fact that Dolabella is flattering to emperor Tiberius. The best example of that is Dolabellas proposal to the emperor to celebrate the triumph after his victory over the rebellious Gallic nations, which Tiberius refused. In his Annales Tacitus often mention Dolabella as a participant in Senate hearings, trials and construction undertaking as well as other public events in the Roman Empire. He spoke on Dolabellas duty in the Provincia Africa where he managed to ultimately end the war with Takfarinatom. Regardless of hismerits Tiberius refused to grant him triumphal tag, a fact that Tacitus considered as great injustice. The last mention of Dolabella in Tacitus work is related to the 27 AD when writing about the case against Tiberius' cousin QuintiliusVara and consider Dolabellas accusations against him as a betrayal of his whole family and race.

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 9 ~

    Infrastrukturna djelatnost

    na podruju Ilirika

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 10 ~

    Dr. Bego Omerevi Mr. Mersiha Imamovi Univerzitet u Tuzli Univerzitet u Tuzli

    Filozofski fakultet Filozofski fakultet

    Odsjek za historiju Odsjek za historiju [email protected]

    Urbaniacia bosansohercegovaih prostora u vrieme rimse uprave

    Neposredno nakon definitivnog osvajanja bosanskoerceovaki prostora (9. odine n.e.) rimske vlasti su pokrenule brojne aktivnosti s namjerom da ove prostore im prije i to vre veu a Carstvo. S tim u vei, pokrenut je proces urbaniacije, iji je osnovni smisao bio da se kompletna inrastruktura na bosanskoerceovakim prostorima sistematski i do kraja planski iradi, odnosno uredi po uoru na italike krajeve. Dolaak Rimljana onaio je kraj ilirsko perioda, ali i poetak jedno novo, potpuno druaije, radoblja u istoriji ovi prostora. Proces urbaniacije se odvijao viesmjerno, obuvatajui izgradnju putnih komunikacija, naselja, javni i privatni objekata, proivodni poona, vojni utvrenja i drui inrastrukturni sadraja. Sa urbaniiranjem bosanskoerceovakih prostora stvorena je jaka osnova za potpuno instaliranje rimske kulture i civilizacije. U radu su izneseni brojni podaci koji jasno ovore o provoenju procesa urbaniacije, njeovim eektima i poitivnim tekovinama.

    Summary Urbanization of the area of Bosnia and Herzegovina during the time

    of Roman Empire

    Immediately after the final conquest of the area of Bosnia and Herzegovina (9. Year AD), the Roman government established a set of activities, intending to attach this area to the Empire as long and as strong as it was possible. Thought, the process of urbanization has begun, and its fundamental role was to adjust a whole infrastructure of that area on to italic pattern, and to finish its construction systematically. Rise of the Roman regimen has marked the end of Illyrian time in this area, but also the beginning of a new, completely different period in its history. The process of urbanization had its course in more directions and had included construction of road communications, settlements, private and public objects,

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 11 ~

    military fortifications and other infrastructural content. With this process on the area of Bosnia and Herzegovina a strong base has been formed to fully initialize Roman culture and civilization. Many facts that give a clear picture of the implementation of the process of urbanization, its effects and positive achievements are presented in this work.

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 12 ~

    Dr. Mr. [email protected]

    Diluntum-Salluntum

    Diluntum-Salluntum ( ) . . . , (, ). , . , a . , -, .

    Summary

    Notes on the antique wells on the road - communication Diluntum Salluntum

    This work presents the importance of the road communication Diluntum - Salluntum on souther Dalmatia (east Herzegovina) and the role of antique wells on it. It gives the overview of the road and the wells discovered behind this important communication. Special work is done dedicated on the explanation of the role and singnificance of those wells for antique man in this dry area. Water was, as it is today, fulfiiling many of human needs that conditioned the construction of plumbs on the places where the water sources were available,

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 13 ~

    and if it was ta place lacking of water sources wells were usually built there. It is considered that Roman government was taking care of building wells throught the roads, on the dry places especially. Special care was dedicated to assure enough water on the roads for army, traders and different travelers. As many of reasearchers believe, on the basis of the analysis, wells and other materials found near by, on the road communication Stolac Rijeani, are right from the antique time.

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 14 ~

    Dr. Branka Migotti Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Odsjek za arheologiju [email protected]

    Je li rimska Certisija bila caput viarum? Ime jedno rimsko naselja na juno-panonskoj cesti Siscia Cibalae (dananji Sisak

    i Vinkovci) u itinerarskim i emljopisnim ivorima abiljeeno je u raliitim varijantama: , Cirtisa, Cirtisia, Certis i Certisia. Na fragmentarnom mramornom natpisu iz 4. stoljea, koji najvjerojatnije potjee s nalaita trbinaca u neposrednoj bliini akova (sjeveroistona Hrvatska), dokumentirano je u obliku Certissia. Sauvani dio natpisa lasi: [--- a]ccede ad Certissia[m ---]/[---] memor cupias [---] / [---] est caput v[iarum ---] -----. Prema miljenju autorice natpis je javni a ne robni, kako su pretpostavili pojedini komentatori. S obzirom na temu Okruglog stola, odnosno kontekst vremena i djelovanja Publija Kornelija Dolabele, koji se osobito istaknuo cestogradnjama, naglasak u ovome prilou bit e na itanju posljednje retka natpisa i na obralaanju predloene restitucije. a toj podloi raspravljat e se o slubenoj naravi pojma caput viarum u rimskom cestovnom prometu i razlozima za i protiv mogunosti da je Certissia bila ne samo raskrije neo i isodite cesta u smislu caput viarum.

    Summary

    Was Roman Certissia a caput viarum?

    The name of a Roman settlement on the south-Pannonian road Siscia Cibalae (modern-day Sisak and Vinkovci) was in itinerary and geographical sources recorded in slitl dierent variants: , Cirtisa, Cirtisia, Certis, and Certisia. It as, oever, been documented as Certissia in a fragment of a 4th- century marble inscription found probabl at te site o trbinci in te vicinit o akovo in nort-eastern Croatia. The preserved part of the inscription runs: [--- a]ccede ad Certissia[m ---]/[---] memor cupias [---] / [---] est caput v[iarum ---] -----. In the author's opinion, the inscription was public and not funerary, as some commentators posited. Given the topic of the present conference, that is, the time and context of Publius Cornelius Dolabella, who was especially active in road constructing, the stress in this contribution will be on the reading of the last line of the inscription and the clarification of the suggested restoration. This will serve as the starting point for the discussion on the official definition of the phrase caput viarum in Roman road traffic and the possibility that Certissia was not only a crossroads, but a caput viarum in the strict meaning of this term.

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 15 ~

    Krianovi Tiana, BA Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Katedra za arheologiju [email protected]

    Salona Prahistoriso oruene prostora rimse infrastruturne cestovne mree, na primeru ceste Salona Argentaria i gradina Burnum

    Rimska inrastrukturna djelatnost predstavlja impresivno naslijee antiko perioda, kako u Bosni i Herceogivni tako i unutar cijele provincije Dalmacije, koje je ista bila dio. Ivo Bojanovski je, naime, u svome djelu Dolabelin sistem cesta sistematiirao cestovnu mreu I stoljea na prostoru dananje Bosne i Herceovine, te je takoer dao jasan preled samostalnih jedinica koje isto podraumijeva, odnosno sadri. Tako je u ceste, na svojim kartama, Bojanovski locirao jo i brojne miljokae, epiraske spomenike, putne stanice, rimske utvrde, te rimska utvrena i neutvrena naselja. Postoje brojna svjedoanstva o kasnijim obnavljanjima cesta raeni a vrijeme namjesnitva Publija Kornelija Dolabele na prostoru dananje Bosne i Herceovine, a neke od nji su u upotrebi i u modernom dobu, dok su drui moderni putevi, pak, raeni u njiovoj bliini. Reerirajui se na to, odnosno na radnju moderni cesta na ili u bliini rimski, javlja se mounost ramatranja pitanja inrastrukturni osnova, odnosno okruenja na kojem su nastajale rimske ceste, tj. kakva inrastrukturna slika pristorijsko okruenja ini pretodnicu inrastrukturne slike rimskog perioda.

    S obirom da je trovina bila naajan aspekt praistorijsko naina ivota, a samim time i uslovi realizovanja iste, u ovom radu na prahistorijsku infrastrukturnu podlogu osvrnut e se na primjeru ceste Salona Argentaria, u ijoj se kako polainoj, tako i krajnjoj taki, moe nai praistorijsko uporite, te naaj samo lokaliteta od praistorije dalje.Takoer, bit e predstavljen i preled lokaliteta u ili u neposrednoj bliini same putanje ceste, a koji je od prahistorijsko naaja.

    epobitan primjer ivjesno inrastrukturno kontinuiteta imeu praistorijsko perioda, te rimsko jeste i radina Burnum, na ijem je platou posvjedoena reiradnja naselja, upravo a vrijeme namjesnitva Publija Kornelija Dolabele, a koje na tom prostoru ima kontinuitet od prahistorijskog perioda. Rad ima za cilj predstavljanje homogenosti i eteroenosti prirodno okruenja i uslova, te inrastrukturne djelatnosti stanovnika prahistorijskog razdoblja u odnosu na rimsko.

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 16 ~

    Summary

    Prehistoric environment of the area of roman infrastructural road network, on the example of the road Salona Argentaria and hillfort burnum

    Roman infrastructural activity represents an impressive Roman heritage in Bosnia and Herzegovina, as well as in whole province of Dalmatia, that Bosnia was part of. In his work Dolabelin sistem cesta Ivo Bojanovski as sstematied road netorks o todas Bosnia and Herzegovina in the I century AD, giving also the overview of its independent units. Beside roads, he has also located many milestones, epigraphic monuments, stations, Roman fortresses, and Roman fortified and unfortified settlements on his maps. There are many sources that confirm the reparation of roads that were made in the time of Publius Cornelius Dolabella on the area of Bosnia and Herzegovina, and some of them are still in use in the modern times, while other modern roads are built in nearby. Referring to the construction of modern roads on or close to Roman ones, there is a possibility of deliberation of the question about infrastructural bases, or environments on which Roman roads were built, i.e., what infrastructural picture of prehistoric environment is the antecedent of the infrastructural picture of Roman period.

    Considering the fact that trade was a significant aspect of prehistoric life, and thus the conditions of its realization as well, the prehistoric infrastructural base will be observed in the example of Salona Argentaria in this work, in which the start and end point of prehistoric base is visible, and so the significance of the location itself, from prehistory further on. The review of the locations on or close to the road path, which have prehistoric significance, will be also presented.

    Irrefutable example of certain infrastructural continuity between prehistoric and Roman period is hillfort Burnum, on which the reconstruction of settlement in the time of Publius Cornelius Dolabella is attested, and which has the continuity of life from prehistoric times. The main objection of the work is to represent homogeneity and heterogeneity of the natural environment and its conditions, and infrastructural activity of the inhabitants of prehistoric times in relation to the Roman.

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 17 ~

    Hadihasanovi Jeseno, MA Edo Mei Komisia a ouvane nacionalnih spomenia Filozofski fakultet Sarajevo Vanjski saradnik za Arheologiju Katedra za arheologiju [email protected] [email protected]

    Reognoscirane antiih loaliteta na podruu Kiselaa

    vaj lanak e predstaviti reultate sa rekonosciranja lokaliteta smjeteni u kiseljakoj udolini. Lokaliteti u pitanju su: lokacija raskopano brda u Gromiljaku, polje u apadnom podnoju brda Humac, brdo Humac, dvije lokacije sjeveroistono od lokaliteta Gradac u Vinjici, lokaciju a koju se sumnja da sadri ostatke u mjestu Han Ploa i lokacija a koju se sumnja da sadri ostatke u mjestu Kovai. Svi lokaliteti su locirani na teritoriji opine Kiseljak. Obilazak navedenih lokaliteta je organiziran u cilju prikupljanja saznanja o trenutnom stanju istih te u cilju prikupljanja informacija o jednom dijelu trase Dolabeline ceste. Tokom obilaska lokaliteta, pronaeno je malo povrinski nalaa i to samo na par lokacija apadno podnoje brda Humac, Vinjica (sa svoja dva lokaliteta). Sa drue strane, postoji i nekoliko lokaliteta koji su potencijalni areoloki lokaliteti (Han Ploa i Kovai). Tokom vieodinje obrade emlje, na povrini su se pronalaili ramenti raliite veliine. aalost, prilikom obilaska lokaliteta Han Ploe i Kovai uoena su samo dva manja ramenta keramike. Da bi se dobilo vie inormacija o dionici Dolabeline ceste, koja je prolazila kroz ovaj kraj, te o samoj vladavine Rimsko carstva, trebat e se provesti nova istraivanja. Bitno je napomenuti i da su neki od lokaliteta bili avaeni ratnim raaranjima, pa se postavlja pitanje u kolikoj su mjeri nalai u njima ouvani.

    Summary

    Reconnaissance of the antique sites in Kiseljak area

    This article will present results from reconnaissance of the field on the sites situated in Kiseljak valley. The sites in question are: location of dug out hill in Gromiljak, field near the western foot of Humac hill; Humac hill; two locations North-East from site of Gradac in Vinjica, potential arcaeoloical site in Han Ploa and potential arcaeoloical site in Kovai. All sites are located in Municipalit o Kiseljak. Recoinssance o said sites as organized to gather informations about their current state and to gather new informations about one section of the Dolabela road route. During the recoinsance only a small amount of the surface materials was found, and only on sites near western foot of Humac hill, and on

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 18 ~

    to sites in Vinjica (with contains two sites). On the other hand, there are a couple of potential arcaeoloical sites (Han Ploa i Kovai). Durin te ears o ploin raments o dierent sies ave been ound on surace. Unortunatel, durin recconisance o Han Ploa and Kovai sites onl to sards o potter ere ound. To obtain more inormation on te part of Dolabelina road that ran through this region, and about the reign of the Roman empire, new research need to be carried out. It is important to note that some of these sites were affected by the war, so the question is to what extent are archaeological situations preserved.

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 19 ~

    alia Emina, BA Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Katedra za arheologiju [email protected]

    Ceste prie i poslie namesnitva PubliaKorneliaDolabele u odnosu na ceste a vrieme negovog namesnitva

    Putevi i ceste koji su koriteni u praistoriji i na kojima se vrila trovina, odnosno razmjena dobara, po svojoj strukturi i tenolokom rjeenju nisu isti kao oni koji nastaju u doba Rimske vladavine. Zapravo postoji znatna razlika imeu cesta koje su se koristile prije dolaska Rimljana, kao i samog razvoja provincije i infrastrukture unutar iste prije dolaska namjesnika P.K.Dolabele, te cesta koje su se koristile u praistoriji na ovom podruju. Prve ceste su nastale kao utabane stae kojima su prolaile ivotinje, a oko 10.000 .p.n.e. te iste ceste su poeli koristiti ljudi. ne su u poetku bile pjeake stae koje su esto vijuale kroz podruja kro koja su prolaila, dok sa dolaskom Rimljana ceste ile ravno be kaskada. Ve 4.000 .p.n. e. na ceste se poinje obraati vie panje, ali tek sa dolaskom Rimljana oko 2.000 .p.n.e. taj sistem se usavrava. Meutim, iako je on uradio najvie na tom polju, ak i prije dolaska P.K. Dolabele, postojao je sistem kojim su ondanji stanovnici vrili trovinu, a na koji su Rimljani prilikom iraivanja cesta nailaili. Rad e obraditi te ceste koje su na prirodnim pravcima i koje su imale iraen jedan manji sistem komunikacija i a koje je oiledno da je asluno autottono stanovnitvo. amee se pitanje koliko su Rimljani sa svojom tenoloijom doprinijeli ravoju ve postojei cesta i da li su neke od nji poveali u novi sistem. Rad e obraditi ceste koje su postojale i prije Rimljana kao i ceste koje su nastale njihovim dolaskom, a osnovna ralika meu njima je ta to se, a vrijeme P.K. Dolabele, ceste poveuju u mreu transvealne komunikacije, bo ea su bili poveani svi dijelovi provincije, to e dovesti do toa da se preko provincije Dalmacije uspostavljaju vee sa provincijom Panonijom. Dok raniji sistem cesta nije bio tako usko povean i da bi se dolo do neko odreeno mjesta trebalo je puno vie vremena i stanovnitvo ne bi esto putovalo. Dolaak namjesnika Dolabele dovest e do odreeni promjena najvie u sistemu gradnje cesta ovo podruja npr. ceste se rade sa usjecima, ivinjacima, kaldrmom.

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 20 ~

    Summary Roads before and after Publius Cornelius Dolabela in relation to the roads

    in the time of his rule

    Paths and roads which were used in Prehistory and on which trade and exchange of goods was conducted, by their structure and technological solution are not the same as those which appeared in the period of Roman rule. As a matter of fact there is a significant difference between the roads that were used before Romans, as well as the development of the province of Dalmatia and infrastructure within the same before the arrival of the regent P.C. Dolabella, and the roads that were used in Prehistory on this area. First roads emerged as the beaten tracks which were passed by animals, and about 10.000 BC that same roads were used by people. At the beginning there were only roads for foot walking and they had sinuous line through areas they passed, until the Romansarrived when their line becomes straight without cascade.

    In 4.000 BC they started to pay more attention on roads, but with the arrival of the Romans on the historical scene about 753 BC, that system was perfected. However, although he had done the most work on this field, even before P. C. Dolabella came, there was a road system which was used for trade by the local people, and to which the Romans encountered as they were building up the roads.

    This paper will discuss the roads that had one smaller system of communications which had been established by the native population. The question is, how much the Romans contributed to development of already existing roads with their technology and did they linksome of them in the new system of roads.This paper will deal with roads that existed before the Romans as well as with the roads that were formed with their arrival, and the main difference between these two is during the period of P.C.Dolabella's regency, the roads were connected in the transversal network communication, because of that all parts of province of Dalmatia were connected, which would lead to direct communication between province of Dalmatia and province of Pannonia.

    In the earlier period,the road system didn`t have that good communication and it took much longer to get from one place to another. The arrivalof the regent P. C Dolabella wouldlead to a certain changes, that are the most visible in the road system in this area, that changes for example are: roads built with cuts, curbs, cobblestone and etc.

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 21 ~

    Politike, kulturne i religijske prilike na

    prostoru provincije

    Dalmacije

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 22 ~

    Dr. Drago upari Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za romanistiku [email protected]

    Prve ranse aednice: Jerualem, Antiohia, Rim U lanku je rije o pobjedonosnom poodu mlade Crkve, odnosno o nastanku i U lanku je rije o pobjedonosnom poodu mlade Crkve, odnosno o nastanku i djelovanju prvi kranski ajednica: Jerualema, Antioije i Rima. Trideseti odina nae ere Isus i Nazareta propovijedao je po Palestini poruku o kraljevstvu Bojem i nebeskom. Prinavi a Mesijom, rupu okupljeni uenika Isus je povao propovijedati radosnu vijest (euvaelion), tj. da se ispunilo Boje obeanje spasenja najavljeno u Starom avjetu. ko apostola nastajale su idovske ajednice koje su u Isusu preponale Mesiju i poele ivjeti prema njeovom nauavanju. Prvi judeo-krani oraniirali su se oko predsjedatelja ajednica - apostola. Prije proirenja kranstva u Jerualemu je postojala institucionalna jera oko koje su se irile ostale ajednice predvoene iabranim starjeinama.

    akon Isusove smrti i uaaa JERUZALEMSKA ajednica, kao matina Crkva, od svoa poetka imala je velik uled, prakticirajui vlastitu slubu Boju (euaristiju) ajedno s apostolima. Znaajke prve Crkve su: molitva, ajednitvo dobara i trpljenje. akon kamenovanja Stjepana akona (oko 34. .), odbjeli i Jerualema osnovali su kransku ajednicu u ANTIOHIJI, koja je imala osobitu vanost prvi stotinu odina, jer je meu njeinim idinama evanelje duboko ramotreno i pretrpjelo je iskustvo prve inkulturacije u helenskom svijetu. Poani ovoa rada (navani Grci) privatili su evanelje a idovska Crkva postala je katolika. U sinaoi se itala Biblija na rkom, a Josip Flavije kae da je u Antioiji idovska liturija privukle mnoe Grke. Predmet evaneosko navijetanja u Antioiji bio je: Samo je Isus Gospodin! Kranska ajednica Antioije ulavnom se sastojala od eidova. na nije bila samo brojna, i nije iledala kao idovska sekta, neo su se tamo krani prvi put nazvali tim imenom. U Antiohiji se prvi put skupljala milostinja za drugu crkvu onu u Jeruzalemu. U Antioiji nastaje prvo poslanje misije. Grad je postao mostobran prema poganskom svijetu. davde je apoelo misionarenje Crkve, tj. evangelizacija svijeta prvim Pavlovim apostolskim putovanjem (Dj 12,25). Iz Antiohije je apostol Pavao polazio na svoja tri misijska putovanja. U RIMU je kranstvo nastalo ajedno s rimskim carstvom, dje je tamo siurno ve 49. godine. Za vrijeme cara Tiberija (14-37. .)Isus je procesuiran i osuen na smrtnu kanu raapinjanja na kri. Carski biora i povjesniar Svetonije spominje da je 49. . car Klaudije protjerao i Rima idove bo Krista. Car eron (54-68. g.), smatra se prvim progoniteljem krana, pojaao je proone i stavio krane na okrutne kane, smatrajui i krivcima a poar. Za vrijeme njeove vladavine podnijeli su mueniku smrt apostoli Petar i Pavao 64. .

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 23 ~

    ajstarija predaja kranske ajednice u Rimu oduvijek je vezala svoj osnutak s apostolom Petrom. Posljednji dio ovoa lanka kratko se osvre na pojavu kranstva u Dalmaciji. Apostol naroda Pavao u svojoj poslanici Rim 15,19 spominje da je pronio Evanelje sve do Ilirika.

    Summary

    First christian comunities: Jerusalem, Antiohys, Rome

    This work is about the victorious conquest of a jung church, so it is about the begining and the work of the first christian communities: Jerusalem, Antiohys and Rome. Somewhere about 30.rd year AD, Jesus of Nazareth was delivering a message throughout all Palestina about god and his kingdom. As they recognized him as Messiah, he sent a group of his student to spread out a happy news (euvaggelion), about the complishment of God's promise of salvation, that was announced in the Old testament. Around apostels some jewish communities got together, and recognized him as Messiah, so they started living by his propositions. After his death the community of Jerusalem, as the main church, was together with the apostels practicing his own Gods service (euharisty), why it had a big influence. Main characteristics of the first church are: prayer, commune wells and sufer. After Stephen was stoned, the refugees from Jerusalem founded the christian cummunity in Antiohys, which has had the big importance in the first hundred years, because there the gospel was fully considered and has suffered a big experience of the first inculturation in helenic world. Pagans of this city accepted the gospel and Jewish church has become a Christian church. In the synagogue the bible was read on Greek language, and Joseph Flavie claims that Jewish liturgy has attracted many Greeks. The main parole in Antiohys was: Only Jesus is the Lord! Christian community of Antiohys was mostly made of non- Jews. It was not only numerous, and it didnot have Jewish characteristics, so the Christians were so called for the first time in this community. Also, it was the first time of raising charity for the other church Jerusalem. First mission was also a product of Antiohys. The city became a defender of pagan world. And it was also a begining of misionary role of the church, so evangelasation of the world with the first apostel trip Paul, from were he started his three misionary trips. In Rome Christianity was spreading together with the Roman Empire, and was already known in the year 49 AD. In the time of Tiberius Jesus was sentence to death by crusifing him on a cross. Historian Svetonije is mentioning that Tiberius banished Jewish people from Rome because of Jesus. Nero is known as the first persecutor of Christians, who had threated them with tough fines blaming them for the fire. Martir death in his time was taken by apostels Peter and Paul in the year 64 AD. The oldest story about Christianity in Rome is connected to apostel Peter. The last part of the work is connceted to the appearance of Christianity in the province Dalmatia. Apostel Paul in his epistle Rome number 15,19 is mentioning how he took his ospel all up to Illric.

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 24 ~

    Dijana Beljan, MA Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za romanistiku [email protected]

    Antroponimi u ilirskom jeziku

    Ilirski jeik ovoren je na podruju sjeveroapadno Balkana. Iako potvren samo sporadino, losama i rki tekstova, toponimima i antroponimima, dovoljno je materijala da bi se dokazalo da je bio dio velike indo-europske (u nastavku ie.) jeine porodice. ekoliko stotina sauvani ilirski imena bilo je predmet duoodinjim istraivanjima ilirske onomastike u okvirima akonitosti tvorbe imena ie. narod. Ponavanje rke i slavenske onomastike ormule uveliko je pomolo rekonstrukciji iste kod Ilira, a tomu moramo pridodati i snaan utjecaj rimski osvajanja na podruju Ilirika koja su ilirskoj onomastici dali rimsku formu. Svojim oblikom, ilirska imena se, po uoru na ve spomenuta rka i slavenska, mou kategorizirati na sloena (Bardi-balus, Sceno-bardus), pokraena (Bardus

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 25 ~

    and Slavic onomastyc formula helped reconstructing Illyrian formula, and also the Roman conquest of the Illyrian area did help, giving to it the onomastyc Roman form. With the shape and model of Greek and Slavic, Illyrian names can be categorized as complex (Bardi-balus, Sceno-bardus), summarized (Bardus

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 26 ~

    Amra ai, MA Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu Frane Raog 1 71 000 Sarajevo, BiH [email protected]

    Proces romaniacie u prvom stoleu nove ere u untranosti rimse provncie Dalmacie

    Romanizacija je bila osnovni proces koji svjesno (politiko - pravna romanizacija) ili nesvjesno (kulturna romanizacija) osvojene teritorije je inkorporirao u rimsko - mediteransku civilizaciju. Taj proces u Iliriku je apoeo i prije uspostave rimske vlasti kro kulturne vee Italika sa Ilirima. Meutim intenite romaniacije nije bio jednako primjetan u svim dijelovima Zapadno Balkana. akon konane uspostave rimske vlasti 9. od. n. e. spomenuti proces je imao relativno slabe eekte u unutranjosti rimske provincije Dalmacije. Ilirske civitates, koje su u I stoljeu nove ere naseljavale prostor dananje Like, apadne i srednje Bosne, zatim Hercegovine, dio zapadne Srbije (Zlatiborski okrug) i sjeverne Crne Gore, okruene sa svi strana Dinaridima bile su otpornije rimskom utjecaju u odnosu od stanovnitva koje je naseljavalo obale Jadransko mora. Historiari su taj enomen tumaili udaljenou od lavni urbani centara, anemarujui injenicu da su ve u u razdoblju 14. - 20. god. n. e. u vrijeme Augustovog i Tiberijevog legat Publija Kornelija Dolabele (Publius Cornelius Dolabella) iraene putne komunikacije koje su poveivale unutranjost sa razvijenim urbanim centrima Dalmacije i Panonije. Pravi razlog treba traiti u konervativnosti domae stanovnitva to se moe najlake pratiti kro onomastiku u kontekstu dijeljenja raanski prava (civitas). Onomastika pokazuje da je proces romaniacije u unutranjosti Dalmacije apoeo a vrijeme dinastije Flavijevaca (69. - 96. god. n. e.), dok natpisi sa genitilnim nomenom Julijevaca - Klaudijevaca se veu a doseljenike i dosta su rijetki. U prvoj fazi romanizacije dijeljeno je rimsko raanstvo ilirskoj aristokratiji to je vidljivo na primjeru u sluaju porodice Plasso iz municipia Dilluntum. Iliri u ovoj ai adravaju svoje lino, autotono ime kao cognomen unutar rimske onomastike ormule. U prvom stoljeu ormiraju se i prve rimske administrativno - pravne jednice, municipiji, to je jo vie uvrstilo rimsku doktrinu nauci ponatu kao Pax Romana.

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 27 ~

    Summary The process of Romanization

    in the inland of the Roman province of Dalmatia in the 1st century AD

    Romanization was the main process which incorporated conquered territories into Roman-Mediterranean civilization deliberately (political-legal Romanization) or unintentionally (cultural Romanization). In Illyricum this process had begun even before the establishment of the Roman rule through cultural connections between Italics and Illyrians. However, the intensity of Romanization was not equally noticeable in all parts of the Western Balkans. After the Roman rule was finally established in 9 AD, this process had relatively weak effects on the inland of the Roman province of Dalmatia. Illyrian civitates, who in the 1st centur AD settled te reion o todas Lika, estern and central Bosnia, Hereovina, a part of western Serbia (Zlatibor District), and northern Montenegro, surrounded by the Dinaric Alps on all sides, were more resistant to the influence of the Romans unlike the inhabitants settling the Adriatic coast. Historians explained that the reason for this phenomenon is the distance from main urban centers, neglecting the fact that the roads connecting the inland with developed urban centers of Dalmatia and Pannonia had already been constructed between 14 and 20 AD, during the time of legate Publius Cornelius Dolabella under Augustus and Tiberius. The actual reason should be found in the conservative nature of the local population which can be easily traced through onomastics in the context of giving civil rights (civitas). Onomastics shows that the process of Romanization in the inland of Dalmatia began during the time of the Flavian dynasty (69-96 AD), while the inscriptions with nomen gentilicium Julio-Claudians are associated to settlers and are fairly rare. In the first phase of Romanization, Roman citizenship was granted to Illyrian aristocracy which is visible in, for example, the case of Plasso family from municipium Dilluntum. In this phase, the Illyrians retained their personal, autochthonous name as a cognomen within the Roman onomastic formula. The first Roman administrative-legal units, municipia, were established in the 1st century AD, which even further strengthened the Roman doctrine, better known in the science as Pax Roman.

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 28 ~

    Sanda Hasagi, MA Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet u Sarajevu Odsjek za historiju [email protected]

    Orijentalni kultovi na tlu provincije Dalmacije

    Zavretak rimsko osvajanja prostora koji su naseljavali ilirski narodi uao je u posljednju au paciikacije okonanjem Veliko ilirsko ustanka (6.-9. godina nove ere). akon konane uspostave vlasti, Rimljani su atekli u unutranjosti provincije Dalmacije heterogeno stanje u pogledu duhovne i materijalne kulture naroda koji su naseljavali ovaj prostor. Za praenje uspostave rimskih tekovina na prostoru unutranjosti provincije Dalmacije od iuetno naaja je iuavanje duovne kulture naroda koji su svojim teritorijalnim rasporedom uli u okvire pomenute provincije. Kro saledavanje duovno ivota ilirski naroda moue je dobiti podatke o njihovom svakodnevnom, kulturnom, pa i politikom i privrednom ivotu. Do irenja orijentalni kultova je dolailo avaljujui vojsci, trovcima sa Istoka, pomorcima, naseljenicima i istoni provincija, osloboenicima, robovima. Meu orijentalnim kultovima koje je moue pratiti u unutranjosti provincije Dalmacije su kult Velike Majke, Izide, Serapisa, Sabazija, Dolihena, Atisa, Mitre i Jevrejski kult. vi kultovi meusobno ne avise jedan o druom i pojavljuju se u raliitim vremenskim intervalima. jiova ajednika karakteristika je mistinost i eotinost, te su bo toa u sebi nosili veliku dou privlanosti, posebno u urbanim centrima. Meutim, sudei po dosadanjim nalaima njiova rasprostranjenost nije bila u seoskim sredinama dje se stanovnitvo dralo domorodaki kultova (Silvana).

    Summary

    Oriental cults in the province of Dalmatia

    The completion of the Roman conquest of lands which are inhabited by Illyrian nations entered in the last phase during pacification of the Great Illyrian uprising (6th to 9th AD). After crackdown on the uprising, the Romans found in the inland province of Dalmatia heterogeneous condition in terms of spiritual and material culture of the people who inhabited this area. To overview the establishment of Roman achievements in the area of the interior of the province of Dalmatia extremely important are studies of spiritual cults of peoples who lived inside Province. Through understanding the spiritual life of Illyrian peoples is possible

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 29 ~

    to obtain information about their everyday, cultural, and even political and economic life. Spreading of oriental cults came thanks to the soldiers, merchants from the East, sailors, settlers from the eastern provinces, freedmen, slaves. Among the oriental cults that can be traced in the interior province of Dalmatia are a cult of the Great Mother, Isis, Serapis, Sabazius, Dolichenus, Attis, Mithras and the Jewish cult. These cults are not mutually dependent on one another and appear at various intervals. Their common feature is the mystique and exoticism, and are therefore in itself a great dose of attractiveness, especially in urban centers. However, judging by previous finds their distribution was not so great in the rural areas where the population is primarly interested with cult of Silvanus.

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 30 ~

    Brigi Denan, MA Univerzitet u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za arheologiju [email protected]

    Utjeca podiana tranih nasela i ugoa itarica na ravoj putnih komunikacija

    Transormacijom lovako i sakupljako drutva, koje je duo vremena ivjelo nomadskim nainom ivota, u drutvo proivoaa sa trajnim mjestom prebivalitva u natnoj je mjeri uticalo na ravoj putni komunikacija. To drutvo koje je sada podizalo trajna naselja, preteno u plodnim predjelima emlita, imalo je neto druaiji nain ivota neo to je to bilo ranije. Uoj itarica i pripitomljavanje ivotinja nailo je da ljudi vie nisu osjeali potrebu a miriranjem i potraom za boljim mjestima, nego su sada podizali svoje domove u neposrednoj bliini sa ostalim lanovima odreene ajednice, da bi se na taj nain formirala prva neolitska naselja. Formiranjem tih naselja javila se potreba za komunikacijom sa ostalim zajednicama koje su nastanjavale prostor dananje Balkana, ali i ire, najee bo ramjena odreeni dobara, to je direktno uticalo na ravoj cestovno saobraaja ime je postavljena podloa a ravoj puteva a vrijeme Rimljana. a prostoru dananje Bosne, poznato je nekoliko takvih naselja koja su imala svoj kontinuitet i tradiciju, kao i putne komunikacije, jo i vremena neolita pa sve do pojave Rimljana, odnosno rimsko namjesnika Publija Kornelija Dolabele, a vrijeme koje je iraena najira mrea putni komunikacija na prostoru provincije Dalmacije.

    Summary

    Influence of establishing permanent settlements and cultivation of cereals on development of road communications

    With the transformation of hunting and collection society, which lived for a long time with nomadic way of life, into producing society with permanent place of residence had sagnificient influence on development of road communications. That society which now raised permanent settlements, mostly in fertile areas, had different way of life than it was used to be earlier. Cultivation of cereals and domestication of animals ment that people had no more need for migration and quest for better places, insted they started raising their homes in proximity to the other members of community, and on that way first neolithic settlements were raised. With the establishment of theese settlements there was need for communication to the other communities which inhabited area of todays Balkan, and wider, most often

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 31 ~

    because of trade of certain goods, which had direct influence on developing road traffic and on that way foundation for development of roads was established. In the area of todays Bosnia, it is known a couple of those settlements which had their continuity and tradition, as and road communications, even from the neolithic times and all the way until Romans came, that is Roman governor Publius Cornelius Dolabella, during which was built the widest network of road communications on the area of the province of Dalmatia.

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 32 ~

    Edin Veletovac, MA Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za historiju [email protected]

    Otavianovo osvaane Zapadnog Iliria ro percepciu asnoantiih izvora

    Kampanje u Iliriku (35. god. p. n. e. 9. god. n . e.) koje su se odvijale za vrijeme vladavine prvo princepsa, ktavijana Auusta, predodredile su budunost ovo teritorija a naredni vie od pet stotina odina. Inormacije o ovim doaajima prua veliki broj ivora i razdoblja rano Carstva, te se isti s raloom nalae u sreditu poornosti moderne istorioraije kada je u pitanju prouavanje ove problematike. Meutim, odreene podatke o navedenim poodima spominju i istoriari kako pono Rimsko carstva, tako i oni koji su ivjeli nakon kolapsa njeovo apadno dijela sa centrom u Raveni.Prevashodno, tu se podrazumijevaju djela:Kratak pregled historije rimskog naroda (Breviarium rerum gestarum populi Romani) od strane Rufija Festa (Rufus Festus), Hronika(Chronicon)od Svetog Jeronima (Eusebius Sophronius Hieronymus),O sumi vremena ili o porijeklu i djelima rimskog naroda(De summa temporum vel origine actibusque gentis Romanorum) iz pera Jordanesa (drdeniz),Kratak pregled rimske historije ili Kratak pregled historije od osnivanja Grada (Breviarium historiae Romanae ili Breviarium ab Urbe condita) od Eutropija (Flavius Eutropius), kao iSaetak o carevima(Epitome De Caesaribus), za koje se ni do danas nije djelotvorno utvrdiloko je bio njegov istinskipisac, iako se u prolosti ono poreno atribuiralo Sekstu Aureliju Viktoru (Sextus Aurelius Victor).Upravo e inormacije koje pruaju spomenuti autori, te njiovo nanje o dotinim doaajima, kao iapaanja o istim,biti predmetom analize ovog rada.

    Summary

    Octavians conquist of West Illyric throug the perception of lateantique sources

    Campaigns in Illyric that were implemented during the reign of the first princeps, Octavian August, had determined future of this area for the next more than five hundred years. Many sources from the period of the early Empire provide information about this event, that puts them in the center of attention in the studyof the subject. However, some information about these conquests are given in the works dated in late Roman empire, and even after, when

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 33 ~

    collapse of its western part with residence in Ravena, was already finished. Primarily those are next works: Kratakpregledhistorijerimskognaroda (Breviariumrerumgestarumpopuli Romani) from Rufius Festus (Rufus Festus), Hronika (Chronicon)from St. Jeronim (Eusebius Sophronius Hieronymus), O sumivremenaili o porijekluidjelimarimskognaroda (De summa temporumvelorigineactibusquegentisRomanorum) from Jordanes (drdeniz), KratakpregledrimskehistorijeiliKratakpregledhistorijeodosnivanjaGrada(BreviariumhistoriaeRomanaeiliBreviarium ab Urbe condita) from Eutropius (Flavius Eutropius), as well as Saetak o carevima (Epitome De Caesaribus), whose author is not completely confirmed, although it was wrongly attributed to Sextus Aurelius Victor in the past.Andthat information given by the authors and their knowledge about those events, will be the main subject of the analyses in this work.

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 34 ~

    Almir Mari, MA Univeritet Demal Bedi Filozofski fakultet Odsjek za historiju [email protected]

    Cohors III Alpinorum equitata na Humcu

    U radu se obrauju epiraski spomenici aktivni vojnika, oicira i veterana cohors III Alpinorum equitata koji su bili stacionirani u looru na Grainama (Humac) tokom itavo 1. stoljea. Pronaeno je ukupno sedam nadrobni spomenika, na kojima se spominje est vojnika, jedan oicir i jedan veteran ove koorte. a osnovu onomastike analie akljueno je da veina vojnika ima keltsko porijeklo, odnosno da spadaju u prve generacije koje su rerutovane u ovu koortu i keltski oblasti na Alpama. d drue polovine 1. stoljea koorta je nove vojnike rerutovala u oblastima dje je boravila, pri emu iuetak vjerovatno nije bila ni ira okolina loora na Humcu. S obirom na to da je u looru na Humcu provela otovo cijelo 1. stoljee, cohors III Alpinorum equitata je vjerovatno, u odnosu na ostale augzilijarne jedinice koje su ovdje bile stacionirane, najvie uradila kada je u pitanju iradnja stalno loora. U razdoblju kada nije bilo nikakvi vojni aktivnosti, vojnici ove koorte su, pored redovni poslova na odravanju loora, vjerovatno u velikoj mjeri uestvovali u ranim inrastrukturnim aktivnostima, posebno na izgradnji i popravkama cesta, koje su u provinciji Dalmaciji posebno intenzivno raene u prvoj polovini 1. stoljea. aime, leijske i auilijarne trupe su bile pod apovjednitvom leata provincije koji su i koristili a rane vrste javni radova irom Dalmacije. U tome se posebno istakao P. Kornelije Dolabela, a ije je mandata napravljeno ubjedljivo najvie komunikacija.

    Summary

    Cohors III Alpinorum equitata na Humcu

    This work refers to epigrafic monuments of active soldiers, officers and seniors of cohors III Alpinorum equitata, that were stationed in te camp on Graine (Humac), durin te 1st century AD. There has been found seven tombstones in total, with the name of six soldiers, one officer and one senior of this cohort. Onomastic research discovers that most of the soldiers had celtic origin, though they were the first to be regruted to this cohort from the

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 35 ~

    celtic area on Alpes. From the second half of 1st century AD this cohort was regruting in the parts where it was stationed, which included the environment of the camp on Humac. Concerning the fact that the cohort was situated in this camp for almost the whole 1st centruy AD, it probably had the best results in making permanent camps, compared to other cohorts around. In the times when there wasnot any military activities soldiers were included in many of infrastructural activities, especially on the construction and reparation of roads that were intensively built through province Dalmatia in the first half of 1th centruy AD. Namely, legions and auxiliary troops were under the command of legatus of that province that were using them for different kinds of public work all over Dalmatia. Special effort on that was taken in the time od Publius Cornelius Dolabela, in which the majority of road communications were constructed.

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 36 ~

    Senaid Boli, MA Muzej grada Zenice [email protected]

    Rimske vojne jedinice u Dalmacii u I stoleu n. e. i nihovo uee u izgradnji provincijalne infrastrukture

    U toku velikog ilirskog ustanka, 6. 9. godine n. e, u Dalmaciji su koncentrisane velike vojne snae, koje su se sastojale od 10 leija, 70 koorti, 10 ala, vie od 10 hiljada veterana, dobrovoljaca i konjice trako kralja Remetalka. akon to je ustanak avren, u Dalmaciji su kao stalna posada ostale dvije legije; VII i XI. sim odravanja reda i mira u provinciji u kojoj je tek uuen jedan od najvei ustanaka u rimskoj istoriji uope, leionari su radili i na iradnji puteva, vodovoda, iradi opeke, uvanju atvorenika, rjeavanju meuplemenski sukoba, te su vodili poslove veane a siurnost administrativni slubenika u provinciji, o emu e u ovom radu posebno biti rijei. edje imeu 57. i 58. odine VII leija je premjetena a Viminancium, kako bi popunila prazninu nastalu odlaskom III Scithica sa Donje Dunava u jermensku kampanju. Jo 68. odine, XI leija je bila prisutna u Dalmaciji, a uestvovala je i u ponatoj bici kod Kremone(69. odine) na strani Vespaijana dje je odirala naajnu ulou u njeovoj pobjedi. Godinu dana kasnije, XI legija je pomjerena i Dalmacije u Galiju kako bi uestvovala u uenju Batavsko ustanka. a njeno mjesto u Dalmaciju je prebaena novoormirana IIII Flavia, koja se na teritoriji provincije adrala do 85. odine kada je prebaena u borbu sa Daanima. tada je Dalmacija provincija be leija. Takoer, u Dalmaciji su u I stoljeu boravile i mnoe auksilijarne i beneicijarne jedinice, koje su takoer irale naajnu ulou u iradnji provincijalne inrastrukture o emu e takoer biti rijei u radu.

    Summary

    Roman military units in Dalmatia in I century A.D, and their participation in building of provincial infrastructure

    During the Illyrian rebellion 6. 9. AD, large military forces were concentrated in Dalmatia, which consisted from 10 legions, 70 cohors, 10 alas, more than 10 thousands veterans, volunteers and cavalry of thracian king Remetalk. After the end of rebellion, two legions; VII and Xi were left in Dalmatia. Except maintaining peace and order in province where one of the most difficult rebellions in entire roman history has been crushed,

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 37 ~

    legionaries also worked on building of roads, waterworks, bricks, prisoners keeping, solving of conflicts between tribes, and they took care about security of administrative officials in the province, and special attention in this paper will be dedicated to this. Between 57. and 58. AD, VII legion has been moved to Viminancium, to fulfill gap left by III legio Scythica, which was sent to armenian campaign. In 68. AD, XI legion was still present in Dalmatia, and it also participated in famous battle of Cremona(69. AD), on Vespasian's side, where it gave large contribution to his victory. A year later, XI legion is moved from Dalmatia to Gallia to help in crushing of Batavian rebellion. On its place in Dalmatia is moved newly formed IIII legio Flavia, which stayed on territory of province until 85. AD, when this legion is moved in battle against Dacians. Since then, Dalmatia is province without legions. Also, during the I century, in Dalmatia were present many auxiliary units as well as beneficiaries, which also played significant role in building of provincial infrastructure.

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 38 ~

    Pravna historija prostora

    provincije Dalmacije

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 39 ~

    Dr. Samir Alii Univerzitet u Istonom Saraevu Pravni fakultet Dravni univeritet u Novom Paaru Pravni departman [email protected]

    SC Pegasianum

    Tema rada je senatska odluka doneta u prvom veku nove ere na predlog pravnika Pegaza kojom se reulie materija ideikomisa. vaj pravnik, o ijem poreklu i ivotu imamo relativno malo inormacija, verovatno je, pored drui javni dunosti, obavljao jedno vreme dunost upravnika provincije Dalmacija (Ilirik) a vreme imperatora Vespaijana, dakle nekoliko decenija nakon Publija Kornelija Dolabele, na ta ukauje jedan epiraski ivor. Zanimljivo je da nijedan fragmet iz dela ovog pravnika nije unet u Justinijanova Digesta, mada su njeova miljenja esto citirana od drui pravnika. Meutim, a vreme njeovo konulata, i po svemu sudei na njeov predlo, doneta je naajna senatska odluka u materiji testamenta koja je kasnijim pravnicima bila ponata kao SC Pegasianum (Pegazova senatska odluka). Glavni izvori o njoj su Gajeve (2.254-259) i Justinijanove (I.2.23.6-7) Institucije. a osnovu nji, moemo sa siurnou akljuiti sledee. vom senatskom odlukom dovoljeno je testamentarnom nasledniku da adri jednu etvrtinu aostavtine uprkos odredbi testamenta kojom je testator raspodelio celu aostavtinu, ili vie tri etvrtine iste, putem ideikomisa. aime, budui da je bo neumereno raspolaanja putem leata imenovanom nasledniku esto ostajalo samo olo ime naslednika, ranije donetim Falcidijevim zakonom (Lex Falcidia) doputeno je nasledniku da u takvom sluaju adri etvrtinu aostavtine. Ipak, ileda da je ova odredba bila iiravana raspodeljivanjem imovine putem ideikomisa, te su odredbe Falcidijevo akona Peaovom senatskom odlukom proirene i na ovaj institut. Autor istrauje raloe i nain donoenja SC Pegasianum-a i nastoji da dokae da je ova senatska odluka deo ire projekta reorme testamenta u prvom veku. Takoe, bavi se posledicama ove senatske odluke, i naroito problematikom snoenja ostavioevi duova u sluaju njene primene.

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 40 ~

    Summary

    SC Pegasianum

    The subject of the work is the resolution brought by Senate in 1st Century AD on the proposition of attorney Pegaza, for the regulation of the matter of fideikomises. This attorney, about which we have little information, has probably been the principal of the province Dalmatia for some time, besides other public duties. Most probable is that this was in thr time of the rule of imperator Vespazijan, which means a few decades after Publius Cornelius Dolabella, what confirms one epigrafic monument. The interesting fact is that none of the fragments of his work have been transferred to Digesta of Justinian, although he was citated a lot by other attorneys. Althought, in the time of his rule as a consul, on his proposition, one very important senate resolution has been brought, and it defines the rules of the matter of testament, which is latter known as SC Pegasianum. Two main sources about it are Gais and Justinians Institutions. They bring us the following conclusions. One testament refers on the heir who could inherit one quarter of inheritance, despite the regulation given in the testament of the division of the whole inheritance, or three quaters of it, by fideicomises. Namely, relevating the fact that inheritor was inheriting nothing besides the name, due to excessive menagment by legatus, inheritor could keep a quarter of the inheritance, by Flacidies law early brought. (lex Flacidia) Though, it seems that this law was disrespected by distributing inheritance by fideikomises, that is why SC Pegasianum expands the regulation from Lex Flacidia on to this institution as well. In this work the autor explains the reason and method of the formation of SC Pegasianum, and tries to prove that this regulation is only a part of the project for the reformaton of the testament in the 1st century AD. Also, the consequences of the regulation are presented as ell as te problem o te eir's bearin it aters debts i tat is te case.

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 41 ~

    Dr. Devad Drino Benjamina Londrc, MA Pravni fakultet Univerziteta u Zenici Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu [email protected] [email protected]

    inovnia ariera lasinih rimsih pravnia u provincii Dalmaciji Cum itaque nihil tam studiosum in omnibus rebus invenitur quam legum auctoritas, quae et divinas et humanas res bene disponit et omnem inquitatem expellit,.. Iustinianus,Constitutio Deo Auctore,1. Budui da se medju svim stvarima ne pronalai nita to je vrijedno tolike panje Kao to je vladavina akona,koja i boanske i ljudske stvari dobro dovodi u red I uklanja svaku nepravinost... Justinijan,Konstitucija Deo Auctore,1.

    Epiraski spomenici daju nam svjedoanstva o boravku u slubama rimske provincije Dalmacije nameniti rimski pravnika klasino perioda-Pegaza,Javolena,Afrikana i Modestina,to je ve navoeno u pravnopovijesnoj literaturi. ni su naajni predstavnici klasine rimske jurisprudencije. Peasus je djelovao u doba Vespaijana i Domicijana kao nasljednik Prokula u vodstvu namenite pravne kole,voa rivalsko kole Sabinovaca Javolen Frisk boravio je u Dalmaciji oko 81. godine kao legat IV legije Flavije feliks,Marko Celije Arikan je najnaajniji Julijanov uenik, dok je Herrenius Modestin posljednji pravi predstavnik klasino rimsko prava, uvrten u tv.Zakon o citiranju,i uenik je namenito Ulpijana. Prvi je u provinciji boravio ueni Pea kao Vespaijanov namjesnik provincije,Javolen je doao kao leatus leionis,sredinom II stoljea u namjesnikovoj kancelariji nalai se mladi pravnik Arikan,a u doba cara Karakale,poetkom III stoljea u Dalmaciji atiemo takoer mlado Modestina. Boravak ovi nameniti pravnika asiurno se odraio na pravni ivot provincije pa i ukupan proces romanizacije i umnogome predstavlja potvrdu Justinijanove proklamacije (Constitutio Imperatoriam maiestatem) da carsko velianstvo netreba da bude samo orujem ukraeno,neo i akonima naoruano!

    Summary

    Clerical carrier of classic Roman lawyers in the province of Dalmatia

    Cum itaque nihil tam studiosum in omnibus rebus invenitur quam legumauctoritas, quae et divinas et humanasres bene disponit et omneminquitatemexpellit, .. Iustinianus, Constitutio DeoAuctore, 1. Since, among all the things, one does not find anything that is worth of so much attention

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 42 ~

    As is the rule of law, which both the divine and human things put well in order And eliminates any unfairness... Iustinianus, Constitutio DeoAuctore, 1. Epigraphic monuments give us testimony about the famous Roman lawyers of the classical period being in service in the Roman province of Dalmatia - Pegasus, Javolena, African and Modestin, which has already been cited in the legal and historical literature. They are important representatives of the classical Roman jurisprudence. Pegasus acted in the time of Vespasian and Domitian as Procula's successor in managing the famous law school, the leader of its rival Sabiniani school, Javolen Frisk, was in Dalmatia around 81 BC as a legate of the IV legion of Flavius Felix, Marcus Caelius African was the most important disciple of Julian, while HerreniusModestina, the last true representative of the classical Roman law, was included in the so-called Act on citation, and was a student of the famous Ulpian.

    The educated Pegasus was the first one who stayed in the province as Vespasian's governor of the province, Javolen came as Legatuslegionis, in the middle of the second century in the governor's office there was a young lawyer called African, and during the reign of the Emperor Caracalla, in early III century in Dalmatia, there was also a young Modestin. Stay of those prominent lawyers most certainly affected the legal life of the Province and the overall process of Romanization and it largely represents the confirmation of Justinian's proclamation (Constitutio "Imperatoriammaiestatem") that the imperial majesty should not be glorified with arms only, but armed with laws as well!

  • Godine razvoja i integracije - 2000 Godina namjesnitva Publija Kornelija Dolabeli u provinciji Dalmaciji

    ~ 43 ~

    Dr. Salmedin Mesihovi Amra ai, MA Univerzitet u Sarajevu Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Filozofski fakultet Odsjek za historiju Odsjek za historiju [email protected] [email protected]

    ZAKLJUNA RAZMATRANJA