Koliko nam fašizma preostaje nakon Auschwitza?

IzvorničlanakUDK130.2:321.64Primljeno28.5.2009.

Marijan KrivakSveučilišteJosipaJurjaStrossmayera,Filozofskifakultet,L.Jägera9,HR–31000Osijek

[email protected]com.hr

Koliko nam fašizma preostaje nakon Auschwitza?

Uz (auto)imunizacijsku paradigmu Roberta Esposita

SažetakOvaj članak propituje socijalno-političke posljedice nasljeđa jednog povijesnog totalitari-stičkog koncepta. Radi se o fenomenu »fašizma«. Ima li fašizam neku teorijsku, ali i prak-tičku aktualnost u suvremenom »novom svjetskom poretku«? S unaprijed pretpostavljenim odgovorom da je tomu doista tako, nameću se argumentacijske strategije objašnjenja same pojave fašizma u suvremenosti. Pitanje u naslovu parafrazira naslove dviju važnih knji-ga. Radi se o knjizi Giorgia Agambena OnoštoostajeodAuschwitza, te o zbirci tekstova Rastka Močnika, skupljenih pod naslovom Koliko fašizma? Članak pokušava elaborira-ti samozadanu tematiku preko problematike »biopolitike«. U tu je svrhu kao inspirativan model poslužila teorija imunizacije/imunitarnosti talijanskog filozofa Roberta Esposita. Kroz nju se pokazuje strukturna neizbježnost fašizma u okviru neo-liberalizma u njegovoj (auto)imunitarnoj paradigmi. Njegovo »količinsko« smanjenje vezano je uz politiku soli-darnosti i javnog prostora (kroz zajednicu).

Ključne riječifašizam,Auschwitz,biopolitika,(auto)imunitarnost/imunizacija,RobertoEsposito,GiorgioAgamben,RastkoMočnik,solidarnost,javniprostor

Uvod

JelisazavršetkomII.svjetskogratadoistapobijeđen(naci)fašizam?Imali»iskustvoAuschwitza«jošnekuaktualnostusuvremenomsvijetu?Držimdaima!Jednakotako,»fašizam«držimstrukturnomkonstantomsvijetaukojemži-vimo.Jedinojepitanje,doista,tek:Koliko fašizma? (R.Močnik).Suvremena»biopolitičkateorija«pružaobrazacfilozofijskihanalizâsvođenja ljudskogživotanaonajhomo sacera (G.Agamben).No jedan je (nažalost,manjepoznati)drugi talijanski filozofpružiopodat-nustrategijuza takovrsnuanalizu.Roberto espositokrozsvojeelaboracije– poduzete u knjigamaCommunitas, Immunitas i Bios* –nudimodel tzv.»afirmativnebiopolitike«.Ovoje,pokazatćese,modelzasvakudetekciju»fašistoidnosti«unašemusvijetu.

*RobertoEsposito,Communitas. Origine e de-stino della comunità,Einaudi,Torino1998.;novoizd.2006.;R.Esposito,Immunitas. Pro-

tezione e negazione della vita, Einaudi, To-rino2002.; Isti,Bios. Biopolitica e filosofia,Einaudi,Torino2004.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA115God.29(2009)Sv.3(543–565)

M. Krivak, Koliko nam fašizma preostajenakonAuschwitza?544

»KolikonamfašizmapreostajenakonAuschwitza«?Previše!Posebice,akouzmemouobzirdaipakbaštinimotradicijuzajednice,ljudskihprava,javnogaprostorai,nadasve,solidarnosti.

Kontekst

Među suvremenim talijanskim filozofimaposebnomjesto pripadaRobertuEspositu.Njegovjedoprinosaktualnoj(iakutnoj!)teorijskojmislivezanuzbiopolitičkuproblematiku.Netrebabitiprevišeobaviještenosuvremenojfi-lozofskojprodukciji,edabisespoznaloznačenjeiutjecajštogabiopolitikaimaza/narelevantnupolitičkufilozofiju.Ovajjetoponim,osebujnomrecep-cijomMichelaFoucaulta,postaonajprodornijimuprestrukturacijisveukupnesuvremenefilozofskopolitičkeprodukcije.Njimesekoristesvi:odfilozofadopolitičkihanalitičara.Doživljavameta-staze!Termin‘biopolitika’se,ipak,ponajčešćesusrećeuvezisjednimdrugimta-lijanskimfilozofom.GiorgioAgambeninjegovHomo sacervećsupomaloopćimmjestomsuvremenefilozofije.Istoimenatrilogijaizazvalajetektonskeporemećajeupolitičkoj i filozofskojmisli.Homo sacer, Ono što ostaje od Auschwitza teIzvanredno stanje postalesunezaobilaznimštivomimeđašimazapozicioniranjesuvremene»filozofijepolitike«.Biopolitikaoznačujesmrtonosniimpulsunovomesvjetskomporetku.Preko»uključujućegisključivanja«najvećegdijelasvjetskepopulacijeizkvalifici-ranepolitičkeegzistencije,svipostajemohomines sacri–onikojesemožeubiti,adasezatonetrpeikakveposljedice.Sdrugestrane,tematiziranjebiopolitike utalijanskojsredinisvojdrugipolpronašlo jeudjeluAntoniaNegrija.Njegov iHardtovplanetarnoutjecajniImperij takođerdonosiosebujnuraspravuobiopolitici.Kodnjihje,pak,ovajterminpozitivaniotvarajućizaprestrukturacijusuvremenepolitičkofilozof-skemisli.Utomokviru,biopolitičkateorijareafirmiratijelokaoposljednjubarijerupredvampirskomprirodomkapitalakojisvepretvaraurazmjenskuvrijednost.Biopolitičkotkivosvijetakonstituiraseodozdo,odmnoštvas onu stranu mjere.

Imunizacijska (imunitarna) paradigma Roberta Esposita

RobertoEspositoumnogomejenepoznatnanašojfilozofskojsceni.1

Najznačajnijasumudjelasmještenaubiopolitičkikontekstisituacijusuvre-menosti.Ovupakobilježuju:stalnorastućazabrinutostmoćiokobiologiježi-votasvojihpodanika,bilatoprisilaglobalnogkapitalaoko»businessa«–pri-silaokotogadaradnicibudufizičkiaktivnijikakobiuštedilinatroškovimazazdravstvo, ilipakuameričkom»ratuprotiv terorizma«–kojiugrožavaživote»onihdrugih«,borećiseprotivnjih»tamo«,kakobizaštitiliameričkeživote»ovdje«.OvajepolitizacijabiologijedobrimdijelompredmetEspo-sitoveknjigeBios: Biopolitika i filozofija2skojomprviputaizlazinaanglosaksonskotržišteistječe globalnurecepcijusvojihideja.UBiosu,Espositonadaljerazvijasvojuparadigmuimunizacije.Ovajterminimanetakokratkupovijestikodnekihdrugihfilozofa.Prijesvih,tosuNiklasLuhmann,DonnaHarawayiJeanBaudrillard.No,najutjecajnijejeovupa-radigmuelaboriraoJacquesDerridausvojimspisimakojisuuslijedilinakon11.rujna2001.Kodnjegaseterminubrzorazviou‘autoimunizaciju’,koja



postajekrajnjimhorizontomukojemusepreispisujesuvremenapolitika.Unizuintervjuaispisanakonepohalnihdogađaja11.rujna,Derridagovorio»autoimunizirajućojagresiji«i»suicidalnojautoimunizaciji«.3

Iakosnjimedijelidobardioprosudbigledepromjenanaglobalnojgeopoli-tičkojsceni,Espositoćeovajterminradijeodržavatiusferisameimunizacije.Prijesvega,toznačidaćegaupotrebljavatiuvijekusvezisnjegovomsuprot-nom,aliinadopunjujućomkategorijom–onomzajednice.Izvorno,immuni-tas icommunitas imajuzajedničkietimološkikorijeniupravoćenanjemuEspositograditimeđupovezanostovihdvajupojmova.Nemacommunitas bezimmunitas,alinemanitiimunizacijebezodnosapremanekojzajednici.Upravoćeisvojprojektimogućnost»pozitivnebiopolitike«talijanskiautortemeljitinaovojdihotomiji,aliinužnojveziizmeđucommunitas iimmuni-tas.Espositopočestonegativitet vezanuz imunizaciju radikalnopreokrećepremasvojoj»komunalnoj«,pozitivnojantinomiji–zajednici.IakoobojicakrećuodFoucaulta,4AgambeniEspositoimajuposverazličitovrednovanjefenomena»biopolitike«.DokjekodAgambenaprevladavajućimomentonajizvedenizbiomoći,dakle»moćipolitikenadživotom«,Espo-sitoinsistirana»politiciživota«,kojaćegadovestidopozitivne biopolitike.NaspramAgambenovastalnogizvanrednog stanja Espositoćeponuditialter-nativneizvore.OnkrajSchmittaiBenjamina,obratitćesedrugimautorima.Tuće,međuostalimabitiHobbesiLocke…Nancy,Heidegger,Derrida…ImetodologijaćemubitisličnaHeideggerovoj.AliiDerridaovoj!Espositotvrdidase»pozitivnabiopolitika«možepojavititeknakontemeljitedestruk-cije,odnosnodekonstrukcijemeđupovezanostibiologijeipolitike,kojajeupodloziimunizacije.PolazištezaovudekonstrukcijuuknjiziBios Espositoćepronaćiuimunizirajućimpojavamasuverenosti, vlasništva i »slobode«(kaoliberty).5

Štoznači»imunizacija«?Odnosno,kakvesuosobineovogkoncepta,temeljnogzaEspositovufilozo-fiju?

1

Štoiniječudno,sobziromdajetoudobrojmjeri i GiorgioAgamben. Njegova je aka-demskofilozofska recepcija zasad izostala.Prijevodom i dostupnošću kompletne trilo-gijeHomo sacer ovdjeočekujemopromjenu(prijesvegauakademskimkrugovima,jerne-ovisnarecepcijavećodavnopostoji!).Homo sacer. Suverena moć i goli život (prijevodMarioKopić),Multimedijalniinstitut/Arkzind.o.o.,Zagreb2006.; Izvanredno stanje(pri-jevod Ita Kovač), Deltakont, Zagreb 2008.;Ono što ostaje od Auschwitza. Arhiv i svje-dok (prijevod Mario Kopić), AntiBarbarus,Zagreb2008.

2

Vidi:RobertoEsposito,Bios. Biopolitics and Philosophy (prijevod: Timothy Campbell),University ofMinnesota Press,Minneapolis2008.

3

Vidi:JacquesDerrida,»Autoimmunity:RealandSymbolicSuicides«,Philosophy in a Time of Terror: Dialogues with Jürgen Habermas

and Jacques Derrida, Giovanna Borradori(ur.), University of Chicago Press, Chicago2003.; J. Derrida, »Faith and Knowledge:TheTwoSourcesof‘Religion’attheLimitsofMereReason«,Religion, JacquesDerridai Gianni Vattimo (ur.), Stanford UniversityPress, Stanford 1998., str. 1–78; J. Derrida,Rogues: Two Essays on Reason (prev.AnneBrault iMichaelNaas),StanfordUniversityPress,Stanford2005.

4

MichelFoucault,Surveiller et punir,Gallimard, Paris1975.;M.Foucault,Il faut défendre la société, Cours au Collège de France, Seuil/Gallimard,Paris1976.;M.Foucault,Sécuri-té, territoire, population,CoursauCollègedeFrance(1977–1978).

5

Vidi posebice tekst Timothy Campbella»Bios, Immunity, Life.TheThought ofRo-bertoEsposito«,Diacritics36.2(ljeto2006.),str.2–22.



Čemuuvođenjeimunizacije?ZaštojeistipresudnipojamEspositovanastojanjak»pozitivnojbiopolitici«?Najprije izložimobazičniodnos izmeđucommunitas i immunitas predstav-ljenuknjiziBios.Aliiudvijeprehodećemuknjigekojibašnoseeponimnenaslove.6

Iščitavajućiterminedijalektički,Espositosepitaotomujeliodnosizmeđuzajedniceiimunizacije ukrajnjemsuprotivijukstapozirajućiilijeprijeovajodnosdiovećecjelineukojojsuobaterminarecipročnoupisanauzakonitostiilogikuonogadrugog.Polazišteautorovihistraživanjabitćeupropitivanjunačelanakojimapočivajuzajednice.Uobičajeno,kadamislimonazajednicu,uvijekpomislimonaono»zajednič-ko«,naonoštosedijelimeđupripadnicimazajednice.TakojeizaEsposita.Zajednicajenastanjenaonimezajedničkim,onimeštonijeovo moje.Doista,onimeštopočinjetamogdjeovo moje završava.Tojestonoštopripada svimai,dakle,»javno« jeu sup(r)otstavljenostiprema»privatnom«, iliono općesuprotstavljenopremaposebičnom.7

Espositobilježi tridaljnjaznačenjacommunitas.Svisuonipovezanis ter-minomodakleizrazpotječe–izlatinskogmunus.Dvasunjegovaznačenja:obveza i usluga.Treće, pak, i najznačanije povezuje ga s izrazomdonum.Espositogaoznačujekao»dar«,kojikombiniraiščitavanjeobajuprethodećihmuznačenja.Prekoklasičnihlingvističkihanaliza,Espositoobilježujeposebičnuzvučnosttogkomunalnogdara kakobioznačionetekjednostavnobilokojidar,većsamukategoriju»dara«kojitraži,čakzahtijevarazmjenu darova zauzvrat.

»Kadajenetkoprihvatiomunus…ondajeistiobvezanvratitionus (obvezu)uoblikurobâiliofficium (usluga).«8

Munusjest,dakle,mnogosnažnijioblikdonuma,jertražiodgovorodprima-telja.NaovomemjestuEspositomožeizvestipolitičkekonotacijeonogamunus.zarazlikuoddonuma,munusznači»darkojeganetkodaje,aneonajkojegaprima«, »ugovornu obvezu što ju netko ima spram drugoga« te, konačno,»zahvalnostkojazahtijevanovadarivanja«odstraneprimatelja.OvdjeEspositovoposebičnorazumijevanjezajednice postajejasnim.Misle-ćizajednicuprekocommunitas označavaondarkoji senastavljadavati,urecipročnostidavanjadarakojine–doista,ne!–moženekomepripasti.Usvomnedostajućemizvoru,communitas je izgrađenaoko»odsutnogdara«,okoonogaštopripadnicizajednicenemoguzadržatizasebe.PremaEsposi-tu,ovajdugiliobvezadavanjadarovadjelujekaovrstaizvornognedostatkazasveonekojipripadajuzajednici.Ovajsenedostatakokrećeokopogubnihučinaka uzajamnogdarivanja na pojedinačni identitet. Prihvaćanjemunusaizravnosmanjujesposobnostpojedincadaodredisebekaotakvog/takvu,anekaodiozajednice.Naovomemjestutrebauvestipojamkojijeizravnosuprotstavljen,aliipove-zansonimecommunitas.Ostavitćemo,natrenutak,postraninjegoveogra-ničujućemomente.Dakle,uvodimoimmunitas,tj.imunizaciju.Iupravojeovajprotupolzajed-nice,imunitarni mehanizam onajkojipovezujezajednicusbiopolitikom.9

ZaEsposita,naime, imunizacija jestneizostavnimomentkadagovorimoozajednici.Imunizacijanenegirajednostavnocommunitasoznačujućizaštituodonogaštojeizvan,većjeprijeupisanauhorizontkomunalnogmunusa.



Imunjestonaj–aimunostjejasnorodnooznačenakaomuška uprimjerimaizklasičnogRimaštoihEspositonavodi–dakle,onajkojijerazriješenilijeprimiodispensatio(razrješenje)odrecipročnogdavanja/primanjadarova.Onaj koji je oslobođen od komunalnih obveza, ili onaj koji uživa izvornuautonomnost,ilipakonajkojijeposljedičnooslobođenodprethodnougovo-renogzaduženja–možeuživatistanjeimmunitas.Odnosštogaimunizacija zadržavasindividualnimidentitetomovdjesejasnopojavljuje.Imunizacijaznači sredstvapomoćukojih jepojedinaczaštićenod»eksproprijacijskih«,oduzimajućihučinakazajednice.Imunizacijaštitipojedincakojijujestekaood rizikakontakta sonimakoji tonisuučinili (rizikkojibi značioupravogubitakindividualnogidentiteta).10

Kaorezultat,graniceštorazdvajajuonošto jenečije (na)vlastitoodonogašto jekomunalno (zajedničko)uspostavljenesukadasezbiva»supstitucijaprivatnihiliindividualističkihmodelakomunitarnimformamaorganizacije«.Slijedidastanje imunosti značiistodobno»nebiti(zajedno)ineimationozajedničko«.Viđeno iz te perspektive, imunizacija pretpostavlja zajednicu (immunitas potrebujecommunitas), ali je inegira.Takoda se,prijenegolištosejednostavnousredištujenarecipročnost,zajednicaudvostručujespramsebesame,štitećiseodpretpostavljenogsuviškadavanjadarova.ZaEsposi-ta,zaključakzazajednicumožesamobitida»kakobipreživjela,zajednica,svakajezajednicaprisiljenausebeubrizgatinegativnostsvojesuprotnosti,čakiakotasuprotnostostajeproturječniinedostajućimoduszajednicesameusebi«.11Upravojeovo»ubrizgavanje«negativnosti,iliimunizacije, onoštoće tvoriti temeljEspositova iščitavanjamodernebiopolitike.Onće rećidaje idejamodernogsubjekta,kojiuživagrađanska ipolitičkaprava,posebipokušajdasedosegneimunizacija odzarazemogućnošćuzajednice!Ovakavpokušajdasepojedinacimuniziraodonogaštojezajedničko,završavaudo-vođenjuzajedniceupitanje,dokjeimunizacija istodobnonjezinasuprotnost,aliikonstitutivnielement.Utekstukojisebavi»imunizacijominasiljem«12Espositorazvijainadaljeobjašnjavaznačenjeovogključnog»hermeneutičkog«pojmasvojefilozofije.SlijedećiFoucaulta,usredotočujesenatzv.»ontologijuaktualnosti«.Moder-nostseuovomekontekstupojavljujekaostanovitizadatak.Naime,»svoje

6

Vidi Communitas i Immunitas, navedene ubilješci*.

7

Noimajulionikojisuuzajedničkom,uko-munalnom,mogućnostbijegaodautoimuni-zirajuće aporije? Genealogija (bio)politikeu kojoj se život štiti i osnažuje preko smrti– kao što je to bio slučaj kod nacista i nji-hovaprojektaeugenike –pokazuje temeljnu»enigmu« biopolitike. Analize Foucaultovebiomoćiibiopolitikečestosuupokazivanjuambivalentneprirodenjegovihstavova.OvostojiuAgambenovuopisustriktnonegativnebiopolitike,kojuprovodikrozanalizuuknjiziOno što ostaje od Auschwitza.Nacipolitikajest jedino i ništa drugo doli – thanatopoli-tika.Espositoželi izbjećiovekonzekvencije i iz-graditijednu»pozitivnubiopolitiku«.Itonazasadamarecipročnosti immunitas icommu-nitas.

8

R.Esposito,Bios. Biopolitica e filosofia,str.XIII.

9

Vidi poglavlje 2 u Communitas, posvećenokrivnji: »Zajednica semože definirati samonatemeljunedostatkaizkojegaproizlazi,atojeneizbježnostavljaukontekstnedostajanjaili iskrivljenosti zajednice.« (Communitas,str.33)

10

Bios,str.47.

11

Isto,str.48.

12

Vidi: R. Esposito, »Immunization and Vio-lence«,www.biopolitica.cl/docs/Esposito_Immunization_Violence.pdf.



vrijemeshvaćenoumislima«,kaohegelijanskoodredištemodernefilozofi-je,navodjekojisvojupotvrdunalaziiuEsposita.Modernostjestinverzijapojma ‘mogućeg’, koja služi drugačijem iščitavanju stvarnosti.Modernostima formu izbora i odluke.Mišljenjebi trebalounašoj aktualnosti iščitatii identificirati epicentreusporedbi i sukobameđu različitimperspektivamakojesituirajunašusuvremenumodernost.Filozofijaispitujehorizontznače-njaisuvremenogusuda.Kojisusukobi,lomovi,noćnemore–aliizahtjeviinade!–štokarakterizi-rajunašedoba?Jeliuzrokusamojmodernosti?Da,upravoutojitakopoimanojmodernosti,Espositovjeključnipojamonajimunizacije!Štoonznači?Sviznamodaseubiomedicinskomjezikupodimunizacijomrazumijeoblikizuzeća ili zaštite naspram infekcije.Dok u pravnom rječniku, primjerice,to značivrst zaštitništvakojenekogačininedodirljivimnaspramzajednič-kogzakona(npr.»zastupničkiimunitet«).Uobaslučaja,dakle,imunizacija aludiranaposebičnusituacijukojanekogačinisigurnimodrizikakojimasuon/ona izloženi (ikojima je izloženacijelazajednica).Ovdje seocrtava tatemeljna opreka između communitas i immunitas, zajednice i imunizacije.Immunitas je,iakozajedničkogkorijena,suprotstavljenacommunitas.Zajednica,itonesamousuvremenimiščitavanjimajednogJeanLucNan-cyja,13imapozitivnoznačenje.Baremsutakvanastojanjazauspostavomza-jednice!Immunitas bi,naspramtoga,bilanegativanfenomen.Dakle,akosupripadnicizajedniceokarakteriziraniovomdavajućomobvezom,zakonombrigejednihodrugima,imunizacijapodrazumijevaizuzećeilipakopozivtakvogastanja.Imunjestonajkojijezaštićenodobvezaiopasnostikojepritišćusvedruge.Imunjest,dakle,onajkojilomikrugdruštvenogophođenja,stavljajućisebeizvanistoga.Espositodržidaseimunitarni dispozitiv –ovajzahtjevzaizuzećemizaštitom–kojijeizvornobiodijelommedicinskogipravnogpolja,progresivnoproši-rionasvesektoreijezikeunašemživotu,svedoknijepostaotemeljnimpoj-mom,kakorealnimtakoisimboličkimnašegsuvremenogiskustva.Doista,svakojedruštvododanasiskazivalozahtjevzasamozaštitom.Svakikolektivpostavljasiradikalnopitanjeoočuvanjuživota.NoEspositovojemišljenjedajetekdanas,naprijelazuizmodernostiupostmodernost,takavzahtjevpostaobazičnomosiokokojesekonstituirakakopraksatakoiimaginacijacijelogčovječanstva.Dovoljnojepodsjetitisenaulogukojujeimunologija–štoćereći,znanostdelegirananastudijiosnaživanjeimunitarnihsustava–preuzela,nesamonapodručjumedicinevećinaonomedruštvenosti,pravaisameetike.Sjetimosesamoštojeznačiosindromnedostatkaauto-imunosti/imuniteta,tj.AIDS,usmislunormalizacije,štoznačisubjektivacijepremapreciznimnormamapo-vezanimaspojedincemikolektivnimiskustvom,kojenijebilotekhigijenskoiliorijentiranopremazdravstvenimproblemima;premabarijeramanesamoprofilaktičkimvećisociokulturnim–sastrahomdaćesenoćnamorabolestiproširitinasvemeđuljudskeodnose.Akoseodmaknemoodsfereinfekcijskihbolestipremapodručjudruštvenog,tj. imigracije,dobivamo jošvišedokaznogmaterijala:»činjenica«dasvje-dočimo rastućembroju useljenika – što je premaEspositu pogrešno ima-



nipulativno! – kao jednoj od glavnih opasnosti za tzv. »zapadna društva«,dokazujesvevećeznačenjeovogfenomenaimunizacije naspramsvaketežnjeza(demokratskom!)zajednicom.Svugdjegdjesepostavljajunovebarijere,kontrolnestanice,antropometrija (Agamben)–događasenovasegregacija,baš poput novog fašizma!Imunizacijatogtipapostajenečimzastrašujućimioznačujenašsvijetkaorepresivanbašuonompovijesnomnasljeđufašizma.Radise,dakle,samookoličinifašizma,pardon,represije!Mnogićedanasnastojatiizjednačitirepresijufašističkoginacističkogreži-masonime»komunističkogsocijalnogeksperimenta«.No, todoistanemasmisla.Radiseodvaposverazličitanačinalegitimacije:republikanskomitotalitar-nom.Fašizamjebioiostaje totalitarnimprojektom,asocijalizam,sasvimsvojim inačicama, od realsocijalizma do autentičnih kineskih i kubanskihrevolucija,bivaipakrepublikanskinastrojenim.14

Dakle,u»imunizacijskojsuvremenosti«ugroženjenašbiološki,društveniiokolišniidentitet.TojepoputstrahaštogajeEliasCanettiizdvojiokaoizvornašemodernostiuperverznomkratkomspojuizmeđudodira,kontaktaiza-raze.Ovopostajesveakutnijim.Kontakt,odnos,bivanjeuzajednicinamah

13

Jean–LucNancy,La communauté désœuvrée,ChristianBourgois,Paris1986.

14

Jesuli–atobibiloposvediskreditirajućezapovijesniznačajilikštogainkorporira,reci-moManifest komunističke partije –fašizamikomunizam,ubitnomedvijeisteideologije?Jesulifašizamikomunizamtekliceinaličjeistogatotalitarnogugnjetavanjapodčijimsusmrtonosnimzagrljajemu20.stoljećustrada-limilijuniljudi?Koliko, pak, ozbiljno teorijski treba uzeti uobzirstavovezastupnikaliberalnefilozofije,FriedrichaHayeka,injegovoizjednačavanjesvihkolektivističkihideologija–upodtekstu,komunizmaifašizma?NasuprotHayeku,fašizamikomunizamipaksu,ubitnome,dvijesuprotstavljenedoktrine.Dokkomunizam,odnosnonjegovanajpozna-tija devijacija staljinizam, svoje protivnikedenunciraprekomontiranihprocesa,ukojimažrtvakonačnopriznajenepostojećukrivnju,ufašizmujeslučajdasekrivnja,postanovitojiskrivljenoj vizuri pravne procedure, doistaistražuje.Fašističkaparanoja,naspramstalji-nističkeperverzije…Isto tako, detalj koji mnogo toga otkriva:»Kada fašistički vođa završi govor i masaaplaudira,Vođaprepoznajesebekaoadresa-ta tog aplauza. Staljinistički je vođa, s dru-gestrane,ponukanda isamaplaudirapoštopraviadresatnarodnogaplauzanijeonsam,većVelikiDrugiPovijestičijijeontekpukiskromni sluga.« (Vidi SlavojŽižek, »Obliciideološkogužitka«,Arkzin96/7,rujan–listo-pad1997.,str.65.)No sama temeljna »ontološka diferencija«izmeđukomunizma/staljinizmaifašizma/na-cizmasadržanajeunačinulegitimacije.

Poslužit ću se ovdje Lyotardom – oblik jerežima (Regierung) ili republikanski ili des-potski. Iako su u svome pojavnom oblikunacifašizamistaljinizamimalipočestovrlosličnaobilježja,načinjenjihovelegitimacijeposverazličit.Totalitarizamnacizamfašizamsastojiseupotčinjenostilegitimnihinstitucijaideji;legitimnostseostvarujepomitu–režimje despotski, zbiva se suspenzija temeljnihcivilizacijskihnačela legitimacije.Proklami-rana je ideja:neka čitavo čovječanstvo bude arijevsko.Onopojedinačnoimatežnjupostatiimenomštopredodređujecjelokupnupovijestčovječanstva.Staljinističkiinacističkitotalitarizamrazliku-ju se u tomu što ovaj prvi ostaje po načinulegitimacije ipak republikanski. Socijalizamproizlazi iz Deklaracije o pravima čovjekaiuniverzalna jepriča;komunizamje,dakle,filozofijapovijestičovječanstva.Jednostavno,ovajjeprocesrepublikanskiposvometemeljnomustroju.Lyotardveli:

»Ako tajnapor i jestpropao, ako sa staljinizmomboljševizam i postaje inkarnacijom šovinizma, toipakneznačida jemoduspozakonjenjasovjetskevlasti ikad, u principu, bio slogan budimo Rusi,ili neka čovječanstvo bude rusko.« (JeanFrançoisLyotard,»Bilješkaolegitimnosti«,u:Postmoderna protumačena djeci,prijevodKsenijaJančin,AugustCesarec/Naprijed,Zagreb1990.,str.83;vidiiMa-rijanKrivak,Protiv! Fragmenti o postmodernizmu, medijima, politici; Americi i… filozofiji,HFD,Za-greb2008.,str.115.)

Stogasepostavljapitanje,nije li staljinizam prije svega politika terora, a ne despotska po-litika? Pozivanje staljinizmana boljševizam(marksističkog bratića jakobinizma) dio jeuniverzalne priče o emancipaciji i, usprkossvojim realnim povijesnim zastranjenjima,legitimirasekaorepublikanskaideja.



sepokazujeugroženimzbogrizikakontaminacije.Utomeseočitujebliskostimunizacijske paradigme saktualitetomukojemusetekpitamo:koliko fašiz-ma?

Foucault o fašizmu/nacizmu

Analizama fašizmabavio se,međuostalima, iMichelFoucault.Njegov jestavpremaovojtemiambivalentan.No,najprijedavidimokakokodFoucaultastojisbiopolitikom.Ovajterminkodnjegaibiva»rođenim«.15Zanjega,biopolitikajedrugoimezatehnolo-gijumoći,biomoći,štogatrebarazdvojitiodmehanizamadisciplinekojisepojavljujunakraju18. stoljeća.Ovanovakonfiguracijamoći težipreuzeti»kontrolunadživotomibiološkimprocesimačovjekakaovrste iosiguratidaoninisudiscipliniranivećregulirani«.16Ovajbiopolitičkiaparatuključuje»prognozuvremena,statističkeprocjeneisveobuhvaćajućemjere…sigurno-snemehanizmeštosetrebajuuvestiuvezisproizvoljnimelementomsadr-žanimustanovništvu živućihbića,kakobiseoptimiziralostanježivota«.17Kao takova,biopolitika jekodFoucaulta suprotstavljenamoćisuverenosti,štovodidoznačajnerazlikemeđunjima:

»Akojebiomoćmoć daseživi,suverenost jeoduzimalaživotidopuštalaživjeti.Sadaimamopojavljivanjemoćištoćujezvatimoćiregulacije,aunjojjesadržanotodaseučiniživjetiidopustitiumrijeti«.18

Biomoć,dakle,jestonoštojamčiiomogućujekontinuiraniživotljudskevr-ste.KakoAgamben tako iEsposito zamjećuju da se kodFoucaulta radi opovlačenjulinijerazdvajanjaizmeđunastajućebiomoćiskraja18.st.iindi-vidualnihdisciplinarnihmehanizama,koji kulminirajuunacizmu.Ono štopovezujeovadvaelementajestnjihovozajedničkoograničavanjealeatornog elementaživota i smrti.Kontroliranje togslučajnogmomentaubiološkomprocesubiojejedanodtrenutačnihciljevarežima.Toneznačidasu,zaFou-caulta,nacistijednostavnoijednodimenzionalnodjelovalinapolitičkotijelo;onisusevrločestovraćalidisciplinarnojmoći.Zapravo,nijednadržavanijebila »disciplinarnija« od njihove! Pokušaji biomoći uvijek su bili ovisni ostanovitimdisciplinarnimmetodama.ZaFoucaulta,posebičnostnacističkesmrtonosnebiomoćiležiukombinira-njuovedvijevrstemoći–biopolitičkeidisciplinarne–kakonaindividualnotakoinakolektivnotijelo.Agambenovpojam‘biopolitike’utemeljenjenaupravotakvojodređenosti.Neizbježanjeiutisakdamodernaproizvodistanovitoblikbiopolitičkogti-jela.NoAgambenov je načelni uvid za promišljanje biopolitike sadržan u dis-tinkcijiizmeđubios i zōēteprocesakojimeonpovezujesuverenuiznimkusproizvodnjombiopolitičkog,točnijezoopolitičkogtijela.Jer,zōējestzapravoonoštoproizvoditotijelo.RazlogeovomepronalazimouAgambenovuslijeđenjuCarlaSchmittainje-gove»suvereneiznimke«,štoznačiprocesakojimesuverenamoćisključujeonekojisujednostavnoživikadaihsepromatraizperspektivepolisa.Dakle,Agambengovorio

»…uključujućemisključenju(exceptio)zoeupolis,gotovokaodajepolitikamjestonakojemuseživottrebatransformiratiudobroživljenjeikaodajeonoštovaljabitipolitiziranosvagdavećbiogoli život«.19



Homo sacer jestupravoonapolitičkafigurakojautjelovljujeonošto jezaAgambenaizvornipolitičkiodnos:tojeimeživotaisključenogizpolitičkogaživota(bios)štogauvodisuverenost;netoliko»ontologijaonogaisključe-nog«(testogasneuvjetovanom»mogućnošćubitiubijenim«)većvišeproizvododnosaukojemubiosnijepretpostavljennadrugojformiživota,dakleprijenazōē(budućidazōēpodefinicijinijetakvaforma),anjegovajeprven-stvenaodrednicadajetekpukožividagaseujednomožeubiti.Biopolitika je kodAgambenauvijekupisanau suverenoj iznimci.Tako ćeAgambenpremjestitinaglasakštogajeFoucaultusvojojanalizidavaobio-moćiunjezinunastankukrajem19.st.,budućidatopredstavljamanjeradika-lanraskidsasuverenošćudisciplinarnogdruštva,tećeumjestotogapronaćisredstvaintenziviranjabiopolitikeu20.stoljeću.Naime,tadaćesetransfor-miratiuthanatopolitiku.Itokakoutotalitarnimtakoiudemokratskimdrža-vama!Doista,postojemnogerazlikeizmeđuklasičnogimodernogmodelabiopo-litike.Najprije,proširenjesuverenemoćinafizičaraiznanstvenika,takodahomo sacer više neće biti jednostavnim analogonom suverena.Agambenćeiskrenutistogaputadabipokazaokakojepolitičkiprostormodernosti,ustvari,biopolitičkiprostorpovezans»rođenjemkoncentracijskoglogora«.Prevladavajućijeutisaknanekinačinonajsmanjivanjaspecifičnostimoder-nebiopolitikeukoristmetafizičkogčitanjaizvornogaibeskonačnog»izvan-rednog stanja«, koje je od svog uvođenja djelovalo negativno na političketemeljedruštvenogživota.20

ZaAgambena,onoautentično»političko«uvijek sepovlačinasprampuko»biološkog«.21Rezultatjetogapolitikakojajepotencijalnouvijekuruševi-nama.Tojeipolitikakojaseuvijekizričenegativno,kaobiopolitika!

***EspositovodgovorAgambenu,tj.početnikorakprema»pozitivnojbiopoli-tici«,nepočinjeshomo sacerom,većradijesfiguromgenosa.PosebicejeovdjevažnoEspositovočitanjedispozitivanacističke thanatopolitike.PoglavljeociklusugenosaunacizmučitasekaootvorenidijalogsAgambe-nominjegovombiopolitičkominterpretacijomnacizma,aliivrloeksplicitnakritikaAgambenovapojma‘biopolitike’.

15

VidiMichel Foucault,Naissance de la bio-politique. Cours au Collège de France 1978–1979,Seuil/Gallimard,Paris2004.;vidiiM.Krivak,»MichelFoucault:Rođenjebiopoliti-ke«,Filozofska istraživanja 110(2/2008),str.333–345.

16

M.Foucault, Il faut défendre la société, str.246–247.

17

Isto,str.247.

18

Isto,str.246.

19

Giorgio Agamben, Homo sacer. Suverena moć i goli život,str.13.

20

VidiG.Agamben,Stato di eccezione,BollatiBoringhieri,Torino2003.

21

Ljudsko je stanje, stanje duboke dosade,bliskosaživotinjskomotupjelošću.Tu jenjihova»mračna srodnost«.Suspenzi-jom ili odlaganjem mogućnosti aktivira seprijelaz iz bijede svijeta k svijetu,izživotinjedo čovjeka. Čovjek se proizvodi kroz sus-penziju, privremenim zaustavljanjem otvaramogućnost izlaska iz životinjske otupjelo-sti.AgambenuAperto pišekakoHeideggervjerujedaantropološki stroj–kojiodlučujeosukobuizmeđučovjekaiživotinje,izmeđuotvorenog i zatvorenog – proizvodi sudbinskuhistorijunaroda.VidiG.Agamben,Aper-to. L’uomo e l’animale, Bollati Boringhieri,Torino2002.



Zašto?NajprijedaukratkoispitamoglavnecrteargumentaciještojeEspositorazvijaza razrađivanje koordinata nacističke biopolitike. Znakovito, Esposito naj-prijeukazujenaambivalencijeuFoucaultovu iščitavanjunacizma.S jednestrane,nacizamzaFoucaulta imaistubiopolitičkuodrednicušto judijelisbrojnimmodernimrežimima,posebiceonimasocijalističkim/komunističkim.Dakle,Foucaultihzajednosupostavljaurasističkumatricu.Sdrugestrane,načinnakojiFoucaultoblikujesvoje interpretacijenacizmanavodenasnaposebičnu naravisingularnost»nacističkogdogađaja«,kakogazoveEsposi-to.Posljedicajetotemeljnenekonsistentnostiučitanjufrancuskogaautora.Toznači: ili jenacističkabiopolitikaupisanazajednosa socijalizmomkaorasizamtevišenijeposebičandogađajili,pak,zadržavasvojusingularnostkadasežarištepremjestinanjezinodnossmodernošću.Drugaselinijaar-gumentacijepronalaziuEspositovunačelnompitanjugledemjestaživotaunacističkojbiopolitici.

»Zaštosu,zarazlikuoddrugihpolitičkihformi,prošlihisadašnjih…nacistiizguraliubojstvenenakanebiopolitikedonjihovapunogostvarivanja?«22

Naslućujemodaćenjegovodgovorbitipovezanuzgoretematiziranukatego-rijuimunizacije.ToćekaoposljedicuimatičinjenicudaEspositoodbijanadreditinacističkuthanatopolitikupreizravnosuvremenojbiopolitici.Nadalje,tamogdjeFoucaultpovezujenacizamsasocijalizmom,Agambenpridružujenacističkubiopolitikumodernimdemokracijamakrozsvoju teoriju»izvan-rednogstanja«.Rezultatje,ipak,isti:kakobisenaglasilizajedničkielementišto ihnacizamdijeli smodernomisuvremenomdemokracijom,događasesvojevrsnooslabljivanjeposebičnepojaveisingularnostinacističkogekspe-rimenta!Espositopokušavapripisatinajznačajnijeelementenacističkogbiopolitičkogaparataširemprojektuimuniziranja životakrozproizvodnjusmrti.Činećito,smrtpostajekakoobjektomtakoiterapeutskiminstrumentomzaizlječenjenjemačkogpolitičkogtijela;istovremenouzrokilijekza»bolest«.EspositovelikdiotrećegdijelasvojeknjigeBios posvećujerazvijanju»imu-nitarnih« pojavnosti nacističke biopolitike. Sve to u svrhu rekonstruiranjakretanjaodmodernebiopolitikepremanacističkojthanatopolitici.Nacističkijeimunitarniaparat,držiEsposito,okarakteriziranapsolutnomnormativiza-cijomživota,dvostrukimobuhvaćanjemtijela,tepredupređujućomsupresi-jomživota.Viditeliovdjesličnostisameričkimpreemptivnimvojnimudarima?SratovimauAfganistanuiIraku?Viditelisrodnostautoimunostiinacional-nesigurnosti?Patriotskogaktaipreventivnogprotuotrova?Kojinijedrugodolibašotrovsâm.Itozaameričkinarod!Dakle, Espositov sveukupni portret nacističke biopolitike razlikuje se odAgambenovaujednojbitnojodrednici.Uimunizaciji.Kolikoimunizacijetolikofašizma!Trebaseusmjeritinanačinenakojibios postajepravnom,anomos (zakon)biološkomkategorijom.Espositonedovodi izravnoupitanjeAgambenovočitanje »izvanrednog stanja« kao aporije Zapadne politike. Dakle, ono pokojemu su nacisti krajnje intenzivirali to izvanredno stanje tako da je istopostalonormom.



OnoštojezaEspositanajvažnijeudetektiranjusvijetaukojemživimojestupravonjegovouvođenjeključnoghermeneutičkogkoncepta»imunizacije«.Imunizacijajestkrajnjihorizontukojemutrebamorazumjetipolitičku,prav-nu i medicinsku politiku. U tom je smislu i »izvanredno stanje« mogućerazumjetitekuširemokvirumodernihdispozitivaimuniteta. Dakle,uonimmomentimaštoihuBiosuEspositorazvijakrozanalizusuverenosti,vlasniš-tvaitzv.»slobode«(liberty).Uoptici(auto)imunostiimplicitnojeprisutnakritikakategorijapremakojimasenacizamtrebarazumjeti.Najvažnijesuodnjihsuverenost23i»izvanrednostanje«.Privilegirajući imunitarnu paradigmu za razumijevanje nacističke biopoli-tike,EspositonadmašujeAgambenovo razvijanje suverenosti ubiopolitiku(tepremošćujekategorijuMuslimana kaoutjelovljenje20.stoljetnoghomo sacera!),usredotočujućiseumjestotoganabiokratski elementnacističkedik-tature.Primjerice,onspominjeizahtjevdasuliječnicitrebalisankcioniratinacističkepolitičkeodluke,štojejošranijebiloprevedenounovezakonskekodove III.Reicha.Zatim, tu je i zahtjev da fizioterapeut bude prisutan usvimaspektimaradaukoncentracijskomlogoru–odselekcijedokremato-rija.Espositovaanalizanesamodasenastavljanaklasičanopisnacističkedržavekao»biokracije«RobertaLiftona24već,štojevažnije,težiuspostaviti»imunitarnuparadigmu«kaoonunadsvođujućukategorijuzarazumijevanje»filozofijenacizma«.Imunizacijaimajednakoznačenjekakonekadaunaci-stičkomeksperimentutakoidanasu»preventivnimratovimaprotivteroriz-ma«.Ijedanidrugiimajuovajsamoubojstvenikarakter.Podnjimapati–asvezboglažnogosjećajasigurnosti!–cijelitranzicijskisvijet,kojisedanasstavljapodpatronatNATOvojnogštita!Imunizacijskalogikaigrapresudnuuloguuobjašnjenjuisamorazumijevanjunavlastitih nacističkih političkih ciljeva.Doista, nacistička politizacijame-dicinenemože seposve razumjeti bezpokušajada se imunizira arijevska rasa.25

SredišnjejezaEspositovočitanjebiopolitičkogtonalitetanacističkediktatureprepoznavanje terapeutskog cilja što su ga nacisti namijenili koncentracij-skomlogoru.SamokrozistrebljenjeŽidova,vjerovalisunacisti,očuvatćeseiojačatinjemačkigenos.Tako,zaEsposita,specifičnostnacističkogiskustvazamodernostležiuak-tualizacijibiologije,kada»transcendentalnost«nacizmapostaježivot,njegovpredmetrasa,anjegovleksikonpostajebiološkim.26

22

R.Esposito,Bios, str.45.

23

Potompitanju,posebicevidipoglavlještogajeEspositoposvetiosuverenostiu:Nove pen-sieri sulla politica,IlMulino,Bologna1993.

24

RobertJoyLifton,The Nazi Doctors. Medical Killing and the Psychology of Genocide,Ba-sicBooks,NewYork1986.

25

»Može se govoriti o nacističkoj državi kao‘biokraciji’. Model je ovdje teokracija, su-stav vladanja dušobrižnika posvećenog po-retka pod zahtjevom božanskih prerogativa.

U slučaju nacističke biokracije, božanski jeprerogativ onaj preko lijeka kroz pročišće-njeirevitalizacijuarijskerase.«(Lifton,The Nazi Doctors,str.17)Liftonnastavljautomtonu i tvrdi»da jebiološki aktivizamprisu-tanusmrtonosnojekologijiAuschwitza,tejeupravotoonoštogavodidozaključkadase‘nacističkavizijaterapije’nemožerazumjetiizvandomenemasovnogzločinaiubojstva.«(isto,str.18)

26

R.Esposito,Bios, str.117.



U knjizi Immunitas Esposito čini eksplicitan napor da razvije pojam ‘izu-zetka’uonaj‘imunizacije’.AludirajućinaAgambena,Espositobilježidaje»nesvodivoantinomijskastrukturanomos basileusa –utemeljenanainterio-rizacijiili,bolje,pounutrenjueksteriornosti–posebicevidljivauslučajuizu-zetkaštogaCarlSchmittsituirau‘najizvanjskijusferuzakona’«.27Espositoovdjepokušavamislitiimunitetkrozbenjaminovskočitanjezakonainasilja,nodrugdjespominjedajetakvametoda,ustvari,Batailleova.28

GeorgesomBatailleomnadahnutjeusvojojutjecajnojstudiji Razdjelovljeno društvoiJeanLucNancy.29NasličanjenačinkaoEsposito,Nancytakođerzainteresiranzareafirmacijuzajednice,anaspramdominacije»društva«.30

Nakon Auschwitza: Koliko fašizma?

Vratimosesadaosnovnojtemiovogizlaganja/teksta.Naime,pitanju:koliko nam fašizma (pre)ostaje nakon Auschwitza?Naravno,naslovjeizvedenicadvajuizuzetnihspisakojiobrađuju,ponaosob,»fenomenAuschwitza« i pojavnosti fašizma u suvremenim, a posebice utranzicijskimdruštvima.RadiseotrećemdijeluAgambenovetrilogijeHomo sacer–Ono što ostaje od Auschwitza(Quel che resta di Auschwitz)testudijislovenskogsociologaRastkaMočnikaKoliko fašizma?.31

Ljudske su snagepočesto sasvim slabedabi pojmile što se to dogodilo u Auschwitzu?Tojevezanouznedostatnostrazumijevanjaetičkogipolitičkogznačenjaistrebljenja…razilaženjejeupisanousamustrukturusvjedočenja.AporijajeAuschwitzaupravoova:imamoelementekojisutolikorealnidanaspram njih ništa više nije istinito; realnost koja je takva da prekoračujesvoječinjeničneelemente…AporijajeAuschwitza,aporija povijesne spoznaje.Glavnije,pak,njezinpa-radoksvezanuznemogućnostsvjedočenja.Naime,što?Umuslimanu jebiomoć namjeravala stvoritisvojuposljednjutajnu,nadživ-ljavanje,kojejeodvojenoodsvakemogućnostisvjedočenja,nekakvu apso-lutnu biopolitičku supstanciju,kojausvojoj izolacijionemogućujedodjelusvakogdemografskog,etničkog,nacionalnogipolitičkogidentiteta.PretvorbajetoizdržavljaninauStaatsangehörige[državljanina,državipri-padajućeg]snearijevskimprecima,iznearijevcauŽidova,izŽidovaude-portirca,inaposljetkuizŽidova,deportiranogsonustranusebesama,umuslimana,tojestugoli život,koji se ne da dodijeliti i koji ne može svjedočiti.StogabionikojigovoreoneizrecivostiAuschwitzatrebalibitioprezniji!32

Postojidrevnasvezaizmeđuneizrecivogiizrecivog,izmeđujezičnogizvaniunutra.Autoritet svjedoka jest u tomu što može govoriti jedino u ime nekoga tko ne može govoriti, to jest u tome što »jest subjekt«.Muslimanje,pak,doistaintegralnisvjedok,stogamuslimananijemogućeodsjećiodpreživjelog.Upojmuse‘ostatka’aporijasvjedočenjapodudarasmesijanskomaporijom.Onjojće,primjerice,govoritiBenjamin.33Tako,ostatak Auschwitza – svje-doka – nisu ni mrtvi ni preživjeli, ni potopljeni ni spašeni, nego ono što ostaje između njih!ZatoštoPrimoLevi34određujesvjedočenjejedinoprekomusli-mana,njegovparadokssadržijedinomogućeodbijanjesvakognegacionistič-kogargumenta!Kod muslimana, naime, nemogućnost svjedočenja nije više samo lišenostnegojepostalarealna,egzistirakaotakva.Akopreživjelinesvjedočioplin-



skojkomoriiliAuschwitzu,negozamuslimana,akogovorisamopolazećiodnemogućnostigovorenja,tadanjegovosvjedočenjenijemogućenegirati.Auschwitz–onoočemunijemogućesvjedočiti–jestapsolutnoinepobitnodokazan!Naravno,ovdje se radio suprotstavljanju raznim»negacionistima«Ausch-witza.35

SukusAgambenoveanalizeuOno što ostaje od Auschwitza jestnajposlijelociranjedvabitnamomentasameproblematike.Odnosizmeđujezikainjegoveegzistencije,izmeđulangueiarhiva,zahtijevasubjektivnostkaoonoštousamojmogućnostigovorenjapotvrđujenemoguć-

27

R.Esposito,Immunitas,str.37.

28

VidinjegoveKategorije impolitičkog (Cate-gorie dell’impolitico, Il Mulino, Bologna1988.)glededugaštogatakvametodologijanasljeđuje od Batailleova termina ‘partage’,liminalne zajedničke prisutnosti separacije ikonkatenacije.

29

J.L.Nancy,2 ogleda: Razdjelovljena zajed-nica & O singularnom i pluralnom bitku, sfrancuskoga preveo Tomislav Medak, Mul-timedijalni institut &Arkzin d.o.o., Zagreb2004.

30

Slijedećinitargumentacijeuovomeogledu,Nancy se ponajviše obraća Batailleu, prekonjega se nadovezuje na Heideggera, da bizavršio otvaranjem prema pitanju zajednicekaovelikomodsutnompitanjumetafizikesu-bjekta.IzBataillea,Nancyipostavljapitanje:zajednica ili ekstatičnost sâmog bitka?Singularnostpostojinaraziniklinamenakojise ne dade identificirati. Samo u suživotu,odnosno subitku s drugima, singularnost jeoznačitelj zajednice. Komunistički zahtjev,pak, komunicira s gestomkojombismo tre-balinadićisvehorizonte.Stogajeisti i toli-ko blizak Nancyjevu nadilaženju horizontadruštva.Jernaše,izmoderneproizišlo»društvo«de-ficitaran je pojam. Ono je tek jednostavnoudruživanje ili raspodjela snaga i potreba.Stoga nam je nasušno nužna zajednica kaovišistupanjljudskostiiživota.Govoreći o zajednici,Nancy je postulira nesamo kao prisnu komunikaciju među njezi-nimčlanovimavećikao»organskozajedniš-tvonjesamesnjenomvlastitombîti«.Svijesto gubitku zajednice koliko je komunistička,odnosno komunitarna, toliko je i kršćanska.Stogasenjezinprizivuvijekiznovapovezujeisiskonskimkršćanstvom;primjericeuFran-cuskojkodRancièreaiBadioua,anabliskimnamprostorimakodSlavojaŽižeka.Naime,unatočsvojojglobalnojsnazi,Gesellschaft,sdržavom,industrijom,kapitalom, nijedonije-

laraspadprethodne Gemeinschaft.Zajednicanije tek fantazma svoje izgubljenosti, većprojekt budućnosti.Vidi o tomu posebice: Marijan Krivak,»JeanLucNancy:Kakoopetdozajednice?«,Dijalog, Časopis za filozofiju i društvenu teoriju(Sarajevo,1–2/2007),str.40–54.

31

Giorgio Agamben, Quel che resta di Aus-chwitz. L`archivio e il testimone,BollattiBo-ringheri,Torino1998.,(hrv.Prijevod:MarioKopić):Ono što ostaje od Auschwitza.Arhiv i svjedok,Antibarbarus,Zagreb2008.

32

G.Agamben,Ono što ostaje od Auschwitza,str.110.

33

Vidi:WalterBenjamin,Einbahnstrasse,Roh-wolt, Berlin 1928., navedeno premaAgam-benu.

34

PrimoLevi,Conversazioni e interviste,Ein-audi,Torino1997.

35

Naime, zakonski se sistem temelji samo namogućnosti i (racionalnoj) nemogućnosti daseneštoučini.Takosepojavljujunegacionisti(RassinieriTouvier)uslučajukonclogoraieksterminacije.Oni negiraju zločin u nacističkim logorima, odnosno negiraju da se ukoncentracijskim logorima dogodilo uništa-vanjeŽidova.Ovaseargumentacijaigrakla-sičnim sofističkim paradoksima beskrajnogbrojenjaipodjelaubeskonačno.Rassinierje1950.tvrdiodanedostajudokumentinakoji-masemožedokazati logičkapovezanost iz-međusvjedokapogromaizbiljskihčinjenicatihzbivanja.Njegovparadoksvezanjeuzso-fističkuigruizmeđurealnostiinužnosti.Kri-tikomovakovihstavova,Rancièresemoždanajozbiljnije približuje »biopolitici« koju uHomo sacer zasnivaGiorgioAgamben.VidiotomuiuJacquesRancière,La Mésentente: Politique et philosophie, Éditions Galilée,Paris1995.,str.117–123.



nost govora.Svjedočenje jemogućnost koja se ostvaruje ponemogućnostiizrećiinemogućnostikojadobivaegzistencijupomogućnostigovorenja.Tasedvapokretaunekomsubjektuilisvijestinemogunipoistovjetitinitiod-vojitiudvijenekomunikabilnesupstancije.Taneodvojivabliskostjestsvje-dočenje.Ontološkisuoperatori,tojestuništavajućeoružjekojimsebijebiopolitička»gigantomahija za bitak« i svagdaodlučuje o ljudskom i neljudskom,ono»datiživot«[farvivere]ili»pustitiumrijeti«[lasciarmorire].Poljeteborbejestsubjektivnost.Mogućnost(moćibiti)ikontingencija(moćinebiti)jesuoperatorisubjektivacije.U tom je svjetlu Auschwitz točka povijesnog sloma tih procesa, uništavajuće iskustvo u kojem je ono nemoguće bilo nasilno potisnuto u realno. Auschwitz je egzistencija nemogućnosti, najradikalnije nijekanje kontingencije – dakle, najapsolutnija nužnost. Musliman, kojeg je Auschwitz stvorio, posljedično je katastrofa subjekta, njegovo brisanje kao mjesta kontingencije i njegovo uzdržavanje kao egzistencije nemogućeg. Goebbelsova definicija politike – »umjetnost činjenja mogućim onoga naizgled nemogućeg«– ovdje je pri-dobila svu svoju težinu. Određuje biopolitički eksperiment na operatorima bitka, koji preoblikuje i razglobljuje subjekt do granične točke u kojoj se čini da se lomi sveza između subjektivacije i desubjektivacije.36

Biopolitika kao »policiranje«

Nacionalsocijalističkubiopolitikunijemogućerazumjeti(asnjomeidobardiomodernepolitike,čakiizvanReicha),akonerazumijemodaonaimpli-cira iščeznuće razlike izmeđudva termina:policija sadapostajepolitika,askrbzaživotpoklapasesborbomprotivneprijatelja.Nacionalsocijalističkarevolucijahoćeapeliratinasnagekojetežeisključenjučiniteljabiološkede-generacijeiočuvanjunasljednogzdravljanaroda.OvdjemožemovidjetidajetadiferencijacijavećnavedenakodFoucaulta.37S druge strane, bitnu razliku između politike i policije navodi i JacquesRancière.OnajeosnovanjegovatematiziranjauPrijeporu.38

Politikanemanavlastitiobjekt,tojetekjednakost.KaoštojeFoucaultustvr-diodapolicijskiporedakpreseže svoje specijalizirane institucije i tehnike,važno je i rećidaništanijepolitičkonaprostopo sebi, zbog toga što suunjemunadjelumoći.Tekseususretupolicijskeiegalitarnelogikedogađazbivanjeonogpolitičkog.Političkosemožezbiti,aliinemora;nijedano,alisemoraisključitiiz»logikepolicijskog«.39Nacionalsocijalistička,pak,ideo-logijanalazisvojumoždanajrigoroznijubiopolitičkuformulaciju:

»NovaDržavanepoznajedruguzadaćuosimispunjenjauvjetapotrebnihzaočuvanjenaroda…TeFühreroveriječiznačedasvakipolitičkičinnacionalsocijalističkeDržaveslužiživotunaro-da…Danasznamodaježivotnarodazajamčensamoakosuočuvanerasnekakvoćeinasljednozdravljenarodnogtijela(Volkskörporer).«40

Fašizam: revisited

No,štoje,ustvari,fašizam?Kojesumuosobine,strukturneodrednice,otje-lotvorenja?FašizamjeideologijakojasepojavilanakonI.svjetskogratakaoreakcijanavodećepolitičkeideologijevremena,liberalizamisocijalizam.Premafašiz-mu,kakoliberalizam,svojimnaglaskomnaindividualizmu,takoisocijali-



zam,naglašujući sukobmeđudruštvenimklasama,međusobno suprotstav-ljajupripadnikedruštvajednedrugima,natajnačinslabećidržavu.Državamožebitijakajedinoondakadasusvipripadniciiklasedruštvaujedinjenipod jednomstrankom ivrhovnimvođom.To jebila ideološka srž fašizmarazvijenau ItalijipodBenitomMussolinijem(1883.–1945.) inacizmapodAdolfomHitlerom(1889.–1945.)uNjemačkoj.41

Važno je zabilježiti da je fašizamdvadesetostoljetna ideologija teda jeonrevoltprotividejaivrijednostikojesuvladalezapadnompolitikomodFran-cuske revolucije. Fašisti su temeljito protiv svake glavne ideje u pozadiniliberalizma,socijalizmatebiločegaštoproizlaziizProsvjetiteljstva.Zafa-šizam,slobodasedefinirakaoposvemašnjapodređenostdržavi.Napredakjemogućtekkrozborbeirat.StogaštofašizamodbacujeidejeProsvjetiteljstva,onnijeracionalnafilozofija,većpreferiraakciju.Zasvrhuovogistraživanja,fašizam/nacizamseneodvojivopovezujeuzproblematikubiopolitike.UsvojojstudijiKoliko fašizma? Močniknavodimnogenjegoveinkarnacije,nesamoutranzicijskojSlovenijivećiuširemregionalnom,tegeopolitič-komkontekstu.Slovenskisociologispitujemogućnostusponakrajnjedesnepolitikeifašiza-cijevladajućekulture.Moramolisenaviknutiživjetisfašistoidnimučincima?Kao»normalan«učinak liberalnog individualizmapojavljuje senepovjere-nje,anasilnostjepostalaznačajnimelementomuvladajućojideologiji,ba-remonojmedijskoj!Pitanjeje:Kakozadržatisamonikli fašizam upodnošljivomopsegu?PremaMočniku, dva su uzroka »fašistotvornosti«. To je, naprije, njegovastrukturnanužnosturazdobljimakrizeparlamentarnedemokracije,adrugajenjegovalegitimacijanasiljakojeslužiočuvanjusamogasistema.Pritom,Močniktvrdi,nužnojespomenutidajeantikomunizamideologijavladajućih,alinenužnoivladajućaideologija!Upravo je psihologizacija politike jedna od temeljnih karakteristika fašizma.Antikomunizamnijenužnofašizam,alifašizamjestnužnoantikomunizam!Detektiraseifenomentzv.Fašizma svakodnevice,istijeprotejski,neočeki-van,ačesto»naivnoinevino«,dolazi»izsrca«!42

36

G.Agamben,Ono što ostaje od Auschwitza,str.104.

37

»‘Policija’ se pojavljuje kao uprava na čeludržave,zajednosasudstvom,vojskomidržavnomriznicom.Točno.Paipakonaobuhvaćaisveostalo.Turquetkažeovo:‘Onasegranausvastanjaljudi,usveštooničineipoduzimaju.Njezinopolje podrazumijeva sudstvo,financijeivojsku.’Policijauključujesve.«M.Foucault,»Omnesetsingulatim:versunecri-tiquedelaraisonpolitique«,u:Dits et Écrits,IV,str.134–161.

38

J.Rancière,La Mésentente: Politique et phi-losophie;vidiotomeiuMarijanKrivak,Bio-politika. Nova politička filozofija,AntiBarba-rus, Zagreb 2008. – poglavlje 4., »JacquesRancière:Prijeporkaoosnovapolitike«.

39

M.Krivak,Biopolitika,str.87.

40

OtmarVerschuer,Rassenhygiene als Wissen-schaft und Staatsaufgabe, Frankfurter Aka-demische Reden, Frankfurt/M 1936., str. 5–navedenopremaAgambenu.

41

OpćaodređenjapreuzetaizT.BalliR.Dagger,Ideals and Ideologies: A Reader, Longman,NewYork31999.

42

VidiRastkoMočnik,Koliko fašizma?,Arkzind.o.o.,Zagreb1998./1999.,str.89.



Jedanovdašnjiprimjerpokazujenamočemusetuustvariradi.BrankoSchmidt ove je godine dovršio filmMetastaze, prema romanu IveBalenovića, kojega su ovdašnji mediji odmah proglasili »kontroverznim«.Zašto?Zatoštoistimedijisveštojeuvezisizravnimprikazomhrvatske»kulturelaži«prokazujukao»kontroverzno«.43

Pripovijestočetiriprijatelja–Krpi,Kizi,FilipuiDeji–pričajeosupstancijidegeneriranognacionalnog tkiva.Onjegovojbolestikoja,nažalost,znači istvarnopostojećestanje…ili,obolnomotrežnjenju.Sudbinajednogodlikovaizfilma,Kize(RobertUgrina)kojiokončavaubo-lesničkojposteljibitćeodživotnogznačenjazakatarzuosvješćivanja.Ili?Hoće li to, ipak,bitimetastaziraniKrpa(sjajniReneBitorajac)kojiusebinosizrnoautodestrukcijeutomsmisludatoznači»dodirivanjesamogadna«uodskokupremaspoznajiposvemašnjihmentalnihzabludanacionalnezajed-nice.Krpaje,naime,tolikostvaranlikdajeutojsvojojodredbiistovremenoi»nestvaran«!Sukusnacionalističkognasiljaposvejeogoljen…Krpasvojevrijemeprovodiuiživljavanjufrustracijekojagailuzornodržinapovršiniustajale»kaljužehrvatstva«.Njezinjetalogsastavljenodžabokreči-ne»podgrijanogdomovinskogpopulističkognacionalizma«.Svejetu…MržnjapremaSrbima,»komunjarama«,Ciganima,pederima,že-nama,svemudrukčijem…tolikojepandemskistereotipna,dajei»istinita«.Ito,ponavljam,unatočsvojstereotipnostipostava!Štojetodrugonegoli–fašizam?Ali,ipak…pakaoalkohola,mržnje,drogeisvognasilja,zapravojeznakBa-lenovićeve(iSchmidtove)s(p)retnoprikriveneljubavipremaHrvatskoj.Da,da!Metastaze odajuautorapunogboli i razočaranja.Takvaeksteriori-zacijasvojihosjećajapriziva»žalzaHrvatskomkakvajemoglabiti«,ali ikakvaće(valjda)jednombitinakonkatarzenacionalnogotrežnjenjaodmi-tomanije.Autorovojenaizgledno»antihrvatstvo«jedinouprikazunjegoveikonografije,notojeilatentni,bolniprizivonogistinski hrvatskog.Šahovnice,križevi,»navijači«,nacističkipozdraviipjesme–»Spremnostzadom«–svojuekstatičkuispraznostitransparentnostiskazujeuslikamakojesu,teknaoko,jednoznačnopostavljene.I makar je nemilosrdna korporacija poput Zagrebačke pivovare pokušala iskoristiti trenutak prikazivanja filma za pokretanje još jedne svoje sezonske kampanje,porukaćesefilmaipakpolaganoprobitiispodnaslagevizualneiverbalnezavodljivostinasiljasvojihprotagonista.Povremenostereotipiziranjeikarikiranje–BosanciiSrbisufilmusveprijenegoliljudiodkrviimesa!–vjerujem,uslužbijeonihtrećih,najzainteresi-ranijih…bašHrvata!

***

Mogućnostdafašizampostanemasovnimjeststrukturnainije lišenapara-doksa.Svejetoposljedicombrzogdostizanjarazinesuštinske povijesne krize parlamentarne demokracije.Tranzicijskezemljeinisuimaledrukčijusituacijuosimte»krize«!Fašistoidnoorganiziranjenacionalnihkulturnihaparata…usamoj je jezgrikrizepolitičkogsistemai upoložajuizkojegmožeugrozitisistemukrizi.



ergo:ideološkijesukobsfašistoidnimtežnjamamogućsamoizvanstranač-kogsistemaidržavnogaparata!Kaozadatak,treba: uspostavitimrežuauto-nomnihjavnosti,kaoprotutežusadašnjojhegemoniji.Jedanjeoduzrokastrukturnepredodređenostifašizmainjegovolatentnoafir-miranjeumedijima,npr.ureklamamazaOžujsko pivo.Najnovijaukojoj trebamobiti »ponosni na svojenavike«, sukusneukusa,nazovi»nogometnognacionalšovinizma«.PravoječudokakoGoranBarenijebaremnastojaoizbjećikorištenjesvojepjesme–»Budiponosan!«–zajednufašistoidnureklamu!?Jošjejednoneobičnosvojstvotelevizijedaforsirausmenevrsteidasistemat-skizanemarujesvojepisane, grafičke potencijale!Karakteristikesuusmene komunikacije prevladavajućeumedijimaipolitičkom(novo)govoru:ritualiziranost, agresivnost, formulaičnost, tradicionaliziranost i istovremena kratkoća pamćenja, autoritarnost;zarazlikuodonogaštosmonaslijediliodhumanizma:kritičnost, skepticizam i nestabilnost kanona.Jedanjeoduzrokafašizacijedruštvaitajdaljudinevjerujupoliticiuopće,alivjerujupojedinačnimpolitičarima?!Osnove»vjerovanja«upoliticitakosuheteronomnesobziromnapodručjesamepolitike.Ljudinevjerujupoliti-čarimaizpolitičkihrazloga,osnovezapovjerenje potražitćenegdjedrugdje,izvanpolitike,počestoutzv.»poduzetništvu«isposobnostisnalaženjautran-zicijskimmakinacijama!Demokracijaostajenatopljenamagijom,zatoštonjezinopolitičkopoljenemožeispunitivlastiteuvjetekaobiuopćebilomoguće!Glasačiceiglasačiravnajuseestetskim suđenjima,aestetskasumjerilastekliuosnovnojškoli–čitanjemlektire.Upravopodručješkolskelektire,Močnikidržipresudnimzalatentnufašizacijudruštva.44

U »lektiri« zatičemo prisutnost elemenata za vezu s fašizmom: metafore»mladosti,zajednice,sreće,obnovesretneprošlostikrozveonostalgije«.Školskajeknjiževnostposvominstitucionalnomstatusulijepa književnost, beletristika;noproizvodtog»estetičkogpostavljanja«jestpolitički.Školska je književnost privilegirana ideološka forma, diskurs ideološke domi-nante. Bitkazaideološkuhegemonijukristalizirasezaposjedanjemstrateš-kogpoložajaškolskeknjiževnosti.Sdrugestrane,razočaranje demokracijom dio je same liberalne demokraci-je!Zahtjevza»pravom«demokracijomostvarujusnažniipoštenimuževi,afašizamapeliranaonoštojeuljudimanajbolje.Vjerajerazočaranihupolitiku:u politiku uopće ne vjeruju, ali misle da je nužna. Upravotastrukturavjerovanjamožebitioslonacautoritarnimpoliti-kama.OtomećeAgambenzaustitiuHomo sacer:

»Akojedakleištakarakterističnozamodernudemokracijuuusporedbisklasičnom,tadajetočinjenicadaseonasveudiljpredstavljakaorevindikacijaioslobođenjezoe,daseustrajnotrsitransformiratitajistigoliživotuformuživotaipronaći,akotakomožemoreći,bios za zoe…Dekadencijamodernedemokracije injezinopostupnokonvergiranjes totalitarnimdržavamaupostdemokratskimdruštvimaspektakla (koje jepostaloočitovećkodTocquevillea i svoju

43

Koncept»kulturelaži«,zabilježenjeuknjizihrvatske spisateljiceDubravkeUgrešić;vidiD.Ugrešić,Kultura laži.Antipolitički eseji,Arkzin,Zagreb1996.

44

R.Močnik,Koliko fašizma?,str.97–98.



konačnupotvrdunašlouDebordovojanalizi)imaju,možda,svojkorijenutojaporijikojaobi-lježavanjezinpočetakitjerajeutajnosuučesništvosnjezinimnajljućimneprijateljem.«45

VećspomenutijeslučajreklamâzaOžujskopivotadaznakovitusljedećojlinijiargumentacije.Najprije,spramhistorijskegestefašizmademokratskajediskusijasitničava,filistarska,cjepidlačka!Fašizamgomilanjemsvojihparadadiktirajavnoozračje.Dakle,Ožujsko pivo čini veće štete od bilo kakvih eksplicitnih fašističkih stavova!No, zašto već spomenuta školska književnost podržava upravo ekstremne,populističkestavove?Dokjeprijekomunističkadržavapodržavala»književneproizvođače«zbogintelektualizma,fašističkaihizdržavazboganti-intelektualizma.Fašistoidni izbor u politici ima fašistogene učinke u društvu.IsadaopetgledeOžujskogpiva:Ritualiziranarecitacijapostižeučinkesamouokolnostimakadajeritualizacijomodnosa,tj.magijskim postupcimauopćemogućepostićinekakveučinke.Desubjektivacijapojedinacakrozmedijskoponavljanjeimajedannalog:Pretvoritisvakogkonzumentau»navijača«.Zašto?Zatodaistinebiuopćepropitivao»smisaobesmislenosti«kojimusenudi.Uvjeriti gadanemanikakve javne sfere izvanonekojamu senudi–one»navijačke«!Prevoritigauovcukojapijepivoiizvikujeparole!Ova»metaforaovce«,naravno,imasvojupozadinuukršćanskojimaginaciji.(AkosamJapastirdobri–štosteVidrugodoliponizneovce!?)NijeslučajnodajeovcaDollybilaprvokloniranobiće.Umitskobiblijskojsvijestizapadnogčovjeka,tereligijskomsklopuetičkogfundamentalizmakršćanstva,ovcajenajnedužnijeprirodnobiće.Ujedno,onajeinajpodložnijebićezamanipulaciju.Najpodatnijazasvakovrsneeksperimente.Naravno, ovdje dolazi, u blažem obliku, Heideggerov »pastir bitka«, a umnogoozbiljnijem,podložnostsvimzakonitostimaekonomskimkapitalompredodređenogglobaliziranogsvijeta!Čovjeksepojavljujekaobiopolitičkigospodarstada,nadzirateljiuzgajatelj!46

Ritualnadeklamacijaknjiževnogestablishmentauvodi»magijske«, tj. faši-stoidneelemente.Fašistoidniučincidolazeod»masovnograzočaranjademo-kracijom«…avladajućasekulturaorganiziraokospontaneestetskeideolo-giješkolskeknjiževnosti…Temeljniuvjetzaotporjestdajavnostprepoznajefašistoidnost, gdjegodsepokaže.PremaMočniku,glavninamjezadatakurekonstrukciji javnog prostora.Radiseoneposrednoj demokraciji, oregionalizmu,ooblicimasamoupraveisa-moupravljanja.Upravosmonedavnosvjedočili»neposrednojdemokraciji«,prilikombloka-denastavenazagrebačkomFilozofskomfakultetu,tejošnekolikofakultetauHrvatskoj.Uzroktojohrabrujućojpojavi»direktnedemokracije«–generalnogledajući,tj.strukturno–jestiVladinaprostačkaoholostkodpregovorasasindikatima,naročitoakojeuspoređujemosnjezinimmedenimsluganstvomkadasebra-timisvrhuškomkatoličkecrkve,kakoćezamijetitiiMočnik.47



Postavljasepitanje:Postoje li stvarno okolnosti u kojima ekstremna politička usmjerenja imaju šanse i autoritarne ličnosti mogućnost uspjeha, i gdje su uzroci? Vidjelismoveć,fašizamjejedanodmogućihodgovoranaproturječjaparlamentarizma.Uvođenjeperifernogaistočnoeuropskogakapitalizmaprouzročilojedubljukrizu,nosobziromnadosegnutupovijesnurazinu,anakronoje.Socijalnopsihološkimomentovdjesadržanjestprisutnostmasovnogressen-timenta doksekodskupinastvaraosjećajdase»događanepravda«.Nijedansistemnemožepreživjetiakoganepodupireslobodnajavna sfera,nezavisnaodpolitičkogestablishmentauužemznačenju.Možemosenadatidaćesvakadiskusija o fašizmu barempripomoćiuspo-stavljanju javne sfere i širenju političkog prostora onkraj okvira stranačke politike. Tako i ona najnovija koju je inicirao hrvatski predsjednik Mesić, a koja apostrofira državno financiranje »ustaških derneka« na Bleiburgu, te čije oficijelno pokroviteljstvo državne vlasti prakticiraju već gotovo dva de-setljeća, slijedeći kolektivnu podsvijest o tomu što zapravo znači ovaj iskaz domoljublja kao one latentne nacionalne osviještenosti o tomu da je i »zločin dobrodošao ako je to u interesu Hrvatske«, o čemu je u više navrata neskri-veno zborio i prvi »demokratski« izabrani hrvatski predsjednik, Franjo Tuđ-man. Slučaj Glavaš, pak, izvorni je hrvatski specijalitet!Dokjeuprvojpolovici19.stoljećaprevladavalagrađanskoknjiževničkain-telektualnost,odafere Dreyfus formiraseonoštodanasdržimointelektual-cem…48 Radi se, dakle, o ovome: Javna sfera izvan okvira parlamentarnepolitike…radničkipokret,socijalizam…ipolet»općepismenosti«.Intelektualac svoje stručno znanje primjenjuje izvan njegova neposrednogpodručja→u javnoj političkoj sferi.49

Esposito i nacistička imunitarna paradigma života i smrti

Jedan je od takvih intelektualaca svakako iRoberto Esposito.U intervjuuštogajezaDiacritics50 vodiosTimothyemCampbellom,naćićemonjegovkonačan stav o nacističkoj biopolitici. Ista je, ustvari, thanatopolitika kojazaprječujeshvaćanjeEspositove»afirmativnebiopolitike«.TamoseponovnoobraćasvojojknjiziBios. Biopolitika i filozofija,najreferentnijojupravozaovuproblematiku.51Kakotamopokušavapokazati,posebiceuonimodjeljci-maposvećenimanacizmuinjegovimprethodnicima,upravoseutoj»pobješ-

45

G.Agamben,Homo sacer,str.15.

46

VidiM.Krivak,»Štojeto‘biopolitičkosta-nje’?«,Dijalog,Časopis za filozofiju i druš-tvenu teoriju(Sarajevo,3/2007),str.92–108.;idejuje,pak,autorpreuzeoodŽarkaPaićaiz:Politika identiteta: Kultura kao nova ideolo-gija,AntiBarbarus,Zagreb2005.,str.176.

47

R.Močnik,Koliko fašizma?,str.145.

48

VidiM.Krivak, »Filozofi i društveni život:akademikvs intelektualac«,Odjek(Sarajevo)1–2(proljeće–ljeto2004.),str.20–26.

49

R.Močnik,Koliko fašizma?,str.153–154.

50

Diacritics, ljeto 2006., s prilozimaTimothyC. Campbella, Roberta Esposita, MassimaDonàe,RosselleBonitoOliva,LaurentaDu-breuila, Gabriela Giorgia i Karen Pinkus teLaureBazzicalupo.

51

Vidibilješkupodbrojem2.



njeloj«imunitarnojkoncepcijibiopolitikeiskazujeoblikparoksizmičkethanatopolitike–politikesmrti.ObraćajućiseuovojanaliziiMerleauPontyjutenjegovoj»fenomenologijitjelesnosti«Espositoćetematiziratiimunitarnost,zapravodoistaauto-imunitarnost(kojojposebicegovoriJacquesDerrida).52Taautoimunizacijazatvarabiopolitikuuiskazeotijelukojejeusebizatvore-no.Upravojetakonacističkabiokracijapromatralanjemačkinarod(Volk).Tijelokaomeso(flesh /inkarnacija!)jesttijelokojeupotpunostinekoincidi-rasamosasobom(kakojetoželionacizam,ipremaLevinasovojinterpretaci-ji),kojenijeunaprijedujedinjenouorganičkojformiikojenijenužnovođenoglavom(acefaličkoje,kakobirekaoBataille).Ne!Naprotiv…takvojetijelokonstitutivnopluralno,mnoštvenoideformirano.UpravonaovomemjestuEspositovidizačetak tzv.»afirmativnebiopoliti-ke«.Glede,pak,nacithanatopolitike,onaumnogomemožebitiuspoređenasne-davnimdogađajima,vezanimauz11.rujan2001.NatraguDerridaâinjegoveprispodobeauto-imunosti,Espositoćesagledavatiovazbivanjaiznovijegeopolitičkepovijestiuključuimunizacije.Samo,sdrugimzaključcima!Naravno,radiseokonceptu»afirmativnebiopolitike«.Čakinajužasnijafazaautoimunizacijskogprocesamožeotvoritiscenarijekojedosadanismovi-djeliičijeparametrejošnemožemopredvidjeti.PremaEspositu,nacističkoistrebljenjeŽidovaimaloje»homeopatskitona-litet«.Ovajse,pak,iznalaziu»jedinstvenomlogičkomisemantičkomlancukojipovezujedegeneraciju, regeneraciju igenocid«.53Trisu imunizacijskaaparataprekokojihsekarakteriziranacističkathanatopolitika:normativiza-cija života, dvostruko obuhvaćanje tijelateanticipatorno potiskivanje života.Riskirajući daćeovimupisivanjemnacističkihlogorauobrascesuvremenebiopolitikeumanjitinjihovupovijesnuneponovljivost iunikatnost,Esposi-toseovdjepribližioAgambenovimanalizamaiztrilogijeHomo sacer.No,premanjemu,neizbježnojeusvimanalizamanacizma,posebicekadasepo-kušavadefiniratineštopoputgenocida–kojinijepredstavljivuobičajenimetičkimipolitičkimkategorijama54ikojiseizmičesamompojmovnomjezi-ku–očuvatisingularnostiposebičnosttog»događaja«.Espositoipaksmatradasetrebapreuzetiriziksmještanjanacipolitikeukon-tekstsuvremenebiopolitike.Inačebismosemoraliograničitiilinatišinu(teseizložitidrugomrizikugubitkasjećanja)ilinatradicionalnijeanalize.Na-konprvihFoucaultovih pokušaja, zatimLevinasovih osvjetljujućih analizahitlerizma,EspositosmatrakorisnimiAgambenovarazmatranja.ZaEsposita,izgledakorisnimpromisliticijeliciklusgenosa,odrođenjadosmrti,jednogaudrugome.Onjepokušaorazotkritištojesmrtznačilazanaci-ste,kojisuimalinatražnjačkuipervertiranukoncepcijubiopolitike.Nesamodajecjelokupnanacističkapraksaparazitiralanabiopolitici–tojebilapret-postavkalogikekojanijemoglazavršitiuničemudrugomdoliuogromnojkatastrofi–negojesmrtzanacizambilajošsloženijapojava.Onajebilatoštosuposvakucijenunacistiželjeliizbjećiuopsesivnojpotrazizabesmrtnošću.Nobilajeiinstrumentkojimsuježeljelidoseći!Upravostogaštosubiliopsjednutinepodnošljivimstrahomodsmrti,dakleonimedaodržavaju»odabranunaciju«kakonebidegeneriralainestala,na-cisti su pokušavali uništiti ono što su smatrali da ih uništavatesuprenosili»smrtumasivnimkoličinama«unutarsameodabranerase.Tojei»smrtono-snafigura«štojujenacističkibiopolitičkidispozitivdoslovnopretpostavljao:



želećispasitiživotnjemačkognarodaposvakucijenuštitećigaodzatrova-nog,zaraženogdijela–došaojedotočkeosude svih njemačkih ljudi na smrt,štojebilaijasnoprenesenaHitlerovaposljednjaporukasbarikada.Nacistisusebraniliodnadolazećesmrti,rezultatainfekcijeprouzročeneodinferiornerase,prolazeći kroz stvarnu smrt!Logičkiprijelazkojijeomogućiotakavizborbilajeidejadaježivotštogajetrebalouništitiustvarnostibiopovezansasmrću,život što ga proizvodi smrt i kojeg smrt nastanjuje.Tojebioirazlogdaonikojisusijalismrtnisusebesmatraliubojicama,većradijenepristranimsucimaitostogaštosubilizadu-ženimazaponovnu uspostavu prirodnihgranicaizmeđuživotaismrti,štoihjeizbrisalomiješanjerasa.Usvomubojstvenomludilu,nacistisuvjerovalidanečineništadrugonegodavraćajusmrtiživotkojijojjeuvijekpripadao–život rođen mrtav ili živuću smrt(zombi život!).Aliakojenacizamrazmatraosmrtnatajnačin,rođenjejetakođerbilodvo-smisleno:objektkakofascinacijetakoiodvratnosti,neštoprovokativnote,istovremeno,sveviše,neštoštotrebauništiti.GiselaBock55većjeprimijetilapredležećunesukladnostizmeđuuništavanjarađanjaštosugaprakticiralina-cistiinatalističkeideologijekojajeuvijekpratilasvakinjihovistup.Ustvari,nacističkopredanjezapovećavanjestoperađanjanjemačkepopula-cijedobrojeznano.Nacizamjeozbiljnobraniopobačajinovčanojepodupiraoobiteljisvišeoddvojedjece.Nacizamjetakođerukontinuiranomrađanjuonihkojiimajuistukrvvidioujedinjujućimomentštodržinjemačkonacionalnotijeloidentičnimsasamimesobomkroznaraštaje.Akojedržavadoistatijelo svojih stanovni-ka,kakosunacistivjerovali,teakosuonizauzvratujedinjeniutijeloVođe,56politikanijedrugodolimodalitetkrozkojiserođenjedržijedinom»živompolitičkomsnagompovijesti«. Ipak, rođenje,upravostogašto je ispunjenopolitičkom vrijednošću, također postaje linijom koja razgraničuje život odsamogasebe,lomećiseuporetkesubordinacije:Gospodariisluge,ljudskabićaiživotinje,živućiimrtvi.Smrtpostajeobjektomsuvereneodlukekojase–upravozbogtogaštoizgle-dadasepojavljuje izravno izživota samoga–nastavljaupodjelinazonerazličitihvrijednosti.Natajsenačintrebarazumjetinacističkaambivalentnostpremarođenju.Sjednestrane,kaoegzaltacijapredčinjenicomživotakojijekorjenitosavršen,asdruge,kaoodmicanjestatusaživihodonihkojisuosuđeninasmrt.

52

Odogađajimanakon11.rujna2001.Derridajeispisaonizstranica,uspoređujućiameričkupolitikuprouzrokovanu timzbivanjemsna-cističkomauto-imunitarnošću.Vidiposebice:Jacques Derrida, »Autoimmunity: Real andSymbolicSuicides«,u:Philosophy in a Time of Terror: Dialogues with Jürgen Habermas and Jacques Derrida.

53

Vidispomenutiintervjuu:Diacritics, str.55.

54

VidiistuproblematikuikodAgambena:Ono što ostaje od Aushwitza, str. 17. – Ethica more Auschwitz demonstrata: Pojavljuje se

svojevrsnakonfuzijaizmeđuetičkihipravnihkategorija;etika jepodručjekojenepriznajeni krivnju niti odgovornost. Etika je… uAuschwitzu počinjala… upravo u točki nakojoj je musliman, »svjedok koji bi mogaorećisve«,zauvijekukloniosvakumogućnostrazlikovanjaizmeđučovjekainečovjeka.

55

GiselaBock,Maternity and Gender Policies: Women and the Rise of the European Welfare States, 1880–1950,Routledge,London1991.

56

Vidizaovo,primjerice,ErnstH.Kantorowicz,The King’s Two Bodies!



Onisumogliitrebaliumrijetistogašto nisu nikada bili doista rođeni!Jednomidentificiranosnjemačkomnacijom,rođenjetrpiistiusudkaoiživot,štojed-nakoznačidaseubiopolitičkomsamrtnomzagrljajuirođenjejedinomožeostvaritikrozkolektivnusmrt!No,krozcijelićeBios Espositopokušavatinaćidrukčijeputovebiopolitike,kojibijuučinilipozitivnom i afirmativnom.Međutim,tobimogaobitipredmetnekognarednogteksta.

***

KolikonamfašizmapreostajenakonAuschwitza?KrajII.svjetskogratabiojesamovojnapobjeda.Pobijeđenesubilefašističkedržaveinjihovevojske.Alinijebiopobijeđenfašizamkaopovijesnapraksa,političkametoda,ideološkiobrazacimisaoniobrazac.Fašizamjepreživioisadasevraća,paitamogdjejebiopobijeđen!Fašizamje,jednostavno,normalaepohe!57

Fašizamjestijedanodmogućihodgovoranaproturječjaparlamentarizma.Uvjeti zadinamikunovog fašizmastvoreni suuoralizaciji»javne sfere« iliterarizacijinekihdrugihideološkihaparatanacionalnedržave.Kakosetomuoduprijeti?Najprijereafirmacijomjednekategorije,atojesolidarnost!58

Granicaizmeđufašizmaiantifašizmajesttekcivilizacijska;strategijaanti-anti-fašizma otkidadržavuodnjenihdemokratskihtradicija.Pomirenjenemožebititeknacionalno,onojestvarljudskesolidarnostiiso-lidarnostimeđunarodima.Nažalost,»ideologijavladajućih«,koja,nota bene,nemorabitivladajućaideologija, određujepostupanjedržaveiovladavapro-storomjavnosti.Za što seantifašizamzapravozalagao?Biojedjelatnasolidarnostmeđunarodimailjudima!Biojesolidarnost,alii»revolucijaljudskihprava«.Većnapomenuh:Temeljniuvjetzaotporjestdajavnostprepoznajefašistoid-nost, gdjegodsepokaže.Glavninamjezadatakurekonstrukciji javnog prostora.Radiseoneposrednoj demokraciji… solidarnosti… političkoj subjektivaciji.Tek tada ćemoumanjiti učinke fašizmakao strukturnemogućnosti svakogneoliberalnogdruštvadanašnjice.Kolikofašizma?Ne,hvala!Nimalo…akojeikakomoguće!



Marijan Krivak

How Much Fascism Has Remained after Auschwitz?

With the (Auto)immunizational Paradigm of Roberto Esposito

Abstract This article examines socio-political consequences of the heritage of one of the historical tota-litarian concepts. It is a phenomenon of “fascism”. Does fascism have any theoretical, but also practical actuality in the contemporary “new world order”? With the pre-assumption that it is the matter of fact, certain argumentation strategies of explanation of the appearance of fascism in present days are imposed. Question in the title paraphrases titles of two important books. It is a book by Giorgio Agamben, RemnantsofAuschwitz, and a collection of essays by Rastko Močnik, collected under the title HowMuchFascism? This article tries to elaborate this self-imposed subject through the issue of “biopolitics”. For this purpose, as an inspiring model, the theory of immunization/immunitarity presented by the Italian philosopher Roberto Esposito is used. Through that theory a structural inevitability of fascism in the framework of neo-liberali-sm shows itself in the (auto)immunitarian paradigm. The “quantitative” reduction of fascism is related to the policy of solidarity and public sphere (through the community).

Key wordsfascism,Auschwitz,biopolitics,(auto)immunitarity/immunization,RobertoEsposito,GiorgioAgam-ben,RastkoMočnik,solidarity,publicspace

57

VidiRastkoMočnik,Koliko fašizma?,str.9.

58

Vidio tomeposebiceknjigu:HaukeBrunk-horst, Solidarnost. Od građanskog prijatelj-

stva do globalne pravne zajednice,snjemačkoga preveo Tomislav Medak, Beogradskikrug/Multimedijalniinstitut,Beograd/Zagreb2004.

Documents

Koliko nam fašizma preostaje nakon Auschwitza?