Koloidno srebro.doc

7/29/2019 Koloidno srebro.doc

1/34

Koloidno srebro

Da li ste svjesni da postoji jedan od mnogih lijekova za mnoge bolesti koje moete

napraviti i kod ku e, sami. Cijena izrade takvog lijeka je zbilja smjena kad usporedite s cijenama konvencionalnih lijekova u apotekama. Naravno, nitko vam

nita ne govori o tome jer ne biste troili ina e vae novce na tablete koje djeluju, ali

uzrokuju moda i neke druge tete... Ma ne e valjda... zaklju ite. I poslije imate neki

osip ili alergije, a ponekad uzrokuju i neugodnije nus-pojave. Zato bi se izlje ili? Da

li je to nekome ( osim moda vama najdraim osobama ) stalo ??? Pa ako bi svi bili

zdravi, pa tko bi trebao doktore, medicinske usluge, farmaceutske proizvode... Neki

bi zbilja ostali bez velikih svota novaca.

KAKO NASTAJE BOLEST ?

Negativne emocije kao stres, alost, ljubomora, nezadovoljstvo sobom, brige, zavist i

druge, dovode u odre enom dijelu mozga do pretvaranja bioenergije u neku drugu

vrstu energije koja se u tijelu potroi. Ova pojava dovodi do nedostatka bioenergije

neophodne za normalno funkcioniranje mozga. Da bi se mozgu, kao organu koji ima

najve u vanost, u ovim slu ajevima omogu io normalan rad, priroda se pobrinula da

nedostaju u bioenergiju dovede iz aure. Bioenergija je u slojevima aure smjetena u

posebnim punktovima oblika elipsoida,koji imaju veliki energetski naboj. Nivobioenergije u elipsoidima odre uje nae psihofizicko stanje. Ako je bioenergija na

potrebnom nivou, organi su zdravi i obrnuto. Svakom organu za svaku bolest

odgovara odre en elipsoid. Kasnije zapo inje proces zatvaranja akre koja ga u

normalnim uvjetima snabdijeva bioenergijom iz okolnog prostora. Zatvaranje akri jos

vie pogorava bioenergetsku situaciju u organu i ubrzava pojavu bolesti.

Zbog toga - rjeavajmo UZROK a ne POSLJEDICU bolesti. Dobra stara poslovica

ionako kae: bolje sprije iti, nego lje iti. Ako ste vlasnik neke farmaceutske industrije

ili doktor koji gleda da samo zaradi novce, to vam nije u cilju.

KOLOIDNO SREBRO - TO JE TO ?

Trenutno je poznato da koloidno srebro ubija preko 650 raznih bolesti, uklju uju i i

AIDS i rak !!! ( Nemojte sad: ma da, to je nemogu e. Tko vam je to rekao? Kome je u

interesu da NEZNATE ?)

Idemo polako, upoznajmo to je to i kako se moe napraviti kod ku e.

1. to zna i koloidno?


2/34

Rije koloidno zna i da je neto toliko malo da je raspreno, a NE OTOPLJENO u

otapalu ( vodi ). Djeli i su toliko mali da niti ne sjednu na dno niti plutaju po povrini.

Oni su ionizirani, tako da svaki djeli ima isti naboj i jedan drugog odbijaju. U slu aju

koloidnog srebra, djeli i su veli ine 1/7000 od veli ine crvenog krvnog zrnca, to ga

ini vrlo prilagodljivim.

2. to je s isto om? Koliko traje?

Koloidno srebro, za razliku od ostalih suplemenata, ne moe se "pokvariti" jer ni

jedan ivi organizam ne moe ivjeti u koloidnoj otopini. Kada je koloidno srebro

napravljeno metodom niskog napona, nakon nekog vremena, poneki ioni gube naboj

i priklanjaju se drugim ionima koji su u im najblie. Kad se to desi, koloidno srebro

mijenja boju jer se nakupina pove a tako da po inje lomiti svijetlost. Ovisno o tome

kako je koloidno srebro napravljeno ( napon, isto a vode, uvjeti... ), ono mijenja boju

od svijetloute do zlatne, a ponekad i poprimi sivkastu boju. Nita od toga ne mijenja

efikasnost koloidnog srebra. ak i kad je tamnosme e ili tamnoljubi aste boje, ne e

biti otrovno, ali se tada samo tee asimilira, odnosno prilago ava. Kada se koloidna

otopina radi pomo u visokog napona, ona se tada stabilnije ponaa kod uvanja, te

ima jako dugi vijek trajanja.

3. Dakle, koloidno srebro nije nikad otrovno ili opasno?

Koloidno srebro se radi ISKLJU IVO U DESTILIRANOJ VODI, tj. voda ne smije imati

nikakvih minerala ili bilo ega otopljenog u sebi. Ina e bi se srebrni ioni povezali s

otopljenim mineralima i mogli initi soli ili otrovne supstance. ( srebrni nitrat ili srebrni

klorid ) Dakle, najbolja je ista voda dobivana destilacijom, odnosno kondenzacijom

vodene pare.

4. to u vezi argirije, bolesti vezanoj uz "plavu kou" ?

Nikada nitko nije ikada prijavio niti jedan slu aj koji je vezan uz upotrebu koloidnog srebra. Tu bolest veu uz prekomjerno uzimanje srebrnih soli ( srebrni nitrat ) koja

sadri otrovne supstance. Bilo koja koli ina koloidnog srebra ne moe uzrokovati

argriju.

5. Koja je koncentracija najbolja? Koliko koloidnog srebra treba konzumirati?

Mjera za koncentraciju je ppm ( od parts per million ), odnosno broj estica u milijun

komada. Svjetski stru njaci za zdravlje irom svijeta slau se s tim da je prisustvo

srebrnih iona u bilo kojoj koncentraciji u ljudskom tijelu dobro za zdravlje. Izvanrednerezultate pokazala je koncentracija od 0,33 ppm-a ( 1/3 ppm !!! ). Neki proizvo a i


3/34

koloidnog srebra proizvode ak 1000 ppm-a, dobivenih sa velikim naponom. No,

odli ne rezultate pokazuju sve koncentracije. Preporuka je oko 2 - 4 ajne lice

dnevno.

6. to se deava ako se predoziramo? Moemo li uzeti previe?

Jedina negativna strana uzimanja odjednom u po etku previe koloidnog srebra je

Herxeimerov efekt, a to je slu aj kad srebro ubije previe patogenih tvari da ih tijelo

ne moe odjednom izbaciti iz sebe normalnim putem, ve ih izbacuje sekundarnim

putevima - preko plu a, sinusa ili koe. Koloidno srebro je najbolji antibiotik koji ubija

SAMO bakterije koje nisu poeljne u tijelu, a ostavlja npr. one koje su nam potrebne

za probavu ili sli no ( acidofil ). Tako er ubija viruse i gljivice.

Cjelokupni tekst ( na engleskom ) sa upotrebom koloidnog srebra skinite ovdje.

Kako napraviti KOLOIDNO SREBRO ?

Evo optimalne izrade koloidnog srebra kojeg moete vrlo lako napraviti i kod ku e.

Uzmite pola litre DESTILIRANE vode i ulijte ju u istu staklenu ili plasti nu posudu.

Za elektrode moete upotrebiti icu ili foliju od istog srebra ( a pogodni su i srebrni

predmeti kao to su npr. 2 lice iz srebrnog kuhinjskog kompleta - ionako vam stoji

bezveze u ormaru ). Razdvojene elektrode stavite u posudu, pri vrstite ih nekako i

pustite ISTOSMJERNU struju izme u 12 - 40 V. To moete dobiti i raznim

stabiliziranim ispravlja ima ( adapterima za struju 12 - 40 V ) ili baterijama ili

akumulatorima. Npr. moete povezati serijski 2 ili 3 akumulatora od 12 V, tako da

dobijete 24 ( sa 2 ), odnosno 36 V ( sa 3 akumulatora ). No, dovoljno je ve i 12 V da

bi proces uspjeno zavrili. Ovisno o naponu i temperaturi vode ( najbolje ju je malo

zagrijati oko 30-40 stupnjeva C ), nakon 15 - 40 minuta se pojavi maglica oko jedne

elektrode. Proces pustimo da traje oko 30-60 minuta i tada se maglica razi e u vodi i

otopina opet postaje prozirna. Isklju imo struju, prelijemo u neku posudu u kojoj

emo uskladititi koloidno srebro. Najbolje u staklene boce od tamnosme eg ili tamnoplavog stakla ( npr. od piva !!! ). I uvamo ga na tamnom mjestu, jer na suncu

se bre deioniziraju estice, pa dulje traje i efikasnije je ako se uva na tamnom

mjestu.

Mnogi ljudi su probali i vidjeli utjecaj najboljeg prirodnog antibiotika - koloidnog

srebra. Osobno ga pijem i mogu re i da sam vrlo rijetko bolestan, bolje se osje am i

lake podnosim neke teke situacije vezane uz promjenu vremena i sli no. Neki ljudi

zahvaljuju koloidnom srebru to su preivjeli bezizlazne situacije kada su i doktori

rekli da "nema vie spasa". Izgleda da balansira tijelo tako da se ono bolje moe
http://rapidshare.com/files/185184279/Colloidal_silver-_Cs_-_details.ziphttp://rapidshare.com/files/185184279/Colloidal_silver-_Cs_-_details.zip


4/34

zatititi od dnevnih napasti sa raznih strana. Mnogi me trae da im napravim koju

litru, i mnogi koji su po eli koristiti osje aju pozitivne promjene. Nekima treba

nekoliko mjeseci da se to manifestira, a neki za par dana ve osje aju promjene. Ali

zapamtite: ovo rjeava samo POSLJEDICE mnogih bolesti, ali UZROKE ustvari treba

odstraniti ( gubitak energije na razne na ine - stres, nervoza, uzimanje nezdrave hrane... )!!!

Evo i direktan link na forumu gdje smo obilno raspravljali o koloidnom srebru:

http://www.galaksija.com/forum/viewtopic.php?t=198

Detalji - Uvod

Postavlja se pitanje to je to koloidno srebro i, ako radi, kako radi. Ako radi, zbog

ega nije u iroj medicinskoj primjeni? Srebro je najmo niji prirodni antibiotik u ijem

prisutstvu bakterije, virusi i gljivice ive najdue 6 minuta.

Da bi se vidjeli uzroci dananjeg ignoriranja ove vrlo mo ne supstance koja gotovo

bezuvjeto ubija bakterije, gljivice i viruse, treba zagrepsti ispod povrine i suo iti se s

razmiljanjem i djelovanjem vladaju e farmaceutske oligarhije na elu s

multinacionalnim kompanijama koje svojim novcem diktiraju razvoj dananjih

medicinskih preparata i smjerove istraivanja.

Dananja paradigma medicinske industrije po iva na profitu. Profitu je u interesu

dugoro na terapija a ne ozdravljenje pacijenta. Ekonomisti a ne medicinari diktiraju

razvoj lijekova. Dananja alopatska medicina je posve ena zatiranju simptoma i

ignoriranju pravih uzroka bolesti. Alternativa tome je holisti ki pristup ljudskom tijelu

na na in da ga gledamo kao cjelinu u kojem svaki organ i njegovo zdravlje zavise o

stanju cjeline. Da bi se izlije io organ, treba izlije iti ovjeka.

Terapija osigurava farmaceutskim kompanijama dugoro ne "klijente" koji konstantno

rastu im izdvajanjima za zdravstvo u biti ne ine nita drugo do li odravaju status

quo. U suprotnome, kad bi terapija izostala, potencijalni lijek ne bi donosio zaradu;

poznata je, naime, injenica da zdrav ovjek nije dobar kupac farmaceutskih

preparata emu se danas upravo i tei. Ako tome dodamo da potencijalni lijek i

njegova proizvodnja ne bi zavisili od tih farmaceutskih kompanija i injenicu da ga je

mogu e proizvesti doma u ku noj radinosti uz minimalno ulaganje truda, nije teko

razumjeti zbog ega se nitko od njih ne uri govoriti o toj temi, a kamoli reklamirati

proizvod.
http://www.galaksija.com/forum/viewtopic.php?t=198http://www.galaksija.com/forum/viewtopic.php?t=198


5/34

Naravno, nije na odmet ni osvrnuti se na zanimljiv paradoks prema kojemu, usporedo

s ulaganjem u zdravstvo, raste broj bolesnih ljudi. Ako tome dodamo da je, recimo u

SAD-u, slubena "mainstream" medicina tre i po redu uzro nik smrtnosti s preko 200

000 slu ajeva godinje, onda se moemo zapitati je li to uistinu paradoks ili moda

pravilo? Me utim, u drutvu gdje ljudi bez odvie razmiljanja prihva aju sve injenice prezentirane putem medija, medija iza kojih, moramo naglasiti, stoji ista

vrsta kapitala koja stoji i iza farmaceutskih industrija, naravno da ne moemo

o ekivati da e prosje an ovjek postavljati odvie pitanja ni pokazati inicijativu da

sam u ini napor i provjeri istinito stanje stvari. Zbog ega bi to i inio kad su mu

odgovori ve dati a da on sam toga najvjerojatnije i nije svjestan. Sve je to njemu

lijepo objanjeno putem televizije, to je to no a to nije, tko je negativac a tko je

pozitivac...Uostalom, ako tako svi misle, nema razloga da tako ne misli i on.

U stvarnosti, stvar je prili no kompliciranija ili moda jednostavnija, ovisno o

perspektivi gledanja na istu. Medicinska struka kae da neto djeluje ili ne djeluje i

ljudi prirodno slijede njihov savjet jer je to ponekad jedino to mogu u initi.

Medicinska struka tvrdi da to neto djeluje ili ne djeluje jer su tako obrazovani, a

obrazovani su na taj na in i u skladu s tim informacijama jer je takva politika

Ministarstva zdravstva koju promovira World Health Organization ( Svjetska

zdravstvena organizacija)ili organizacije poput FDA (Food & Drug Agency) iz SAD-a.

Sve to ne bi bilo tako zanimljivo da te iste organizacije nisu velikim dijelom

financirane upravo novcem najzna ajnijih svjetskih multinacionalnih farmaceutskih kompanija ili da,u krajnjoj liniji, predstavnici tih istih kompanija ne sjede u upravnim

odborima organizacija za koje se pretpostavlja da bi upravo njih i trebale kontrolirati i

koje kroje politiku poslovanja. Jedan od njihovih "konstruktivnih" zahtjeva je da se za

klini ko provjeravanje lijeka u SAD-u organizaciji FDA treba uplatiti samo za po etak

1 000 000 $. Naravno, ukoliko niste predstavnik farmaceutske kompanije, ta vam je

svota daleko prevelika, a ukoliko jeste,tada vam ne pada na pamet ulagati toliki

novac u stvar koja potencijalno ima mo da vam uniti posao, tj. da svede broj

bolesnih na minimum. Na taj na in, iz pozadine, a opet dosta direktno, kapital ima mo da obrazuje kadar na na in koji e u vrstiti poloaj tog istog kapitala. Treba ipak

naglasiti da farmaceutske kompanije same po sebi nemaju nita protiv srebra kao

takvog. Njihov problem lei u vrlo izvjesnoj injenici da bi im proizvodnja koloidnog

srebra, radi veoma jednostavnog na ina dobijanja, mogla izma i kontroli. Konkretnije

govore i, danas se u kirurkim dvoranama koristi srebro koje je poznato kao veliki

baktericid. Koriste se tako er i srebrni zavoji zbog poznate sposobnosti srebra da

ubrza regeneraciju tkiva. Me utim, oralno uzimanje srebra se etiketira kao veliki rizik

za zdravlje ljudi i sustavno se pokuava sprije iti kolanje informacija o pozitivnim

mogu nostima i u incima istoga. Konkretno, u SAD-u je srebro masovno


6/34

upotrebljavano kao najja i poznati prirodni antibiotik sve do pojave FDA-a 1938.

godine. FDA je 1999. je donijela zaklju ak da su svi proizvodi koji sadre koloidno

srebro i njemu pripadaju e agense nesigurni za koritenje, te da se zabranjuje

prodavati iste u svrhu tretiranja bolesti. Navodi se takoder i da neadekvatna uporaba

koloidnog srebra uzrokuje argiriju, no o tome to su podrazumijevali pod ovim"neadekvatno" bit e rije i kasnije.

injenica da u SAD-u postoje aktivna istraivanja koloidnog srebra ve vie od

devedeset godina i da je zabiljeeno preko estopedeset bolesti na koje doti ni

produkt ima odli no djelovanje nije smetala operativcima FDA-a da zatite profit

farmaceutskih kompanija. Profit se zati uje slanjem upozorenja svim kompanijama

ili web stranicama koje govore o koloidnom srebru kao potencijalnom lijeku da e im

se, ukoliko se oglue na upozorenja, zabraniti rad i konfiscirati imovina. Ume uvremenu ponavljaju poznatu pri u o argiriji uvjeravaju i ljude koji imaju namjeru

koristiti koloidno srebro da e im koa poplaviti kao posljedica koritenja istoga.

Tako er ne treba smetnuti s uma da je to organizacija koja je odobravala lijekove za

koje su kasnije istraivanja pokazala da i do tri puta pove avaju rizik od sr anih

bolesti. FDA-u tako er ne smeta aspartam kojeg danas mozemo na i u ve ini

gaziranih sokova i op enito prehrabenim artiklima. Bivi FDA-in toksikolog, Dr. Adrian

Gross, je pred ameri kim Senatom priznao da je prije putanja aspartama u javnu

uporabu testiranjem na ivotinjama potvr eno njegovo kancerogeno djelovanje. Svi

primjeri koje bi trebali biti ovdje nabrojani su tema za sebe i ne u se previe osvrtati na njih.

Sve gore navedene primjere iz ameri ke dananjice navodim kako bi ljudi znali s kim

imaju posla. Na ovaj ili onaj na in, ti isti ljudi i taj isti kapital vode igru na globalnoj

razini, a da im pritom uskla ivanja lokalnih dravnih zakona s odredbama

me unarodnih institucija koje rade u interesu kapitala idu itekako na ruku. Citirat u

dr. Matthias Ratha iz njegove knjige "Zato ivotinje ne oboljevaju od sr anih bolesti,

a ljudi da!"

1. Svrha i pokreta ka snaga farmaceutske industrije je da pove a prodaju

lijekova za sadanje bolesti i da na e nove bolesti za prodaju raspoloivih

lijekova.

2. Po svojoj naravi, farmaceutske industrije nemaju motiva izlije iti bolest.

Nestajanje bilo koje bolesti nepobitno sa sobom povla i unitenje vie milijardi

dolara trita lijekova. Iz tog razloga, lijekovi su prvenstveno dizajnirani daublae simpotme, ali ne izlije e.
http://www.fda.gov/bbs/topics/ANSWERS/ANS00971.htmlhttp://www.fda.gov/bbs/topics/ANSWERS/ANS00971.htmlhttp://www.fda.gov/bbs/topics/ANSWERS/ANS00971.html


7/34

3. Aku su lijekovi ili terapije koji su u stanju posve ukloniti neku bolest otkriveni i

razvijeni, industrija ima bazi ni interes da ih zaustavi, diskreditira i opstruira na

svaki na in da bi se osigurali da bolest i dalje bude prisutna i bude izvor velike

zarade na tristu preskribiranih lijekova.

4. Ekonomski interes farmaceutskih kompanije je glavni razlog zato niti jedanvaniji iskorak nije potignut na podru ju uobi ajenih bolesti kao ta su

kardiovaskularne bolesti, otkazivanje srca, dijabetes, rak, osteoporoza te

zato se te bolesti ire poput epidemija na globalnoj razini.

5. Iz istog ekonomskog razloga, farmaceutska industrija je formirala

me unarodni kartel pod imenom "Codex Alimentarius" sa ciljem da izop i bilo

koju informaciju povezanu sa vitaminima i da limitira slobodan pristup

prirodnim terapijama na globalnoj razini.

6. U isto vrijeme, farmaceutske kompanije zadravaju javne informacije oefektima i rizicima preskribiranih lijekova i za ivot opasne nuspojave

izostavljaju iz specifikacija i otvoreno ih negiraju.

7. U cilju da osiguraju status quo te prijetvorne eme, cijela vojska farmaceutskih

lobista je zaposlena da uti e na donoenje zakona, kontrolira regulatorne

menhanizme i organizacije (FDA npr.), i manipulira medicinska istraivanja i

obrazovanje. Skupe reklamne kampanje su u funkciji da zavaraju javnost.

8. Milijuni ljudi u svijetu su dvostruko prevareni. Orgoman dio njihove zarade je

koriten da financira rastu e profite farmaceutske industrije. Zauzvrat,

ponu eni su im lijekovi koji ne lije e nita.

Ovo gore su izjave doktora medicinske znanosti koji je u tom stroju proveo ve inu

svog radnog vijeka. Me utim, i bez toga je jasno gdje sve ovo vodi. Saznali su to

recimo ljudi poput dr. Lawrence Burtona koji je, nakon to je predstavio na in

lije enja raka koji je rjeavao problem kod takora za manje od dva sata, bio prisiljen

nakon teroriziranja napustiti SAD. Sli an primjer je onaj Raymond Royal Rife iji slu aj zasluuje vlastitu temu jer je direktno odredio sudbinu mnogih oboljelih u

zadnjih 70 godina kojima je onemogu eno lije enje provjerenom metodom. Ljudi se

zapitaju kad shvate da nikada nisu uli za te ljude. To je normalno jer je strategija

farmaceutskih kompanija i kapitala poprili no sveobuhvatna i ima itekako utjecaja na

kolstvo. U branama koje su na ovaj ili onaj na in povezane s tom industrijom, ova

posljednja ulae ogromne novce i prvi je donator primjerice za kolstvo.

Moda bi trebalo re i i nsto vise o Codex Alimentarius Commision i njegovoj funkciji.

Codex Alimentarius moemo gledati kao zajedni ki WTO (World trade organization) i
http://www.newswithviews.com/Howenstine/james24.htmhttp://www.newswithviews.com/Howenstine/james24.htm


8/34

WHO (World health organization) projekt. Ta je organizacija posve ena

posvemanjem unitenju svih lokalnih proizvo a a raznih prehrambenih

suplemenata i zamijenjivanju tih proizvoda s njihovim, pomo u cijelog niza zakona

koji se uvode na dananjem globalnom tritu lijekovima. Moemo ih, dakle, smatrati

nekom vrstom grupe predstavnika velikih farmaceutskih kompanija iji je fokus na pove anju trine dobiti, forsiraju i njihove vlastite regulatorne"standarde" u globalni

standard i implementiraju i taj standard u manje sredine, a sve u ime profita. Dakle,

njihova najve a udnja i elja je posvemanja eradikacija bilo kakve prirodne terapije.

Prirodna terapije e biti dodue mogu a, ali uz takve trokove njene verifikacije da e

biti dostupna samo tim istim farmaceutskim kompanijama koje je onda mirno mogu

nastaviti ignorati. EU e sa svojim zakonima koji e slijediti put Codexa Alimentariusa

(koje e naravno i Hrvatska morati primjeniti) do 2007. u initi ilegalnim preko 5000

ljekovitih prehrambenih suplemenata. Zanimljiva je novost da se minerali i vitaminitako er svrstavaju u lijekove ta ih ini podlonim vladinim intervencijama u smislu

koli ine i preporuke. Kona ne odredbe o RDA vrijednostima u suplementima kao i

njihov ograni en broj po suplementu (13 za vitamine i 15 za minerale to u principu

zna i da ostajemo bez preko 60 nunih supstanci) te vladina kontrola tih

suplemenata zna i da e se na tritu nalaziti samo bezvrijedni identi ni suplementi.

Me utim, treba znati da sve ako i doti na stvar bude izgledala bolje, jedini razlog e

biti taj to e te suplemente prodavati BIG PHARMA ili pak, drugim rije ima, globalni

konzorcij farmaceutskih kompanija.

Dr. Matthias Rath, nutricionisti ki specijalist, demonstrirao je da prehrambeni

suplementi zaustavljaju razna stanja poput sr anih bolesti.

"Ukoliko Codex Commission bude dozvoljeno da sprije i lije enje sr anih bolesti

restrikcijom pristupa prehrambenim suplementima, vie od 12 milijuna ljudi e

nastaviti umirati od prijevremenog sr anog udara svake godine. Samo u toku jedne

generacije to e uzrokovati preko 300 milijuna smrti, vie nego u svim ratovima

zajedno."

Bolesti uzrokovane lijekovima kotiraju pri vrhu uzroka smrtnosti u zapadnom svijetu.

Uzmimo za primjer Novi Zeland gdje statistika (koju je provela upravo novozelandska

vlada) govori da oko 3000 ljudi godinje umire od preporu enih lijekova ili od

direktnih posljedica ortodoksnih medicinskih zahvata. Statistika govori o priblino

3250 mrtvih, o 9000 ljudi sa stalnim ote enjima i o 66 000 ljudi ukupno sa

zdravstvenim problemima. To je, govore i o koloidnom srebru,vano znati jer se

ovdje u slu aju jedne loe primjene "home made" srebra i pojave argijirije radi

uzimanja otopine koja je 1000 puta koncentriranija od preporu ene tijekom dueg
http://www4.dr-rath-foundation.org/PHARMACEUTICAL_BUSINESS/health_movement_against_codex/index.htmhttp://www4.dr-rath-foundation.org/PHARMACEUTICAL_BUSINESS/health_movement_against_codex/index.htm


9/34

razdoblja, cijela tehnologija etiketira kao rizi na, posve zapostavljaju i injenicu da se

na tritu lijekova (s kojima se srebro kao prirodni antibiotik ne moe mjeriti jer je

manje toksi no i svakako u inkovitije) nalaze supstance od kojih ljudi umiru prakti ki

svakodnevno. Nabrajati slu ajeve preminulih radi sli nih akrobacija je tako er

preopsena tema za ovaj uvod. Dovoljno je spomenuti rak i sve "zahvate" poduzetekako bi se zatakali mnogo uspjeniji na ini lije enja te bolesti. Uostalom, kako

kometirati izjavu dr. James Watsona, nobelovca koji je otkrio strukturu DNA i bio dvije

godine u vodstvu National Cancer Advisory Board-a i koji je, na pitanje to i kako on

ini na rjeavanju te bolesti, vrlo jasno odvratio:

"To je sve hrpa sranja!".

Povijest koritenja

Koloidno srebro kao prirodni antibiotik nije ni izbliza nova stvar.

Skladitenje rezervi pitke vode u srebrnim posudama za vrijeme ratnih pohoda

zabiljeeno je jo kod starih Grka. Poznat je slu aj Aleksandra Makedonskog i

njegovog prodora na istok. Obi ni vojnici koji su pili iz bakrenih aa redovito su patili

od raznih bolesti i infekcija probavnog trakta za razliku od asnika koji su pili iz

srebrnih aa. Smrtnosna kuga u Europi koja je ubila milijune ljudi posve je zaobila

Saracene koji su vodu drali u srebrnim posudama vjeruju i da takva voda ne moe

uzrokovati smrtonosne bolesti. Perzijanci su tako er, jo u 5 st. pr. n. e., koristili

srebro kako bi o uvali svjeinu vode. Rimljani su naveliko koristili srebrni nitrat u

suzbijanju infekcija. Poznati srednjovjekovni alkemi ar Paracelzus govori u svojim

hermeti kim spisima o ljekovitom utjecaju srebra. Pioniri, nekadanji istraiva i

Amerike, drali su srebrne dolare u posudama s mlijekom kako bi sprije ili kvarenje

istoga. Ajurveda, sustav holisti kog lije enja s korijenima u vedskoj filozofiji, koristi

srebro kao sredstvo za odravanje mladolikosti i oporavak od rana te sterilizacijuvode. U korist tih svrha govore, kako emo kasnije vidjeti, i neki od rezultata moderne

medicine.

Me utim, zadrat emo se na modernijim vremenima za koja imamo vie provjerljivih

informacija. ira upotreba srebra u medicini po ela je u 19. st. kada je nekolicina

lije nika istovremeno zapo ela s velikim uspjehom lije iti maligne bolesti koe,

pospjeivati zalije enje rana i suzbijati infekcije. U to vrijeme po eo se koristiti

razrije eni srebrni nitrat za suzbijanje infekcija o iju kod novoro en adi. Kasnije se

dolo do zaklju ka da je doti na otopina djelotvorna isklju ivo zbog prisutnosti


10/34

srebrnog iona. Von Naegeli i suradnici su skovali termin "oligodinami ki" da bi opisali

na in na koji se, prilikom dodira s teku inom, srebrni ion otputa u otopinu. Na

prijelazu iz 19. u 20. stolje e, jedan od utemeljitelja moderne kirurgije, Dr. William

Halstead, zapo eo je praksu povijanja rana srebrnim zavojima, to je bilo uobi ajeno

i nakon drugog svjetskog rata gdje god su za to postojali uvjeti, sve do trenutka kadsu moderni antibiotici postali irom rasprostranjeni i dostupni.

Prvo elektro-koloidno srebro proizvedeno je 1924.g. i bilo je naveliko upotrebljavano

kao mo ni baktericid i antiviralno sredstvo. Dr. Henry Crooks je bio prvi koji je u

suvremeno doba dokazao da je koloidno sredstvo izuzetno baktericidno a sa druge

strane i posve bezopasno za ljudsko zdravlje. U to doba, za vrijeme velike financijske

depresije s naglaskom na veliku depresiju u SAD-u, proizvodnja srebra je bila

oteana i traila su se jeftinija rjeenja. Tada su se pojavili razni antibiotici, kao npr.penicilin, koji su se udoma ili u medicinskoj primjeni sve do dananjih dana.

Me utim, ve tridesetak godina kasnije, postalo je jasno da se bakterije gotovo u

pravilu prilago avaju antibioticima te da takvi antibiotici nisu niti mogu biti dugotrajno

rjeenje problema.

Po etkom 70.-tih godina prologa stolje a situacija se zaotrila i broj istraivanja je

naglo porastao. Grupa znanstvenika iz New Yorka na Veterans Administration klinici

uvodi u upotrebu srebrne derivate za lije enje do tada jako teko izlije ivih

kompleksnih infekcija na kostima. Kasnije se ta upotreba primjenjuje u iremkontekstu kao srebrni najlon u svrhe ortopedske kirurgije. Nekako u isto vrijeme

provedena su jo tri istraivanja s istim rezultatima. Tako er, nanovo je zamije en

danas dobro poznati u inak srebra na zarastanje rana. Dr. Alvarez je, na odjelu za

dermatologiju Univerziteta u Miamiju, 1985.g. prou avao efekt strujom aktiviranog

srebra na zarastanje koe i doao do odli nih rezultata. Dr. Marino i dr. Albright su,

na odjelu za ortopedsku kirurgiju Louisiana State Universitya, od 1983. do 1986.g.

studirali utjecaj aktivnog srebra na kroni ne infekcije kostiju. Sva ispitivanja u tu

svrhu su jasno pokazala odli na svojstva srebra. Dr. Chu i dr. McManus, na vojnom

istraiva kom centru u Fort Sam Houstonu od 1989. do 1996.g. dokazuju odli na

regenerativna svojstva srebra i prilikom lije enja opekotina.

U sli nom je istraivanju dr. Carl Moyer, ravnatelj Odjela za kirurgiju na Fakultetu u

Wasingtonu, ispitivao na ine za bre zacijeljenje opekotina. Njegov suradnik, dr.

Margraf, glavni biokemi ar odjela, traio je antispetik koji bi bio dovoljno jak a opet

dovoljno bezopasan kako bi se mogao nanijeti na velike povrine tijela. Provjerili su

22 anisepti ka rjeenja i svih 22 je imalo ozbiljne mane. Nadalje, na sve te supstance

mikroorganizmi mogu postati otporni i garantira se rezistentnost na samo neke


11/34

mikrorganizme, dok na druge nemaju nikakav u inak. Jedna od bakterija na koju ti

antiseptici uglavnom nisu imali u inka bila je Pseudomonas aeruginosa. Gotovo se

uvijek pojavljivala u opekotinama, ja aju i infekciju. U svom istraivanju, dr. Margraf

je naiao na brojne reference na srebro te odlu io pokuati s njime. Zbog odli nih

rezultata koje je postigao, njegovo je istraivanje rezultiralo stotinama potencijalnihupotreba koloidnog srebra.

Tijekom godina, konzistentno i jednoglasno, istraivanja diljem svijeta pokazala su ne

samo da nedostatak srebra u organizmu moe onemogu iti pravilno funkcioniranje

imunolokog sustava, nego da srebro djeluje i na cijeli spektar patogenih organizama

bez ikakvog loeg utjecaja na ljudski organizam. Tako er, dokazano je i da srebro

poti e rast tkiva i zacijeljivanje rana. Gotovo sve patogene organizme, pa i one

rezistente na antibiotike, koloidno srebro ubija u roku od est minuta. U biti, nijepoznat niti jedan kojega srebro ne ubija u manje od est minuta i to u koncetraciji od

najvie 25 ppm (25 dijelova na milijun, 25 mg na litru vode). Tako er, zabiljeen je i

odli an utjecaj srebra na stanice raka.

Zanimljiva je i pri a jednog istraiva a, Roberta O. Beckera, sa Sveu ilita u

Syracusi. U pokuaju da dokae da niske istosmjerne struje imaju povoljan utjecaj na

zarastanje rana kod pokusnih takora, otkrio je da nije struja ta koja je zasluna za

oporavak nego srebrne elektrode koje je koristio i koje su isputale ione srebra u

ranu. Njegova knjiga "The Body Electric and Cross Currents" je bila tolikoprovokativna da mu je ak bilo predloeno da je ne objavi. Kada ju je objavio i pustio

u prodaju, dobio je otkaz i ukinuta mu je financijska pomo . Njegova zapaanja

ukazala su ne samo na o itu sposobnost srebra da ukloni sve patogene

mikroorganizme ve i na njegovu sposobnost da obnovlja tkivo i ubrzava zarastanje

rana i to do tri puta bre od uobi ajenog! Zamijetio je i nastanak mati nih stanica u

kontaktu iona srebra i stanica. Te su mati ne stanice odlazile u ozlije ene dijelova

tijela i diferencirale se u potrebne stanice. Zapazio je i da se, u kontaktu sa srebrnim

ionom, meko tkivo i koa obnavljaju na na in koji se nije mogao usporediti ni s jednim

njemu poznatim prirodnim procesom. Tako er, treba istaknuti njegove zaklju ke oko

utjecaja iona srebra na stanice sarkoma. Naime, primijetio je da u kontaktu sa

srebrom iste mijenjaju ponaanje i diferenciraju.

Me utim, kao to je ve spomenuto, FDA je 1999.g., pod prijetnjom zatvaranja tvrtki i

konfiskacije imovine, u SAD-u zabranila upotrebu i maltene javno promoviranje

upotrebe koloidnog srebra, navodno zbog argirije, po svojoj naravi isklju ivo

kozmeti ke i usto veoma teko dobive bolesti. Srebro se koristi i na posredne na ine.


12/34

NASA ga koristi kao sustav purifikacije zraka i vode u "space shuttl-u". Ve ina

dananjih filtera za vodu i zrak tako er se baziraju na toj shemi.

Zanimljiv je i primjer naroda koji koristi "srebrnu vodu" od pamtivijeka. Narod Hunza,

u sjevernom Pakistanu, u izvorima vode ima izuzetne koncetracije srebra, koloidnihestica i minerala u tragovima. Cijela dolina je poznata po nevjerojatnom zdravlju

svojih stanovnika.

Bilo bi preopirno nabrajati sve ljude koji su sami, ili u grupnim istraivanjima, dolazili

do pozitivnih spoznaja utjecaja srebra na zdravlje ovjeka. Neka nam najve i dokaz

bude mnotvo ljudi koje svakodnevno u preventivne i terapijske svrhe koristi srebro i

dolazi do odli nih rezultata.

Na in djelovanja

Koloidno srebro je vrlo jak prirodni antibiotik koji je pokazao rezultate kod 650 raznih

bolesti, bez ikakvih tetnih nuspojava za ljudski organizam i zdravlje. Za razliku od

ostalih antibiotika, zbog prirode djelovanja srebra u organizmu, jednostani ni

patogeni organizmi nisu u stanju razviti rezistenciju na srebro.

Ne samo da se ne razvijaju stani ne linije otporne na srebro (bakterije otporne na antibiotik) kao to je slu aj s ostalim antibioticima, ve je i srebro posve inaktivno

prema ljudskom tkivu. Dakle, za razliku od ostalih lijekova, srebro je u potpunosti

netoksi no i na lak na in se isti iz organizma. Slu ajevi argirije koji su dokumentirani

uglavnom su nastajali kao rezultat pretjeranog unoenja AgNO3 (srebrnog nitrata) i

sli nih toksi nih srebrnih soli u koncetracijama i koli inama koje viestruko

nadmauju preporu ene oralne doze unosa koloidnog srebra. Mehanizam

izbacivanja koloidnog srebra i srebra uneenog u formi soli je drasti no razli it.

Mehanizam po kojem srebro djeluje na tako irok spektar bolesti je inhibicijarespiratornog enzima na stani noj stijenci patogenog organizma. Unutar nekoliko

sljede ih minuta mikroorganizam se doslovce "ugui" i biva eliminiran iz organizma

preko eliminacijskih sustava naega tijela. Za to vrijeme, stanice tkiva su nedirnute

jer su proces i mehanizam kojima one uzimaju kisik posve druga iji od mehanizma

koji upotrebljavaju bakterije za tu istu stvar. Tako er, kod gljivica koje su povezane u

kolonije, srebro djeluje na sli an na in. Naime, njihov je metabolizam u tom smislu

jednak onome jednostani nih organizama poput bakterija. Kod virusa je sli na stvar.

Naime, im virus zarazi stanicu, ta stanica degradira metabolizam u smjeru

proizvodnje virusa.


13/34

Virus e napasti pojedinu stanicu te preuzeti kontrolu nad jezgrom te reprodukcijskim

i proizvodnim resursima stanice. Dakle, umjesto enzima, hormona i sl., proizvodit e

se i reproducirati virus. Nove kopije virusa e se zatim otpustiti u krvotok i okolno

tkivo ire i zarazu. Me utim, za vrijeme preuzimanja metabolizma stanice od strane

virusa, dogodit e se jo jedna stvar. Dio metabolizma stanice e se "vratiti" na primitivnije oblike metabolizma. Jedan proces koji nas posebno zanima je respiratorni

dio koji e se u takvoj stanici vratiti na iste mehanizme kakve koristi i bakterija za

unos kisika u stanicu. U tom dijelu e reprodukcija virusa u organizmu postati ranjiva

na u inke srebra. Naime, i ta e se stanica u prisutnosti srebra "uguiti". To je

mehnizam na kojem mnogi istraiva i u zadnje vrijeme in vitro dokazuju fenomenalnu

u inkovitost srebra na virus HIV-a. Naime, srebru je svejedno je li je rije o virusu

gripe, virusu pti je gripe ili HIV-u. On jednostavno, im virus HIV-a po ne ekspresiju

u stanici, inhibira trajno enzimski mehanizam na stani noj stijenci koji je zaduen za respiraciju. U procesu, koloidno je srebro samo katalizator te, nakon ta onesposobi

zaraenu stanicu, nastavlja sa svojim aktivnostima na ostalim stanicama.Postoji,

dodue, u sklopu prvog slubenog istraivanja srebrnih nano estica na Univerzitetu u

Texasu i rad koji govori o druk ijem mehanizmu djelovanja. Teorija i dio rezultata iz

eksperimenta pokazuju da nano estica srebra direktno napada virus HIV-a veu i se

na njega direktno preko glikoproteina na povrini virusa. Inkubacijom od tri sata s

virusom HIV-a srebro je onesposobilo i unitilo 100% virusa.

S jednostani nim gljivicama mehanizam je jednak. Me utim, postoji jo jedna opasnost za ljude o kojoj se toliko i ne govori. To su paraziti. Hulda Clark, autorica

knjige "The Cure for All Cancers" i "The Cure for HIV and AIDS" postavlja teoriju po

kojoj ve ina bolesti uop e ne bi mogla postojati u tijelu bez prethodne prisutnosti

parazita. Dakle, eliminacijom parazita, okolina u organizmu bi automatski

onemogu avala razvoj drugih bolesti koje danas tretiramo. injenica je da srebro

utje e na parazite jer se razmnoavaju uglavnom preko jajaaca koja prolaze

jednostani nu fazu gdje su ranjivi i gdje im srebro tako er moe ugroziti respiratorne

mehanizme. Za potpuno odstranjivanje parazita trebalo bi nastaviti lije enje do nestanka svih parazita iste vrste u tijelu koji su u stanju poloiti jajaca..In vitro

u inak srebra na jajaca mnogih parazita je ve potvr en.

Iz gornjih bi se odlomaka dalo zaklju iti da je upotreba koloidnog srebra preporu ljiva

uglavnom kod ve prisutnog oboljenja. Me utim, koloidno srebro je naju inkovitije

kao preventivno sredstvo. Srebro u organizmu formira rezervni imunoloki sustav,

uvajuci T-limfocite i jo k tome obavljaju i dio posla za njih. Mnoge bolesti zapravo

nastaju isklju ivo zbog pada imuniteta. Samo jak imunitet je u stanju rijeiti ve inu

zaraza i infekcija bez ikakve pomo i sa strane. Konzumacija srebra na dnevnom


14/34

nivou u startu suzbija infekcije, kako bakterijske tako i virusne, spre ava

razmnoavanje parazita i gljivica i formira sekundarnu zatitu organizma. Uzimanje

srebra pomae i kod sasvim specifi nih situacija kao to su teke opekotine

zadobivene u poaru. Utjecaj srebra na zarastanje rana i njegovo antisepti ko

djelovanje je potvr eno vie puta i zasad mu nema premca. Klasi ni antiseptici uglavnom peku kou jer ubijaju i unitavaju okolno tkivo u pokuaju da ubiju bakterije

zbog ega su, dakle, svi u odre enoj formi toksi ni. Treba re i da nisu sve bakterije

negativne po ljudsko zdravlje. Imamo cijeli niz prijateljskih bakterija koje nam

asistriraju, ponajvie u probavi. Ve ina tih bakterija ostaje posve netaknuta

koloidnom srebrom zbog velike apsorpcije srebra u tkivu tankog crijeva. Na alost,

zbog manjka istraivanja na tom polju, potpuni mehanizam nije posve poznat pa se

preporu uje, uz svakodnevno oralno uzimanje koloidnog srebra, i uzimanje

probioti kih napitaka poput kefira. Me utim, treba naglasiti da se radi samo o mjeri opreza jer nije zabiljeen ni jedan slu aj ote enja crijevne flore zbog uzimanja

koloidnog srebra.

Uostalom, oralno uzimanje srebra je samo jedan od mogu ih na ina. Srebro se moe

i izravno nanositi na kou, na opekline i gljivice, npr., to je ulo u iru primjenu

zahvaljuju i srebrnim zavojima. Voda se moe sterilizirati pomo u malih koli ina

srebra, ono se moe i nazalno uzimati u obliku aerosoli i sli no. Naime, prilikom

oralnog unoenja, srebro ne dospijeva ravnopravno u sve organe, pa zato srebro

unoeno na takav na in ne daje rezultate kod bolesti tipa upale plu a, ve se u tom slu aju uzima nazalno u obliku spreja.Dakle, upotreba srebra nadilazi njegovu

isklju ivo oralnu konzumaciju. Jo pred 100 godina srebro se koristilo za spre avanje

o nih infekcija kod novoro en adi direktnim nanoenjem.

Jedno od zanimljivih djelovanja srebra pokazao je i ve prije spominjani dr. Becker

koji je demonstrirao sposobnost kationa srebra da dediferencira i potencira

proizvodnju mati nih stanica u kontaktu sa stanicom neuroblasta i stanicom sarkoma.

Efekt je dvojak. Prvi je primjenjiv u terapiji raka. Dakle, za razliku od klasi nih

kemoterapeutika koji su po prirodi i citostatici i toksi ni i tetni za organizam, srebro

je posve inaktivno i netoksi no te sposobno posve selektivno razgraditi stanice raka.

Drugi efekt je moda i zanimljiviji. Proces starenja po inje u odrasloj dobi

nemogu no u stanica da nadomjeste mrtve stanice. Me utim, pove ana

koncetracija mati nih stanica (stanica iz kojih nastaju sve ostale stanice) je sposobna

znantno olakati taj proces, ime se javljaju udesne mogu nosti kod primjene tog

principa na op e stanje i pomla ivanje organizma. Detaljnije objanjenje mehanizma

djelovanja koloidnog srebra nadilazi okvire ovog teksta, me utim, najbitnije je za

sada znati samo to da kationi srebra, u direktnom kontaktu s fibroblastima, poti u


15/34

proizvodnju mati nih stanica. Ne treba smetnuti s uma ni da optere eni imunoloki

sustav ni organizam kao takav nisu u mogu nosti proizvoditi mati ne stanice te da ih

rastere enje u vidu koloidnog srebra moe potaknuti na intezivniju aktivnost u tom

smislu. Npr., poznat je utjecaj koloidnog srebra na rast fetusa koji tako raste i

sazrijeva puno bre.

U zadnje vrijeme se tako er dosta pekulira o elektrostimulacijskim osobinama

srebra, mehanizmima koji na nedirektne na ine, preko koloidnog zeta potencijala,

pomau tijelu da povrati ravnoteu. Tu se spominju i razne katalizatorske uloge

srebra koji, bilo u obliku iona ili obliku koloida, moe imati vanu funkciju u

organizmu.

Kona an zaklju ak oko na ina djelovanja srebra u organizmu mogli bismo svesti na

tezu da je srebro specifi no u odnosu na stanice a ne bolesti. Dakle, srebro ne

razlikuje bolesti koje lije i ve , op enito govore i, razlikuje ljudsku stanicu od stanica

koje su strane organizmu.

Ionsko srebro Vs. koloidno srebro

U dosadanjem tekstu otopinu srebra sam u ve ini slu ajeva zvao koloidnom

srebrom. Me utim, to je samo jedan dio istine. Otopina, suspenzija srebra, u sebi

sadri i ione i koloide. Da budemo precizniji, u otopini mogu biti ioni srebra (Ag+),nabijene srebrne estice koje se sastoje preteno od Ag- i ve e metalne estice koje

su u suspenziji i koje se s vremenom mogu istaloiti. Dakle, ugrubo govore i, dio

otopine ine ioni a dio koloidi. Po et emo od koloida.

1. Koloidno srebro dolazi od gr ke rije i "ljepljivo" i ozna ava stanje tvari. Izraz je

prvi put upotrijebio Thomas Graham u 19. st.. Tvar se smatra koloidnom ako

su joj estice velike izme u jednog nanometra i jednog mikrometra te joj je

stanje odre eno uglavnom efektima na povrini estice. Koloid moe biti u

svim agregatnim stanjima. U suspenziji ostaje disperiziran pravilno u drugomteku em mediju. Otopljeno srebro je po svojoj naravi ionsko, ne koloidno.

Koloidno stanje moemo promatrati kao prirodno stanje ljudskog organizma.

Jedan veliki dio ljudskog metabolizma ovisi direktno o koloidnom stanju. To je

zanimljivo iz razloga to mnogi dananji lijekovi dolaze u kristalini nom stanju

gdje organizam troi veliki dio svoje energije da lijek prenese u koloidalno

stanje. Za vrijeme procesa u organizmu ostaju otpadne tvari koje treba

eliminirati iz tijela. Koloidno srebro, ukoliko je kvalitetno napravljeno, sadri

uglavnom sitne nabijene estice srebra izolirane hidroksilnim skupinama u vodi. Te estice nose maleni ukupni naboj koji se jo zove zeta potencijal.


16/34

Sastoje se uglavnom od aniona srebra. Me utim, ve ina koloidnog srebra

dobivenog postupkom na malim voltaama u ku noj radinosti, kao i ve ina

srebra prodavanog u formi srebrne vode, ima jedva 10-15% pravih koloida.

Kod pove anih koncetracija koloida i op enito ve ih veli ina estica u otopini,

otopina dobija u kastu boju. Ionske otopine srebra su u pravilu prozirne. Cilj je imati to je mogu e manje estice srebra u otopini. U dananje vrijeme,

koloidnim srebrom se naziva manje vie sve to sadri bilo koji oblik srebra.

Naziv je vie povijesno i komercijalno odre en.

2. Ionsko srebro je ono koje nas vie zanima. Na sre u, u ku noj radinosti je

gotovo nemogu e proizvesti dominantno koloidnu otopinu. Iz tog razloga

mogu e je napraviti kvalitetnu ionsku otopinu. Pod kvalitetnom ionskom

otopinom smatra se cca 75% ionsko (EIS - kationi okrueni hidroksilnim

skupinama) srebro i 15% koloidno srebro. Ionsko srebro (Ag+) je pretenohidrogenizirano, bolje re eno, okrueno hidroksilnim skupinama (OH-) kojih

nakon zavrene elektrolize ima u otopini u kojoj kao jedan od nusprodukata na

katodi dobivamo vodik te stoga hidroksilni ioni u ve oj koncetraciji zaostaju u

otopini.

3. Treba napomenuti da na tritu postoje i tzv. srebrni spojevi (silver

compounds). To su uglavnom proizvodi koji se kupuju gotovi i ukoliko se

slijede upute iz ovih tekstova, takve ili sli ne otopine ne e nastati niti slu ajno.

Neki spojevi su relativno bezopasni, npr. srebrni klorid i srebrni oksid (nastaje i

na elektrodama kao crni talog za vrijeme elektrolize) dok su drugi ve opasniji,

npr. srebrni nitrat, srebrni acetat i njima srodni produkti na tritu. Zbog

koncetracija u kojima se prodaju (i do 1500 pm) predstavljaju toksikoloki rizik

i s njima treba postupati veoma oprezno. Cilj proizvodnje takvih proizvoda je

mahom stabilizacija srebra i utjecaj na veli inu estica srebra. Obi no se u

proizvodnji koloidnog srebra javlja problem veli ine estica i njihove disperzije,

stoga su se mnogi proizvo a i okrenuli stabiliziranju iona srebra kroz soli ili

neku vrstu keliranja iona.

4. MSP ili Mild Silver Protein je tako er jedan produkt koji donosi veliki rizik obolijevanja od argirije. U po etku se dosta istraivalo kako stabilizirati srebro

u otopinama radi spre avanja agregiranja srebra u ve e inaktivne estice

Jedan od predloenih na ina je bila stabilizacija srebra organskom

molekulom, u ovom slu aju, proteinom. Ionsko srebro se injektira kroz

organski sloj i ostaje u otopini keliran (u vr en) u proteinu. Obi no,

bezopasno i u ku noj radinosti korektno proizvedeno srebro u performansama

daleko nadmauje ovu vrstu proizvoda.

5. U otopini, pogotovo ako je destilirana voda prili no nekvalitetna, mogu zaostati srebrne soli koje treba izbjegavati jer predstavljaju rizik za dobivanje argirije.


17/34

Manje koncetracije nisu toliko opasne, ali je bolje ukoliko ih u otopini uop e

nema. Njihova koncetracija ovisi o kvaliteti i isto i elektroda i destilirane vode.

Moda najopasnija srebrna sol je AgNO3, srebrni nitrat. Prije je bila

upotrebljavana kao jedan od glavnih na ina tretiranja srebrom a danas je

uglavnom naputena zbog mogu eg rizika od argirije. Jedan je od najbitnijih razloga zbog kojega upotrebljavamo destiliranu vodu. AgCl, srebrni klorid, je

drugi primjer soli koju treba izbjegavati. To je netopljiva sol koja ostavlja bijeli

talog. U vodi s dosta visokom koncetracijom klorida pojavit e se bijela

maglica koja e se taloiti na dno. Bijeli talog je, dakle, AgCl. Sol je u malim

koli inama neopasna za organizam. Naj e i, gotovo obavezno prisutan, je

srebrni oksid kao nusprodukt proizvodnje LVDC metodom. Manifestira se kao

crni talog na elektrodama koji prilikom nepaljive eletrolize moe pasti na dno,

no u principu je posve bezopasan u koli inama proizvedenim uobi ajenom elektrolizom.

Neki otopinu dobivenu u ku noj radinosti metodom LVDC , zovu jednostavno izolirano

srebro. To su manje ili ve e estice srebra okruene preteito hidroksilnim ionima.

Doli smo tako do jedne od najve ih dvojbi u svezi cijele upotrebe koloidnog srebra,

barem govore i o ljudima koji ga proizvode doma. Dvojba je sadrana u pitanju to zapravo u toj otopini djeluje? Koloidi ili ioni? Moj je stav u svezi toga podudaran s

rezultatima mnogih eksperimenata koji se danas izvode i koji kau da su ioni a ne

koloidi ono to djeluje. No, krenimo od po etka.

Srebro se u ovoj ili onoj formi upotrebljava prili no dugo. Prije kojih sto, stopedest

godina, po elo se primjenjivati u obliku srebrnih soli ija cijena nije bila prevelika a

koja je bila relativno lako dostupna. Iz tih vremena datira spre avanje infekcije oka

kod novoro en adi sa AgNO3-om (srebrni nitrat). AgNO3, uz jo neke srebrne soli,

ima nezgodno svojstvo da lako zaostane u koi jer ga se organizam tee rjeava. Ukoi bi srebro reagiralo s pigmentom te bi se kao rezultat javljala argirija. Argirija je

kozmeti ka bolest. Pojavljivala se kod velikih predoziranja srebrnim solima. Da bi

izbjegli tu situaciju, ljudi su se po etkom 30-tih godina prolog stolje a, kada je struja

postala dostupnija za potrebe elektrolize, sjetili raditi koloidni oblik srebra koji, za

razliku od srebrnih soli, sadri samo i isklju ivo srebro. Otad se srebro uglavnom

naziva koloidno srebro premda sami koloidi i nisu ba zastupljeni. Dakle, proizvodnja

"koloidnog" srebra u formi u kojoj ga poznajemo danas je isklju ivo stvar pokuaja da

se u otopini dobije samo ion srebra umjesto soli srebra koje su smatrane potencijalnoopasnim.
http://free-zg.t-com.hr/Kamelot/Argentum/Proizvodnja.htmhttp://free-zg.t-com.hr/Kamelot/Argentum/Proizvodnja.htmhttp://free-zg.t-com.hr/Kamelot/Argentum/Argirija.htmhttp://free-zg.t-com.hr/Kamelot/Argentum/Proizvodnja.htmhttp://free-zg.t-com.hr/Kamelot/Argentum/Argirija.htm


18/34

O na inima kako se i da li se uop e moe odrediti koncetracija koloidnog i ionskog

srebra u otopini bit e govora u kasnijim poglavljima, me utim, zasad je dovoljno

napomenuti da e ve e estice srebra, a sukladno tome i koloidi, lomiti svjetlost

lasera dok otopljeni srebrni ioni i manje estice srebra ne e.

Posljedica toga je Tyndallov efekt. Tyndallov efekt je pojava gdje koherentna zraka

svjetlosti prolazi kroz otopinu koloida koji je lome te kao posljedicu ocrtavaju njezin

put kroz otopinu. To je jedan od na ina na koji moemo potvrditi prisutnost koloida u

otopini. Otopina u kojoj se nalazi dosta koloida iz istog e razloga biti zlatno-uta i na

obi noj bijeloj svjetlosti. Ionske otopine srebra nemaju to svojstvo te su one posve

prozirne i ne daju Tyndallov efekt.

Provedena su istraivanja s istim otopinama iona i koloida i zaklju ak je nedvojben.

Ionsko srebro ima daleko najve i i najefikasniji efekt na patogene organizme. Jedan

od najve ih pionira na tom podru ju u zadnjih 30-ak godina, dr. Becker, u svojoj knjizi

"Body electrics" govori isklju ivo o utjecaju iona srebra na bakterije. Tako er, ion

srebra je taj koji ima mogu nost dediferencirati stanicu i pove ati koncetraciju

mati nih stanica! Dakle, evidentno je, kroz cijeli niz istraivanja, da je ion ono to u

toj otopini ima glavni utjecaj. Zna se da su ve e estice inaktivnije u organizmu i da

nemaju posebno jak utjecaj na bakterije. Neki ljudi jednostavno taj cijeli kompleks

razli itih formi srebra zovu elektro-koloidno srebro pozivaju i se vjerojatno na

svojstvo da su i estice srebra u suspenziji nabijene. Treba vidjeti i u kojem se kontekstu ovdje misli na ione. Ioni bi sami po sebi, pri ulasku u probavni trakt, trebali

u i u eludac gdje e pri kontaktu s ionom klora (koji je tamo prisutan u kloridnoj

kiselini) formirati vrlo netopljivu sol - AgCl. EIS (electro-isolated silver) ili ionsko

srebro koje je okrueno hidroksilnim ionima te je dovoljno maleno (nekoliko

nanometara), u i e u krvotok ve u ustima i tamo obavljati funkciju zbog koje smo

ga i uzeli. Me utim, treba re i da se mnogi ioni metala keliraju (okruuju organskim

molekulama ) na ulasku u organizam (recimo feritin je jedan od oblika eljeza u

organizmu jer je sam Fe kao ion tetan) te da zapravo nitko ne zna zasigurno to seto no doga a. Postoje miljenja da samo esti no srebro djeluje a da ionsko ne

djeluje uop e. Me utim, kada imamo u vidu neke in vitro eksperimente i istraivanja

provedena na ionskom srebru te rad dr. Beckera, ipak se name e injenica da je vrlo

vjerojatno ionsko srebro to koje djeluje u najve oj mjeri.

Jednu usporedbu te dvije forme srebra je napravila firma koja je i sama umijeana u

njenu proizvodnju pa u tom kontekstu treba obratiti pozornost i na njihov rad (njihov

proizvod Sovereign Silver sadri vie od 95% iona srebra), me utim rezultati su i

ovako poprili no jasni.


19/34

Firma je Natural-Immunogenics Corp. sa sjeditem u SAD-u. Eksperiment je

proveden vie kao usporedba dva produkta, jednog kao dominantno ionskog i drugog

kao preteito zasnovanog na sitnim esticama srebra. Testirane su prvenstveno

baktericidne mogu nosti jednog i drugog proizvoda bez ulaenja u analizu

mehanizama djelovanja u tijelu. Bakterijske kulture koje su bile u pitanju suStaphylococcus aureus (S-1 i S-2). Koritene su jednako koncetrirane otopine s

razlikom u formi srebra koje se koristilo. Rezultati su jasno pokazali da je ionsko

srebro to koje nosi baktericidna svojstva, ak tovie, da proizvod na bazi esti nog

srebra djeluje ve inom zbog malih koli ina ionskog srebra zaostalog u otopini.

Imaju i u vidu jo neka svojstva ionskog srebra kao to su pove anje koncetracije

mati nih stanica, antikancerogena svojstva i utjecaj na zarastanje rana, jasno je da

ionsko srebro u svakom slu aju treba biti zastupljeno u otopinama koje koristimo.

Me utim, kao i sve ostalo u ovom tekstu, tako je i ovaj zaklju ak isklju ivo miljenje autora te je svatko pozvan da sam istrai stvar i donese vlastiti zaklju ak.

U svakom slu aju, LVDC metodom koja nam je dostupna u domovima uglavnom se

stvaraju ve e koli ine ionskog srebra (cca 80%).

Proizvodnja koloidnog srebra

Postoje dva osnovna na ina proizvodnje koloidnog srebra. LVDC (low voltage direct

current) i HVAC (high voltage alternate current). LVDC je metoda prilago ena

proizvodnji u ku noj radinosti i vrlo je rairena, dok se HVAC metoda koristi

uglavnom u slu ajevima kada se pokuava proizvesti ve a koli ina koloidnog srebra.

Potrebno je odmah neto razjasniti. Svatko, ali ba svatko tko slijedi upute moe

napraviti otopinu od neke vrijednosti i u inka. Ako se ne osje ate iz nekog razloga

sami sposobni napraviti koloidno srebro, oti ite kod nekog dvanaestogodinjaka iz

susjedstva i dajte mu upute i on e to zasigurno uspjeti napraviti umjesto vas.

LVDC metoda

Za elementarnu konfiguraciju koja je u stanju proizvesti srebro zadovoljavaju e

kvalitete dovoljne su tri 9V baterije, dvije ice od 99.9% srebra, jedna posuda,

destilirana voda i neto ime ete spojiti ice s baterijama. Spojite ice, ekajte da se

pojavi uta maglica izme u elektroda ( za to e, ovisno o raznim faktorima, biti

potrebno oko trideset do ezdeset minuta ).Pri ekajte jo kojih desetak minuta i

prekinite proces. Ostavite elektrode nakon prekida procesa jo desetak minuta u
http://www.imref.org/articles/silver-2004-12-22.phphttp://www.imref.org/articles/silver-2004-12-22.php


20/34

otopini i sklonite posudu na neko mra no mjesto. To je najjednostavniji na in. Kad to

obavite moete re i da imate koloidno srebro odre ene kvalitete, pretpostavljaju i da

ovo itaju i ambiciozniji ljudi koji ele i mogu dobiti srebro najve e mogu e kvalitete

( sukladno, naravno, s opremom koju posjeduju i s uloenim nov anim sredstvima).

Vano je naglasiti da bez obzira na vrstu postupka kvaliteta srebra uvijek na koncu

ovisi o isto i srebra, isto i destilirane vode, isto i aparature pa sve do sitnica kao

to su svjetlost i kvaliteta zraka u prostoriji.

U tom trenutku pri a poprima neto ire dimenzije i klju no je shvatiti to se unutar

otopine deava. Za po etak, bilo bi potrebno nabaviti digitalni multimetar koji mjeri

napon i jakost struje na elektrodama. Mjerenje struje je jedna od osnovnih stvari koje

su potrebne da bi bar priblino mogli znati to se deava za vrijeme elektrolize.

Tako er, bilo bi poeljno imati laser (u formi laserskog pokaziva a recimo) zbog

provjere jakosti Tyndallovog efekta. Kod naprednijih mjerenja moramo koristiti mjerni

ure aj koji e mjeriti TDS (total dissolved solids - ukupnu koli inu otopljenih krutina).

1. O istite posudu, elektrode i sve dijelove aparature koji dolaze u kontakt s

vodom. Nakon to ste ih o istili obi nom vodovodnom vodom obavezno ih

isperite u destiliranoj vodi. Ako vam ovo nije prva elektroliza, lagano obriite

anodu (elektrodu koju namjeravate koristiti kao anodu) od crnila ukoliko je

prisutno ( radi se, naime, o sloju srebrnog oksida). Katode nije potrebno istiti. Sloj srebrnog oksida na njima, premda moe usporiti reakciju, moe posluiti i

kao zatitni sloj koji e onemogu iti kidanje ve ih estica u otopinu. Voda se

moe i zagrijati ime raste vodljivost u po etku, to pak omogu ava bri

po etak reakcije. Sa svakim stupnjem rasta temperature, raste i vodljivost

otopine za cca 2%.

2. Nakon to su elektrode i posuda iste, nalijte u posudu destiliranu vodu.

Elektrode postavite na nosa tako da ne dodiruju posudu, da su paralelne

jedna s drugom, da je svaki dio jedne elektrode priblino isto udaljen od druge

elektrode te da nisu preblizu ( kojih 5 cm, ali izbjegavajte ih stavljati uz sam

rub posude). Paralelnost srebrnih elektroda osigurava jednakomjeran

raspored struje u vodi a samim time i srebra. Poveite ice s elektrodama i

baterijama. Time ste zatvorili strujni krug. Ukoliko elite provjeriti napon,

spojite paralelno multimetar s elektrodama. Napon ne bi trebao biti iznad 27

volti ( preporu ujem najvie 18V ta moete dobiti s dvije 9V baterije). Neki

smatraju da bi napon trebao biti i do 30V, ali to nije moje iskustvo. Spominje

se i jakost struje od 5 -20 mA ta je tako er previe, pogotovo kad se uzme u

obzir da je ve ina elektroda ipak samo srebrna ica koja ima relativno malu


21/34

povrinu. Koliki je napon dobro je znati orijentacije radi, me utim, ono to nas

treba vie zanimati je jakost struje ili da budem precizniji - gusto a struje.

Gusto a struje je najvanija mjerna veli ina kod proizvodnje koloidnog srebra.

Cilj elektrolize je do i do koncetracije od otprilike 3ppm do 5 ppm-a srebra

okruenog samo esticama vode, to je i razlog obaveznog koritenja destilirane vode. Na elektrodama se razvije napon koji u nedostatku nekog

drugog prijenosnika naboja kroz vodu (jo jedan razlog zato koristimo

destiliranu vodu) svojim potencijalom gura iz metalne reetke srebra estice i

ione srebra. Glavno je pitanje kakve estice elimo. Odgovor je da elimo to

je manje mogu e estice (0.001-0.04 mikrona). Da bi to postigli ne smijemo

dopustiti da po jedinici povrine elektrode dolazi prevelika jakost struje (A -

Amperi) jer e se stvarat dovoljno jaka sila da cijele komadi e elektrode struja

izbaci u otopinu dok mi naprotiv elimo to manje estice i ione srebra. Dakle, proces je dosta osjetljiv i treba ga provoditi lagano. to je nia struja reakcija

e biti kontroliranija. Naravno, i dugotrajnija, ali srebro e imati ve u

terapeutsku vrijednost. Veli ina estica ima viestruke posljedice po koritenje

otopine. Kao prvo, male estice posve eliminiraju opasnost od nakupljanja

srebra u dermalnim tkivima te time eliminiraju i opasnost od argirije. Male

estice se mogu na lagan na in apsorbirati u organizam preko membrane

ispod jezika i na taj na in zaobi i probavni sustav i direktno se apsorbirati u

krv. Tako er, ako je srebro vrlo kvalitetno, mogu a je i njegova direktna

primjena na plu nom tkivu bez upotrebe nazalnog uzimanja. Manje estice

srebra ukupno pokrivaju ve u povrinu time maksimiziraju i mogu i kontakt s

mikrobom. Ionsko srebro koje nije sklono aglomeraciji je razred za sebe i u

proizvodnji treba teiti uvjetima gdje e ono biti prisutno u najve oj mogu oj

mjeri. Ti uvjeti su ponajprije to manja gusto a struje na elektrodama. Dakle

nuno je znati ili bar priblino procijeniti povrinu elektroda. to su elektrode

ve e, tj. to imaju ve u povrinu, to se ja a struja moe kroz njih putati.

Dozvoljena, tj. preporu ena, gusto a struje je od 0.1 mA/cm2 do 0.15 mA/cm2

na elektrodama. Dakle, za elektrodu gdje je povrina cca 10 cm2 maksimalnajakost struje, da bi reakcija bila kontrolirana, ne bi trebala iznositi vie od 1.5

mA.

3. Nakon to smo u inili sve gore navedeno, unutar zatvorenog strujnog kruga

napokon po inje reakcija, u po etku veoma spora a sa vremenom sve bra i

bra. Razlog tome je veliki otpor destilirane vode. Kako struja prisiljava srebro

da odlazi u otopinu tako otpor pada a uz konstantan napon jakost struje raste

pa time i gusto a struje to nakon nekog vremena uzrokuje nemogu nost

kontroliranja veli ine estica. Naime, uz pove anje gusto e struje, na elektrodama raste i veli ina estica.


22/34

Ve ina generatora koloidnog srebra na tritu bazira se na ovom manjkavom

sustavu koji se oslanja isklju ivo na konstantni napon. Puno bolja alternativa

je generator srebra sa sklopom za konstantnu struju. Takav generator

omogu uje lagano kontroliranje reakcije. Drugim rije ima, na po etku reakcije

mogu e je limitirati jakost struje i, barem to se struje ti e, biti miran do kraja reakcije. Neki od takvih generatora automatski odre uju i koncetraciju srebra i

na odre enom nivou terminiraju reakciju. Ukoliko nemamo sklop koji bi

odravao struju konstantnom, jakost struje moramo kontrolirati na neto

zastarjeliji na in - smanjivanjem napona. Za to je, naravno, potrebno i

promatrati i pratiti jakost struje. Veli ina estica ovisi i o koncetraciji srebra.

to je vie srebra u otopini to postoji ve a mogu nost agregacije. Brownovo

gibanje sitnih estica neumitno vodi koliziji u otopini i stvaranju ve ih estica

koje pokuavamo izbje i. One su nam preteno nekorisne i jedine nose neku realnu opasnost od argirije zbog svoje tendencije prema taloenju u

dermalnom tkivu. Dakle, moramo paziti da ne "prekoncetriramo" otopinu. U

trenu kad reakcija po inje ja e te i elektron u otopini moe reagirati s

kationom srebra te na taj na in stvoriti atom srebra koji e u kontaktu s drugim

klasterima atoma ili pojedina nim atomima reagirati i stvarati ve e estice ili ih

taloiti iz otopine smanjuju i tako u inkovitost srebra u oba slu aja. Pri

po etku ja e reakcije na katodi se vide mjehuri i plina. Radi se o vodiku.

4. Kad reakcija ve ubrza vidimo ja e izlu ivanje vodika i pojavu crnog taloga na

anodi. Crni talog je srebrni oksid nastao u trenucima kad je jakost struje prela

prag potencijala potreban za oksidaciju srebra. Ukoliko se reakcija odvija

kontrolirano pojava crnog taloga ne bi trebala biti prevelika. U suprotnom,

mogu e je da se razviju kristali srebrnog oksida na elektrodama koji e na

koncu pasti u otopinu. Srebrni oksid nije otrovan, me utim, ako padne u

otopinu dobro je profiltrirati otopinu kroz gazu. Na katodi se deava taloenje

neutralnog srebra. U tom trenutku ponegdje, ovisno o jakosti struje,

temperature i kvaliteti vode, moemo vidjeti pojavu ute maglice izme u

elektroda. To je prva indikacija ve ih estica srebra koje u pravilu treba izbjegavati. Ve e estice apsorbiraju indigo svjetlost i na taj na in boje otopinu

odbijaju i utu svjetlost. iste ionske otopine imaju premalene estice i one ne

lome svjetlost. Nakon pojave ute maglice dozvolite reakciji da se odvija jo

kojih 5 minuta. Na in na koji moemo prije pojave"maglice" utvrditi da li se

koloidne estice otputaju u otopinu je pomo u lasera. Koloidne estice

pokazuju Tyndallov efekt. Ionske otopine ne pokazuju Tyndallov efekt ali je

prisutnost koloida dobivenog LVDC metodom uvijek pokazatelj i odre ene

koli ine ionskog srebra. Da bi otopina bila kvalitetnija gotovo je nuno koristiti neku vrstu mijeanja iste. U suprotnom e se sve estice srebra koncetrirati u
http://free-zg.t-com.hr/Argentum/FAQ.htmhttp://free-zg.t-com.hr/Argentum/FAQ.htmhttp://free-zg.t-com.hr/Argentum/FAQ.htmhttp://free-zg.t-com.hr/Argentum/FAQ.htmhttp://free-zg.t-com.hr/Argentum/FAQ.htmhttp://free-zg.t-com.hr/Argentum/FAQ.htm


23/34

otopini izme u eletroda gdje e se pove ati anse za aglomeraciju. Postoji

nekoliko mogu ih na ina kako zaobi i taj problem. Uobi ajeni je instalacija

neke vrste mjealice koja bi, naravno, trebala biti ista i napravljena od

netoksi nih materijala. Mnogo ljudi koristi pumpu za akvarij da bi otopinu

promijeali pomo u mjehuri a zraka, me utim, taj na in i nije najbolji zato to se na taj na in razni plinovi iz prostorije otapaju u destiliranoj vodi. Postoji i

opcija magnetne mjealice. Magnetna mjealica je zapravo najobi niji magnet

u otopini ispod kojeg se nalazi ica koja vodi struju. Kad se kroz icu propusti

struja magnet e se okretati i mijeati otopinu. Dakle, obavezno bi trebalo

mijeati otopinu a ako to iz nekog razloga ba nikako nije mogu e, onda bi bilo

potrebno bar s vremena na vrijeme promijeniti polaritet na elektrodama.

Moemo re i da je gotovo nemogu e dobiti iole kvalitetniji produkt bez

mijeanja za vrijeme elektrolize.5. Najosjetljivi dio je odrediti koncetraciju otopine. Postoji nekoliko na ina na koje

moemo pretpostaviti koncetraciju srebra u otopini. Najjednostavniji, mada ne

i nau inkovitiji, je pra enje napona, jakosti struje te uz pomo Faradayeve

konstante procjena broja iona u otopini. Za realnu procjenu koli ine ionskog

srebra moe se upotrijebiti PWT mjera . Kona ni rezultati se mogu dobiti

samo uz pomo atomske apsorpcijske spektrometrije (AAS) i elektronskog

mikroskopa te sli nih metoda.

6. Nakon ta procijenite da je reakcija gotova, prekinite strujni krug i ostavite

anodu u otopini kojih pet minuta nakon to izvadite katodu da se srebrni oksid

stabilizira te da ne padne u otopinu. Ostavite otopinu u, po mogu nosti,

staklenoj posudi koja ne proputa UV zrake. Testirajte otopinu laserom. Slabi

Tyndallov efekt mora biti prisutan. Obratite panju da li ima ve ih estica koje

ete primjetiti jer na putu lasera svako malo "zaiskre". Ako je otopina idealne

koncetracije, od 3-5 ppm-a, nakon to odstoji preko no i, trebala bi zadrati

prozirnu boju ili u najgorem slu aju djelomi no poutjeti. Mogu e je i da se na

povrini otopine zamijete metalni ostaci koje, ukoliko je mogu e, treba

maknuti. To se moe u initi injekcijom, premjetaju i bistri dio otopine u novu posudu. U idealnom slu aju, u otopini bi se trebali nalaziti preteito ioni srebra

i estice veli ine otprilike 0.001-0.01 mikrona.

U gorenjem tekstu naveden je samo shematski prikaz dobivanja kvalitetne otopine i

predstavlja iskustvo autora teksta. Postoje jo mnogi detalji koje treba razraditi i koji

mogu unaprijediti dobivanje i primjenu koloidnog srebra. Mnogi ljudi su radili srebro

slijede i ne toliko stroge upute poput gore navedenih i nisu imali nikakvih negativnih
http://free-zg.t-com.hr/Argentum/Koncetracija.htmhttp://free-zg.t-com.hr/Argentum/Koncetracija.htm


24/34

efekata. Je li efekt srebra posljedica iona, estica, veli ine estica ili iona ili njihovog

naboja je druga tema. Slijediti precizne upute s druge strane je veoma bitno jer

snaga ionskog srebra ovisi o isto i produkta, veli ini estica, disperziji srebra kroz

otopinu, koli ini ionskog srebra nasuprot koli ini estica i sl.

Koncetracija produkta

Najve i problem kod "home made" proizvodnje koloidnog srebra je odre ivanje

sastava onog to smo dobili. Svatko tko tvrdi da zna kvalitetu srebra koju je proizveo

a da nema elektronski mikroskop ili ure aj za atomsku apsorpcijsku spektroskopiju je

u zabludi. Ima raznih na ina na koji bi mogli aproksimirati koli inu srebra, npr.

mjerenjem volumena vodika na katodi, usporedbom s molarnim volumenom i

projekcijom koliko je naboja prolo otopinom. Me utim, najlake je ipak mjeriti

direktno koli inu naboja koji je proao kroz otopinu. Tu u metodu sad poblie

opisati, kao i druge koje su tee primjenjive ponajvie iz razloga to su neki

instrumenti ljudima nedostupni ili preskupi.

Najprije moramo razjasniti terminologiju. Koli inu srebra emo izraavati preko ppm-

a (parts per milion - broj dijelova srebra na milijun dijelova vode) kojeg

aproksimativno moemo korelirati s brojem miligrama srebra po litri vode. To e se

odnositi na svo otopljeno srebro.

Faraday i procjena naboja

Ovaj postupak zahtijeva aparat za mjerenje jakosti istosmjerne struje. Dovoljan je i

obi an digitalni multimetar kojeg se jeftino moe na i u svakoj trgovini s

elektrotehni kim materijalom.

Budu i da nas najvie zanima kation srebra (Ag+), ako pogledamo reakciju na

elektrodama primjetit emo da u reakciji u kojoj atom prelazi u ion dolazi do

otputanja jednog elektrona.

Konkretno, u reakciji gdje se stvara kation bakra Cu2+ o igledno je da je za stvaranje

jednog kationa iz atoma potrebno otputanje dva elektrona. U ovom slu aju,

zaklju ak bi bio da je potrebno dvostruko manje elektrona/struje za srebro nego da

se otpusti ista koli ina kationa bakra pri istim uvjetima. Avogardov broj nam govori da

u jednom molu srebra (~107 g) ima 6.023 x 1023 atoma/iona srebra. Budu i da

znamo da e 96500 C (C - kuloni - koli ina naboja) biti dovoljno naboja za bilo koji

elektrokemijski ekvivalent (Faradayev zakon), u ovom slu aju 1 mol (~107 g) srebra,


25/34

moemo mjeriti koli inu naboja koja je prola kroz otopinu za vrijeme nae elektrolize

i korelirat je s koli inom srebra koju je ta struja otpustila u otopinu.

Recimo da je netko izra unao da mu je kroz otopinu od 1L proslo 2 C. Budu i da je

Faradayeva konstanta 96500 C a da je za izbaciti jedan ion srebra potreban 1elektron, dolazimo do toga da je u otopini zavrilo cca 0.00002 mola ili 1.2048 x 10

19 iona srebra. Molarna masa je 107.8 grama ta bi zna ilo da je 0.00215 grama

srebra u 1L vode.

To je 2.15 ppm-a to je premalo. Treba, dakle, jo nastaviti s elektrolizom do barem 7

ppm jer u principu ovdje podrazumijevamo da se samo ioni otputaju u otopinu, to

nije to no, jer se znaju i cijeli komadi i odlomiti u otopinu, ali oni i nisu bioloki aktivni

tako da ih moemo zanemariti. Me utim, koloide ne moemo zanemariti ra unski jer

za vie srebra ti konkretni koloidi troe znatno manje elektrona i time kvare ra un.

Dakle, ako tim ra unom oko 7 ppm, moemo ra unati na koncetraciju negdje oko

5ppm aktivnog srebra. Naravno, to je samo pretpostavka a procjena ovisi o kvaliteti

procesa. Na taj na in moemo bar uspore ivati svoje elektrolize me usobno i do i

do nekog orijentira koliko uop e srebra imamo u otopini.

Broj kulona (C) moemo dobiti iz jakosti struje i vremena koliko je ta struja bila

aktualna. Struja od jednog Ampera kroz jednu e sekundu dati koli inu naboja od 1C.

Dakle Q (koli ina naboja izraena u C) = I (jakost struje izraena u A) x t (vrijeme

izraeno u sekundama).

Dakle ukoliko smo imali prosje nu struju od 1mA u intervalu od 30 minuta tada

imamo jdnostavan ra un.

1mA = 0.001A

30min = 1800s

Q = 0.001 A x 1800s = 1.8C

Dakle u tom intervalu kroz otopinu je prolo 1.8C ta odgovara koli ini od 1.8 x 10 -5

molova ili masi srebra od 0.002 grama.

Ra un proizlazi iz Faradayevog zakona. Dakle ako 95600 C treba za 107.8 grama

srebra, tada 1.8 C je dovoljno za 1.8 x 10 -5 mola.


26/34

X 1 = 1.8 96500

X = 1.8 x 10 -5

Molarna masa srebra je 107.8 g/mol. Masu moemo dobiti mnoe i broj molova s molarnom mason. Dakle m (masa u gramima) = n (broj molova) x M (molarna masa

u g/mol).

U ovom slu aju...

m = 107.8 g/mol x 1.8 x 10 -5 mol ~ 0.002 g (2mg srebra).

Dakle priblina koncetracija je 2 ppm.

Naravno da to nije posve realno stanje stvari jer se u vodu pri ve im strujama znaju

odlomljavati i cijeli komadi i srebra to kompromitira elektrokemijski odnos srebra i

elektrona potrebnih za njegovo isputanje. Na taj se na in moe pratiti struja cijelo

vrijeme elektrolize, u odre enim intervalima od 5, 10 ili 15 minuta, ra unati prosje na

struja i do i do aproksimacije naboja koji je proao kroz otopinu. Na ovom linku

moete dobiti i automatski izra un gornjeg postupka izveden u excelu. Zahvale idu

autoru "Herx-u" sa Yahoo Silver List-e koji se potrudio da to u ini dostupno ljudima

koji se ne osje aju sigurnim u takvim izra unima. Na ovoj stranici moete pogledati i

JavaScript aplikaciju "Srebrni kalkulator" i .NET Windows aplikacijusli nog su elja.

Laser

Drugi na in na koji moemo "od oka" procijeniti koncetraciju je uz pomo lasera.

Tyndallov efekt nastaje kao uzrok prisutnosti koloida u otopini. LVDC metodom

nastaje oko 15% koloida i 85% ionskog srebra tako da Tyndallov efekt moemo

smatrati indikacijom pojave ionskog srebra u otopini. Poanta je da se kroz dosta

iskustva ve moe pretpostaviti na osnovu te indikacije kolika je otprilike koncetracija

i kvaliteta otopine. Naime, Tyndallov efekt nam moe do arati i koli inu ve ih estica.

Ve e estice na laseru "zaiskre" pa se na taj na in moe laserom u otopini detektirati

i otprilike njihova u estalost. Tako er, prejak Tyndallov efekt ukazuje na dosta veliku

prisutnost koloida to moe ukazivati na lou izvedbu eletkrolize i inferiorni produkt.

Ideal bi trebao biti prozirna otopina i slab ali vidljiv Tyndallov efekt.

Mjerenje ukupnih otopljenih krutina - TDS mjera i

Za ovu metodu, koja je moda najlaka za izvesti, potreban je instrument kojegazovu PWT metar i koji ina e slui za mjerenje minerala u vodi ali daje
http://free-zg.t-com.hr/Kamelot/Argentum/excel/Silver%20v01%5B1%5D.09.06.xlshttp://free-zg.t-com.hr/Argentum/AgKalkulator.htmhttp://free-zg.t-com.hr/Argentum/Windows%20aplikacija.htmhttp://free-zg.t-com.hr/Argentum/Windows%20aplikacija.htmhttp://free-zg.t-com.hr/Kamelot/Argentum/FAQ.htmhttp://free-zg.t-com.hr/Kamelot/Argentum/excel/Silver%20v01%5B1%5D.09.06.xlshttp://free-zg.t-com.hr/Argentum/AgKalkulator.htmhttp://free-zg.t-com.hr/Argentum/Windows%20aplikacija.htmhttp://free-zg.t-com.hr/Kamelot/Argentum/FAQ.htm


27/34

zadovoljavaju e rezultate i kod mjerenja koli ine srebra. Treba naglasiti da se radi

samo o aproksimaciji. Budu i da je posve to na analiza koncetracije koloidnog

srebra dugotrajna i skupa, mjerenje na taj na in (TDS - total dissolved solids -

aproksimira koncetraciju krutina koje su otopljene u vodi) daje za malu cijenu

najto nije i uostalom najlake dostupne podatke. Danas mnogi proizvo a i koloidnog srebra mjere kvalitetu svog proizvoda uglavnom na ovaj na in, tako da iza ppm

stavljaju skra enicu "TDS" da bi ukazali na na in kojim su dobili taj rezultat. Takvi

instrumenti su obi no dizajnirani da mjere koncetraciju u ppm-ovima supstanci koje

su otopljene u vodi. Njegov princip je da mjeri konduktivitet tj. vodljivost otopine.

Postoje i problemi kod ove metode. Koloid nije krutina nego suspenzija i zato je

rezultat upitan. Svejedno, radi se o odli nom instrumentu za testiranje kvalitete vode

u kojoj vrimo elektrolizu i za aproksimaciju koncetracije otopljenog srebra.

Mjerenje se temelji na mjerenju prije elektrolize i nakon elektrolize i mnoenjem

razlike tih dvaju mjerenja s faktorom koji je obi no empirijski utvr en i u ve ini

slu ajeva iznosi oko 1.2.

AAS, TEM, mikrobioloke metode,DLS, PCS

Gornje metode nisu izvedive u ku noj radinosti pa emo o njima samo ukratko.

Svaka nam od tih metoda daje nekoliko vanih podataka za razmatranje kvalitetekoloidnog srebra: veli inu estica, njihovu disperziju i koncetraciju.

AES (Atomic Emission Spectrometry) je posebno dobra za to no odre ivanje

koncetracije. TEM (Transmisijska elektronska spektroskopija) daje odli ne rezultate i

analizu veli ine estica i mjeri njihove disperzije. Disperzija i relativna povrina tih

estica su u direktnoj korelaciji s baktericidnim mogu nostima proizvoda. Neki

proizvodi garantiraju povrinu estica od preko 60 km2 na jednu litru svog proizvoda.

Za razliku od obi nih mikroskopa koji usmjeravaju fotone TEM usmjerava struju

elektrona.

Postoje i osporavatelji TEM-a kao validnog na ina usporedbe i mjerenja takvih

otopina. Prva primjedba je da radi tehni kih razloga otopinekoloida ne mogu biti

statisti ki procijenjene na disperziju estica i njihov broj u otopini bez minimalno 10

000. Sve i da jesu, ta bi mjerenja po kriti arima te metode bila validna samo u

uvjetima kada u otopini gotovo da i nema iona! Tako er, u toku stvaranja uzorka za

mjerenje nastaje koli ine srebrnog oksida koji se ne nalazi u tom obliku u otopini.


28/34

Od metoda moemo spomenuti jo i DLS ( Dynamic Light Scattering ) za procjenu

veli ine estica te PCS (Photon Correlation Spectronomy) koja nam moe dati jednu

iru sliku vezanu za disperziju estica u otopini.

Mikrobioloka analiza ne daje nikakve podatke o koncetraciji, disperziji ni veli ini estica ve odgovor na najvanije pitanje - radi li otopina ili ne te u kojoj mjeri radi.

Klasi ni eksperiment podrazumijeva kolonije bakterija u petrijevkama u koje se

dodaju razne koncetracije otopina uklju uju i i slijepu probu (u ovom slu aju je to

voda). Naravno, zadovoljavaju i rezultat je "opustoena" kolonija bakterija.

Primjena

Najprije da napomenemo da se u konvencionalnoj medicini srebro ve primjenjuje u

velikoj mjeri. Tu su srebrni zavoji za opekotine koji su se pokazali djelotvornim i svelikim regeneracijskim potencijalom. U Japanu je srebro ve danas vode i

antibakterioloki agens budu nosti. Po inju se proizvoditi i prodavati srebrni kateteri

kod kojih je postotak infekcija u urinarnom traktu smanjen gotovo za polovicu.

Tako er, tendencija je da se proizvode kateteri koji u tijelo otputaju ionsko srebro.

Upotrebu srebra kao superiornog antiseptika smo ve spomenuli, kao i upotrebu

srebra kod sterilizacije i rjeavanja dermatolokih problema. Me utim, ovdje emo se

vie pozabaviti upotrebom koloidnog srebra na druge, u ovom trenutku, manje

priznate i poznate na ine.

Primjena koloidnog srebra ne ovisi o primjeni drugih lijekova. Jo nije zabiljeen

slu aj gdje bi oralno uzimanje srebra uz neki drugi preparat izazvalo negativne

u inke. Tako er, nije zabiljeena ni alergijska reakcija na srebro, budu i da je srebro

unutar organizma preteno inaktivno.

Naj e i na in je uzimanje srebra oralnim putem, uglavnom radi preventivnih

razloga. Jedna ajna li ica srebrne otopine od 5 ppm, dakle, cca 75 mikrograma

dnevno, pokazala se kao solidna doza koja ne izaziva nikakve nuspojave.Terapeutska je doza oko 30 mililitara 5 ppm otopine uzimana oralno. Broj takvih doza

koje se uglavnom uzimaju razlikuju se od osobe do osobe i u teim slu ajevima

doseu 16 takvih doza dnevno. Dobro je razlomiti uzimanje srebra na to je manje

mogu e vremenske intervale, dakle, svakih 30 minuta ili ak manje uzimati neku

odre enu koli inu srebra. Razlog tome je kumulativni u inak koji proizlazi iz injenice

da koncetracija srebra uvijek mora imati jednu odre enu vrijednost u tijelu. Kod

oralnog uzimanja otopina se obavezno mora drati u ustima otprilike minutu. Kod

kvalitetnijih pripravaka na taj se na in zaobilazi probavni trakt te srebro direktno odlazi u krvotok. Treba napomenuti da je kod manje kvalitetnog srebra potrebno kroz


29/34

due vrijeme uzimati velike koli ine srebra da bi dolo do primjetnih pomaka.

Kvaliteta srebrne otopine je tu klju an faktor. Zamije eno je da saniranje pretjerane

kiselosti u organizmu, koja je esta s obzirom na dananju vrlo kalori nu ishranu

bogatu mesom, esto poboljava rezultate kod uzimanja srebra. To bi moglo objasniti

i prili no razli ite rezultate dobivene oralnim uzimanjem srebra kod razli itih ljudi s istim bolestima. Kod nekih bi simptomi poboljanja kod upala grla uslijedili nakon

nekoliko sati dok bi kod drugih trebalo puno due ekati. Kao posebnu formu oralnog

uzimanja istaknuo bih uzimanje koloidnog srebra s vodikovim peroksidom u slu aju

infekcija ustiju. Tu je ingestija sporedna. Bitno je odravati kontakt otopine s mjestom

infekcije. Postoje jake indikacije i rezultati koji ukazuju da uzimanje kvalitetnih

pripravaka srebra moe utjecati na povla enje opasnih virusnih bolesti kao to su

hepatitis C i HIV.. Na alost, zbog marginalizacije cijele stvari, na tom podru ju nema

dovoljan broj klini kih istraivanja.

Naravno, osim oralnog, postoje i drugi na ini uzimanja srebra. Kod konih bolesti,

gljivica i sli nog, upotrebljava se srebro direktno nanoeno na kou. Kombinacija

srebro/H2O2 je posebno korisna i djelotvorna u slu aju infekcija uha.

Moda najzanimljiviji na in uzimanja srebra neoralnim putem je nazalno uzimanje.

Udisanje srebrne aerosoli direktno kroz plu a dovodi srebro u krvotok te je vrlo

vjerojatno naju inkovitiji na in koritenja koloidnog srebra. Uzimanjem srebra kroz

plu a zaobilazi se probavni trakt u kojemu se uvijek gubi odre eni dio srebra. Paralelno s tim, moemo biti sigurni da ioni, kao najmanje estice, direktno ulaze u

krvotok. Tretiranje bolesti kao to su upala plu a, bronhitis i tuberkoloza mogu dati

dramati ne rezultate prilikom nazalnog uzimanja koloidnog srebra. Me utim, kod

takve se primjene preporu uje oprez, pogotovo kod tekih oboljenja kod kojih je

disanje oteano. Uzimanje tj. udisanje aerosoli kod najteih infekcija moe biti

oteano. Tako er, iznimno je vano biti siguran u kvalitetu pripravka kojeg uzimamo

(dakle, moramo paziti na veli inu i disperziju estica, isto u produkta i sl.). Obi no

se u tu svrhu koristi raspriva na bazi kisika (nije obavezno, bilo koji raspriva e

biti dovoljno dobar) koji proizvodi "maglu" koja inhaliranjem direktno ulazi u plu a.

Dnevna doza za terapeutske svrhe se obi no kre e od 15-ak do 30-ak kubi nih

centimetara 5 ppm otopine koloidnog srebra.

Treba spomenuti da je takav na in unosa odli na alternativa oralnom unosu te da je

primjenjiv kod svih bolesti kod kojih je primjenjiv i oralni unos ( dakle, kod bakterijskih

i virusnih infekcija, parazita, gljivica i preventivnog uzimanja). Tako er, raspriva i su

odli an na in za vanjsku primjenu na koi. Kao i kod oralnog uzimanja, klju no je

uzimati dovoljnu koli inu kako bi se postigla zadovoljavaju a koncetracija srebra na


30/34

eljenom mjestu te je potrebno da se ta koncetracija zadri dovoljno dugo kako bi

terapija bila uspjena. Naravno, sve to u okviru normalnih koncetracija srebra.

Primjerice, kod upale plu e, bitno je da pravilnim, dubokim disanjem srebro dosegne

donje dijelove plu a gdje je obi no centar infekcije. Koloidno srebro e u tom slu aju

djelovati samo i isklju ivo na mjestima gdje je moglo dose i tkivo zahva eno infekcijom. Upotreba pripravaka s vodikovim peroksidom na taj na in se ne

preporu uje! Kod primjene s 3% H202 postoji, me utim, niz situacija kod kojih treba

pripaziti. Uglavnom se to odnosi na pua e i ljude koji se ve lije e nekim lijekovima.

Konkretno, oksidacijom s peroksidom, nataloeni nikotin kod pua a moe direktno

oti i u krv i izazvati predoziranje nikotinom.

Jedan od na ina na koji se moemo uvjeriti jesu li koncetracija i koli ina koloidnog

srebra dovoljne i pravilno odmjerene je prvobitno testiranje na koi. Nakon to sesrebro aplicira na kou treba obratiti panju na eventualne sive mrlje ili osipe na koi.

To je jako rijedak slu aj ali ako se mrlje pojave ne bi se nikako trebalo koristiti to

koloidno srebro. Taj efekt je zabiljeen u slu aju kombinacije eksterne aplikacije

srebra s nekim rijetkim lijekovima. Op enito govore i, koa je jedan od glavnih

pokazatelja zdravlja ljudskog tijela pa tako i njegove reakcije na srebro. Ukoliko se

uzimaju vrlo velike koncetracije ili koli ine srebra treba obratiti pozornost na reakcije

na koi. Mogu i su blagi svrbe ili iritacija koe. To nisu opasne nuspojave i obi no

odmah nestanu. Takve nuspojave govore da se koli ina unesenog srebra treba

smanjiti. Mehanizam tog procesa je takav da bubrezi i jetra, u slu aju kada ne mogu normalnim tjelesnim eliminacijskim sustavima izbaciti odre enu koli inu nekog

elementa, u ovom slu aju srebra, doti nu tvar usmjeravaju prema koi. To je

takozvani toksi ni odgovor koji nije nuno negativan. Uobi ajen je, recimo, kod

namirnica kao to je enjak kod kojeg ima pozitivno djelovanje jer osloba a ljekovita

svojstva enjaka Herxheimerov efekt se esto spominje u tom kontekstu. Obi no se

javlja kod uzimanja velike koli ine koloidnog srebra u po etku. Me utim, to nije efekt

na srebro ve na naglu promjenu u organizmu (eliminacija infekcija, bakterija itd.)

uzrokovanu pozitivnim djelovanjem srebra. Simptomi kod pacijenata su sli ni onima gripe. Nije neuobi ajeno da se pacijent osje a malaksalo. To je prirodna reakcija

tijela na nagli obrat bolesti. Dakle, poanta je dovesti koncentraciju srebra u

organizmu na najviu mogu u i tada je odravati na nivou tik ispod toga.

Poznata nam je, dakle, izvrsna u inkovitost srebra in vitro, me utim, jasno je da se in

vivo, u uvjetima biolokih reakcija i metabolizma u tkivu, mehanizmi ne moraju

ponaati ba na taj na in. Jedan od na ina da maksimalno svedemo na minimum

nedostatke raznih metoda koje pokuavaju snagu koju pokazuje srebro prenijeti u

djelovanje u organizmu je iontoforeza. Iontoforeza je postupak direktnog otputanja


31/34

srebrnog iona u tkivo elektrolizom. Dakle, radi se o elektrolizi izvedenoj prakti ki in

vivo.

Pionir na tom podru ju je ve vie puta spomenuti dr. Robert O. Becker. Njegova su

ispitivanja i eksperimenti jasno pokazali da takav na in tretmana utje e na regeneraciju koe i na dezinfekciju tkiva. Prisutnost bakterija se smanjila na nivo

ispod detektabilne na par centimetara oko anode. Anoda je bila kirurki implantirana

u tkivo. Me utim, mogu e je izvoditi tu metodu i na povrini koe bez kirurkih

zahvata. To je sasvim prirodno ukoliko imamo u vidu da je ovjek zapravo jedan

suptilni strujni krug. S malim, istosmjernim strujama mogu e je isputati srebro

direktno u organizam.

Gore opisani na ini nisu jedini mogu i. Konkretno, prili an broj slu ajeva kolere u

prolom stolje u je bio tretiran i izlije en ispiranjem crijeva otopinom kol

Documents

Koloidno srebro.doc