Komentar Allahovih Lijepih Imena-1

V elid b. Mahmud b. Hasan, rahimehullah, kazao je:

"Kada vidi da ljudi hrle za dunjalukom, ti pohrli ka Allahu. Kada vidi da se drugi bogate dunjalukim blagom, ti se obogati spoznajom Allaha. Kada su drugi bliski sa svojim voljenima, ti budi blizak Allahu. Kada se dodvoravaju svojim vladarima i velikanima, ti se priblii Allahu. Kada se pokore svojim prohtjevima, ti se pokori Allahu. Budi uvijek uz Allaha i idi uvijek ka Allahu!"

~KOMENT AR ALLAH OVIH LIJEPIH IMENA~

KOMENTAR ALLAHOVIH LIJEPIH IMENA Sanel Rami

Recenzenti:

Lektor: Korektura i DTP: Dizajn: Izdava: v

Stampa:

mr. Emir D emir mr. Elvedin Huseinbai

Sumeja uri . Saraj Saraj

Unija demata u BiH Amos Graf

Tira: 300 primjeraka Sarajevo, 201l.g. l 1432. h.g.,

Cl P - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka

Bosne i Hercegovine, Sarajevo 28-23-254

KOMENTAR Allahovih lijepih imena. Knj. l/ [sastavio] Sanel Ram i. -Sarajevo : Unija demata u BiH, 2011. - 453 str.; 24 cm

Bibliografija: str. 445-446; bibliografske i

druge biljeke uz tekst.

ISBN 978-9958-664-01-4

l. Rami,Sanel

COBISS.BH-ID 18926342

Knjiga l

SARAJEVO, 2011.G. l 1432. H.G.

UVOD

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Zahvala pripada samo Allahu, Njega hvalimo i samo od Njega pomo i oprost traimo. Allahu se utjeemo od zla nas samih i naih loih djela. Koga Allah uputi, niko ga u zabludu ne moe odvesti, a koga u zabludi ostavi, niko ga ne moe uputiti. Svjedoim da nema drugog istinskog boanstva, koje zasluuje ibadet, osim Allaha Jednog, koji sudruga nema. Svjedoim da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik. Uzvieni Allah je rekao:

"O vi koji vjerujete, bojte se Allaha istinskom bogobojaznou i ne umirite osim kao muslimani." 1

"O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog ovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao. I Allaha se bojte - s imenom ijim jedni druge molite - i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi."2

., J..,

"O vi koji vjerujete, Allaha se bojte i samo istinu govorite. On e vam vaa djela ispravnim uiniti i grijehe vam vae oprostiti. Onaj ko se

1 Ali lmran, 102.

2 En-Nisa', l.

5

Komentar Allahovih lijepih imena

Allahu i Njegovom Poslaniku pokori, on e uistinu pobijediti velikom pobjedom."3

Hvala Allahu, Plemenitom, Dareljivom, Milostivom, koji je olakao da knjiga "Komentar Allahovih lijepih imena" - jedna od prvih knjiga napisanih na bosanskom jeziku koja zasebno obrauje ovu temu - ugleda svjetlo dana na ovim naim prostorima. Knjiga koja je pred vama, cijenjeni itaoci, je knjiga koja se bavi najvelianstvenijom spoznajom - spoznajom Allaha, Gospodara nebesa i Zemlje. Ovo je djelo koje upotpunjuje potrebu svakog muslimana, jer se tie teme za kojom imaju potrebu sva razumna bia. Vjera islam je sistem koji ureuje cjelokupan ivot kako pojedinca tako i zajednice, vjera koja obuhvata sve segmente i detalje ljudskog ivota, i ini ga sretnim, radosnim i zadovoljnim, pa makar posjedovao malo dunjalukih dobara. Onaj koji ne uredi i ne uskladi svoj ivot po ispravnom vjerovanju koje nalae vjera islam, takav e imati teak i muan ivot, bit e nesretan i nezadovoljan, pa makar posjedovao mnogo od dunjaluka.

Tevhid-.

Allahova jednoa je najznaajniji temelj islama, na njemu je izgraena kompletna vjera i njeni propisi. Nemogue je da ovjek ue u islam i postane musliman a da ne potvrdi i ostvari tevhid, Allahovu jednou, i to da je samo On, subhanehu ve te'ala, zasluan da se oboava, a u isto vrijeme da negira sva lana boanstva koja se oboavaju mimo Njega, tebareke ve te'ala. U ovaj tevhid Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pozivao je stanovnike Mekke trinaest godina. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ukazivao je na njega, njemu pozivao, na njemu odgajao svoje ashabe, sve do posljednjeg trenutka svoga mubarek ivota. Vanost tevhida ogleda se u tome da je Allah, tebareke ve te'ala, zbog njega stvorio i nebesa i Zemlju, slao poslanike, sputao knjige, stvorio Dennet i Dehennem, ljude i dinne, zbog njega su neki sretni, a neki nesretni. Zato je velika obaveza na pojedincu da traga za nainima koji vode ka postizanju ovog ispravnog vjerovanja i velike spoznaje u ivotu.

Postoje tri vrste tevhida: l.Tevhidur-rububijje, izdvajanje Allaha u stvaranju, odredbi i

odravanju; 2.Tevhidul-uluhijje, da se samo On Allah, oboava;

3 EI-Ahzab, 70-71.

6


3.Tevhidul-esma'i ves-sifat, da On posjeduje lijepa imena i savrena svojstva.

Bitno je napomenuti da su sve tri vrste tevhida meusobno povezane. Svaka vrsta je neodvojiva od druge. Otuda onaj koji potvrdi samo jednu ili dvije vrste tevhida, a ne potvrdi ostale - nije vjernik. Iz navedenog vidimo kolika je obaveza poznavati i vjerovati u ove vrste Allahove jednoe. Postoje mnogi dokazi koji potvruju ove tri vrste tevhida, a za svaku vrstu navest emo po jedan dokaz.

"Upitaj: 'Ko vas hrani s neba i iz zemlje, ije su djelo sluh i vid, ko stvara ivo iz neivog, a pretvara ivo u neivo, i ko upravlja svim'? 'Allah!', rei e oni, a ti reci: 'Pa zato Ga onda ne oboavate?"'4

"Prije tebe nijednog poslanika nismo poslali a da mu nismo objavili: 'Nema istinskog boga osim Mene, zato Mene oboavajte!"'5

.. "Niko nije kao On! On sve uje i sve vidi."6

U toku komentara Allahovih lijepih imena, uz Allahovu pomo, pojasnit emo ove vrste tevhida, jer je svrha izuavanja Allahovih lijepih imena da se spozna Onaj koji je zasluan da se oboava, na nain kako to On, delle delahu, trai od nas.

Tokom studiranja u Medini, gradu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, izuavali smo ovo veliko poglavlje o Allahovim lijepim imenima. Nakon prvih predavanja dobio sam veliku elju da po povratku u svoj rodni grad, Sarajevo, ponem, uz Allahovu pomo, odravati halku i

4 Junus, 31.

5 EI-Enbija, 25.

6 v ...,Es-Sura, ll.

7


tako pokuam prenijeti znanje koje sam stekao iz ovog velikog poglavlja islamskog vjerovanja. Allah je odredio da se to i obistini, tako da sam nakon zavrenog studija imao priliku da na nekoliko mjesta ili mesdida odrim ovaj serijal predavanja o Allahovim lijepim imenima, a jedno od tih mjesta svakako je i damija "Kralj Fahd", gdje su jo uvijek u toku sedmina predavanja. Molim Allaha, subhanehu ve te'ala, da je uini blagoslovljenom i mjestom gdje e se stjecati znanje i izuavati Allahova vjera. U toku predavanja, i nakon njih, mnoga moja braa izrazila su elju i traila od mene da ova predavanja, koja su snimljena, stavim na papir, odnosno da napiem knjigu, od koje e se prije svega oni okoristiti, a zatim i ire mase koje nisu imale priliku sluati predavanja. Ukaziyali su na veliku potrebu za tim i veliki nedostatak pojanjenja ove tematike na naim prostorima. Lino smatram da je velika potreba za djelom koje obuhvata ovu velianstvenu spoznaju, pojanjavajui je na nain kako su to razumijevale prve, zlatne generacije muslimana, ashabi, radijallahu anhum, i oni koji su ih slijedili u dobru - selefus-salih. Mnogo sam razmiljao o tome, da bih na kraju donio odluku, molei dragog Allaha da ovo djelo uini u Njegovo ime, korisno za sve one koji ga budu itali. Ovaj prvi tom knjige je plod sedminih predavanja koja su odravana u trajanju vie od jedne godine dana. U toku same pripreme predavanja nastojao sam da to bude po konceptu izlaganja moga profesora, da ga Allah nagradi za sav njegov trud, a on je emu predavanja preuzimao iz knjige En-Nehdulesma fi erhi esmaillahil-husna7, koja je na fakultetu bila predviena nastavnim planom i programom, a koja je koncipirana tako da se prvo navodi jezika znaenje imena, zatim koliko se puta ime spominje u Kur'anu, znaenje imena kada se odnosi na Allaha, tebareke ve te'ala, i na kraju plodovi i tragovi ove velike spoznaje koji se manifestira u ovjekovim rijeima, djelima, postupcima i svakodnevnom ivotu. Navedena knjiga je jedan od osnovnih izvora ovog djela. Literatura koju

v

sam dodatno koristio navedena je na kraju knjige. Zelim napomenuti da sam prilikom prijevoda znaenja kur'anskih ajeta u veini sluajeva koristio prijevod Besima Korkuta, ali i prijevod Ibn Kesirovog Tefsira na bosanski jezik, grupe autora, kao i prijevod Kur'ana od Mustafe Mlive.

Najpoznatija djela iz ove oblasti: l. Tefszru esma'illahil-husna , Ebu Ishak Ibrahim ez-Zeddad. 8 Neke

7 Muhammed el-Mahmud en-Neddi.

8 Ibrahim b. Es-Serijj b. Sehl, poznat kao Ebu lshak ez-Zeddad, roen je 241. h.g. Bio

8


od odlika njegove knjige o Allahovim imenima: -To je prva knjiga koja je napisana kao zasebna knjiga s

komentarom Allahovih lijepih imena, tako da ona ima posebnu vrijednost, posebno za one koji ele pisati nauni rad na ovu temu.

-Autor knjige je veliki poznavalac arapskog jezika, tako da je knjiga znaajna i sa te strane, jer sadri jezika znaenja imena. Njegovi komentari su jezgroviti, jasni, precizni i sveobuhvatni, to jasno ukazuje da je bio veliki poznavalac arapskog jezika. Ono to mu uenjaci prigovaraju jeste to to na poetku knjige nije spomenuo akidu ehli-sunneta po pitanju Allahovih imena. U komentaru Allahovih lijepih imena nije spominjao plodove spoznaje tih imena i njihov utjecaj na stvorenja. Takoer nije naveo i ostale rivajete u kojima se spominju druga imena, koja nisu spomenuta u ovom rivajetu. Obrazlaui ovakvo postupanje, uenjaci navode da razlog tome moe biti to to je Kadi Ismail b. Ishak traio da mu napie samo kratak tefsir tih imena spomenutih u navedenom rivajetu. Takoer, Ez-Zeddad je smatrao da su imena koja su spomenuta u hadisu, govor Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem - to emo, inallah, detaljno to pojasniti na drugom mjestu - te zbog toga nije navodio, rahimehullah, kur'anske ajete kao dokaze potvrivanja odreenog imena, osim na nekoliko mjesta, ve se zadovoljio tekstom hadisa.

v

2. Serhu esma'illahil-husna, Ebu Kasim Abdul-Kerim el-Kuejrl.9

Koncept njegove knjige je takav da je ponekad prvo spomenuo dokaz za navedeno ime, zatim naveo jezika znaenje, a nakon toga izjave koje je uspio sakupiti o znaenju tih imena kada se odnose na Uzvienog Allaha. Nakon toga navodio je mnoge sufijske prie. Pridravao se redoslijeda imena onako kako su spomenuta u predaji od Velida b. Muslima, rahimehullah, s tim da nije naveo sva imena koja se spominju u toj

je uen i poboan. Meutim, odstupao je od puta selefa u razumijevanju i tumaenju odreenih Alla hovih svojstava. Preneseno je da se pokajao od takvog shvatanja i tumaenja, tako da je na samrti kazao: "Allahu moj, proivi me u drutu imama Ahmeda b. Hanbela!" Vidjeti: lnbahur-ruvati, Alijj b. Jusuf ei-Kaftijj, i Mu'demul-jakut, imama Sujutija. Preselio je, rahimehullah, 311. h.g. 9 Abdul-Kerim b. Hevazin b. Abdui-Melik b. Talha b. Muham med, Ebui-Kasim ei-Kuejri en-Nisaburi, veliki poznavalac fikha i tefsira, etike i jezika, s tim to je bio mutekellim. Objedinio je kod sebe e'arijsku a kid u i pravac sufija, tako to je bio u a kid i e'arija, a u biti odlikovan kao sufija. (Vidjeti:Tarihu BagdadJ EI-Hatiba ei-Bagdadija) Imam Es-Sujuti, rahimehullah, za njega je kazao: "Bio je veliki zahid, sufija, mutekellim, e'arija, voa

sufija u svom vremenu i poznati sufijski pjesnik." (Tabakatul-mufessirinJ imama EsSujutija) EI-Kuejri je vie poznat kao sufija nego kao e'arija.

9


predaji. Odlika njegove knjige je da je mnogo panje posvetio jezikom znaenju tih imena i njihovim izvedenicama. Smatrao je da se Allahova imena iskljuivo potvruju iz Kur'ana i sunneta i da tu nema prostora za razum. Meutim, kako smo kazali, navodi mnoge sufijske hikaje, koje u veini sluajeva zdrav razum nije u stanju prihvatiti. Jedna od takvih hikaje je: "Jedne prilike je jedan ovjek ugledao drugog kako lebdi u zraku, pa ga je upitao: 'Kako si dospio do tog stepena?', pa mu je odgovorio: 'Ja sam ovjek kome je Allah potinio zrak ispod stopala.'" Ovakvih i slinih pria ima mnogo u njegovoj knjizi. U tumaenju nekog od Allahovih imena navodio je slinu sufijsku priu koja je potvrivala njegov pravac i stav, tako da je prilikom komentara Allahovih lijepih im~na navodio veoma malo ajeta i hadisa Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. .

3. El-Maksedul-esma'i fz erhi esma'illahil-husna, Ebu Hamid Muhammed b. Muhammed el-Gazali. 10 U knjizi je komentirao imena koja su spomenuta u predaji Velida b. Muslima, rahimehullah. Tom prilikom bi spomenuo jedno znaenje tog imena, zatim bi spomenuo neka pitanja vezana za znaenje tog imena, a u veini sluajeva bi zavravao ukazujui na udio koji rob ima u tom imenu, ili na trag vjerovanja koji to ime ostavlja na roba. U potvrivanju Allahovih savrenih svojstava odstupao je od puta selefa, pridravajui se pravca e'arija. U njegovoj knjizi zastupljeno je miljenje da se Allahova imena ekscerpiraju iskljuivo iz Kur'ana i sunneta, da nisu pobrojana odreenim brojem, da postoje i druga imena koja nisu spomenuta u predaji Velida b. Muslima. Smatrao je da je ovjeku dozvoljeno da se opie svim Allahovim imenima izuzev imena Allah. Meutim, ova tvrdnja je pogrena, jer postoje imena koja nije dozvoljeno nadijevati stvorenjima, poput imena El-Halik, El-Kuddus, ErRahman i dr. Imam El-Gazali napisao je ovu knjigu po sufijskim naelima,

10 Muhammed b. Muhammed b. Ahmed et-Tusi e-afiji, Ebu Hamid ei-Gazali. Roen je

450. h.g. Autor je mnogih djela . Smatra se jednim od najveih zagovaraa i branitelja e'arijskog i sufijskog pravca, iako je u toku svoga ivota izmijenio mnoge pravce uenja. Ibn Rud je rekao: "EI-Gazali se nije pridravao odreenog mezheba u svojim knjigama, kada se spomenu e'arije i njihova ubjeenja, on je earija, kada se spomenu sufije i njihova ubjeenja, on je sufija, a kada filozofi, i sam je filozof." (Fas/ul-mekalft ma bej ne e/-hikmeti ve-erf'ati minel-itisal) El-Gazali, rahimehullah, se pred sami kraj svoga ivota u potpunosti odrekao sufizma i krivog uenja, vratio se na put ashaba i onih koji su ih u dobru slijedili. Pred kraj ivota posvetio se druenju s uenjacima hadisa i itanju zbirke had isa od Buha rije i M usli ma, tako da je preselio na ahi ret u takvom stanju SOS. h.g., rahimehullahu te'ala.

lO


odmah nakon svoje najpoznatije knjige Ihja ulumid-dzn, a prije knjige ElMunkiz mined-dalal. U ovoj knjizi prenio je mnoge stavove istaknutih sufija, njihova miljenja, odreena pravila i smjernice. Takoer ih je mnogo pravdao, posebno one koji su pri sebi imali odreene velike erijatske greke. A i on sam, u knjizi, dijeli ljude na obine i posebne. Tvrdi da -ta posebna skupina posjeduje tajne ibadete, koje nije dozvoljeno spominjati i kazivati drugima.

v

4. Se'nu du'a, El-Hattabi. 11 Osnova njegove knjige je knjiga ElEdijetul-me'sure, poznatog imama, muhaddisa, eksperta u hadisu Muhammeda b. Ishaka b. Huzejme, kako to tvrdi jedan od valorizatora knjige Ahmed b. Jusuf ed-Dikak. El-Hattabi, rahimehullah, naveo je rivajete u kojima se spominju Allahova imena ukazujui na slabost prenosilaca i slabost hadisa, ali je ta imena komentirao iz razloga to se veina njih nalazi u Kur'anu. Ova knjiga se ubraja u znaajna djela koja su izvor ove tematike, prije svega zbog toga to je napisana za vrijeme ivota imama El-Hattabija, koji je preselio 388. h.g., a takoer i zbog toga to je El-Hattabi, potvrujui Allahova imena, to dokazivao kur'ansko-hadiskim tekstovima. Knjigu odlikuju jasna i precizna znaenja i zakljuci. Prilikom tumaenja Allahovih imena pridravao se -riva jeta Velida b. Muslima, rahimehullah, i predaje od Abdul-'Aziza b. El-Husajna, rahimehullah. Meutim, za neka imena nije naveo dokaz iz Kur'ana, a ni iz sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem .

. 5. El-Emedul-Aksijj, Ebu Bekr, Muhammed b. Abdillah b. El-Arebi El-Maliki.

6. Kitabul-esna fi erhi esma'illahil-husna, Ebu Abdillah Muhammed b. Ahmed el-Ensari el-Kurtubi, autor Tefsira. 12 U ovoj knjizi, on navodi uenjake e'arijskog shvatanja, poput El-Hattabija, Ebu Bekra b. Fevreka,

11 Muhammed b. Muhammed b. Ibrahim b. Hattab ei-Hattabi ei-Bisti Ebu Sulejman. Bio je mudtehid tj. pravni ekspert, vrsni poznavalac fikha, had isa i etike. Napisao je brojna djela iz razliitih oblasti islama. Roen je 317. h.g., a neki kau 319. -h.g. Pored velikog znanja, bio je e'arijske akide. U akaidskim poglavljima nije pri hvatao ahad had ise, tj. had ise koje prenosi jedna osoba {ravija), tako da je odstupao od puta selefa u

potvrivanju Alla hovih savrenih svojstava. Preselio je 388. h.g., po najispravnijem miljenju. 12 Muhammed b. Ahmed b. Ebi Bekr b~ Ferh ei-Ensari ei-Hazredi el-Anda lusi el-Kurtu bi E bu Abdillah, vrli poznavala e fikha i tefsira, jedan od velikih uenjaka, zahida, pobonjaka. Autor mnogih djela, poput tefsira EI-Dami'u li ahkamii-Kur'an. Odstupao je od puta selefa u potvrivanju Allahovih savrenih osobina, slijedei u tome pravac

e'arija.

ll
http:El-Hattabi.11


Ebu Bekra el-Bakalanija, El-Hulejmija, El-Kuejrija, El-Bejhekija, ElGazalija i dr. Navodi mnoge sufijske prie od El-Kuejrija i El-Gazalija. Prilikom spominjanja odreenog imena navodi dokaz iz Kur'ana ili sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, nakon toga spominje jeziko znaenje, zatim znaenje kada se odnosi na Allaha, a nakon toga spominje tragove koje to ime ostavlja na roba. U toku svog komentara na mnogim mjestima odgovara zalutalim frakcijama, a posebno mu'tezilima.

7. Levami'ul-bejanat, Er-Razi. 13 Njegova knjiga o Allahovim imenima temelji se na sufijskom uenju, tj. u komentaru prvo navodi ime i njegovo znaenje, a nakon toga stanje odreenih sufijskih ejhova. Navodi odreene dogaaje koji se suprotstavljaju erijatskim principima.

8. Kitabu esma'illahi ves-sifat, Ebu Bekr Ahmed b. Ahmed b. Husejn b. Alijj el-Bejheki en-Nisaburi. 14 U potvrivanju Allahovog imena nastojao je da navede kur'ansko-hadiski dokaz, potkrepljujui to nekada sa vie predaja. T om prilikom koristio je i druge predaje, mimo Velida b. Muslima, u kojima su navedena Allahova lijepa imena.

v v

9. Serhu esma'illahil-husna, Semsuddin Muhammed b. Ebi Bekr b. Kajjim15 (sakupio ejh Muhammed b. Ahmed b. Muhammed b. Isa).

10. A'lamul-husna bi me'ani esma'il-husna, Delaluddin Ebu Fadl Abdur-Rahman b. Kemal es-Sujuti. 16

13 Muhammed b. Omer b. EI-Husejn et-Timi ei-Bekri et-Taberi er-Razi Ebu Abdillah ei

Fahrur-Razi, roen je 544. h.g. Smatra se jednim od najveih utemeljitelja e'arijskog uenja. U nekim stavovima je podravao mu'tezile. 14

Ahmed b. EI-Husejn b. Alijj b. Abdillah b. Musa ei-Bejheki, Ebu Bekr, vrli hafiz i vrsni poznavalac fikha, jedan od velikih uenjaka afijskog mezheba. Roen je 384. h.g.Bio je jedan od velikih prijatelja i uenika imama El-Hakima, rahimehullah . Autor je mnogih

znaajnih djela. l pored velikog znanja iz oblasti had isa, bio je pristalica e'arijske akide. 15

Ebu Abdillah emsuddin Muhammed b. Ebi Bekr b. Ejjub b. Sa'd b. Hariz b. Mekki Zejnuddin ez-Zur'i, poznatiji kao Ibn Kajjim ei-Devzijje, imam, fakih, mufessir i gramatiar. Roen je 691. h.g. Dostigao je visok stepen u fikhu, usuli-fikhu i arapskoj gramatici. Svoje fikhske nazore baz irao je na hanbelijskom mezhebu. U tefsiru nije imao premca , a u usulud-dinu je dostigao vrhunac. Njegova a kida je bila a kida selefus-saliha

(dobrih prethodnika iz prvih generacija), koja Allahu priznaje svojstva potvrena u

Kur'anu i sun netu, vjeruje da je Allah iznad Ara, a Kur'an objavljeni Allahov govor. Bio je veliki zahid (asketa), poboan i privren islamu, a veliki protivnik novotarija u

ibadetima. Preselio je u ezdesetoj godini svoga ivota, 751. h.g. 16 Hafiz Abdur-Rahman b. Kemal Ebu Bekr b. Muhammed b. Sabikuddin ei-Hudajri Delaluddin es-Sujuti, Ebui-Fadl. Roen je poetkom redeba 849. h.g. u Kairu, umro 911. h.g. l pored velikog znanja iz oblasti had isa, fikha, tefsira, bio je pristalica e'arijske akide.

12
http:es-Sujuti.16http:en-Nisaburi.14


Postoje mnoga druga djela, a neka od njih navest emo na kraju knjige u literaturi.

Ovom prilikom elim se zahvaliti svima onima koji su svojim ueem pomogli da ova knjiga ugleda svjetlo dana, brai koja su svojim nesebinim trudom pomogla u ovom hairli projektu, neka ih Allah Plemeniti nagradi obilnom nagradom, na Dan kada e se svako djelo vagati! Posebno bih se zahvalio uvaenom mr. Emiru Demiru i mr. Elvedinu Huseinbaiu, na njihovoj erijatskoj recenziji. Ko ne zahvaljuje ljudima, nije zahvalan ni Allahu.

Gospodaru na, uini nas sretnim i zadovoljim Tobom kao Gospodarom, islamom kao vjerom i Muhammedom, sallallahu alejhi ve sellem, kao poslanikom. Uini nas od onih kojima e ukazati Svoju neizmjernu milost, sauvati ih patnje u Ognju, a uvesti u dennetska prostranstva s vjerovjesnicima, uenim, iskrenim, ehidima i svim dobrim ljudima! Gospodaru na, daj da istinu vidimo onakvom kakva ona jeste, i uputi nas da je slijedimo, a daj da nam bude jasno ta je zabluda i daj nam da je se klonimo! Allahu dragi, omili nam istinu i sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, poui nas da ustrajemo u slijeenju istine sve do trenutka naputanja ovoga prolaznog svijeta i vraanja T e bi, Vjenoml Amin!

13

v

VRIJEDNOST IZUCA V ANJA ALLAHOVIH, v v

DZELLE DZELALUHU, IMENA

"Allah ima najljepa imena i vi Ga zovite njima... "17

Allah je poastio i uzdigao uene (ulemu) iznad ostalih stvorenja:

"Reci: 'Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?' Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!" 18

"Allah e na visoke stepene uzdignuti one meu vama koji vjeruju i kojima je dato znanje .. "19

"A Allaha se boje od robova Njegovih- ueni ". 20

Na vrijednost znanja ukazuju i rijei Uzvienog u kojima je Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, naredio da trai poveanje znanja:

"I reci: 'Gospodaru moj, Ti znanje moje proiri."' 21

U ovim ajetima Uzvieni Allah ne aludira na ljude obrazovane u ptofanim naukama, poput ininjera, doktora, jer veina takvih uope ne vjeruje u Allaha, a kamoli da se Njega boje i od Njega strahuju - nego ukazuje na vrijednost islamskih uenjaka (uleme) i znanja sa kojim su doli poslanici kako bi izveli ljude iz tame na svjetlo, znanja koje sadri i obuhvata Allahova Knjiga i sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. U okviru islamskog znanja, najvelianstvenije i najbolje znanje je znanje o

17 EI-A'raf, 180.

18 Ez-Zumer, 9.

19 EI-Mudadele, 11.

2Fatir, 28. 21

Taha1 114.

15


Allahovim imenima i svojstvima. Ovo znanje vezano je za najvelianstveniju spoznaju - spoznaju Allaha, tebareke ve te'ala. U Kur'anu se u skoro svakom ajetu spominje Allahovo ime ili neko od Njegovih uzvienih, savrenih svojstava. Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao je: "U Kur'anu se spominju Allahova lijepa imena i uzviena svojstva Njegovog Bia (Zat) i svojstva Njegovih radnji (tj. svojstva upravljanja) vie nego to se spominje ono to e biti u Dennetu u pogledu hrane, pia i branih odnosa (tj. vie od onoga to se spominje o Dennetu). Ajeti koji sadre Allahova lijepa imena i savrena svojstva vaniji su i znaajniji od ajeta koji sadre i obuhvataju deavanja Sudnjeg dana." Najvelianstveniji ajet u Kur'anu je Ajetul-Kursijja, koji sadri Allahova lijepa imena i uzviena svojstva, kao to je potvreno u Buharijinom hadisu. Naime, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao je Ubejja b. Ka'ba: "Koji je najvelianstveniji ajet u Allahovoj Knjizi?", a on je odgovorio:

v

"Allah je- nema istinskog boga osim Njega- Zivi i Vjeni!"22

Na to ga je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, potapao po ramenu v

i rekao: "Cestitam na znanju, Ebu Munzire!" 23 Najvrednija sura u Kur'anu je sura Ummul-Kitab, kako se navodi u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre, radij allahu anhu. Poslanik, sallallahu ale j hi v e sellem, rekao je: "T ako mi Onoga u ijoj je ruci moj ivot! Allah nije objavio ni u Tevratu ni u Indilu, ni u Zeburu ni u Furkanu, suru kao to je ova (El-Fatiha) l To je sedam ajeta koji se ponavljaju!" 24 U suri El-Fatiha vie se spominju Allahova lijepa imena i savrena svojstva nego to se spominju deavanja na Sudnjem danu. U hadisu koji biljee imam Buhari i Muslim potvreno je da sura Ihlas

v

odgovara treini Kur'ana. Sejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, komentirajui hadis o vrijednosti sure Ihlas, rekao je: "Najprikladnije objanjenje ovoga hadisa jeste da Kur'an govori o tri nauke, i to: vjerovanju ( tevhid), drevnim narodima i propisima. Ova sura, kao nijedna u Kur'anu, govori samo o svojstvima i jednoi Milostivoga, te zbog toga vrijedi kao treina Kur'ana." 25

U hadisu je potvreno da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,

22 EI-Bekare, 255. 23

Buhari i Muslim. 24

Hakim i EI-Bejheki. ejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim. 25

Opirnije u Devabu ehlil-'ilmi vel-iman.

16


obradovao ashaba koji je volio da ui suru Ihlas. Naime, ovaj ashab esto je uio suru Ihlas, a na pitanje zato tako postupa, rekao je: "Zaista je ja volim, jer ona opisuje svojstva Milostivog." Na to mu je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao da ga Allah voli. 26

Ibn Tejmijje, rahimehullah, smatra da ovaj hadis ukazuje na to da Allah voli onoga koji voli da spominje Allahova, subhanehu ve te'ala, svojstva. 27 Znanje o Allahovim imenima i savrenim svojstvima i njihovom znaenju uzrokuje strahopotovanje u srcu vjernika. Onaj ko spozna i vrsto vjeruje da Allah, tebareke ve te'ala, sve zna, da Mu nijedno ljudsko djelo nije skriveno, takav e se vie bojati i plaiti Allaha od onoga koji to nije spoznao. Ko je spoznao da je Allah, delle anuhu, u mogunosti da uradi to god poeli i da nema nita to Ga moe u tome sprijeiti, takav e biti bogobojazniji od onoga koji to nije spoznao, a tako je i sa svim drugim Allahovim, subhanehu ve te' ala, savrenim svojstvima i lijepim imenima:

"A Allaha se boje od robova Njegovih- ueni."28

Spoznaja i znanje o Allahu, subhanehu ve te'ala, upuuju nas na ljubav prema Uzvienom, strah od Njegove kazne, nadu u Njegovu milost, oslanjanje na Njega i preputanje Njemu u svim segmentima ivota ... , to vjernika vodi do uspjeha i sree i na dunjaluku i na ahiretu. Na vanost. ispravnog znanja o Allahu ukazuje i injenica da je ovo znanje jedan od sastavnih dijelova (ruknova) imana. Dakle, pod imanom se ne podrazumijeva samo verbalno potvrivanje vjerovanja u Allaha, tebareke ve te'ala, odnosno iman podrazumijeva i spoznaju i znanje o Allahu. Sutina vjere u Allaha krije se u spoznaji Jedinog Gospodara kojeg vjernik oboava. Otuda je vjerniku obaveza potruditi se da naui Allahova lijepa imena i savrena svojstva kako bi dostigao stepen jekina (vrstog ubjeenja). Koliko vjernik bude spoznao Allaha, toliki e imati stepen

v

imana. Sto vie spozna Allaha, toliko e osjetiti poveanje imana. v

Serijatski ispravan put spoznaje Allaha, subhanehu ve te'ala, i Njegovih imena i svojstava jeste razmiljanje o Kur'anu i sunnetu i ispravno razumijevanje kur'ansko-sunnetskih smjernica. Dakle, posveenost izuavanju i spoznaji Allahovih, tebareke ve te'ala, imena i svojstava,

26 B h .u an. 27 Deru te'arudil-'akli ven-nakl. 28 Fatir, 28.

17


jedan je od osnovnih razloga stvaranja ljudi. S druge strane, nemarnost u pogledu spoznaje Allahovih imena i svojstava predstavlja nezahvalnost na Allahovim neizmjernim blagodatima i udaljavanje od puta spoznaje Gospodara svjetova i Njegovih lijepih imena i svojstava savrenstva. Pojanjavajui vanost spoznaje Allahovih, subhanehu ve te'ala, imena i svojstava, Ebu Kasim el-Asbehani, rahimehullah, rekao je: "Neki uenjaci su rekli: 'Prvo to je Allah naredio Svojim robovima - jeste spoznaja Allaha. Kada ljudi spoznaju Allaha, oboavat e Ga. Uzvieni Allah je rekao:

"Znaj da nema istinskog boga osim Allaha!" 29

Stoga je potrebno da muslimani znaju Allahova imena i njihova znaenja, kako bi Allaha, delle ve 'ala, veliali onako kako Mu dolikuje." Takoer je rekao: "Kada ovjek eli da se oeni, ili da nekog oeni, ili da obavi neki posao, prvo to trai jeste da zna kako se zove, kakav nadimak ima, ime oca, djeda ... On se tada raspita i o najmanjim detaljima. Allah je Taj koji nas je stvorio, koji nas opskrbljuje, a mi smo oni koji se nadaju Njegovoj milosti i plaimo se Njegove kazne - zato je najpree da spoznamo i znamo Njegova imena i njihovo znaenje."30 Ibn Kajjim, rahimehullah, rekao je: "Klju boanskog poziva (da've) je spoznaja Gospodara."31

Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem - kada je poslao Muaza, radijallahu anhu, u Jemen - rekao: "Ti ide sljedbenicima Knjige. Prvo u to e ih pozivati jeste oboavanje jedinog Allaha, pa kada spoznaju (priznaju) Allaha, obavijesti ih da im je Allah stavio u dunost pet dnevnih namaza u toku dana i noi. Ako se tome pokore, poui ih da je Allah, tebareke ve te'ala, uinio obaveznim i davanje zekata iz njihovih imetaka. Ako se odazovu ovoj dunosti, uzmi od njihovih imetaka zekat i podijeli ga siromanima, ali vodi rauna o tome da ne dira njihov najdragocjeniji imetak. "32

29 Muhammed, 19. 30 EI-Huddetu fi bejanii-Mehadeti, Ebu-Kasim (407.- 535.) je hafiz, ejhul-islam, Ismail ibn Muhammed ibn Fadl el-Asbehani, imao je nadimak Kavamu sunne. Ovo djelo nosi jo i naziv Es-Sunne i De/ai/u en-Nubuvve. 31 Ibn Kajjim, Sevaikul-mursele. 32 Buhari, Muslim, a hadis na arapskom glasi:

18


Temelj vjerovjesnike misije svih poslanika je spoznaja Uzvienog Allaha putem Njegovih lijepih imena i savrenih svojstava, a to se moe postii na dva naina:

Prvi: Spoznaja puta koji vodi do toga - a to je Allahov erijat koji obuhvata Njegove naredbe i zabrane;

Drugi: Spoznaja vjernika koji su tim putem hodili i spoznaja blagodati i nagrada koje su im obeane, a koje nee ieznuti niti prestati.

Ibn Kajjim, rahimehullah, rekao je: "Ko spozna Allaha s Njegovim lijepim imenima, savrenim svojstvima, zavoljet e Ga."33 Malik ibn Dinar, rahimehullah, rekao je: "Stanovnici dunjaluka napustili su dunjaluk a da nisu osjetili ono to je najljepe na njemu." Prisutni su upitali: "O Ebu Jahja, a ta je to najljepe na njemu?" Rekao je: "Spoznaja Allaha, azze ve delle. "34

Svi poslanici pozivali su i pojanjavali tri osnovne stvari: l . pozivali su Allahu, subhanehu ve te'ala, 2. pojasnili su put koji vodi ka Allahu, 3. pojasnili su dunosti i obaveze vjernika koji su se sklonili u

Allahovo, tebareke ve te'ala, okrilje. Dakle, poziv svih poslanika zasnivao se na ova tri osnovna naela. Ibn Kajjim, rahimehullah, rekao je: "Poziv (da'va) poslanika

obuhvata tri stvari: -/spoznaju Gospodara kojeg dozi vamo Njegovim lijepih imenima,

:A ~t;. , . , -; j ;&l ~ t o} :t! ,~\ l {, , ISt! ,~\ ~.S\..Jc ~l . } } ~ ~ ~ t ~~ 0Slls ,uljs ~i o :O t;. ,.ili ~lo ~~_;9 U fA _;p. .J!.JC , . , , .. . ~ .JC UJ .. ,.. , ('.J!


savrenim svojstvima i Njegovim djelima (radnje); ~spoznaju puta koji nas vodi k Njemu - a to je spominjanje,

velianje, zahvalnost, robovanje iskljuivo Njemu, tj. robovanje koje sadri vrhunac ljubavi i poniznosti prema Njemu;

~spoznaju onoga to im je obeano u Kui uivanja. Najvrednije i najbolje to vjernike oekuje u toj kui jeste Allahovo zadovoljstvo, njihovo gledanje u Njegovo plemenito lice, Njegov mir i spas prema njima, i razgovor s njima."35

U okviru svoje poslanike misije, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pouavao je ljude o Onome koga trebaju oboavati, ukazao je na Gospodara ljudi na najbolji nain, pri emu je esto spominjao Allahova imena i savrena svojstva, sve dok se ta spoznaja nije ustalila u srcima, izbrisavi i najmanju sumnju.

Allah, tebareke ve te' ala, rekao je:

"A zar im nije dosta to to Mi tebi objavljujemo Knjigu koja im se kazuje. U njoj je, doista, blagodat i pouka narodu koji vjeruje."36

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Ostavljam vas na jasnom putu na kojem je no jasna poput dana i sa njega nee zalutati osim onaj ko je ve propao. "37

Ibn Kajjim, rahimehullah, rekao je: "Duama nita nije potrebnije od spoznaje, spominjanja i velianja Gospodara i Stvoritelja, enje za Njim i traganja za nainom koji vodi do Njegove blizine. Jedini put koji vodi do postizanja ovakvih osjeanja prema Uzvienom jeste put spoznaje Njegovih savrenih osobina i lijepih imena. Svaki put kada vjernik vie spozna sutinu Allahovih imena i svojstava, postat e znaniji o Allahu, vie e se posvetiti spoznaji Allaha i bit e Mu blii. Svaki put kada negira neko od znaenja Njegovih imena i svojstava, bit e vea neznalica o

35 Savaikul-mursele. 36

EI-Ankebut, Sl. 37 Ahmed i Ibn Made. ejh Albani kae da je ovaj hadis vjerodostojan. 37

EI-Kafijetu es-sofije.

20


Allahu, omraeniji kod Allaha i udaljeniji od Njega. Allah, subhanehu ve te'ala, udalji roba od Sebe onoga trenutka kada se rob udalji od Allaha."38

U komentaru ajeta " ... a Allaha se boje od robova Njegovih- ueni", Ibn Kesir, rahimehullah, rekao je: "Tj. istinski Ga se boje uenjaci - oni koji Ga poznaju. Jer to je poznavanje Velianstvenog, Monog, Sveznajueg, opisanog svojstvitp.a savrenstva i lijepim imenima potpunije i znanje o Njemu vee, vee je i strahopotovanje prema Njemu. Spoznaji Allaha, putem Njegovih lijepih imena i savrenih svojstava, treba teiti svaki pojedinac. Rob nee osjetiti ljepotu ovosvjetskog ivota izuzev uz spoznaju Uzvienog Stvoritelja."

v

Ibn Kajjim, rahimehullah, rekao je: "Zivot ovjeka jeste ivot n.jegovog srca i due. Nema ivota za njegovo srce osim uz spoznaju Stvoritelja srca, pri emu Ga srca robova oboavaju i vole, oslanjajui se na Njega Jedinog. Ona osjeaju smirenost i spokojstvo prilikom Njegovog spominjanja, zadovoljstvo Njegovom blizinom. Ko izgubi ovaj nain ivota, izgubio je svako dobro, makar pokuao nadoknaditi to svim onim to se nalazi na dunjaluku, jer cijeli dunjaluk sa svojim dobrima ne moe to zamijeniti. Allahu, to

v

Svaka zamjena je prolazna. nije u stanju niim nadoknaditi

Kada ."39

ga mimoie spoznaja o

"Cudno je stanje mnogih ljudi: vrijeme prolazi, a njihovo srce obavijeno je velom i nije u stanju da osjeti ovaj miris. Takav pojedinac naputa dunjaluk onako kako je na njega doao - ne osjetivi ono

v

najljepe na njemu. Zivio je na dunjaluku onako kako ive ivotinje i napustio ga je poput onoga koji je bankrotirao: njegov ivot je olien u slabost, njegova smrt je tuga, njegov povratak Allahu je propast."40

Potpuna srea i radost dunjalukog ivota krije se u spoznaji Allaha, tebareke ve te'ala, i elji za susretom s Njim. Neki dobri prethodnici kazali su: "Jadni su stanovnici dunjaluka koji su napustili dunjaluk ne osjetivi ono najljepe na njemu." Reeno je: "A ta je to najljepe na njemu?" Rekli su: "Spoznaja Allaha i ljubav prema Njemu, zadovoljstvo Njegovom blizinom i elja za susretom s Njim."41

39 Devabul-kafi. 'T" ..k l h .d ...40 :an u- 1 z rete] n.

40 Devabul-kafi.

21 l

i


Spoznaja Allaha postie se ispravnim razumijevanjem sutinskog znaenja Njegovih imena i savrenih svojstava. Ispravno razumijevanje zatim se duboko usauje u srca, to poluuje istinsku spoznaju Allahovih imena .i svojstava. Naprimjer, Allahova, subhanehu ve te'ala, imena koja govore o Njegovoj veliini, snazi i ponosu, ispunit e srca slavljenjem i velianjem Allaha, a imena koja ukazuju na Allahovu milost, dobroinstvo, ljepotu i plemenitost, ispunjavaju srca zahvalnou ljubavlju prema Allahu i velikom eljom za susretom s Njim. Imena koja ukazuju na potpunu Allahovu mudrost, znanje, snagu i mo, ispunjavaju srce strahopotovanjem i potpunom predanou i poniznou prema Allahu. Imena koja imaju znaenje Allahovog znanja o svim stvarima koja iskazuju da Mu nita nije skriveno, da je On taj koji na sve motri pruaju smiraj i ispunjavaju srce svijeu da Allah motri na svaki na pokret. Ovakvu spoznaju Allaha mogue je ostvariti jedino uenjem i izuavanjem Njegovih imena i savrenih svojstava, to je istovremeno i najvredniji i najbolji dar koji Allah daje kome hoe od Svojih robova. Kome se otvore ova vrata, otvorila su mu se vrata istog tevhida i potpunog imana.

Shodno tome, spoznaja Allaha postie se na dva naina: "Potvrivanjem: U ovom segmentu spoznaje uestvuje i vjernik i

grjenik, i dobar i lo, i pokorni i nepokorni. ,/Spoznajom koja obavezuje na stid od Allaha i ljubav prema

Allahu, spoznajom kojom se vjerniko srce vee za Allaha, eznui za susretom s Njim, strahujui od Njega, traei oprost od Njega, osjeajui zadovoljstvo zbog Njegove blizine i utjeui se Njemu, subhanehu ve te'ala, od stvorenja.

Kada Allah, azze ve delle, u Kur'anu podstie vjernike da ine dobra djela i da se u tome natjeu, kada ih zastrauje i izdaje naredbe ili zabrane, On spominje Svoja imena i savrena svojstva, kako bi se vjernici to ozbiljnije i sa velikim strahopotovanjem odazvali Njegovim naredbama i udaljili od zabrana.

Malo je ajeta u kojima se navodi neka naredba ili zabrana a da se pritom na poetku, u sredini ili na kraju ajeta ne spomene neko od Allahovih svojstava. Takav je primjer spomenut u ajetu:

22


"Allah je uo rijei one koja se s tobom o muu svome raspravljala, i Allahu se jadala - a Allah uje razgovor va meusobni - jer Allah, uistinu, sve uje i sve vidi. "42

v

PLODOVI IZUCA V ANJA ALLAHOVIH LIJEPIH IMENA I v

SAVRSENIH SVOJSTAVA SU MNOGOBROJNI:

~to je jedan od uzroka ulaska u Dennet, ~ na taj nain upoznajemo svoga Stvoritelja, ..-} to je temelj robovanja Allahu, ~ najvei je uzrok primanja dove, ~ Allah voli onoga koji voli Njegova lijepa imena,

Documents

Komentar Allahovih Lijepih Imena-1