7/25/2019 Kompjuterom protiv sputenih stopala

1/1

25nedjeljni VJESNIKNedjelja, 26. studenoga 2000. MEDICINA

RANKO MARKOVI

DR. MICHEL ODENT: Naestudije dokazuju dazdravstvena stanja kasnije uivotu imaju veliku vezu snainom poroda

RAZGOVOR S DR. MICHELOM ODENTOM, SVJETSKI POZNATIM KIRURGOM I PORODNIAROM

SAMOUBOJSTVA, AUTIZAM, NASILJEI ANOREKSIJU UZROKUJE POROD!

TANJA TOLI

Carski rez, koji je 70-ihgodina bio nova metodaporoda u ginekologiji,

bio je jedan od glavnih poticajaada mladom kirurgu dr. Mi-

chelu Odentu da uvede novukoncepciju raanja, na kojemsu mu danas zahvalne mnogeene. U francusku dravnubolnicu u Pithiversu uveo je ra-aone s ugodnom, domaomatmosferom, u kojoj suene izcijeloga svijeta mogle roditi uvodi. U meuvremenu, dr.Odent je postao jedan od naj-poznatijih kirurga i porodnia-r a, a iz a n je ga j e d an as 5 0znanstvenih radova i desetknjiga, tiskanih na 20 jezika.Hrvatska izdanja njegove naj-novije knjige Ljubav oimaznanosti, te otprije poznate

Preporod raanja, u izdanjuOstvarenja,povod su posjetaog uglednog lijenika Zagre-

bu, ali i nae ga razgovora. Nakon Francuske, istu sam

deju prezentirao u Londonu,gdje sam osnovao Primal Heal-h Research centar, odnosno

Centar za istraivanja primar-nog zdravlja. Dakle, prenatal-nog, perinatalnog i postnatal-nog razdoblja, objanjava dr.Odent. Znanstveno-istraivaki

centar u Londonu poznat je posvojoj bazi podataka koja sadr-i stotine studija objavljenih uuglednim znanstvenimi medi-cinskim publikacijama. O kak-vim je studijama rije?

Naa baza podataka sadrioko 600 referenci na druge stu-dije iz raznih podruja medici-ne. Mi pak istraujemo vezuzmeu onoga to se dogaa

na poetku ivota i onoga tobi se moglo ili se jest dogodilokasnije u ivotu. Provodimomnogo istraivakih studija ukojima traimo te veze. Prim-erice, studiju o raku prostate,

shizofreniji, Parkinsonovoj bo-esti, astmi... Zbog toga danasmoemo rei da je nae zdra-vlje oblikovano u maternici.Nae studi je dokazuju dazdravstvena stanja kasnije uivotu imaju veliku vezu s na-inom poroda, a znaenja bo-esti danas se gledaju kroz so-

cijaliziranost, agresivnost ili,drukije govorei, kapacitet zajubav.

Kapacitet za ljubav Moete li to malo poblie

objasniti? Kada znanstvenici istrau-

u neko bolesno stanje, ono semoe protumaiti i kao pore-meena sposobnost da se volisebe ili druge... ak se i sklo-nost kriminalu i agresivnosti

ubacuju, a on potom trai ve-ze. Kako objanjavate taj fe-

nomen? Na to jo nemamo odgovo-

ra. Zasad moemo,na primjer,objasniti utjecaj prehrane tije-kom trudnoe. Znamo koje jevrsta hrane fundamentalna zarazvoj mozga djeteta. Koja je to vrsta hrane? Znamo da je za razvoj moz-

ga potrebna odreena vrstamasnoa. Primjerice, omega-3masnoe, kojih ima mnogo uribi. Nedavno je u uglednom

strunom medicinskom asopi-su, The Lancet, objavljenastudija koja dokazuje da nega-tivne majine emocije moguutjecati na razvoj fetusa. Kakoemocionalno stanje majke mo-e utjecati na razvoj bebe?

Postoji primjer jednogemocionalnog stanja kojeg su

mnogo prouavali fiziolozi. Ri-jeje o nemoi, stanju kad na-ma dominira neka druga oso-ba ili situacija, a mi se ne mo-emo ni boriti ni pobjei. Za-mislite enu koja je trudna, ane eli biti trudna, a ne moeni pobaciti. Njome, bez sum-nje, dominira nemo. Istrai-vanja su pokazala da takve e-ne imaju visoke razine hormo-na kortizona, koji zaustavljarast. Dakle, taj hormon moeograniiti rast djeteta, odnos-no ako ena ima poviene razi-ne tog hormona, on moe bitikritian za rast nekog bebinogorgana, na primjer jetre. Du-gotrajne ivotne posljedice to-ga su, s pozicije koja je namavidljiva danas, razvoj inzulinneovisnog dijabetesa.

Aliemocije je ponekadvr-lo teko kontrolirati! to maj-ke mogu uiniti da djetetu nenakode svojim negativnimemocijama?

Budua majka je tu naj-manje odgovorna. Obitelj, za-jednica i lijenici su ti koji bi jetrebali zatititi. Stresan ivotse moe izbjei, ali trudnici utome trebaju svi pomoi, a po-sebno zdravstveni profesional-ci. Lijenici esto zaboravljajuda samo jednom rijeju, kojutrudnica ne razumije, mogustvoriti stanje koje e je uzne-miravati. Ili pogreno interpre-tirajui testove, to se vrlo es-to dogaa. Morajubiti oprezni,ne bi smjeli rei niti jednu rijekoja se moe pogreno shvati-ti.

Majine emocije krojezdravlje Jesu li emocionalna stanja

i stres u trudnoi uzrok i pos-tporoajne depresije, koja sejavlja u nekih majki?

Mnogo je faktora koji utje-u na takvo stanje. U eninomtijelu je nakon poroda gomilahormona koja fluktuira. No, ia-ko sam najvei dio svoje kari-jere proveou bolnicama,a na-kon umirovljenja asistiram prikunim poroajima, ne moguse sjetiti niti jednog sluaja po-stnatalne depresije. A sve teene su rodile bez pomoilije-kov a. No, ot kr io sam jednudrugu pojavu, koja nije osobitodobro istraena, a zove semuka postnatalna depresija.Nakon to proe odreeno vri-jeme iza poroda, majka se os-jea dobro, aktivna je u kui,no esto ne vidim njihovog su-

pruga. Kadpitam to je s njim,otkrijem da se on razbolio! Vr-lo su esto u pitanju mukarcikoji su sudjelovali pri porodu,dakle proli su kroz ekstrem-no emocionalno stanje i podi-jelili iskustvo sa enom. Umom iskustvu kunih poroda,muka postnatalna depresijamnogo je ea. Moe li se rei da je porod,

odnosno fetalni ivot ovjeka,jedan od glavnih faktora obli-kovanja neijeg zdravlja?

Ono to moemo rei, os-lanjajui se navrste injenice,jest da nain na koji smo roeniima dugotrajne posljedice uterminima neijeg ponaanja.A kad istraivai pogledaju naodreene poremeaje, primje-rice anoreksiju nervozu, prona-laze vezu s porodom. Jednavedska studija, objavljena usrpnju 1999. godine u Archivesof General Psychiatry, imala je

na raspolaganju sve poroajnepodatke za djevojice roeneizmeu 1973. i 1984. godine. Po-tom su dobili i sve medicinskedosjee djevojica i djevojaka udobi od 10. do 21. godine, kojesu bile u bolnici s dijagnozomanoreksije nervoze. Otkrili suda je glavni rizini faktor nas-tao u periodu roenja - sefalhematom. On se ne smije pomi-jeati s obinim udarcem, rijeje o vezi krvi unutar kosti lu-banje. To znai da je porod biojako teak, s mehanikog staja-lita. Prema toj studiji, koja jevrlo ozbiljna, djevojica koja jeroena sa sefal hematom imaveliki rizik od obolijevanja odanoreksije nervoze. A to je opetvrsta autodestruktivnog pona-anja, odnosno nesposobnost

da ovjek voli samoga sebe.

Genetika i raanje Moete li usporediti utje-

caj naina poroda s utjecajemgenetskog nasljea na ovje-kov kasniji ivot?

Za sve ove bolesti postojiodreeni genetski faktor, a po-stoje i okolini utjecaji. Ako seneka bolest esto javlja, to jeznak da moramo pogledatiokoline faktore. Kako, naprimjer, objasniti da je sve viedjevojaka koje obolijevaju odanoreksije nervoze? Kako ob-jasniti da je sve vie sluajevaautistine djece? Ili porast ma-loljetnikog nasilja? Ili pojavunove bolesti - samoubojstvaadolescenata? Naravno, uvijekse moe rei da je u pitanju ge-netski faktor, ali moemo rei ida je neto novo u naoj okoli-ni. Nai se geni nisu promijeni-li ve stoljeima! Razlog mora,

dakle, biti neto drugo. Kadasu ljudi, nekada davno, odrei-v al i to je od gena, a to odokoline, znalo se da uinciokruenja poinju s roenjem.A najvaniji okolini utjecajizbivaju se u fetalnom ivotu.Odjednom moramo reinter-pretirati mnogo studija! Najja-i dokaz za genetika stanjabila su ona otkrivena u bliza-naca. Govorilo se da blizanciimaju istu bolest jerimaju jed-nake gene, ali se zaboravljaloda su rasli u istoj maternici, bi-li izloeni istom tlaku, da su sehranili istom hranom... Novageneracija istraivanja stvorite sasvim nove poglede na i-vot i zdravlje. to se moe promijeniti u

periodu fetalnog ivota i ro-

enja da bi se ljudi raalizdraviji, i u psihikom i u fizi-kom smislu?

Moraju se otkriti osnovnepotrebe trudne ene. Postoji,naime, kulturoloko nerazumi-jevanje fiziologije poroda. Mo-ramo pogledati u poroajniproces mozgom fiziologa. Da biena rodila, mora staviti neo-korteks u pozadinu, a kad torazumijete, znate i koje su pri-marne potrebe. ena u porodueli biti zatiena od bilo kojestimulacije svojeg mozga. Upraksi to znai da se enu kojaraa ne ispituje kolika joj je bi-la zadnja razina hemoglobina.Postoji razlika izmeu prigu-enog i jakog svjetla, a svjetlostimulira mozak. enu smeta ikad se osjea promatranom,jer se onda ne osjea sigur-nom: raste joj razinaadrenali-

na, a to praktiki zaustavljaporoajni proces.

to su hormoni ljubavi? Kako se ena moe osjea-

ti sigurnom dok raa? Mora raati u blizini majke

ili nekoga tko nalikuje njezinojmajci. Odnosno, tko je zamje-na za njezinu majku. Mora li to biti ena? Ne! U tradicionalnom smis-

lu, ulogu Velike majke, odnos-no figurativne majke preuzi-maju babice. No, bitno je znatida je naa majka prototip oso-be uz koju se osjeamo sigur-no. Zagovornik ste prirodnog

poroda, bez pomoi lijekova.Zato?

Sve do nedavno,da bi enarodila morala je otpustiti kok-tel hormona. Danas znamo daje taj koktel zapravo komplekshormonaljubavi. To su hormo-ni neophodni za kontrakcijumaternice. Danas, meutim,veina ena raa bez otpu-tanja tih ljubavnih hormona,jer raaju pomou carskog re-

za, epiduralne anestezije, um-jetnih hormona, dripova... Ka-kav to utjecaj moe imati narazinu civilizacije? To je pravopitanje. Kakav utjecaj moe imati? Sve dosad je bila prednost

ne razviti kapacitet za ljubav.Prednost je bila razviti univer-zalni potencijalza agresiju, jerje strategija bila dominiratiprirodom, dominirati drugimljudima, unititi ivot... Danasje drukije. Nalazimo se na ru-bu opstanka, svjesni smo daimamo samo jedan planet. Za-to se izmeu ljudi moraju rije-iti sukobi i razviti kapacitet zaljubav, jer to postaje prednost.Zato i jest bitno kako se raa-mo i dolazimo li na svijets lju-bavlju.

danas moe povezati s poro-dom. Kaeteda je nae zdravlje

oblikovano jo u maternici. Ukojoj mjeri zdravlje majke ut-jee na zdravlje djeteta, kasni-je u ivotu?

Dat u vam jedan primjer.Velika vedska studija otkrilaje da rizik od rakaprostatezamukarca ovisi o injenicije li majka imala bolestkoja se zove preeklampsi-ja prije ili za vrije-

me poroda. U ovome tre-

nutku elimo postaviti ko-leracije, ali se ovakve stva-ri mogu otkriti pomouepidemiolokih podataka ikompjut ora u kojeg se

Novi implant za gluhe!

Bolesti srca i krvnih ila

Prije tri godine operiralasam mitralnu valvulu na

srcu.Prije operacije imala samfibrilaciju atrija koja je ostala inakon operacije. Lijenici surekli da e tobiti kronino. Nakontroli su ustanovili da je atrijproiren (5,1 cm). Prijetri tjed-na bila sam na ultrazvuku kojije pokazao da je atrij 5,9 cm,to me zabrinjava.

Operirali ste mitralnuvalvu-lu zbog bolesti zaliska koja go-tovo redovito ima za posljedicuproirenje atrija. U proirenomatrijujavljaju se aritmije. Uko-liko se ta operacija napravi do-voljno rano, katkada, nakonoperacije, fibrilacija nestane.No ako je atrij tako veliki (5,1ili5,9 cm) ondaje nemogue ilivrlo rijetko mogue data fibri-lacija atrija nestane. Mjerenjeveliine atrijaovisi o kutumje-renja koji nije uvijek isti nitisrcelei uvijeku istom poloa-ju. Ako valvula dobro funkcio-nira ondanee doi do pogor-anja bolesti. S takvom valvu-lom moete ivjeti 20, 30, 50 ivie godina pa se stoga ne tre-bate zabrinjavati. Opasnost fi-

brilacije atrija je mogui nasta-nak embolije, no ako uzimateMarivarin onda je ta opasno-st minimalna.

ezdeset i dvije su mi godi-ne. Prebolio samakutni in-

farkt i na koronarografiji mi jestavljen stent. Smijem li popitiaicu vina dnevno?

Iako osobno smatram daukupna teta od pijenja vinamoe biti puno vea nego ko-rist, postoje studije koje su po-kazale da 1 do 2 dl crnog vinadnevno moe pomoi usmanjenju ateroskleroze. U i-votnoj dobi od 45 do5o godinato moe koristiti.

Moja ki ima 19 godina. Pri-je trinaest godina ustano-

vljeno je da ima ekstrasistole.One su ventrikularne po tipubigeminije. Uzimala je razneterapije, ali su ekstrasistoleuvijek bile prisutne. Pod tes-tom optereenja one nestaju.Reeno je da su one vegetativ-nog porijekla. S druge strane,moja ki nema nikakvih pro-blema, tlak joj je normalan.

Nema ovjeka na svijetu koji

nema ekstrasistole. Netko ihima ee, netko rjee, netkoih osje a, a net ko ne. Ako jevaa ki uspjela napraviti obra-du kod pedijatrijskog kardiolo-ga, to znai test optereenja,ultrazvuk srca, ergometriju ikliniki pregled i ako nije na-en organski uzrok tih ekstra-sistola, ne bi se trebalo zabri-njavati. No, barem svakih estmjeseci treba ih kontrolirati dase vidi jesu li one manje, nesta-ju li, jesu li mladenake ili suizraz hiperkinetskog sindromakada srce malo prenaglaenokuca zbog fizikog i psihikograzvoja.

Imam 51 godinu. Unazadmjesec dana povisio mi se

tlak na 200/110 mmHg. Visokasam 172cm i teska 75 kg. Prije

pet godina sam operirala bu-breg. Uzimam Diovan, Con-cor i Ilescol. Ima li operacijabubrega kakvu povezanost smojim tlakom? Protok krvikroz bubreg je za sada u redu.

Da, moglo bi biti povezano.Bubrena hipertenzija je rela-tivno esta. Do 5 posto bolesni-ka ima bubreni uzrok hiper-tenzije. Hipertenziju trebakontrolirati. Ako tlak porasteiznad 200 mmHg uzmite neki

brzodjelujui antihipertenzivza sputanje tlaka.Idealni tlakza vas je 140/80 mmHg. Obave-zno je obavljati redovnu kon-trolu bubrega.

Na glenjevima mi pucajukapilare, a iza koljena su

mi otekleile. Ne bihhtjela dato pree u varikozitet. Imam 64godine,teka sam 74 kg i viso-ka 1,70 m.

Vi spadate u skupinu boles-nika koje zovemo tzv. venskislabii. Mogunosti lijeenjakoritenjem lijekova su ograni-ene. Nema lijeka koji bi vampomogao da smanjite ilice,kapilare. Naalost, vi ste ge-netski predisponirani. Akovam to estetski smeta potrebnaje sklerozacija vena.

Nastavak u sljedeem broju

Sljedee teme

VIJESTI

Puai - psihiki bolesni?

Gotovo polovicu svih popue-nih cigareta u SAD-u popue

udi koji boluju od neke psihikebolesti, pokazalo je novo istrai-

vanje. Mentalno bolesni ine oko44 posto amerikog duhanskog tr-ita, a imaju dvaput vee ansepostati puaima naspram zdravihjudi, kae Karen Lasser s harvar-dskog Medicinskog fakulteta. AndyParrott, strunjak za podruje pu-enja na Sveuilitu Istonog Lon-dona, smatra da ulogu igraju vjero-atno oba faktora. Postoji mnogo

dokazada ovisnost o nikotinu inipuaa neuroznijim ili depresivnij-im, kae. Postojalo je uvjerenje danikotin popravlja funkcioniranje i iz-

vedbu, no sve je vie dokaza zasuprotno. Parrott misli kako psihi-ki bolesni vjeruju da im puenjeumanjuje tjeskobu, a zapravo imtek ublaava nikotinsku krizu.Lasserin tim je razgovarao s 4411

Amerikanaca izmeu 15. i 54. go-dine ivota. Okupljeni su izmeu1991. i 1992. godine,u sklopu na-cionalnog istraivanja o mentalnimbolestima i predstavljaju najsvjeijepodatke o mentalnom zdravlju ipuenju. U studiju su ukljueni ljudis poremeajima kao to su shizo-frenija, bipolarni poremeaj, neuro-za i depresija. Lasser je otkrila da

je postotak prestanka puenja me-u psihiki oboljelima gotovo jed-nak onome meu zdravima. Prija-nje studije su tvrdileda je bolesni-ma bilo mnogo tee odustati, javljaasopis New Scientist. (T. T.)

Ako jo mislite da su ovjekza est milijuna dolara i Bio-

nika ena znanstvena fantastika,postoji izum koji dokazuje suprot-no. Agencija za hranu i lijekoveFDA) odobrila je kirurki implant,

kojeg je razvila tvrtkaSymphonixDevices iz San Josea u Kaliforniji,a on moe pomoi ljudimakoji suumjereno ili jako nagluhi. NazvanVibrant Soundbridge, kirurki seugrauje u lubanju, odmah izauha. Pretvara zvuk u vibracije kojestimuliraju srednje uho, slino kao

to to ini zvuk. Mozak potom vi-bracije tumai kao zvuk. VibrantSoundbridge ima, prema izvjetaji-ma, bolju jasnou i kvalitetu zvuka,a i open ito bo lj e odgovara iudobniji je, smanjuje feedback, a

ne stvara niti probleme s unimvoskom. Ima, naravno, i popratnihpojava. Ljudi kojima se taj implantugradi, nee moi obavljati pre-gled aparatom za magnetsku re-zonanciju, jer u sebi sadri ma-gnet koj i bi se mogao otetit i.(T.T.)

KAKO SE SVE MOGU LIJEITI SPUTENA STOPALA

Kompjuterom protiv

sputenih stopala

SALIH ZVIZDI

Stopala su udesna re-mek-djela prirode, ijaje znaajna karakteris-

t ik a ve i to d a u svijetu n epostoje dva ista stopala. Sa-

mo je priroda mogla usposta-viti biomehaniki sustav sto-pala,koje se sastoji od 25 iz-dvojenih kostiju, 107 ligame-nata (sveza) i 19 miia.

Cijeli taj lokomotorni me-hanizam, iji temelj ine sto-pala, opskrbljen je i nizomivanih receptora ugrae-nih u stopalo i povezanih smozgom, koji u svakom trenutreba obilje informacija o po-loaju nogu i stanju podlogena kojoj stojimo ili hodamo,da bi pri hodanju ili tranjuproraunao izbalansiranosttijela i osiguraoravnoteu dase ne prevrnemo. Teko je ishvatiti cijeli taj mehanizam,a jo je gore to mnogi ljudi,naalost, i ne znaju njegovuvanost i vrijednost.

Tijekom filogenetskog raz-voja ljudsko je stopalo od or-gana za penjanje i hvatanjep osta lo organ za sta janje ihodanje, ali jo uvijek se tajsloeni organ nije potpunoprilagodio zadai da nosi te-inu tijela bia, koje hoda nadvije noge, to izaziva razlii-

te deformacije stopala, od ko-jih je najee sputeno sto-palo. Statistika tvrdi da oko80 posto gradskog stanovni-tva ima sputena stopala, toje najee steena deforma-cija ljudskog sustava za kre-tanje, kae prof. dr. Marko

Peina, poznati hrvatski orto-ped-kirurg i jedno od najpoz-natijih imena u svijetu zaoblast ozljeda i bolesti kolje-na i stopala. S prof. Peinomrazgovarali smo o uzrocima iposljedicama sputenih sto-pala, te i nainu korekcije tedeformacije.

Bol zbog deformacijestopala

Subjektivne tegobe spute-nih stopala, koje mogu bitiveoma neugodne i bolne,obino se ispoljavaju na sa-mom stopalu, ali nerijetko i

na udaljenim mjestima (bolo-vi u kriima, kukovima, nat-koljenici itd.), koje je poneka-da teko povezati sa stopa-lom. Prof. Peina objanjavada se stopalo upire na tri to-ke - napetnojkosti straga, tena glavici prve i pete kosti

donoja sprijeda, a izmeutih triju toaka postoje svodo-vi stopala, uzduni i popre-ni. Sputeno stopalo rezultatje poremetnje ili nestankanormalnih fiziolokih svodo-va stopala.

Bol u stopalu nastaje zbogporemeaja u pritisku kosti-ju, zbog rastezanja zglobnihahura ili zbog podraenepokosnice. Budui da miiinoge zajedno s miiima tru-pa tvore zajedniki kinetikilanac, bolovi se mogu javitina cijelom tom podruju. Me-utim, valja obratiti panju

da se dijagnoza funkcionalneinsuficijencije stopala smijepostaviti tek nakon to se is-kljue sva ostala lokalna obo-ljenja ili ope bolesti, kojemogu uzrokovati sline tego-

be.Oblici sputenih stopala i

pojava boli razlikuju se udjejoj i adolescentnoj dobiod one u odrasloj dobi. Naji-zrazitiji znakovi sputenihstopala izraavaju se u odras-lih osoba kao neelastianhod, zatim kao brzi umor tije-k om h od an ja , te k ao bol ustopalima, nogama, pa ak ikriima i kukovima. Kasnijeu starijoj dobi zbog nepravil-na optereenja zglobova sto-pala najee u tom podrujunastaju degenerativne prom-jene, cirkulacijske smetnje(proirene vene) i druge sta-tike tegobe.

Uloci nisu jedinorjeenje

Kako lijeiti sputena sto-pala? Svi znaju odgovor: or-topedskim ulocima! Da, to jetono, a li vano je n e samokakvi su uloci, nego i da u

taj okvir spada i odreena te-rapija, kao to su specijalnevjebe, fizikalna terapija, hi-gijenskemjere, pa ak i ope-racijsko lijeenje u sluajevi-ma kada se kao posljedicasputenog stopala javljaju sa-vijeni i ekiasti prsti ili tzv.palana kost (hallux valgus),iako se samo sputeno stopa-lo veoma rijetko lijei kirur-kim zahvatom.

Najbolje je, istie profesor,sprijeiti nastanak steenihspu ten ih stopala , i ji jeuzrok, poesto, neprikladnaobua. Cipele i arape mora-

ju biti dovoljno prostrane,potplatsavitljiv, a prednjidioobue dovoljno irok da seprsti u njemu mogu slobodnogibati. Dugotrajno noenjeuske cipele s visokom petomnajee uzrokuje deforma-ciju stopala, to osobito poga-

a ene. Uporaba konfekcij-skih kratkih uloaka, koji la-ko stanu u cipele, najeevie teti nego to koristi, jerna tim ulocima nema meta-tarzalnog jastuia, koji mo-ra podupirati prednji popre-

ni svod stopala. Profesor po-sebno naglaava da trebaspecijalnu panju obratiti narast i razvoj stopala ve odnajranijeg djetinjstva, jer seoblik djejeg stopala stalnomijenja od roenja do zavr-etka rasta uz uobiajeneanatomske varijacije u tomrazvoju.

U borbi protiv sputenihstopaladanas je u razvijenimzemljama svijeta stasala cije-la jedna kompjuterska teh-nologija, iji je cilj ne samoproizvesti pravi individualizi-rani uloak za svako spute-n o stopalo , n ego i odred it ipotrebnu korektivnu terapi-ju. U Zagrebu sam u Polikli-nici za ortopediju Kinemati-ka, u kojoj rade trojica lije-nika-specijalista i nekolikotehniara, promatrao taj slo-eni postupak mjerenja pri-tiska sputenih stopala pristajanju i hodu, na osnovu e-ga kompjuter daje nalog spe-cijalnom stroju da izradi od-govarajui uloak ne samo pomjeri pritiska dijelova spu-

tenog stopala,nego i u odgo-varajuem materijalu. I tapoliklinika, kao i cijela jedna,da tako kaemo, grana orto-pedije, pokazuje svu vanostnjege i spreavanja deforma-cija stopala. Naalost, o tomepremalo znamo.

STOPALO NA KOMPJUTERU:Bojom je oznaeno podrujena kojem je mjeren pritisak, a

visinom stupa snaga

pritiska na tomdijelu stopala

U srijedu, 6. prosinca, na

Plivinom deurnom telefo-nu bit e govora o cije-pljenju protiv gripe.Gost jeprof. dr. I lija Kuzman, in-fektolog iz Infektivne klini-ke Dr. Fran Mihaljevi uZagrebu. Dva tjedna iza to-ga, 20. prosinca, bit e govo-ra o kalju, gripi i prehladi,a odgov arat e dr. med.Tanja Vuceli, specijalistope medicine iz Ambulan-te ope medicine na Trguhrvatskih velikana 10. De-urna telefonska linija otvo-rena je od 16 do 18 sati.