Humanost u akcijiBosna i Hercegovina

Istraživački rad na temu:UTICAJ INTERNETA I DRUŠVENIH MREŽA NA DJECU

Mentorka: Radila:Jovana Kljajić Olivera Šebić

Mart, 2014, Sarajevo

Sadržaj

Uvod------------------------------------------------------------------------------------------------------------3

1. Zavisnost internetom --------------------------------------------------------------------------------------4

1.1. Najčešće korištene društvene mreže ---------------------------------------------------------5

2. Uticaj interneta i društvenih mreža na zdravstveno stanje djece ------------------------------------7

2.1. Maternji jezik pod uticajem interneta --------------------------------------------------------7

2.2. Internet i društvene mreže uništavaju dječiju svijest o aktivizmu, druženju i poštovanju --------------------------------------------------------------------------------------------8

3. Nasilje na internetu ----------------------------------------------------------------------------------------9

4. Zaključak --------------------------------------------------------------------------------------------------11

Literatura -----------------------------------------------------------------------------------------------------12

2

UVOD

U ovom istraživanju obrađena je tema ,,Uticaj interneta i društvenih mreža na djecu'' na nivou lokalne zajednice Maslovare, opštine Kotor Varoš, RS, BiH. U istraživanju smo pokušali otkrijemo koliki uticaj internet ima na djecu i njihovo djetinjstvo. Najlakše doći do otkrića tog uticaja jeste ako uporedimo djetinjstvo nekada i sada. Kada kažemo nekada, mislimo na vrijeme kad internet nije bio dostupan, za razliku od danas kada mu skoro svaka osoba ima pristup. Internet danas predstavlja milione računara širom svijeta povezanih u jednu jedinstvenu mrežu. On nije vlasništvo ni jedne kompanije pojedinačno, već predstavlja jednu otvorenu informatičku mrežu, svakim danom sve veću. Ideja interneta proistekla je iz dizajna lokalnih računarskih mreža u organizacijama koje su omogućavale dijeljenje računarskih resursa i razmjenu datoteka i pošte unutar organizacije. Ovo načelo je jednostavno prošireno na čitav svijet.

Društvene mreže (social networking) su samo jedan dio interneta, i nešto su noviji fenomen u internetskim sferamama. Riječ je o besplatnim online servisima koji korisnicima omogućuju raznovrsne vidove komunikacije sa svijetom i mogućnost vlastite prezentacije.

U okviru obrađivanja teme, sproveli smo istraživanje u O.Š. ,,Petar Petrović Njegoš'' Maslovare. 50 učenika i učenica od šestog do devetog razreda (11 – 15 godina) popunilo je anketu, na osnovu koje smo dobili mnoge korisne informacije te na kojima se i bazira potvrđivanje, odnosno opovrgavanje hipoteza.

Hipoteze

1. Neumjereno i nepravilno korištenje interneta loše utiče na djecu2. Zbog korištenja posebnog vokabulara na internetu, kod djece je loš nivo poznavanja

formalnog jezika

Ciljevi

1. Upoznati roditelje o uticaju društvenih mreža na život njihove djece2. Upoznati djecu i mlade o važnosti socijalizma i aktivizma3. Ukazati na pozitivne i negativne strane interneta i društvenih mreža

3

1. ZAVISNOST INTERNETOM

Pored klađenja i kockanja, internet predstavlja zavisnost kod mladih. Upravo ova činjenica je potvrđena u okviru projekta ,,Prevencija ovisnosti u Novom Sarajevu''.1 Sa ovim problemom se ne susreću ljudi u jednoj odjeđenoj društvenoj zajednici, već svi ljudi BiH, okruženja i šire. Međutim, postoji i granica. Odnosno, biti na internetu ne znači nužno i biti zavistan o internetu. Upravo, postoje i simptomi koji pokazuju zavisnost.2 Jedan od simptoma jeste ako osoba sve više vremena provodi ,,online'' mijenjajući svoje statuse, te pregledajući statuse i objave svojih prijatelja na društvenim mrezama. Zatim, ako zaboravlja i zanemaruje svoje obaveze iz stvarnog zivota. Jako često stvari mogu da izmaknu kontroli. Sociološkinja i terapeutkinja Anita Ćudina čija je profesija borba sa različitim oblicima zavisnosti kaze da djeca postaju nasilna ako u svakom trenutku nemaju dostupan internet, ako im ga roditelji iz nekih razloga isključe. ,,Mnoga djeca počinju imati probleme s vidom, poput tzv.sindroma ,,suhog oka'', izbjegavaju komunikaciju koja je prije bila uobičajna, povlače se u sebe ili postavljaju barikade na vrata svoje sobe te imaju nerealan odnos prema životu i svakodnevnim obavezama'', opisuje Ćudina u intervju za portal balkans.aljazeera.net. ,,Neprestano provjeravanje Facebook-a i Twitter-a ima na naš mozak isti uticaj kao i zavisnost o drogama i alkoholu.''3 Posebna grupa zavisnika jesu takozvani ,,gejmeri'', koji neprestano igraju igrice na internetu. Zbog svoje zavisnosti, zaboravljaju na svoje osnovne fizičke potrebe, te je stoga u lošoj poziciji i njihovo obrazovanje kao i odnos sa okolinom.

Istazivački tim sa Akademije nauka u Wuhanu je sproveo istraživanje. Uzeli su u razmatranje snimke mozga od 35 muškaraca i žena u dobi od 14 do 21 godine. 17 ih je imalo dijagnozu poremećaja ovisnosti o internetu, te oštećenja vlakana bijele tvari u mozgu koja povezuje regije uključene u emocionalnu obradu, pažnju, odlučivanje i kognitivnu kontrolu. Upravo takve promjene su primjećene i kod zavisnika o drogi i alkoholu.

Nakon istraživanja koje smo sproveli u O.Š. ,,Petar Petrović Njegoš'' Maslovare, došli smo do jako bitnih informacija. Od 50 ispitanika, samo njih 5 nema kući pristup internetu, te stoga nemaju ni profil na društvenim mrežama. Međutim, da su neki od njih zavisni o internetu pokazuje i činjenica da 40% ispitanika sve vrijeme koje provedu na internetu posvjećuju društvenim mrežama.

1 www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ovisnost-mladih-kladjenje-kockanje-i-internet 2 http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ovisnost-djece-o-internetu-u-regiji

3 http://www.bastabalkana.com/2013/10/utjecaj-interneta-na-ljudski-mozak/

4

34%

40%

16%10%

Dnevno vrijeme provedeno na internetu

0-1h1-3h3h i višenema pristup internetu

22%

35%

33%

10%

Vrijeme posvećeno društvenim mrežama od ukupnog vremena provedenog na internetu

0-50%50-90%90-100%nema profil na društvenim mrežama

1.1. NAJČEŠĆE KORIŠĆENE DRUŠTVENE MREŽE

Svakim danom se širi broj društvenih mreža na internetu. Međutim, postoje one za koje možemo sa sigurnošću reći da će još dugo biti aktuelne. Među njima su Facebook, Twitter, Myspace... Facebook je društvena mreža koju je 2004.godine osnovao Mark Zuckerberg, bivši student Harvarda. Facebook je bio namijenjen samo studentima na Harvardu koji su tim putem mogli međusbono komunicirati i razmjenjivati informacije. Danas ova web stranica ima više od 500 miliona aktivnih korisnika. Facebook je ujedno najpopularnije mjesto za objavljivanje fotografija, s više od 14 miliona novih dodanih fotografija dnevno. Facebook je zamišljen tako da se putem interneta povežu oni ljudi koji se već poznaju u stvarnom životu, za razliku od sličnih web servisa. Kao što početna stranica Facebook-a kaže, on omogućuje korisnicima povezivanje i socijalizaciju s ljudima koji su im bliski i koji rade, studiraju i žive oko njih. Mnogi koriste Facebook uprabo kako bi ostali u kontaktu sa svojim prijateljima ili rodbinom. Facebook je potpuno besplatan za sve korisnike, a ostvaruje prihode od sponzora i oglašavanja putem reklama koje se pojavljuju uz svaki profil.

5

Facebook bi bio jako koristan kada ne bi bio korišćen na pogrešan način. On, kao i sve druge društvene grupe ima mnogo i prednosti i nedostataka. Međutim, postoje slučajevi gdje je dolazilo do (samo)ubistava. Stoga se zapitamo, da li sve prednosti jedne društvene grupe mogu zamijeniti nečiji život, posebno ako je to život jednog djeteta.

90% učenika i učenica koji su učestvovali u anketi imaju profil na društvenim mrežama. Svi imaju profil na Facebook-u. To ne bi predstavljalo problem da se sam Facebook ne koristi na pogrešan način i u pogrešne svrhe. Da se koristi, kao što je na početku rečeno, da se održi kontakt sa prijateljima i rodbinom, ne bi bilo nikakvih problema. Međutim, internet kao i same društvene mreže nema nadzor vlasti te stoga svako može otvoriti profil na Facebook-u, te lažno se predstavljati. Djeca u dobi 11-15 godina nisu u stanju da to prepoznaju, te stoga možemo reći da su sa svakim svojim ulogovanjem na profil oni u opasnosti.

Pored Facebook-a, imaju otvorene profile i na društvenim mrežama kao što su: Ask.fm, Skyp, Tumblr, Instagram, Twitter, Youtube.

6

2. UTICAJ INTERNETA I DRUŠTVENIH MREŽA NA ZDRAVSTVENO STANJE DJECE

Sve više korištenje interneta ne prolazi bez posljedica po naš mozak. Kad smo online, obavezno radimo više stvari odjednom. Prosječan korisnik za vrijeme provedeno na internetu ima otvorena 4 taba te uvijek pali novi program. Tab zatvara jednom svake dvije minute. Korisnik obavlja više stvari istovremeno, što dokazano smanjuje našu sposobnost da rješavamo logičke probleme i kreativno mišljenje.4 Prije postojanja interneta, da bismo došli do neke informacije morali smo da iščitavamo knjige i što više pamtimo, jer literatura nije bila dostupna u svakom trenutku. Danas više nije tako. Dovoljno je samo da imate pristup internetu, ukucate na Googl i informacije vam samo pristizu. Informacije nakon iskorištenja više ne pamtimo. Samo pamtimo kako ju pronaći kad opet zatreba. Time se smanjuje obim ljudskog znanja. Upravo, korištenje Googl-a zavarava ljude. Oni misle da ono što mogu pronaći na Googl-u je njihovo znanje. Ne, to je Googl, a mi u toj situaciji smo ništa. Korištenje interneta ostavlja i negativne posljedice po zdravlje. Dokazano je da ljudi koji puno koriste internet imaju 2,5 puta veću šansu da budu depresivni te češće pate od smanjivanja bijele tvari u mozgu, zasluzne za prenos signala u kori mozga, i to za 20%.

2.1. MATERNJI JEZIK POD UTICAJEM INTERNETA

U anketi, đaci su takođe odgovarali na pitanje gdje radije provode slobodno vrijeme. Napolju ili na internetu. Petoro đaka koji nemaju pristup internetu radije provode vrijeme napolju. Međutim, đaci koji dnevno provode do 1h na internetu radije svoje slobodno vrijeme provode napolju nego na internetu, njih 88%. Dok, s druge strane, đaci koji provode 1-3h dnevno na internetu su podijeljeni što se tiče slobodnog vremena. Njih 55% radije provodi vrijeme napolju, dok ostali 45 radije provode slobodno vrijeme na internetu. Svi koji provode 3h i više dnevno na internetu radije će biti na internetu nego izaći napolje. Ono što istraživanje pokazuje jeste da đaci koji provode najmanje vremena na internetu, a više vremena u slobodno vrijeme napolju imaju bolje ocjene i bolje poznavanje Srpskog jezika. Đaci koji koriste vokabular sa interneta u svakodnevnom životu, imaju i slabije ocjene iz Srpskog jezika. U anketi su naveli da su riječi koje koriste: OMG, smor, ok, nmz, like, share. Pored toliko riječi u našem jeziku, oni pronalaze nove za koje nekada ni sami ne znaju šta znače. Između ostalog, uvijek postoje izuzeci. Bez obzira na rezultate ankete, ne možemo za gotovo uzeti da samo internet utiče na poznavanje Srpkog jezika. Učenici koji nemaju pristup internetu nemaju blistave ocjene i istog predmeta. Ali da posjećivanje interneta ima uticaja na krajnji rezultat, svakako možemo zaključiti.

4 http://metro-portal.hr/kako-nam-internet-mijenja-mozak-i-navike/69943

7

2.2. INTERNET I DRUŠTVENE MREŽE UNIŠTAVAJU DJEČIJU SVIJEST O AKTIVIZMU, DRUŽENJU I POŠTOVANJU

U toku posjete O.Š. ,,Petar Petrović Njegoš'' u Maslovarama, obavili smo razgovor sa pedagogom škole Branislavom Tepić Vučenović. Ona nas je upoznala sa situacijom koja je nekada vladala u školi, sa situacijom kakva je danas. Kada se sam internet pojavio u mojoj lokalnoj zajednici, ona je kao pedagogo izvršila istraživanje. Ono što je zanimljivo jeste da je u junu 2011.godine samo četvoro učenika imalo kući pristup internetu. Za samo 4 mjeseca, iste godine u oktobru, 85% učenika je imalo pristup internetu. Za razliku od generacija prije interneta, da ih tako nazovemo, danas se učenici mnogo slobodnije odnose prema školskim obavezama. Sebi olakšavaju posao. Umjesto, da kao nekada pročitaju lektiru, danas je dovoljno samo da nađu kratak sadržaj na internetu i njega iskoriste. Na taj način ne poštuju ni nastavnika ni svoje znanje. Takođe, kako pedagogica ističe, ,,došlo je do pomijeranja granica puberteta. Ono što se dešavalo u devetom, danas se to dešava u šestom razredu.''

U školi, već duži niz godina se organizuju druženja petkom, tzv.,,Goranske večeri''. Tu se djeca druže na taj način što slušaju muziku i plešu, uz nadzor nastavnika. Nekada su te večeri bile jednom u polugodištu, te su se đaci borili da te večeri budu češće. Prije nego što je internet bio na snazi, učenici su se uspjeli izboriti da te večeri budu prvo svakog drugog, da bi na kraju se izborili i tako ostalo sve do danas, da budu svakog petka u toku školske godine. Nekada su to bile velika druženja, dok se to danas pretvorilo, tvrdi pedagogica, u veliki skup telefona. Svi se skupe, čak i ne uđu u školu, već se odmah uloguju na internet, na određenu društvenu grupu i dopisuju se, komentarišu... Nema više onog aktivizma od nekada da se bore kako bi nešto ostvarili, već sve se svodi samo na telefone, na internet.

8

3. NASILJE NA INTERNETU

,,Vaša djeca mogu znati više o tehnologiji, ali vi znate više o Životu!''5

Veliki broj ljudi ne zna šta sve podrazumijeva nasilje na internetu. Ukoliko nema fizičkog kontakta, oni teško shvataju posljedice nasilnog ponašanja. Nasilje na internetu može biti psihičko ili emocionalno, seksualno, verbalno. Vjerujem da se svi korisnici interneta susreću sa ovim oblicima, ali ih ne prepoznaju. Kada kazem da se susreću sa njim, ne kazem da je upućeno direktno njima. Ali kroz razne komentare na društvenim mrežama, te raznim forumima sigurno pročitamo neke od oblika nasilja. Učenici uglavnom nisu upoznati sa pojmom nasilje na internetu, ali kad se o njemu govori svi ga svode na najuži mogući kontekst. Ispitanici nasilje na internetu definišu kao: ,,Psovke, dopisivanje sa nepoznatim osobama, loše komentare na račun drugih osoba, zloupotrab interneta na način iskorištavanja slika sa prifila drugih osoba, vrijeđanje, uvrede komentarima, slanje uvredljivih poruka, lažno predstavljanje, bolest ili zarazu, bezobraznu komunikaciju, uznemiravanje maloljetnih lica i pedofilija, objavljivanje šokantnih vijesti, prijetnje, internet prevare..'' Posebno je zanimljivo objašnjenje nasilja na internetu jedne učenice šestog razreda: ,,Na primjer: Kada na društvenim mrežama stavite tačno gdje živite, a u prijateljima imate nepoznatu osobu koja se možda lažno predstavlja, u roku od 1 dan ili više mogu da Vas napadnu ili otmu.'' Djevojčica je takođe u anketi odgovorila pozitivno na pitanje da li ima nadzor starije osobe dok provodi vrijeme na internetu. Zanimljivo je da samo 14% ispitanika ima nadzor starije osobe dok je na internetu. Njihovi roditelji su vjerovatno upoznati sa svim prednostima i nedostacima interneta i društvenih mreža, jer su svih 14% odgovorila da provode 0-1h vremana na internetu, te da slobodno vrijeme radije provode napolju nego na internetu.

U školi su imali tri slučaja međusobnog sukoba među učenicima zbog sukoba na društvenim mrežama preko poruka i komentara. Ti sukobi su u školi prerasli u tuču, gdje su nastavnici i ostali odgovorni morali da reaguju. Takođe su i slike neprimjerno obučenih učenica škole bile osvanule na facebook-u. Školski organi su reagovali i slike su uklonjene. U MUP-u Kotor Varoš, inspektor Petrušić ističe: ,, Naslije na internetu na nivou opštine Kotor Varoš nije identifikovano, ali nije da ga nema.'' Takođe, naglašava da postoji postupak rješavanja nasilja nad djecom, da postoje i smjernice o postupanju, ali da još nisu imali prijavljenih slučajeva gdje bi mogli da reaguju. Takođe, udruđenje građana je bilo osnovalo ,,Spis'' projekat radi spriječavanja nasilja nad djecom i nasilja na internetu. Radili su na socijalnoj zaštiti i inkluziji djece. Tu je tačno određeno ko kako treba da reaguje. Kako policija, kako socijalna zaštita, kako lokalna zajednica. Međutim, kao što je već rečeno, nije bilo prijavljenih slučajeva nasilja na internetu kako bi se reagovalo. Kako kažu ,,bolje spriječiti nego liječiti''. Tako je, u svakom slučaju, bolje da je pripremljen proces reagovanja a da nemaju potrebu, nego da imaju potrebu a nemaju strategiju.

5 www.djecanainternetu.org

9

Pedagogica Tepić Vučenović, iznijela je jedan primjer lošeg uticaja društvenih mreža. Djevojčica iz Banjaluke, bila je jedna od boljih učenica Muzičke škole u Banjaluci. Samo je jednog dana pronađena mrtva. Kada su hakeri upali na njen profil, pronašli su informacije koje su razjasnile njeno samoubistvo. Djevojčica se učlanila u sektu, te su joj je nakon nekog vremena date detaljne informacije kako, kada i gdje da se ubije. Djevojčica je postupila po uputama. Upravo ovo je jedan od primjera zašto svi roditelji treba da prate rad njihove djece na internetu, te šta rade i s kim se dopisuju za sve vrijeme provedeno na internetu.

Pravila dobre upotrebe6

Bez obzira na prednosti koje ima internet, on može biti iskorišćen i za uznemiravanje i ugrožavanje djeteta. Zato:

1. Roditelj treba da s djecom dogovori pravila upotrebe kompjutera i interneta (dužinu i način upotrebe).

2. Postaviti kompjuter na vidno mjesto u stanu, dostupno svim članovima porodice.3. Objasniti djeci ko je stranac u stvarnom i virtuelnom svijetu. 4. Treba razgovarati s djecom o pravilnoj upotrebi interneta. Objasniti im pozitivne i

negativne strane njihove upotrebe. U najranijem uzrastu upozoriti djecu na neugodnosti i opasnosti koje mogu nastati kada neki ljudi zloupotrijebe internet.

5. Pokazati interesovanja za sadržaje na internetu koje posjećuju djeca. Upoznati stranice koje posjećuju.

6. Zaštiti kompjuter od neželjenih sadržaja uz pomoć programa za zaštitu.7. Iako je većina najboljih programa za zaštitu komercijalna, postoje i besplatni programi

koje možete jednostavno preuzeti s interneta. 8. Podržati djecu da prijave svaki oblik nasilja ili bilo koji oblik uznemiravanja.9. Reći djeci da oni nisu krivi aku su žrtve nasilja na internetu i da im zbog toga neće biti

zabranjen pristup internetu.10. Potražiti pomoć od nadležnih za sve situacije koje predstavljaju prijetnju bezbjednom

odrastanju djeteta.

ZAKLJUČAK

6 http://www.djecanainternetu.org/Odrasli/Roditelji/vazno_je_znati

10

Ovim istraživanjem pokušali smo da pokažemo kakav i koliki uticaj internet i društvene mreže imaju na djecu. Ono što smo sigurno uspjeli da pokažemo jeste da taj uticaj postoji, samo je pitanje u kojoj mjeri. Obje hipoteze ,,Neumjereno i nepravilno korištenje interneta loše utiče na djecu'' i ,,Zbog korištenja posebnog vokabulara na internetu, kod djece je loš nivo poznavanja formalnog jezika'' su potvrđene. Djeca koja manje vremena provode na internetu, a sve vrijeme koje provedu nije na društvenim mrežama, te koja imaju nadzor starijih za vrijeme surfovanja po internetu imaju bolje ocjene i bolji nivo poznavanja maternjeg jezika. Učenici koji su previše na internetu, praviše mu vjeruju i postaju zavisni o njemu, te osjećanja nelagodnosti zbog virtuelnog svijeta riještavaju sukobima u stvarnom svijetu. Zbog prevelikog korištenja interneta gubi se socijalizam i aktivizam kod djece, koji se rijetko kad budi u kasnijoj dobi.

Koliko je ova tema aktuelna, te koliko će još da bude govori i činjenica da je na NSRS bila predložena izmjena Zakona o javnom redu i miru, prema kojoj bi bi se internet i društvene mreže tretirale kao javno mjesto. Međutim, do izmjene je došlo ali se u zakonu ne spominje ni internet ni društvene mreže, odnosno da se ni u jednom članu ne tretira niti zabranjuje bilo šta na društvenim mrežama i internetu. ,,U ovom zakonu nema pominjanja društvenih mreža i interneta, zabrane iznošenja mišljenja i izražavanja, a policija neće vršiti bilo kakab progon'', rekao je Lukač, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske. S toga moramo sami poraditi na podizanju svijesti o internetu i spriječavanju nasilja na istom.

Društvene mreže donijeće prednost osobama koje ih koriste na racionalan način, a negativno će uticati na one osobe koje nemaju mjere, tj.koje svoje vrijeme ne znaju iskoristiti kako treba. Broj korisnika društvenih mreža će svakim danom biti sve veći i veći, a time će se i širiti i krugovi polaznika. Zasigurno, očekuje se i napredak tehnologije koju društvene mreže koriste, upravo kako bi se unaprijedile komunikacijske mogućnosti. Društvene mreže neosporivo omogućuju bolju komunikaciju među ljudima. Međutim, doziranje i način primjene treba biti umjeren kao i u svim drugim stvarima.

LITERATURA

11

- www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ovisnost-mladih-kladjenje-kockanje-i-internet - http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ovisnost-djece-o-internetu-u-regiji - http://www.bastabalkana.com/2013/10/utjecaj-interneta-na-ljudski-mozak/ - http://metro-portal.hr/kako-nam-internet-mijenja-mozak-i-navike/69943- www.djecanainternetu.org - http://www.djecanainternetu.org/Odrasli/Roditelji/vazno_je_znati

Poštovani, anketa se radi i u okviru istraživanja na temu ,,Uticaj interneta i društvenih mreža na djecu’’, te se u druge svrhe neće koristiti. Anketa je anonimna, te Vas molim da dajete istinite odgovore. Hvala.

1. Pol: M Ž2. Broj godina: ______3. Da li kući imate pristup internetu?(zaokruži) DA NE4. Koliko vremena dnevno provodite na internetu? (zaokruži)

0-1h 1h-3h 3h i više5. Od dnevnog vremena provedenog na internetu, koliko vremena posvećujete društvenim

mrežama? ________________________________6. Da li imate profil na društvenim mrežama? DA NE

Ako da, kojim: __________________________________________________________________

7. Dok surfujete po internetu, da li imate nadzor starije osobe? DA NE8. Šta za Vas predstavlja nasilje na internetu?

________________________________________________________________________

12

______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

9. Da li ste ikada prepoznali nasilje na internetu? DA NE10. Gdje radije provodite slobodno vrijeme? (zaokruži)

NA INTERNETU NAPOLJU11. Da li riječi sa interneta koristite u svakodnevnom životu? DA NE

Ako da, koje? ___________________________________________________________________

12. Koju ocjenu imate iz Srpskog jezika?1 2 3 4 5

13. Ocjenite svoj nivo poznavanja Srpskog jezika.1 2 3 4 5

Hvala na saradnji!

13