KONCEPCIJSKO RJEŠENJE ODVODNJE – OCEANOGRAFSKI …

Projektantski ured:

WATER DEVELOPMENT d.o.o.

Kvaternikova 7, 21000 Split

OIB 41810901862

Naručitelj:

VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o.

Hercegovačka 8, 21000 Split

OIB 56826138353

Građevina:

KONCEPCIJSKO RJEŠENJE ODVODNJE – OCEANOGRAFSKI INSTITUT

NA MARJANU

Lokacija građevine: Grad Split, Marjan, k.č. 5279/1 K.O. SPLIT

Razina projekta: Idejno rješenje

Strukovna odrednica: Građevinski projekt

Projektant: dr.sc. Igor Ljubenkov, dipl.ing.građ.

Direktor: dr.sc. Igor Ljubenkov, dipl.ing.građ.

Mjesto i datum: Split, lipanj 2020.

Oznaka: T.D. 6/20

KONCEPCIJSKO RJEŠENJE ODVODNJE – OCEANOGRAFSKI INSTITUT Split, lipanj 2020. Idejno rješenje

WATER DEVELOPMENT d.o.o. 2 T.D. 6/20

POPIS PROJEKTANATA I SURADNIKA:

Projektant: dr.sc. Igor Ljubenkov, dipl.ing.građ.

Suradnici: -

SADRŽAJ PROJEKTA:

I. OPĆA DOKUMENTACIJA

- Izvadak iz sudskog registra poduzeća

- Rješenje o imenovanju projektanta

- Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva

Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu

II. TEKST

1. Opći dio

2. Dotok otpadnih voda

3. Zahtjev kakvoće pročišćenih (izlaznih) otpadnih voda

4. Tipska rješenja

5. Recipijent

6. Opis varijantnih rješenja

7. Usporedba varijanti

III. GRAFIČKI PRIKAZI

1. Pregledna situacija MJ 1:5000

2. Situacija (List 1 do List 4) MJ 1:1500



I. OPĆA DOKUMENTACIJA

- Izvadak iz sudskog registra poduzeća

- Rješenje o imenovanju projektanta

- Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu





Na temelju članka 51. Zakona o gradnji (N.N. br. 153/13, 20/17, 39/19) donosim slijedeće

RJEŠENJE o imenovanju PROJEKTANTA

Razina projekta: IDEJNO RJEŠENJE Investitor: VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Split Građevina: KONCEPCIJSKO RJEŠENJE ODVODNJE –

OCEANOGRAFSKI INSTITUT NA MARJANU

Mjesto građenja: Grad Split, Marjan Projektant: dr.sc. IGOR LJUBENKOV, dipl.ing.građ. Imenovani Projektant ima odgovarajuću stručnu spremu, položen stručni ispit (Uvjerenje

Klasa: 133-04/06-01/37, Ur.broj: 531-10-2-06-4, od 19.07.2006. godine), upisan je u Imenik

ovlaštenih inženjera građevinarstva Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu

(Rješenje Klasa: UP/I-360-01/07-01/3845, Ur.broj: 314-02-07-1, redni broj evidencije 3845 s

danom upisa 23.01.2007.) i ima potrebno radno iskustvo na projektiranju.

Split, lipanj 2020. Direktor: Dr.sc. Igor Ljubenkov, dipl.ing.građ.





II. TEKST

1. Opći dio

2. Dotok otpadnih voda

3. Zahtjev kakvoće pročišćenih (izlaznih) otpadnih voda

4. Tipska rješenja

5. Recipijent

6. Opis varijantnih rješenja

7. Usporedba varijanti



Investitor: VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Split

Projektantski ured: WATER DEVELOPMENT d.o.o. Split

Građevina: KONCEPCIJSKO RJEŠENJE ODVODNJE – OCEANOGRAFSKI INSTITUT NA

MARJANU

Razina projekta: IDEJNO RJEŠENJE

Strukovna

odrednica: GRAĐEVINSKI PROJEKT

Projektant. Dr.sc. Igor Ljubenkov, dipl.ing.građ.

Oznaka: T.D. 6/20

Datum: lipanj, 2020.

Tekstualni dio: 1. OPĆI DIO



1. OPĆI DIO

Otpadnim vodama smatramo svu onu upotrebljenu vodu iz naselja i industrije kojoj su

promijenjena fizikalna, kemijska ili biološka svojstva tako da se ne može koristiti za piće ili u

poljoprivredi.

Sve vode koje su iskorištene za neku primjenu, bilo da je riječ o kućanskim, industrijskim ili

poljoprivrednim vodama, potrebno je prikupiti te je na prikladan način obraditi i odvesti u

prijemnike bez štetnih utjecaja na okoliš i bez narušavanja prirodnog hidrološkog ciklusa. Prijemnici

mogu biti rijeke, jezera, mora, ali je moguće i veliki dio otpadnih voda, uz određenu obradu

ponovno koristitti za prvobitne procese

U komunalne (gradske) otpadne vode svrstavaju se otpadne vode sljedećih skupina:

a) Sanitarne otpadne vode

U ovu skupinu svrstavamo sve vode koje služe za vodoopskrbu stanovništva, odnosno za

zadovoljavanje životnih funkcija i sanitarnih potreba. To su u prvom planu otpadne vode koje

nastanu pri upotrebi sanitarnih trošila vode u kućanstvima, hotelima, apartmanima i sl.

b) Industrijske otpadne vode

Industrijski tehnološki procesi međusobno su veoma različiti, pa se tako i otpadne vode iz pojedinih

pogona veoma razlikuju po svom sastavu.

c) Oborinske vode

Oborinska voda dio je oborina, koje se ispirući površine izravno ili neizravno slijevaju u vodne

sustave.

d) Procijedne vode

Procijedne vode su podzemne vode, filtrirane tečenjem kroz slojeve tla.

Onečišćenje voda je promjena kakvoće voda, koja nastaje unošenjem, ispuštanjem ili odlaganjem

hranjivih ili drugih tvari, toplinske energije, te drugih uzročnika onečišćenja u vodu, u količini u kojoj

se mijenjaju svojstva vode u odnosu na njihovu ekološku funkciju i namjensku uporabu.

U predmetnoj dokumentaciji potrebno je sagledati krajnji zapadni dio pluotoka Marjana, gdje se

nalazi Oceanografski institut (odnosno Institut za oceanografiju i ribarstvo) te nekoliko stambenih

objekata koji nemaju riješenu sanitarnu (fekalnu) odvodnju. U dosadašnjem periodu svi ovi objektu

imaju indivudualni sustav odvodnje s direktnim ispuštanjem u more, što nije prihvatljivo. Potrebno

je razmotriti više varijantnih rješenja, te usporediti mogućnost priključenja na postojeći gradski

kanalizacijski sustav u odnosu na lokalni sustav (zaseban).






MARJANU


Strukovna



Oznaka: T.D. 6/20


Tekstualni dio: 2. DOTOK OTPADNIH VODA



2. DOTOK OTPADNIH VODA

Ukupnu količinu otpadne vode na predmetnom području čini potrošnja vode od:

- stanovništvo (sanitarne potrebe kućanstava),

- Instut za ocenografiju i ribarstvo (IOR), kao jedini gospodarski subjekt,

- tuđe vode (kao procjedne vode i sl., koje mogu ući u sustav).

Na predmetnom području predviđen je razdijelni sustav odvodnje. Stoga, oborinske vode nisu uzete

u obzir. One se trebaju po potrebi riješavati zasebno.

Stanovništvo (Qs)

Sanitarne otpadne vode čine sve vode koje služe za vodoopskrbu stanovništva, odnosno za

zadovoljavanje životnih funkcija i sanitarnih potreba. To su u prvom planu otpadne vode koje

nastanu pri upotrebi sanitarnih trošila vode u kućanstvima, apartmanima i sl.

Na predmetnom području procjenjen je maksimalni boravak od 60 stanovnika (uključujući i goste u

apartmanima) sa specifičnom potrošnjom od 150 litara po stanovniku na dan.

Qs = 60 stanovnika x 150 lit. / st. / dan = 9.000 lit. / dan = 9 m3 / dan

Ekvivalentni broj stanovnika: ES1 = 60

Privreda (IOR) (Qi)

Jedina instutucija na ovom području je Institut za oceanografiju i ribarstvo (IOR), osnovan 1930.

godine kao prva nacionalna znanstveno-istraživačka institucija koja se bavi istraživanjem mora.

Institut provodi veoma kompleksna istraživanja iz područja biološke, kemijske i fizičke oceanografije,

sedimentologije, te ribarstvene biologije i marikulture. Na Institutu je oko 100-tinjak zaposlenih. Za

utvrđivanje količine otpadnih voda uzete je u obzir stvarna (registrirana) potrošnja vode iz 2019.,

prema kojoj je mjesečni prosjek 380 m3, a maksimum 434 m3.

Prosječna mjesečna potrošnja vode 380 m3 / mj

Maksimalna potrošnja 434 m3 / mj (rujan 2019.)

Količina otpadnih voda 0,8 x 434 = 347 m3/ mj (rujan 2019.)

Maksimalna potrošnja (dnevno) Qi =11,5 m3 / dan

Ekvivalentni broj stanovnika: ES2 = 76

Tuđe vode (Qt)

Na predmetnom području tuđe vode treba procijeniti temeljem karakteristika područja, hidroloških

i hidrogeoloških karakteristike. Pretpostavljeno npr. 0,05 l/s (4,3 m3 / dan)

Ukupni dotok

Ukupno dnevni dotok čine zbroj potrošnje (dotoka) da stanovništva, Instituta i tuđih (procjednih)

voda.



Quk = Qs + Qi + Qt = 9,0 + 11,5 + 4,3 = 24,8 m3 / dan

→ Q srsat = 0,29 l/s → Q maxsat = 1,8 x Qsrsat = 0,52 l/s

Ekvivalent stanovnika:

24,8 x 1000 lit/dan / 150 lit/st/dan = 163 ES

Slika 2.1. Dio stambenih objekata na području Instituta






MARJANU


Strukovna



Oznaka: T.D. 6/20


Tekstualni dio: 3. ZAHTJEV KAKVOĆE PROČIŠĆENIH (IZLAZNIH) VODA



3. ZAHTJEV KAKVOĆE PROČIŠĆENIH (IZLAZNIH) VODA

Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 26/2020) propisuje granične

vrijednosti emisija onečišćujućih tvari u svim pročišćenim ili nepročišćenim otpadnim vodama koje

se ispuštaju u vode.

Prvi stupanj (I) pročišćavanja je obrada komunalnih otpadnih voda fizikalnim i/ili kemijskim

postupkom koji obuhvaća taloženje suspediranih tvari ili druge postupke kojima se BPK5 ulaznih

otpadnih voda smanjuje za najmanje 20% prije ispuštanja, a ukupne suspendirane tvari ulaznih

otpadnih voda za najmanje 50%.

Drugi stupanj (II) pročišćavanja je obrada komunalnih voda postupkom koji oćenito obuhvaća

biološku obradu sa sekundarnim taloženjem i/ili druge postipke kojima se postižu zahtjevi iz Tablice

2. Pravilnika. (smanjenje ukupne suspendirane tvari za min. 90%, smanjenje BPK5 za min. 70%,

smanjenje KPK za min. 75%).

Prema čl. 7. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 26/2020) komunalne

otpadne vode prikupljaju se, odvode i pročišćavaju na uređaju sa drugim (II) stupnjem

pročišćavanja.

Prema istom članku, u slučaju kada uspostava sustava javne odvodnje nije opravdana (npr. ne bi

proizvela nikakvu korist za okoliš ili je prekomjeran trošak) koriste se individulani sustavi odvodnje ili

drugi odgovarajući sustavi kojima se postiže ista razina zaštite okoliša.

Komunalne otpadne vode iz sustava javne odvodnje s opterećenjem manjim od 2000 ES neovisno o

osjetljivosti područja, pročišćavaju se odgovarajućim pročišćavanjem prije ispuštanja u prijemnik.

Odgovarajuće pročišćavanje znači obradu komunalnih voda bilo kojim postupkom i načinom

ispuštanja, uključujući i podmorske ispuste, koje omogućava da prijamnik zdovoljava ciljeve zaštite

okoliša. Razina obrade otpadnih voda može biti i niža uz obavezu uklanjanja krupnije raspršene i

plutajuće tvari.



Komunalne otpadne vode moraju nakon pročišćavanja i postizanja graničnih vrijednosti iz Tablice 2.

Pravilnika, ispuniti i zahtjeve mirkobioloških pokazatelja (Tablica 2b) kada se ispuštaju izravno u

površinske vode koje se koriste za kupanje za vrijeme trajanja sezone kupanja.

U prostornom planu (GUP Splita, Sl. glasnik 1/06) navodi se sljedeće u vezi odvodnje:

U GUP-u je određeno da se omogućava izgradnja sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih

voda i to tako da se:

pretežito grade građevine i uređaji za razdjelni sistem kanalizacije, osim u dijelu postojeće

kanalizacije splitskog poluotoka, koja je mješovitog tipa;

otpadne vode prije ispuštanja u prijemnik, Brački kanal, pročišćavaju na središnjem uređaju

za pročišćavanje otpadnih voda „Stupe“, na kojem se u konačnoj fazi objedinjavaju sve

otpadne vode;

do izgradnje jedinstvenog sustava sa središnjim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda

Stupe otpadne vode dijela južnog sliva objedinjuju se na uređaju za pročišćavanje otpadnih

voda Katalinića brig, dok se otpadne vode krajnjeg istočnog dijela ovog sliva priključuje na

uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Duilovo. Razinu pročišćavanja treba prilagoditi

potrebama u skladu sa zakonom, na način da se izvrši dogradnja uređaja Katalinića brig i

Duilovo.

...



Slika 3.1. Izvadak iz prostornog plana (GUP Splita) –

vodnogospodarski sustavi






MARJANU


Strukovna



Oznaka: T.D. 6/20


Tekstualni dio: 4. TIPSKA RJEŠENJA



4. TIPSKA RJEŠENJA

Na tržištu postoji više proizvođača koji nude tipske uređaje za pročišćavanje otpadnih voda s

biološkim procesom (aktivnost mikroorganizma) razgradnje organske tvari. Njihov primarni cilj je

smanjenje količine otopljenih i suspendiranih organskih tvari. Međutim, uređaji najčešće

obuhvaćaju i fizikalno-kemijski proces (I. stupanj pročišćavanja) tako da izlazna voda ima zahtjevane

(propisane) izlazne vrijednosti mjerodavnih parametara.

Prethodno pročišćavanje je prvi stupanj fizikalnog pročišćavanja, a iako imaju i fizikalno–kemijske

karakteristike procesa, često ih se naziva i mehaničko pročišćavanje. Prethodno pročišćavanje

podrazumijeva uklanjanje ili redukciju krupne otpadne tvari i plivajuće krute tvari (drvo, papir,

smeće, izlučine i sl.) s eventualnim potrebnim drobljenjem, zatim uklanjanje težih anorganskih tvari

(pijesak, šljunak, metalni dijelovi, staklo), kao i uklanjanje prekomjernih količina ulja i masti. U ovoj

fazi pročišćena vrijednost BPK snižava se za 5 – 10%, a suspendirane tvari 10 – 20 %. Ovi postupci

najčešće obuhvaćaju: rešetanje i usitnjavanje, taloženje (pjeskolov) i isplivavanje, te izjednačivanje

(egalizaciju) i neutralizaciju.

Prvi stupanj pročišćavanja podrazumijeva postupke kojima se iz prethodno pročišćenih otpadnih

voda uklanjaju taložive suspendirane tvari uz istodobno smanjenje BPK5, a isti se temelje na

fizikalno - kemijskim procesima koji obuhvaćaju: zgrušavanje, miješanje i pahuljičenje (flokulaciju),

taloženje (u prethodnim ili primarnim taložnicima) i isplivavanje. Obavezan postupak prvog stupnja

pročišćavanja je taloženje, dok se ostalim postupcima (sukladno svojstvima otpadnih voda)

doprinosi bržem i efikasnijem pročišćavanju.

Drugi stupanj pročišćavanja se često naziva i biološko pročišćavanje, a primarni cilj mu je smanjenje

količine otopljenih i suspendiranih organskih tvari. Komunalne otpadne vode su biološki razgradive

vode, zbog čega se uglavnom pročišćavaju na biološkim uređajima kao tradicionalnom i

najprihvatljivijem postupku pročišćavanja komunalnih otpadnih voda. Ti biološki postupci nerijetko

su nadopunjeni fizikalno – kemijskim postupcima. Osnovni proces drugog stupnja pročišćavanja

otpadne vode je biološka oksidacija organske tvari prisutne u vodi. Učinkovitost drugog stupnja

pročišćavanja otpadne vode se kreće između 70 - 95 % u odnosu na BPK5 i 80 – 90 % u odnosu na

raspršene tvari.

Drugi stupanj pročišćavanja obuhvaća: biološke procese, taloženje i isplivavanje, te dezinfekciju.

TIPSKI UREĐAJI za mehaničko pročišćavanje

Uređaji za mehanički tretman koriste se za mehaničko pročišćavanje komunalnih i industrijskih

otpadnih voda. U procesu pročišćavanja komunalnih otpadnih voda koriste se u fazi uklanjanja

krutih tvari iz otpadne vode koje mogu biti plivajuće ili raspršene (npr. plastične vrećice, krpe, lišće,

komadi drveta ili drugih tvari).



Rešetke uređaja mogu biti :

- gruba rešetka; svijetlog otvora 10 – 100 mm

- fina rešetka ili sito ; svijetlog otvora 0,5 – 6 mm

Grube rešetke primjenjuju se za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda kod uređaja kapaciteta

200 – 5000 ES, kao i u nekim granama industrije gdje ovakav tretman zadovoljava predviđene

izlazne parametre. Grube rešetke mogu biti ručne i automatske. Kod ručnih rešetki prikupljeni se

otpad uklanja ručno dok automatske posjeduju sustav za automatsko vađenje otpada i odlaganje u

odgovarajući spremnik.

Fine rešetke ili sita koriste se kod uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda kapaciteta

500 -5000 ES i kod pročišćavanja industrijskih otpadnih voda. Mogu imati poluautomatsko i

automatsko čišćenje nakupljenih tvari koje se odlažu u odgovarajući spremnik.

Otpadna se voda na mehanički tretman dovodi gravitacijski ili tlačno, ovisno o potrebi i uvjetima na

terenu.

Uređaji mogu biti opremljeni sa:

- sustavom za automatsko čišćenje,

- sustavom za automatsko pranje,

- sustavom za zaštitu od smrzavanja,

- prešom izdvojenog otpada,

- sustavom za pakiranje izdvojenog otpada u beskonačnu vreću,

- konvejerom za transport izdvojenog otpada.

Slika 4.1. Uređaj za mehanički tretman



TIPSKI UREĐAJI za biološko pročišćavanje

TEHNIX

Proizvođač TEHNIX nudi više varijanti suvremenih, kompatnih uređaja za biološko-aerobno

pročišćavanje otpadnih voda. Prema kapacitetu to su: biojama (do 50 ES) , biorotor (do 1250 ES) i

bioreaktorsko postrojenje (do 2000 ES).

BIOJAMA uređaj za biološko pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda kapaciteta od 5 do 50 ES.

BIOROTOR uređaj za biološko pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda kapaciteta od 50 do 1250 ES.

Tehnološki postupak birotora obuhvaća:

1. Prihvatna komora sa rešetkama za prihvat krutih tvari, krpe drva i ostalog.

2. Pjeskolov za prihvat pijska, šljunka, pepela i ostalog.

3. Prepumpna podizna stanica sa ugrađenim duplim muljnim pumpama tip Tehnix.

4. Primarni bazen-dozator biomase rotirajućeg polipropilenskog rotora.

5. Rotor ispunjen poliproplenskim protočnim saćastim blokovima za održavanje biomase.

6. Sekundarno taložni bazen aerobno-biološki pročišćene otpadne vode.

7. Prepumpni sustav za povremeni povrat aktivnog mulja za potrebe nitrifikacije.

8. Separatna rešetka ugrađena prije izlaza vode iz BIOROTORA.

9. Ventil za recirkulaciju i balansiranje kružnog procesa.

10. Izlazna komora za uzrokovanje uzoraka i pristup za izvlačenje nakupljenog mulja.

Slika 4.2. Shematski prikaz tehnološkog procesa biorotora



Slika 4.3. Primjer ugrađenog birotora (Tehnix)



BORPLASTIKA

BP FBR je uređaj za biološko pročišćavanje otpadne vode sa potopljenim nosačem biomase i koristi

se za pročišćavanje sanitarno-fekalnih i industrijskih otpadnih voda.

Sastoji se od tri funkcionalna dijela:

Spremnika za prihvat otpadne vode,

Biološkog reaktora sa nosačem biomase,

Sekundarnog taložnika.

Uređaj za pročišćavanje otpadne vode koristi biofilm tehnologiju. Biofilm je složena heterogena

matrica mikroorganizama koja se nalazi pričvršćena na potopljenim nosačima biomase.

Ovaj tip biološkog pročistača otporan je na neujednačeno hidrauličko i organsko opterećenje

tijekom dana, tjedna ili mjeseca te mu je potrebna manja prostorna površina za smještaj.

Slika 4.4. Uzdužni presjek uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda (Borplastika)

BIOTIP

Tipski uređaj za biološko pročišćavanje otpadnih voda BIOTIP kompakt koristi se za biološko

pročišćavanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda za opterećenje od 5 – 10.000 ES (ekvivalentnih

stanovnika). Uređaj je kompletno izveden iz armiranog vodonepropusnog betona. Za pogon

kompletnog uređaja koristi se komprimirani zrak koji se dobavlja uz pomoć niskotlačnih

kompresora. Stupanj pročišćavanja je iznad 95 % i pročišćena voda se može ispuštati u okolinu

ovisno o vodopravnim uvjetima (upojni bunar, vodotok, obalni ispust).

Uređaj se izvodi kao ukopani (ili poluukopani ili nadzemni) kružni bazen prekiriven nagaznom

rešetkom ili AB pločom s revzijskim otvorima, smješten na trasi kanalizacije. Uređaj na sebi nema



pokretnih dijelova, a puhalo i elektro ormarić su smješteni u zasebnoj komori radi čega je trajnost

vrlo velika (svi materijlai su ujedno otporni na agresivni medij).

Slika 4.5. Tehnološka shema BIOTIP kompakt uređaja

Slika 4.6. Ugrađeni uređaj BIOTIP kompakt 200 ES (Dugi otok)



Tablica 4.1. Usporedba cijena tipskih rješenja

Uređaj Ekv.osoba Dn.dotok

(m3/dan)

Organski

teret (kg

BPK/dan)

Dimenzije

uređaja

Priključak

DN (mm)

Instalirana

snaga

(kW)

Cijena **

(kn) (bep

PDV-a)

TEHNIX

BRT-200

200 20 12,0 7,0 x 2,25

x 2,25 m

200 4,5 280.000

BORPLASTIKA 200 30 12,0 6,5 x 2,2 x

2,8 m

160 4,0 240.000

BIOTIP

kompakt

200 30 12,0 10,7 m x

3,5 x 4,0 m

200 5,2 180.000*

Napomena: * bez armirano-betonske konstrukcije

** navedene cijene se odnose na uređaj (opremu) bez građevinskih radova

U daljnjoj fazi projektiranja, može se razmotiriti i mogućnost postavljanja uređaja od 150 ES. Ne

nude svi proizvođači takav uređaj. Tako npr. TEHNIX ima birotore od 100 ES pa 200 ES. Ipak, radi

usporedbe cijena više različitih proizvođača ovdje je uzet uređaj od 200 ES. Dakle, uređaj od 150 ES

bio bi vjerojatno nešto malo jeftiniji, ali ne puno u odnosu na cijelu investiciju. Također, može biti i

nešto manjih dimenzija tek oko 1 m po dužini u odnosu na ovaj naveden u tablici.






MARJANU


Strukovna



Oznaka: T.D. 6/20


Tekstualni dio: 5. RECIPIJENT



5. RECIPIJENT

U sadašnjim uvjetima objekti na području Instituta imaju uglavnom individulne ispuste u more.

Takvo rješenje, naravno nije prihvatljivo. S obzirom na položaj predmetne lokacije, postoji

mogućnost za tri načina ispuštanja otpadnih voda. To su:

- priključenje na postojeći sustav odvodnje,

- ispuštanje u more podmorskim ispustom,

- ispuštanje u upojni bunar.

Obilaskom terena utvrđeno je da postoji (mješoviti) sustav odvodnje kod „Vile Dalmacije“. Dakle, to

je najbliža točka postojeće kanalizacije u odnosu na predmetnu lokaciju (Institut). Na drugu

(sjevernu) stranu, sustav odvodnje nije izveden na području Bena, tek je u planu, a kanalizacija

postoji tek na području tzv. lučice i sjevernih vrata.

Prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 26/2020) podmorski ispust

je vodna građevina za ispuštanje otpadnih voda u more na udaljensoti min. 500 m od obalne crte i

na dubini većoj od 20 m.

Na predmetnom području treba razmotriri i mogućnost izvedbe upojnog bunara, za prihvat

pročišćenih otpadnih voda.

Kada se komunalne otpadne vode ispuštaju izravno u površinske vode koje se koriste za kupanje,

one trebaju zadovoljiti nakon pročišćavanja granične vrijednosti iz Tablice 2 i Tablice 2b Pravilnika

(Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, NN 26/2020), za vrijeme trajanja sezone

kupanja.

Slika 5.1. Postojeći ispust fekalne kanalizacije u more na području Instituta






MARJANU


Strukovna



Oznaka: T.D. 6/20


Tekstualni dio: 6. OPIS VARIJANTNIH RJEŠENJA



6. OPIS VARIJANTNIH RJEŠENJA

VARIJANTA 1 (PRIKLJUČENJE NA POSTOJEĆI SUSTAV KOD VILE DALMACIJE)

Lokacija, pristup

Prema ovoj varijanti predviđeno je sakupljanje sanitarnih otpadnih voda oko Instituta (k.č.

5279/1) gravitacijskim cjevovodom (lokalnom mrežom), a potom se vode crpe na glavnu

crpnu stanicu smještenu u cesti. Mreža se izvodi od profila DN 200. Ukupna dužina mreže je

oko 140 m. Otpadna vode se iz CS pumpa prema postojećem gradskom sustavu odvodnje,

odnosno prema Vili Dalmaciji, duž Šetališta Ivana Meštrovića. Za to je potreban tlačni vod

dužine oko 1.500 m, a potom se nastavlja gravitacijski cjevovod do postojećeg priključnog

okna (dužina oko 400 m). Uzdužni presjek ceste dan je na slici u nastvaku. Stambeni objketi

uz cestu priključuju se na okno crpne stanice u cesti (kućini priključci).

Elektroenergetski priključak

Za svaku CS potrebno je osigurati elektroenergetski priključak, odgovarajuće snage koju

treba definirati u daljnjoj dokumentaciji.

Slka 6.1. Uzdužni presjek ceste (Šetalište Ivana Meštrovića od Instituta do Vile Dalmacije)

Procjena troškova izgradnje

Procijena troškova izgradnje za predmetnu varijantu dana je tablično u nastvaku na osnovu



procijenjene jedinične cijene po dijelovima sustava. Ukupna vrijednost izgradnje je

2.476.000 kn (bez PDV-a).

Prednosti navedene varijante jest što ovakvo riješenje ne traži odgovarajući sustav

pročišćavanjan otpadnih voda, jer se vode prikljućuju na postojeći sustav javne odvodnje

grada Splita.

Nedostatak ove varijante je potreba izgradnje relativno dugačkog priključnog cjevovoda, od

predmetne lokacije do priključnog okna, čija je dužina oko 1.900 m. Od toga oko 1.500 m

tlačni, a tek oko 400 m gravitacijski vod. Kod relativno dugih tlačnih cjevovoda otpadnih

voda, kao što je ovdje slučaj, naročito je izražen problem otežanog održavanja, nemogućnost

ispiranja mulja, prilično dugog zadržavanja otpadnih voda pri čemu dolazi do anaerobnih

procesa truljenja s pojavom metana i sumporovodika neugodnih mirisa, koji su i eksplozivni.

Ovisno o uvjetima na terenu, na dugim dionicama neophodno je predvidjeti i precrpne

stanice što dodatno poskupljuje izgradnju i usložnjava rad.

Tablica 6.1. Procjena troškova izgradnje VARIJANTA 1

R.br. Dio sustava Karakteristike Jed. cijena Cijena

1. Kanalizacijska mreža DN 200, L = 140 m 1.800 kn/m' 252.000

2. Lokalna CS 50.000


4. Tlačni cjevovodi DN 50, L = 220 m 700 kn/m' 154.000

5. Elektroen. priključak 100.000

PRIKLJUČENJE NA POSTOJEĆI SUSTAV 606.000 kn

6. Crpna stanica (u cesti) Q=1 l/s, H=45 m 70.000

7. Tlačni vod DN 50, L = 1.500 m 700 kn/m' 1.050.000

8. Gravitacijski kolektor DN 200, L = 400 m 1.800 kn/m' 720.000


1.870.000 kn

SVEUKUPNO: (bez PDV-a) 2.476.000 kn

Procjena troškova rada i održavanja

Za navedenu varijantu troškovi rada se odnose na trošak električne energije za rad crpki. S

obzirom na relativno male količine otpadnih voda te malu visinu dizanja lokalnih crpki te

nešto veću visinu dizanja glavne crpne stanice (u cesti), troškovi rada će biti relativno mali.

Značajan dio ukupnog troška biti će pojačano održavanje ekstremno dugog tlačnog

cjevovoda. Trošak rada i održavanja ovog sustava se procjenjuje na 5.000 kn/mj.



VARIJANTA 2 (LOKALNI SUSTAV S PODMORSKIM ISPUSTOM)

Lokacija, pristup


5279/1) gravitacijskim cjevovodom (lokalnom mrežom). Mreža se izvodi od profila DN 200.

Ukupna dužina mreže je oko 300 m. Radi savladavanja visinkih razlika predviđena je i jedna

manja CS. Stambeni objekti k.č. 5323/2 i 5284 mogu se spojiti na kolektor Instituta, po trasi

sa južne i zapadne strane Instituta, naravno uz suglasnost Instituta.

U ovoj varijanti treba osigurati i adekvatan pristup do samoga uređaja za pročišćavanje voda

(UPOV). Preciznu procjenu ove inesticije (osiguranje pristupa) treba dati tek kada se odredi

konačni položaj uređaja u dogovoru s korisnikom / investitorom.

Stupanj pročišćavanja

Stupanj pročišćavanja određen je temeljem važećih propisa. Kapacitet UPOV-a manji je od

2.000 ES, pa je za ispuštanje u manje osjetljivo područje potreban "odgovarajući stupanj"

pročišćavanja (Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, NN 26/2020), što

je u ovom slučaju prethodno pročišćavanje.

Kao odgovarajući stupanj pročišćavanja predviđeno je prethodno pročišćavanje, uz

ispuštanje podmorskim ispustom u obalno more. Nakon ispuštanja proces pročišćavanja se

nastavlja prirodnim procesima u moru. Morska voda svojim volumenom, kretanjem te

baktericidnim svojstvima dalje smanjuje koncentracije pokazatelja i tvari iz ispuštene

pročišćene otpadne vode.

Dispozicija, točne dimenzije i način pristupa uređaju treba definirati u daljnjoj fazi projektne

dokumentacije.

Tehnološki postupak (Prethodno pročišćavanje)

U ovoj varijanti predviđen je uređaj sa prethodnim pročišćavanjem sa podmorskim ispustom.

Kapacitet uređaja 200 ES.

Osnovna tehnološka shema UPOV-a podrazumijeva sljedeće:

- mehaničko pročišćavanje otpadnih voda na gruboj rešetki, te finom situ i aeriranom

pjeskolovu-mastolovu,

- ispiranje, kompaktiranje i priprema izdvojenog otpada za odvoz,

- obrada onečišćenog zraka i uklanjanje neugodnih mirisa,

- cijevni razvodi unutar uređaja, uključujući i obilazni vod u slučaju prekida rada pojedine



komponente pročišćavanja,

- transport i dispozicija otpadnih voda dugim podmorskim ispust.

Podmorski ispust

Prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 26/2020) podmorski

ispust je vodna građevina za ispuštanje otpadnih voda u more na udaljenosti od obalne crte

(najniže plime na kopnu) u pravilu ne manjoj od 500 m i na dubini većoj od 20 m.

U ovoj dokumentacij predviđen je podmorski ispust dužine 520 m, od čega bi oko 20 m bila

dužina kopnenog dijela, a oko 500 m dužina podmorskog cjevovoda. Točnu dispoziciju i

dimenzije ispusta treba definirati u daljnjoj fazi projektne dokumentacije.




1.531.000 kn (bez PDV-a).






4. Elektroen. Priključak 50.000

PROČIŠĆAVANJE I ISPUŠTANJE 661.000 kn

5. Uređaj (prethodno pr.) 150.000

6. Podmorski ispust DN 100, L = 520 m 1000 kn/m' 520.000

7. Uređenje okoliša UPOV 100.000

8. Pristup 100.000

840.000 kn


Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17), Prilog I., točka 10.4.,

za ovu varijantu potrebno je izraditi Elaborat zaštite okoliša (za ocjenu o potrebi procjene

utjecaja zahvata na okoliš).

Prednosti navedene varijante jest što ovako riješenje traži nižu razinu pročišćavanja otpadnih

voda jer se vode ispuštaju podmorskim ispustom (u odnosu na 3. varijantu). Odvodnja

otpadnih voda se svodi na lokalni sustav (nema priključenja na postojeći sustav odvodnje



Grada), koji treba imati adekvatno održavanje.

Kod prethodnog pročišćavanja, ovisno o uvjetima na terenu, najčešće treba izvesti i

nadzmeni dio UPOV-a radi smještaja opreme. To je često automatska fina rešetka (otvora po

izboru od 2 do 10 mm), s presom koja uklanja dispergirane tvari (pijesak, masnoća i sl.).

Nakon prešanja otpad se odlaže u plastične vreće u kojima se odnosi na deponiju.

Dakako, da podomrski ispust traži odgovarajuću procjenu utjecaja zahvata na okoliš i

dodatno ulaganje u njegovu izgradnju.

Kod ove varijante treba osigurati odgovarajući pristup lokaciji UPOV-a radi izgradnje i

održavanja. Prema uvjetima na terenu, najvjeorjatnije bi to treba biti odgovarajući mol (gat)

za prilaz sa morske strane, te dopremu materijala, strojeva i sl.


Za navedenu varijantu troškovi rada se odnose na trošak električne energije za rad crpke i

UPOV-a. S obzirom na relativno male količine otpadnih voda te malu visinu dizanja lokalna

crpka će imati relativno mali potrošak el. energije. Trošak rada UPOV-a, ovisit će o njegovom

tehničkom rješenju i odabranoj opremi.

Poseban trošak u ovoj varijanti predstavlja zbrinjavanje (izdvojenog) otpada sa rešetki. Ne

toliko zbog količina već zbog otežanog pristupa.

Trošak rada i održavanja ovog sustava se procjenjuje na 8.000 kn/mj.



VARIJANTA 3 (LOKALNI SUSTAV S UPOJNIM BUNAROM)

Lokacija, pristup




manja CS. Stambeni objekti k.č. 5323/2 i 5284 mogu se spojiti na kolektor Instituta, kao i u

prethodnoj varijanti.




Tehnološki postupak u biorotoru (Mehaničko i biološko pročišćavanje)

Biorotor je uređaj za biološko pročišćavanje otpadnih voda (ako se odabere biorotor), sa

aerobno biološkom razgradnjom komunalnih voda, s kojim se osigurava učinkovitost

“drugog (II) stupnja pročišćavanja’’ i postiže karakteristika efluenta prema važećim

zakonskim odrednicama.

Mehaničko – fizikilana obrada

Otpadna voda prije dotoka u prihvatnu komoru prolazi kroz zaštitnu grubu rešetku i / ili finu

rešetku. Rešetke su fiksne sa slobodnim otvorom oka od 10 do 25 mm. Na rešetki se izdvaja

krupni odnosno sitni otpad. Za mehanički predtretman može se ugraditi rešetka i automatski

pužni izvlakač krutina. Rešetka i puž se postavlja kompatibilno prema dotoku vode, rad puža

nije pod utjecajem varijacije dotoka. Uklonjeni otpad odbacuje se i odlaže u komunalni

kontejner.

Biološko pročišćavanje otpadnih voda

Biološko pročišćavanje otpadnih voda odvija se u biorotoru. Osnovna karakeristika biorotora

je postupak pročišćavanje mikroorganizmima koji se vežu na orebrenu polipropilensku foliju,

na koju se veže fekalna pripremljena biomasa za razgradnju.

Biorotori su zaokružene tehničko-tehnološke jedinice u kojima se odvija aerobno biološka

obrada otpadnih voda. Biorotor ima visoku površinu obrade organskog opterećenja, gdje se

na 3 m2 biorotorske površine obrađuje biološko opterećenje za 1 ekvivalent stanovnika. Na

površini PP bubnja stvara se biološka reakcija između formirane biološke kolonije i organskih

čestica u otpadnoj vodi, i na taj naćin se vrši redukcija organskog opterećenja u otpadnoj



vodi. Kako se bubanj lagano okreće (1 – 1,5 ok./ min.) biološka opna se prozračuje tako da je

polovica u vodi. Uz rotaciju i aeraciju vrši se intenzivna aerobno-biološka obrada.

Otpadna voda protjeće od jednog prema drugom kraju spremnika, u smjeru osovine

biološkog nosača. Rotacijom mikoorganizmi pričvršćenim na orebrenu polipropilensku foliju

povremeno bivaju potopljeni u otpadnoj vodi iz kojih uzimaju hranu, a potom bivaju u zraku

iz kojeg dobivaju kisik. Procjenjena potreba za čišćenjem, izvlačenjem istaloženog mulja iz

sekundarne taložnice, jedanput do dva puta u 12 mjeseci. Prednosti postupka su visoki efekti

čišćenja, veliki raspon mogućih opterećenja, visoka pogonska sigurnost, za kontinuiranu

funkcionalnost nije potreban nadzor radnika, manje proizvedenog mulja, nema pojave

neugodnih mirisa, tehnološi proces pročišćavanja odvija se u svim vremenskim uvjetima od -

30 °C do +50 °C, nema negativnih utjecaja na okoliš. Nakon faze biološke obrade voda se

ulijeva u aeracijsku komoru gdje se odvija oksidacija amonijaka čime on prelazi u nitrat i

završnu razgradnju preostalog organskog tereta, te aerobnu stabilizaciju mulja. Nakon

završetka biološke faze pročišćavanja, odvija se taloženje aktivnog mulja gdje se mulj taloži iz

pročišćene otpadne vode. U sekundarnoj taložnici preko stabilizacijske komore i filter boxa

otpadna voda se bistri te kao pročišćena gravitacijski se odvodi u prijemnik. Biološki mulj

taloži se na dnu sekundarne taložnice.

Tako istaloženi biološki mulja, vraća se u primarni bazen. Bitan tehnološki segment je

održavanje razgradive organske tvari približno konstantnom kako bi se biološki proces

pročišćavanja odvijao bez većih poremećaja. Postupku se može naknadno završno dodati

dezinfekciju otpadne vode (efluenta), ukoliko izlazne karakteristike otpadne vode i zakonski

propisi to budu tražili!

Korištenjem birotora omogućava se drugi (II.) stupanj pročišćavanja i postizanje propisanih

vrijednosti enfluenta prema propisanoj zakonskoj regulativi (Pravilnik o graničnim

vrijednostima emisija otpadnih voda, NN br. 26/20, pokazatelji: suspendirana tvar, BPK5 i

KPK).

Slika 6.2. Uzdužni presjek biorotora (tip Tehnix)



Slika 6.3. Primjer ugrađenog biorotora

Upojni bunar

Pročišćena voda iz UPOV-a će se upuštati u teren putem upojnog bunara smještenog u blizni

uređaja (u zelenoj površini). Upojni bunar treba izvesti kao armiranobetonski sa

odgovarajućim procjednicama u zidovima (donjoj ploči). U ravnini terena izvest će se

pokrovna armiranobetonska ploča s lijevanoželjeznim revizijskim poklopcem. Dimenzije

upojnog bunara i korisni volumen treba definirati u daljnjoj fazi projektiranja.




1.397.000 kn (bez PDV-a).








5. Uređaj (II. stupanj) 350.000

6. Upojni bunar 30.000



9. Pristup 100.000

700.000 kn







Prednost navedene varijante o odnosu na prehodne dvije je cijena, tj. niži trošak izgradnje.

Nedostatk navedene varijante jest što ovako riješenje traži vižu razinu pročišćavanja

otpadnih voda, jer se vode ispuštaju u upojni bunar (u odnosu na 2. varijantu). Odvodnja

otpadnih voda se svodi na lokalni sustav (nema priključenja na postojeći sustav odvodnje

Grada), koji treba imati adekvatno održavanje.

Pročišćavanjem otpadnih voda uklanjaju se neželjeni elementi iz otpadne vode, a mulj je

neizbježan nusproizvod. Stoga će posebnu pažnju trebat dati obradi i zbrinjavanju krutog

otpada i mulja koji nastaje na UPOV-u.

Kod ove varijante, kao i kod prethodne, treba osigurati odgovarajući pristup lokaciji UPOV-a

radi izgradnje i održavanja. Prema uvjetima na terenu, najvejorjatnije bi to treba biti

odgovarajući mol (gat) za prilaz sa morske strane, te dopremu materijala, strojeva i sl.




crpka će imati relativno mali potrošak el. energije.

Trošak rada UPOV-a, ovisit će o njegovom tehničkom rješenju i odabranoj opremi. Ipak, u

odnosu na prethodnu varijantu sa nižim stupnjem pročišćavanja, za očekivati je nešto više

troškove rada.

Poseban trošak u ovoj varijanti predstavlja zbrinjavanje krutog otpada i nastalog mulja. Ne


Trošak rada i održavanja ovog sustava se procjenjuje na 12.000 kn/mj.



VARIJANTA 4 (LOKALNI SUSTAV S OBALNIM ISPUSTOM)

Lokacija, pristup




manja CS. Stambeni objekti k.č. 5323/2 i 5284 mogu se spojiti na kolektor Instituta, po trasi

sa južne i zapadne strane Instituta, naravno uz suglasnost Instituta.




Ova varijanta predstavlja na neki način kombinaciju prethodne dvije varijante, na način da se

umjestu upojnog bunara izvede obalni ispust (kraći od podmorskog iz Varijante 2). U tom

slučaju potreban stupanj pročićivanja odgovara Varijanti 3, odnosno biološko pročišćavanje.

Stupanj pročišćavanja

Stupanj pročišćavanja određen je temeljem važećih propisa, te je detaljno opisan u Varijanti

3. Radi se o „drugom (II) stupnju pročišćavanja“. Dakle, vrijedi isti opis tehnološkog postupka

kako je navedeno i ranije.

Obalni ispust

S obzirom da je u ovoj varijanti predviđen ispust dužine 40 m, od čega bi oko 20 m bila

dužina kopnenog dijela, a oko 20 m dužina podmorskog cjevovoda, isti je nazvan obalni

ispust. Točnu dispoziciju i dimenzije ispusta treba definirati u daljnjoj fazi projektne

dokumentacije.




1.251.000 kn (bez PDV-a).













5. Uređaj (II. stupanj) 350.000

6. Obalni ispust DN 100, L = 40 m 1000 kn/m' 40.000


8. Pristup 100.000

590.000 kn


Prednost navedene varijante o odnosu na prehodne tri je cijena, tj. najniži trošak izgradnje.

Nedostatk navedene varijante jest što ovako riješenje traži vižu razinu pročišćavanja

otpadnih voda, jer se vode ispuštaju u obalno more (u odnosu na podmorski ispust).

Odvodnja otpadnih voda se svodi na lokalni sustav (nema priključenja na postojeći sustav

odvodnje Grada), koji treba imati adekvatno održavanje.

Kod ove varijante, kao i kod prethodne, treba osigurati odgovarajući pristup lokaciji UPOV-a

radi izgradnje i održavanja. Prema uvjetima na terenu, najvejorjatnije bi to treba biti

odgovarajući mol (gat) za prilaz sa morske strane, te dopremu materijala, strojeva i sl.




crpka će imati relativno mali potrošak el. energije.

Trošak rada UPOV-a, ovisit će o njegovom tehničkom rješenju i odabranoj opremi. Ipak, u

odnosu na varijantu sa nižim stupnjem pročišćavanja (Varijanta 2), za očekivati je nešto više

troškove rada.

Poseban trošak u ovoj varijanti predstavlja zbrinjavanje krutog otpada i nastalog mulja. Ne


Trošak rada i održavanja ovog sustava se procjenjuje na 12.000 kn/mj (kao i Varijanta 3).






MARJANU


Strukovna



Oznaka: T.D. 6/20


Tekstualni dio: 7. USPOREDBA VARIJANTI



7. USPOREDBA VARIJANTI

U prethodnoj točki dokumentacije dana je procijena troškova za četiri razmatrane varijante.

U tablici u nastavku daje se usporedba ukupnih troškova.

Tablica 7.1. Uspordba troškova izgradnje te rada i održavanja razmatranih varijanti

Varijanta VARIJANTA 1 VARIJANTA 2 VARIJANTA 3 VARIJANTA 4

PRIKLJUČENJE

KOD VILE

DALMACIJE

LOKALNI SUSTAV

S PODMORSKIM

ISPUSTOM

LOKALNI SUSTAV

S UPOJNIM

BUNAROM

LOKALNI SUSTAV

S OBALNIM

ISPUSTOM

Trošak izgradnje (bez

PDV-a)

2.476.000 1.531.000 1.397.000 1.251.000

Trošak rada i

održavanja (kn/god)

(bez PDV-a)

60.000 96.000 144.000 144.000

Trošak rada i

održavanja u periodu

od 10 godina

600.000 960.000 1.440.000 1.440.000

Svekupno: izgradnja +

10-god rad i

održavanje

3.076.000 2.491.000 2.837.000 2.695.000

Varijanta 1 je najskuplja prema troškovima izgradnje (2.476.000 kn), te oko 1-1,2 mil. kuna

skuplja od ostale tri. Što se tiče usporedbe cijene izgradnje ostale tri varijante ona je

relativno mala, a razlika iznosi svega 280.000 kuna što je oko 18% investicije. Najmanji trošak

izgradnje ima Varijanta 4 (1.251.000 kn).

Što se tiče troškova održavanja, varijante 3 i 4 koje imaju najviši stupanj pročišćavanja

otpadnih voda u odnosu na ostale dvije, imat će i najviše troškove održavanja. U tom slučaju,

značajan dio sredstava tijekom rada je potreban radi zbrinjavanja krutog otpada i nastalog

mulja.

Predmetna dokumentacija ukazuje da se sa aspekta troškova izgradnje treba razmatrati

varijante s lokalnim sustavom odvodnje, kao ekonomski povoljnije u odnosu na „priključenje

na postojeći sustav kod Vile Dalmacije“. Za odabir koncepcije odvodnje treba sagledati tj.



uzeti u obzir i dosadašnje iskustvo komunalnog poduzeća po pitanju rada uređaja za

pročišćavanje i općenito uvjeta kod održavanja ovakvih objekata.

Ukoliko se razmatra 10-godišnje razdoblje koje uključuje trošak izgradnje i trošak održavanja

ovakvih sustava, razlike među varijantama su nešto drugačije. Najnižu vrijednost ima

varijanta 2 (s podmorskim ispustom; 2.491.000 kn), a najvišu varijanta 1 (priključenje na

postojeći sustav; 3.076.000 kn). Razlika max. i minimalne cijene iznosi svega 585.000 kn, što

je oko 21%.

Kod odabira optimalne varijante treba uzeti u obzir (ograničene) prostorne mogućnosti za

izgradnju ovakvih sustava, a isto tako i moguće neželje efekte tijekom upotrebe sustava

odvodnje otpadnih voda (npr. neugodni mirisi i sl. što upućuje na pojačano održavanje). Radi

se o posebnom prostoru, unuta park šume Marijan, koji ima veliku prirodnu, rekreacijsku i

dr. ulogu za grad Split. Sama lokacija je specifična i zbog ograničenog i teško pristupačnog

prostora.



III. GRAFIČKI PRIKAZI

1. Pregledna situacija

2. Situacija

Institut za oceanografiju i ribarstvo (IOR)

Suradnici:

Prilog broj:

Mjerilo:

Zahvat:

Projektant

Oznaka projekta:

Žig:

Potpis:

Mjesto i datum:

Projektantski ured:

Lokacija zahvata:

Razina projekta:

Vrsta projekta:

Podnositelj zahtjeva:

Naziv projekta:

Naziv grafičkog priloga: Split, lipanj 2020.

VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Split

Hercegovačka 8

KONCEPCIJSKO RJEŠENJE ODVODNJE - OCEANOGRAFSKI INSTUT

IDEJNO RJEŠENJE GRAĐEVINSKI PROJEKTT.D. 6/20

PREGLEDNA SITUACIJA

dr.sc. IGOR LJUBENKOV, dipl.ing.građ.

1:2000

1.

Grad Split, Marjan

KONCEPCIJSKO RJEŠENJE ODVODNJE - OCEANOGRAFSKI INSTITUT

WATER DEVELOPMENT d.o.o. SplitKvaternikova 7, Split

mob.: +385 98 177 6455

e-mail: [email protected]

Postojeći ispusti

PREDMETNO PODRUČJE

CS

CS

CS

LEGENDA:

Gravitacijski vod

Tlačni vod

VARIJANTA 1

S

L=1.500 m

Ltlačni=220 m

Lgravit.=140 m

k.p.

CS (Crpna stanica)

Projekt: Koncepcijsko rješenje odvodnje - Oceanografski institut na Marjanu

Naručitelj: VODOVOD I KANALIZACIJA - SPLIT


Datum: lipanj 2020.

Br. priloga: 2.1.

UPOV

PODMORSKI ISPUST

CS

VARIJANTA 2

S LEGENDA:

Gravitacijski vod

Tlačni vod

L=500 m

Luk=300 m

CS (Crpna stanica)




Datum: lipanj 2020.

Br. priloga: 2.2.

UPOV

UPOJNI B.

CS

VARIJANTA 3

S LEGENDA:

Gravitacijski vod

Tlačni vod

Luk=320 m

CS (Crpna stanica)




Datum: lipanj 2020.

Br. priloga: 2.3.

UPOV

OBALNI ISPUST

CS

VARIJANTA 4

S LEGENDA:

Gravitacijski vod

Tlačni vod

L=20 m

Luk=300 m

CS (Crpna stanica)




Datum: lipanj 2020.

Br. priloga: 2.4.

Documents

KONCEPCIJSKO RJEŠENJE ODVODNJE – OCEANOGRAFSKI …