Kondenzirana vodena para u košnici

Povijest, preci i postanak Udruga Pčelarstvo Online unutar svoje domene www.pcelarstvo.hr posvećena je pčelama, ostalim oprašivačima, pčelarstvu, pčelarima, kupcima pčelinjih proizvoda, oprašivanju, ekologiji i sličnim vezanim temama. Sam je portal osmišljen na način da bude informativan i zabavan, ali i da podsjti svoje čitatelje kako su oprašivači diljem svijeta bitni ne samo za pčelare već i za ostale ljude i životinje. Danas su nažalost oprašivači pa tako i medonosne pčele, kojima se u većini slučajeva bavimo, ugroženi. Iako se može činiti da je problem naizgled mali i beznačajan kada mahnemo rukom tjerajući pčelu ili druge oprašivače, oprašivači su od vitalnog značaja za svakoga tko se tijekom svoh života hrani. Svaku pomoć ma kako ona na prvi pogled izgledala "ludo", a služi za opstanak pčela objavljujemo i prenosimo. Tako godinama čitamo kako pčelari na najrazličitije načine pokušavaju smanjiti kondenziranje vlage unutar stijenki košnica tijekom zimovanja.

Čitao sam kako po forumima pčelari pišu i iznose svakojake ideje, poput recimo da košnice obojane uljanim bojama, a naročito kao one koje su parafinirane ili iz umijetnih materijala u zimskim mjesecima kao i u ranoproljetnim mjesecima navodno još i više pokazuju svoj "dodatni" nedostatak. U istima se tvrde neki više u odnosu na neobojane ili obojane "prozračnim" bojama vlage kondenzira, i u obliku vode cijedi i kapa prema podnici, letu. Ne bih se složio s tom teorijom iz nekoliko razloga ili bi pčelaru koji to tvrdi naveo nekoliko itekako nedostataka te teorije "zaštićenih materijala košnice. No svatko ima pravo na to da razmišlja i iznosi svoje mišljenje, rijetki su koji će kad naiđu na problem ujedino i ponuditi jednostavno, a adekvatno i prilagodljivo svakom tipu košnica rješenje. Problem svi znamo nije što voda kaplje po podnici, letu već što kaplje po samim pčelama uznemirava ih i razdvaja pčelinje klupko. Ukoliko se kojim slučaju klupko razdvoji tijekom hladnih dana zajednica je osuđena u velikoj većini slučajeva na propast. Pčelari nude najrazličitija rješenja kako bi se kondenzat unutar staništa smanjio ili nestao.

Tekst je pisan pod Creative Commons

licencijom

Autor: Antun Karlović

Izvor: www.pcelarstvo.hr

Odškrinuta antivaroa podnica i limeni krov Skroz otvorena antivaroa podnica i limeni krov Zatvorena antivaroa podnica i krov bez lima na sebi Obična podnica i krov bez lima na sebi Naoko kad pčelarima plasirate teoriju da kondenzacije nema svi će pohrliti i usvojiti predloženo nema kondenzacije i kao "problem je rješen". Kad vam to rješenje ponudi pčelar sa eko predznakom trebala bi vam se dignuti kosa na glavi. Eko pčelar bi trebao prije svega težiti pčelarenju na prirodan način nikako na neprirodan glumeći samo ekopčelarstvo u tragovima. No, svakom svoje veselje, da li je to baš tako i kako su pčele "kondenzat" koristile tisućljećima u prirodi i preživjele ili kako ga koriste danas u prirodi kad se ljudi ne umješaju u njihove živote. Prije svega od pčela trebamo svi skupa učiti, pčele neće učiti od nas, ne zato jer ne bi mogle već jer ih mi još uvijek ne razumijemo u dovoljnoj mjeri. Oduzimanjem onog što one koriste u prirodi nismo problem rješili, samo smo ga najčešće pojačali. Možda sa odgodom, možda odmah - trenutno ali uvjeren sam da je problem "luft" košnice pčelama velika smetnja tijekom zimovanja iako će i u tim uvjetima u određenom postotku preživjeti. Zamislimo sebe da kondenzat tijekom zime u svojoj kući riješavamo otvaranjem svih prozora i vrata, teško da bi nam bilo ugodno ali bi vjerojatno preživjeli. Dakle isto je i sa pčelama, kondenzat im dakle "smeta" ali istovremeno u određenom vremenu i treba osobito kada krene leglo, van se još ne može ili vode nema. Samu vodu možemo im u nastavljačama osigurati i unutar košnice no postoje i druga rješenja. Jedno od mogućih je rješenje koje je lako primjenjivo na nastavljačama (ali i drugim tipovima) poput Langstroth košnice koja je poslužila i za ovu prezentaciju. Kako izgleda standardna Langstroth košnica ako ju osmatramo gledajući njezine dijelove? Gledajući njezine dijelove odavno su pčelari ustanovili da su neki od njih „višak“ ili su iste zamjenili drugim nebitno da li novim ili onima koji se već nalaze u ponudi. Tako su hranilice koje su nekad bile dio standardne opreme na mnogim pčelinjacima zamjenjene adekvatnijim višenamjenskim dijelovima ili izbačene iz upotrebe. Ventilacione mreže pčelari često upotrebljavaju za nešto drugo ili ih ne koriste. A upravo su te hranilice i te ventilacione mreže poslužile kao „test“ ideje o anuliranju kondenzata iz pčelinjih košnica bez propuha i ostalih za pčele često pogubnih ideja. Za izradu jednog „upijača kondenzata“ nam je potrebno: Pamučna tkanina 50x41cm Piljevina ili hoblovina Mrežica za komarce Bušilica Klamerica

Kako funkcionira „upijač suvišne vlage“ u košnici tijekom klupka? U prirodi na primjer u deblu unutar kojeg su se pčele smjestile „višak“ vlage povlači ili upija samo deblo ostatak sa površine ili vlažnog debla služi pčelama za njihove potrebe oko uzgoja legla. Na sličan način zamišljeno je da funkcionira i upijač koji opisujem u članku i koji je već kao takav pčelarstvu u upotrebi. Osim toga masa – gustoća debla drugačija je od mase – gustoće drveta iz kojeg je sklopljena jedna košnica zar ne? Veća gustoća-masa stjenki smanjuje pojavu kondenziranja. Višak vlage dakle u današnjim standardnim košnicama dolazi na vrh preko propusnog pamučnog platna prelazi u piljevinu i hoblovinje koji „glume“ spužvu. Kako se ne bi stvorilo toliko vlage da bi postojala mogućnost povrata i kapanja po pčelama bočne ventilacione rupe omogućuju prosušivanje istoremeno kako se vlaga i upija. Dio vlage vijek stoji na raspolaganju pčelinjim potrebama preko tkanine pa se prirodni procesi imitirani prema primjerima života pčela u prirodi nastavljaju na dobrobit pčela. Iako pamučna tkanina drži dio vlage nikad je nema toliko da ona kao takva kaplje po pčelama jer taj višak upije piljevina. Omjer piljevine i ostataka hoblanja neka bude 1 piljevina : 3 hoblovinje ili 1:4 iz razloga veće propusnosti istog u važnom stanju.

Pčele kao što znamo podnose niske temperature i više nego zadovoljavajuće, dakle one im same po sebi ne smetaju u određenom vremenskom periodu. No hladnoća i voda je za njih smrtonosna formula. Osim toga i činjenice da stabla upijaju dio vlage leta na deblima su sasvim drugačija nego ona koja koriste pčelari u standardnim košnicama. Ona im omogućuju drugačuju izmjenu zraka. Dakako da ne možemo uspoređivati standardne košnice koje koristimo u pčelarstvu s onim uvjetima koje nalazimo u prirodi, no možemo bar pokušati djelomično imitirati uvjete koje bi pčele same odabrale bez nas.