Priruènik zanadzornike i vodièe

EKOLOGIJA NADZOR INTERPRETACIJA

Priruènik zanadzornike i vodièe

Javna ustanovaPark prirode Lonjsko polje

Travanj 2004

Wolfgang Schröder, prof. dr.Simone LhotaGoran Gugiæ

Copyright Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje

Sva prava pridr�ana:Ova se publikacija ni cjelovito ni djelomièno ne smije umno�avati,fotokopirati, niti na bilo koji naèin reproducirati bez pismenog dopušte-nja nakladnika.

C

ISBN - 953-97950-2-8

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveuèilišna knji�nica - Zagreb

UDK 351. 777. 83 : 502. 43 (497. 5)502. 43 (497. 5)

SCHROEDER, WolfgangPriruènik za nadzornike i vodièe /

Wolfgang Sshroeder, Simone Lhota, GoranGugiæ. - Jasenovac : Javna ustanova Parkprirode Lonjsko polje, 2004.

ISBN 953 - 97950 - 2 - 8

1. Lhota, Simone 2. Gugiæ, Goran

440505021

Nakladnik

Glavni urednik

Oblikovanje

Lektor i korektor

Tisak

Javna ustanova Park prirode Lonjsko poljeJasenovac, tel: 044/672-080

Goran Gugiæ

Simone LhotaSimone HammerleGoran Gugiæ

Ivan Jindra

Gratis tiskara - Kutina

Ovaj projekt je izraðen uz pomoæ LIFE financijskog instrumenta Europske unijeThis project has been carried out with the contribution of the LIFE financial instrumentof the European Community

IMPRESSUM

SADR�AJ

PREDGOVOR ...... .......... 5

A. EKOLOGIJAA.1. Naèela Ekologije

A.1.1. Svijet: slo�eni sustavA.1.2. Razumijevanje sustavaA.1.3. Razumijevanje dinamike sustavaA.1.4. �ivi sustaviA.1.5. Ekološki sustavA.1.6. Sustavi, tlo i vodaA.1.7. Pokretaèke varijableA.1.8. Krajolik uz rijekuA.1.9. Biološka raznolikost i dinamika sustavaA.1.10. Hijerarhija sustavaA.1.11. Stanište divljih biljaka i �ivotinja i njihove prilagodbe

A.2. Utjecaj naèina uporabe prostoraA.2.1. Èovjek, dinamika sustava i biološka raznolikostA.2.2. Iskorištavanje prostora: èovjek kao pokretaèka sila

A.3. Naèela zaštiteA.3.1. Stvaranje vizije i postavljanje ciljevaA.3.2. Kako iskoristiti vrste u zaštiti podruèja

B. NAÈELA KOMUNIKACIJEB.1. Kako “prodati” parkB.2. Priroda sukobaB.3. Stvarni i umišljeni sukobiB.4. Odnosi s javnošæuB.5. Malo teorije komunikacijeB.6. Rješavanje sukoba

C. INTERPRETACIJA PARKAC.1. Šest principa Freemana TildenaC.2. Ciljevi interpretacije u nacionalnim parkovima SAD-aC.3. Obilazak podruèja s vodièem

...........................................................................................

......................................................................................................... 6......................................................................................... 6

...................................................................... 6.................................................................. 7

.................................................. 7..................................................................................... 8

............................................................................. 10.......................................................................... 12

...................................................................... 13............................................................................. 14

......................................... 17.......................................................................... 18

...................... 19................................................................ 21

............................ 21....................... 22

............................................................................................. 26.............................................. 26............................................ 29

................................................................................... 30..................................................................................... 30

........................................................................................... 31............................................................................ 31

...................................................................................... 31........................................................................... 32

.................................................................................... 34

.................................................................................. 36................................................................ 36

............................... 38.................................................................... 38

PREDGOVORNadzornièe,

mnogo ljudi misli da je tvoj posao šetati u prirodi, te sazavišæu gledaju na tvoje radno mjesto. Oni ne znaju ivjerojatno ne razmišljaju da je tvoj posao puno više od toga.Ali ti i ja, mi znamo. Od nadzornika kod mene u parku prirodeLonjsko polje tra�im da bude na terenu u sitnim satima, pokiši, snijegu, �arkom suncu, kad sjever puše ili komarci seuvlaèe kroz svaki i najmanji otvor na odori. I ka�em ti: svatkood njih to prihvaæa, jer je to njegov zadatak: provestiunutarnji red u Lonjskom polju. Ali to ne mo�e biti dovoljno!Tra�im da raspola�eš osnovnim znanjem o ekologiji i zaštitiprirode i da razumiješ prirodne vrijednosti i procese «svoga»zaštiæenog podruèja! Tra�im da rješavaš konfliktne situacijei to u što više sluèaja bez primjene kaznenih odredaba ili èaksile! Tra�im da svakom posjetitelju na adekvatan naèin znaš

odgovoriti na njegova pitanja! Ti si «lice» uprave parka. Tebe najprije vide i do�ivljajustanovnici i posjetitelji. Stoga, ravnatelju ne mo�e biti sve jedno kakav si. On mora stvoritinajbolje nadzornike.Ne bi bilo fer, da samo tra�im. Tebi, nadzornièe, treba dati kvalitetan materijal za tvojestruèno usavršavanje. Takvog materijala u Hrvatskoj do sada nije bilo. I ponovno je Lonjskopolje prvo iskoraèilo: ovaj priruènik je rezultat nekoliko seminara odr�anih na podruèjuparka prirode Lonjsko polje u okviru projekta «K razumnom korištenju u parku prirodeLonjsko polje» programa LIFE Europske Zajednice. Na njima je sudjelovala nekolicinanadzornika. Kod pisanja priruènika pa�ljivo smo slušali njihove probleme na terenu,njihova iskustva i njihove prijedloge. Ovako æu se izraziti: priruènik je od nadzornika zanadzornike.Nadam se, nadzornièe, da æeš potvrditi moju trvdnju. Ponosan bih bio da se ti pomoæu ovogpriruènika usavršavaš od dobrog i motiviranog u izvrsnoga nadzornika. Jer, nadzornièe, nezaboravi: biti nadzornik je više od šetnje po prirodi.

Goran GugiæRavantelj JUPP Lonjsko polje

A. EKOLOGIJA

A.1. Naèela ekologije

A.1.1. Svijet: slo�eni sustav

Svijet je slo�en, zamršen sustav pa zato i nailazimo na teškoæe kad ga pokušamorazumjeti. Na probleme nailazimo i kad nastojimo razumjeti tu slo�enost. Upravo zbogtakvih problema katkada dobivamo rezultate koje dobivamo uopæe nismo oèekivali i nisunam po�eljni. Navodimo tri takva primjera:

Zanimljivo je pitanje zašto su ljudi tako nesposobni kad je u pitanju razumijevanjekompleksnog sustava. Jedno od objašnjenja le�i u evoluciji ljudskoga mozga. Tijekomstotina tisuæa godina èovjek je �ivio kao lovac i sakupljaè u svijetu na koji zapravo nije imaoprevelik utjecaj. Usavršio je svoju sposobnost usmjeravanja pozornosti na samo jedanjednostavan problem, kao kad bi se npr. usredotoèio na �ivotinju koju upravo namjeravauloviti. I vrlo bi poduzetno ostao zabavljen takvim zadatkom. No takve vještine nisu prikladnekad je u pitanju upravljanje opse�nim sustavima kakvi su gradovi ili krajolici. Ali postoji nada:razmišljanje o sustavu mo�e se nauèiti i o tome æe biti govora u sljedeæim poglavljima.

Primjer 1 - Proizvodnja kukuruza

Ako u �elji da postignemo cilj ne uzmemo u obzir slo�enost sustava, èak i ako ciljostvarimo, neæemo uvijek moæi izbjeæi nepo�eljne nusproizvode.

Primjer 2 - Promet u malom gradu

Nije se vodilo raèuna o slo�enosti sustava. Nepo�eljne posljedice promjena bile sutako velike da se od promjena odustalo: uklonjeni su svi semafori i sustav jednosmjernih ulica.Trebalo je osmisliti novu i prikladniju regulaciju prometa. Sada su vozaèi u vo�nji gradom punopa�ljiviji.

Primjer 3 - Tvornice i oneèišæenje zraka

Iako se oneèišæenje oko tvornica smanjilo, opæi problem oneèišæenja postao je jošozbiljniji. Nije se potpuno razumjela slo�enost sustava, a nije se oèekivala ni njegova reakcijana promjene.

Poljodjelci i znanstvenici su otkrili da uzgoj kukuruza u monokulturi uz primjenu mineralnihgnojiva znatno poveæava njegov godišnji prinos. Zato su posijana velika polja kukuruza, aproizvodnja je poveæana primjenom mineralnih gnojiva. Oèekivani je rezultat, u smislupoveæanog prinosa, postignut. Ono, meðutim, što se nije oèekivalo, a što se pokazalo izuzetnonepo�eljnim, bilo je oneèišæenje podzemnih voda mineralnim gnojivima i erozija površinskogasloja tla.

Da bi se poboljšao protok prometa u malom gradu od 4000 stanovnika, na nekoliko su raskri�japostavljeni semafori, a neke su ulice pretvorene u jednosmjerne. Cilj je ubrzo postignut ipromet je tekao olakšano, ali su se pojavili i neki neoèekivani rezultati: zbog jednosmjernihulica put kroz grad se znatno produljio. Semafori i jednosmjerne ulice omoguæile su i puno br�uvo�nju, no to se stanovnicima pješacima uopæe nije svidjelo.

Tijekom prošlog stoljeæa oneèišæenje zraka u blizini tvornica zbog porasta industrijskeproizvodnje postalo je ozbiljnim problemom. Da bi se to izbjeglo, na tvornicama su graðeni vrlovisoki dimnjaci koji su omoguæili da se oneèišæenje što više udalji. Ubrzo se pokazalo daproblem nije riješen jer su se šume poèele sušiti, a voda u jezerima postala je kisela.

Zakljuèak:

Zakljuèak:

Zakljuèak:

6

A.1.2. Razumijevanje sustava

"sustava"

Sustav

Da bi razumjeli i opisali slo�enost svijeta koji nas okru�uje, znanstvenici su izumili koncept. Sustav nije zasebna stvar koju æete pronaæi u okolišu poput stabla, polja

rajèica, šume, krave ili stada ovaca. Sustav je koncept. To je teoretska konstrukcija kojaopisuje prirodni svijet. Poènimo s primjerom bicikla:

èine brojni sastavni dijelovi koji meðudjeluju. Ti sastavni dijelovi zajedno èine jednucjelinu koju mo�emo vidjeti i koju mo�emo odijeliti od ostaloga svijeta koji je okru�uje.

Neki dijelovi su nu�ni za funkcioniranje sustava, neki nisu. Lanac i kotaèi su nu�ni jer beznjih bicikl nije upotrebljiv. S druge strane, zvonce nije nu�no za funkcioniranje bicikla. Isto jei s blatobranom. Ti su dijelovi vrlo prikladni ako �elimo nekog upozoriti na našu prisutnost iliako se �elimo zaštititi od blata, ali - oni nisu prijeko potrebni.

Primjer - sustav biciklaBicikl se sastoji od brojnih dijelova: kotaèa, lanca, pedala, okvira, zvonca i opruga. Ti dijelovi ilisastavnice meðudjeluju jedna s drugom i stvaraju nam dojam jedne cjeline: bicikla. To nampoma�e u definiranju sustava.

Definirajmo sustav:

7

Bicikl je mehanièki sustav što ga razlikujemo od �ivih, bioloških sustava, poput psa ilistabla. Takoðer, ekološki sustavi, poput šume ili jezera, razlikuju se od mehanièkih jer onisadr�e bar nekoliko �ivih sastavnica.

Nas zanimaju "dinamièni" sustavi i "otvoreni" sustavi. Dinamièni sustav se mijenja sprotokom vremena, poput bicikla. Na biciklu se kreæu pedale, lanac i kotaèi. Vlak je takoðerprimjer za dinamièni sustav.

A zašto su ti sustavi "otvoreni"? Ako postavite pitanje zašto se bicikl kreæe, znate da jenetko trebao pokrenuti pedale: netko je ulo�io energiju. To je pravilo i uvjet svakogadinamiènog sustava: da bi sustav bio dinamièan, potreban je unos energije. Takoðerspominjemo i "pokretaèku varijablu" ili nekoliko "pokretaèkih varijabla" koje odreðujudinamiku sustava.

A.1.3. Razumijevanje dinamike sustava

Slika 1: Sustav koji sadr�i nu�nei neke ne tako nu�ne dijelove

Slika 2: Da bi ga pokrenuli,treba ulo�iti energiju

AsimilacijaRast

Razmno�avanjeOdr�avanje

A.1.4. �ivi sustavi

�ivotinja

Najva�nija osobina �ivih sustava je metabolizam. Postoje dvije skupine �ivih sustava kojesu u osnovi vrlo razlièite: biljke i �ivotinje.

Dinamika metabolizma je razumljivija, pa æemo zapoèeti s njom. Metabolizam jeproces probave hrane. Razgradnjom hrane oslobaða se energija i organizam se njomeslu�i za obavljanje svih vrsta procesa. Npr. pas iskorištava energiju i za kretanje i zaodr�avanje tjelesne temperature na 38°C. Dio hranjivih tvari se u obliku tkiva pohranjuje utijelu, što rezultira rastom �ivotinje.

Probavom hrane stvara se energija, ali tijelo dobiva i hranjive tvari koje se mogu pohraniti (utkivima) ili izluèiti u obliku izmeta ili mokraæe.

8

Slika 3. Krava je otvoreni sustav

Na hranu treba gledati i iz drugoga kuta: to je osnovni unos ili "pokretaèka varijabla" kojapokreæe sustav ili, kako obièavamo reæi, odr�ava �ivotinju �ivom. Bez hrane nema dinamike.Promatramo li organizam kao sustav, mo�emo primijetiti da on ne ovisi samo o odreðenomunosu koji ga pokreæe i o metabolizmu koji unesene tvari pretvara u energiju, nego da tajsustav ima i odreðeni izlaz tvari. Taj je izlaz tvari neizbje�an. Izluèevine, kao jedan oblikizlaznih tvari, takoðer u sebi imaju pohranjenu energiju i hranjive tvari.Ako ne vjerujete, evodokaza: sakupite malo suhoga kravljeg ili konjskog izmeta i bacite ih u vatru: sasvim dobrogore, što znaèi da sadr�e energiju (neke kulture, poput mongolskih nomada, suhi izmettradicionalno upotrebljavaju kao ogrjev).

ULAZ IZLAZ

Slika 4: Riba je sustav: prehrana je uvjet rasta, razmno�avanja i odr�avanja �ivotnih funkcija

Disanje

Prehrana

Izluèivanje

Energija iz �ivog sustava ne izlazi samo u obliku tjelesnih izluèevina nego i u obliku tjelesnetopline zraèi iz organizma.

Razmotrimo sada : osim meso�derka, biljke ne probavljaju hranu kao �ivotinje. Uveæini biljaka zbiva se proces fotosinteze, kao jedan od oblika metabolizma. Fotosinteza jevrlo osobit proces pri kojemu se slo�ene tvari stvaraju uporabom samo dvaju osnovnihsastojaka: CO i vode. CO potjeèe iz atmosfere, voda obièno potjeèe iz tla. U procesufotosinteze iz tih osnovnih sastojaka stvara se tvar koja je u kemijskom smislu šeæer. Tajproces mo�e teæi samo uz prisutnost klorofila ili, reèeno drugim rijeèima, samo zelene biljkemogu obavljati proces fotosinteze. Postoji još jedan va�an uvjet: taj proces stvaranjašeæera moguæ je samo uz prisutnost Sunèeve energije koja æe se pohraniti u krajnjemproizvodu. Upravo se ta energija pohranjuje u biljke koje su potencijalni izvor hrane za�ivotinje.

Doruèkujemo kruh, ruèamo hot-dog i veèeramo pizzu. Ako �elimootkriti porijeklo te hrane, uvijek æemo doæi do procesa fotosinteze i biljaka koje su timprocesom zarobile energiju koja nam sada postaje pristupaèna.

Ponovimo ukratko o pojmu sustava i osvrnimo se na sve sastavnice �ivih sustava.

Da bi �ivotinja funkcionirala, treba �eludac za probavu, krv koja æe transportirati hranjivetvari, pluæa za disanje i, ponekad, i mozak za proces razmišljanja. To su meðusobnopovezane sastavnice. Osnovne sastavnice viših biljaka su korijenje i listovi.

Vrlo je lako prepoznati biološki sustav kao jednu cjelinu - jednostavno je prosuditi štopripada sustavu, a što je okoliš koji ga okru�uje.

biljke

Ljudi kao �ivotinje:

2 2

9

A.1.5. Ekološki sustav

Ekološki sustavi su slo�eniji od biljaka i �ivotinja. Ako �elimo razumjeti vrijednosti krajolikaili nekoga zaštiæenog podruèja, za nas je najmjerodavnije razumijevanje ekološkihsustava. Ekološki sustavi se na nekoliko naèina razlikuju od bioloških sustava, poputbiljaka i �ivotinja. Granice ili obrisi takvih sustava nisu same po sebi uoèljive. Baš u ovomsluèaju pojam analize sustava postaje vrlo prikladan i plodonosan.

Ekološki sustav ne ukljuèuje samo biološke sustave, poput biljaka i �ivotinja, nego onsadr�i i ne�ivi okoliš. Na ekološki sustav je najbolje gledati kao na trodimenzionalniodsjeèak nekoga krajolika. Da bi bio potpun, ekološki sustav treba sadr�avati odreðeneorganizme (koje zovemo �ivotna zajednica), kao i tlo ispod �ivih biæa i atmosferu iznad njih.

10

Takva jedinica krajolika èesto se naziva ekološkim sustavom. Nabrojimo sada va�ne

to su proizvoðaèi koji energiju Sunca pretvaraju u hranu.hrane se biljkama ili drugim �ivotinjama. Èesto se nazivaju potrošaèima.

njihova su hrana uginuli biljni i �ivotinjski organizmi. Najva�niji razlagaèisu gljive i bakterije.

nalazi se u tlu i u zraku, i izvor je rasta biljaka.

Ocrtavanje granice ekosustava ovisi o tome što �elimo prouèiti. Ako �elimo prouèitidinamiku i sastav šume, teoretski æemo izrezati takav dio iz krajolika - opisivanje nekogekološkog sustava ili odreðivanje njegovih granica ovisi o tome što �elimo o nekomekološkom sustavu saznati.Ako �elimo shvatiti što se dogaða u rijeci ili jezercu, na te æemocjeline gledati sa stajališta analize sustava.

Postoje dva glavna procesa koji mogu objasniti što se u okolišu dogaða. Ti procesi suprotok energije i kru�enje hranjivih tvari.

u prirodnom ekološkom sustavu najèešæe ovisi o kolièini sunèanesvjetlosti koja dopire u taj sustav. Pogledajmo neke primjere:

Slavonske šume primaju razmjerno mnogo energije. Zbog male nadmorske visine, klima je

sastavnice ekološkoga sustava:

Biljke:�ivotinje:Razlagaèi:

Zaliha hranjivih tvari:

Protok energije

�

�

�

�

Slika 5: Ekološki sustav: trodimenzionalni odsjeèak krajolika

ugodna i topla, pa je i vegetacijska sezona duga. To je razlogom zašto u tim šumama rastuvisoka stabla hrastova koja imaju mnogo lišæa. Procesi fotosinteze i stvaranja organsketvari vrlo su sna�ni. Proizvodnja drvne mase je vrlo velika. Debla i lišæe staništa su mnoštvukukaca, ptica, nekim sisavcima, a mrtvo drvo brojnim sitnijim organizmima. U visokimplaninama, poput Velebita, vegetacijska sezona je kraæa. Intenzitet fotosinteze je manji išume nisu tako bujne. Poðemo li sjevernije, npr. na podruèje norveške tundre, Sunèevo jezraèenje još manje. Fotosinteza je vrlo ogranièena, a posljedica su sasvim male biljke:patuljasto grmlje, zeljaste biljke, trave i lišajevi.

Mo�emo primijetiti da je energija vrlo va�na "pokretaèka varijabla". Kako æe sustavizgledati umnogome ovisi o tome koliku kolièinu energije prima.

Proces ukljuèuje višestruko iskorištavanje razlièitih tvari u jednomekološkom sustavu. Npr. korijenje drveæa crpi kalcij iz tla i on se prenosi do lišæa koje ujesenpada na tlo, gdje ga razlagaèi razla�u i ponovno vraæaju u tlo. Prije ili poslije isti æe se kalcijponovno korijenjem vratiti u stablo. I tako se ciklus zatvara. Mnoge hranjive tvari kru�eizmeðu tla i biljaka (i drugih organizama). Neke su hranjive tvari plinovite (poput kisika) inalaze se u atmosferi pa postoji kru�enje izmeðu atmosfere i biljaka. Za razliku od hranjivihtvari, energija ne kru�i ekološkim sustavom: ona teèe ekološkim sustavom kaojednosmjernom ulicom. Sustav prima energiju koja je potrebna biljkama, potrošaèima irazlagaèima. Na kraju se sva energija, zarobljena procesom fotosinteze, vraæa u atmosferuu obliku topline. To se dogaða zato što se procesima metabolizma, koji djeluju u svim �ivimbiæima, oslobaða energija.

kru�enja hranjivih tvari

11

Sunèeva toplinska energija uzrokujeisparavanje i stvara vjetrove

kapljice vode u oblacima

padanje kiše

upijanje u tlo

voda u tlu

podzemna voda prodireu vodotoke i jezera

biljke upijaju vodu

transpiracija

isparavanje iz vodotoka,jezera i mora

vodena parau zraku

kondenzacija

voda koju zemljane mo�e upiti utjeèeu vodotok

Slika 6: Kru�enje vode: primjer kru�enja hranjivih tvari u velikom sustavu

A.1.6. Sustavi, tlo i voda

Dosad smo o svijetu govorili kao da je graðen samo od èvrstoga tla. No to nije tako.Èinjenica je da veæinu površine planeta Zemlje pokriva voda. Prirodu ekološkoga sustavauvelike odreðuje vrsta �ivotnog medija. Krajni izgled ekosustava, bez obzira na kolièinuenergije koju taj sustav prima od Sunca, ovisi o tome je li rijeè o èvrstom tlu ili o oceanu. Istaæe kolièina energije na tlu omoguæiti razvoj visokoga drveæa, a u oceanu æe biljnusastavnicu èiniti siæušne planktonske biljke. U osnovi razlikujemo šest vrsta �ivotnih medijana kojima se mo�e razviti ekološki sustav:

èvrsto tlovoda tekuæicavoda stajaæica (npr. jezero)mora i oceanivisoka podzemna voda - slatka (npr. moèvare)visoka podzemna voda - slana (npr. estuariji)

Ovisno o tome na koje pitanje �elimo odgovoriti i o tome kolika je velièina ekosustava okojemu govorimo, èesto u jednom te istom ekosustavu nalazimo više vrsta �ivotnih medija.Npr., u Lonjskom polju nalazimo: vode tekuæice (Sava, Lonja), moèvaru (Krapje Ðol) i vodustajaæicu (stari rukavac u Èigoæu).

�

�

�

�

�

�

12

A.1.7. Pokretaèke varijable

unos energije

padaline:

voda koja teèe:

Dosad smo nauèili da je presudna pokretaèka varijabla nekoga sustava.Kolièina i raspored unosa energije glavna je sila oblikovanja. Ona odreðuje hoæe lidominantne biljke biti velike poput drveæa ili malene poput trave i hoæe li drveæe bitilistopadno ili zimzeleno.

Druga pokretaèka varijabla su ako ih nema dovoljno, postaju ogranièavajuæifaktor. Bez obzira na unos energije, ako nema dovoljno kiše, na nekom æe se podruèjuumjesto šume prostirati stepe ili savane.

Sljedeæa va�na pokretaèka varijabla je kolièina vode i uèestalost poplavauvelike odreðuju strukturu ekološkoga sustava. Lonjsko polje je savršen primjer. Presudnaje varijabla za taj veliki ekosustav tzv. re�im voda: uèestalost poplava i kolièina vode kojupoplave donose oblikuju krajolik. Re�im voda oblikuje mozaik raznolikih staništa.

13

Slika 7: Vodni re�im Save tijekom dviju godina. Najviše vrijednosti toga re�ima rezultirajupoplavama. To se mo�e smatrati vrstom uznemiravanja u ekosustavu

Kolièina vode

Ekološki sustavi su dinamièni:

�

�

�

�

�

�

kru�enje hranjivih tvariprotok energijegodišnja dinamika biljakasukcesijeprotok vodekru�enje vode

A.1.8. Krajolik uz rijeku

Lonjsko polje je nizinsko poplavno podruèje. Rijeka Sava je dugaèka i prije nego stigne usvoj nizinski tok nekoliko puta promijeni svoj karakter. Krajolik uz rijeku Savu razlikuje se nanjezinu izvoru i krajnjem ravnièarskom dijelu toka. Pogledajmo kako izgleda tok rijeke:

Obale su strme i brza rijeka teèe kroz sutjeske. Protok vode je brz i rijeka sa sobom nosivelike kolièine šljunka i pijeska.

U planinama

14

Slika 8: Stiješnjena meðu planinama

Naplavine šljunka

Sljedeæi odsjeèak rijeène doline je širi i rijeèna struja nije više tako jaka. Na tom se dijeluveæi dio krupnoga šljunka talo�i na dno. Na rijeci se pojavljuju rukavci, a šljunak miješaju ipokreæu i obilne kiše i topljenje snijega. Rukavci mijenjaju svoj izgled nakon svake poplave.Rukavci razlièite velièine i dubine stvaraju mozaik staništa, ukljuèujuæi i plitka jezerca, novešljunèane sprudove i stare šljunèane sprudove s pionirskim drveæem. Na staništimapostojanima dulje vrijeme, poput obala, rastu vrbe i drugo veæe drveæe.

Slika 9: Ostavljajuæi šljunak za sobom

Rijeka u šumi

Nizinsko poplavno podruèje

Ovdje rijeka izlazi iz planinskoga podruèja. Dolina je vrlo široka. Veæina šljunka je ostalauzvodno, ali se jedan dio nakon svake velike poplave i dalje pohranjuje uz okuke.Mnogobrojne vrste riba i kukaca ovise o tim nanosima: oni su presudno stanište. Rijekaviše ne utjeèe tako sna�no na podruèje kroz koje teèe. Postoje poplave, ali voda nije tolikobrza da bi nosila velike kolièine šljunka ili erodirala obalu. Razvijaju se šume

.

Krajolik je ravan, a rijeka stvara velike meandre i tijekom duljeg vremena njezino se koritomo�e lagano pomicati. U rijeci više nema krupnoga šljunka. Voda sada nosi samo fineèestice sedimenta. Prisutni organizmi više ne ovise o šljunku. Oslabljena dinamika nemo�e izazivati sna�ne promjene u kratkim intervalima. Veliko drveæe ima dovoljno vremenaza rast. To je postojbina hrastovih šuma kojima se na vla�nijim dijelovima pridru�uju jasen icrna joha. Podruèje uz rijeku poplavljuje jedanput ili dvaput godišnje.

jasena,brijesta i borova

15

Slika 10: Od planina do ravnice: èetiri odsjeèka razlièitih krajolika uz tok rijeke

Sljedeæa slika prikazuje naèela promjene rijeènoga korita. U planinskom dijelu toka rijekase razilazi na brojne tokove, a u nizinskom dijelu rijeka meandrira. Uveæani dio toka smeandrima pokazuje kako se rijeèno korito pomièe u prostoru.

16

Slika 12: Promjene toka rijeke:pogled iz drugoga kuta

Slika 11: Neprekidniprotok poèinje u planinama

A.1.9. Biološka raznolikost i dinamika sustava

Poplava, vatra i vjetar koji lomi drveæe pokretaèke su varijable ekosustava i mogu sesmatrati uznemiravanjem ekosustava. U nedostatku takvih pokretaèkih varijabla strukturaekosustava mo�e postati vrlo uniformna (npr. na cijelom podruèju raste šuma). Ako jeuèestalost tih uznemiravanja vrlo visoka, npr. ako nad šumom stalno pušu sna�ni olujnivjetrovi ili ako je šuma stalno pod vodom, ona æe s toga mjesta nestati. Ako je uèestalost tihuznemiravanja umjerena, stvorit æe se zanimljiv mozaik staništa: zato u Lonjskom polju imarijeka koje meandriraju, starih rukavaca, plitkih moèvara i razlièitih šuma. Sve to omoguæujeveliku biološku raznolikost, prisutnost brojnih vrsta �ivotinja i biljaka.

17

Slika 13: Kroæenje divlje rijeke: Isar u Bavarskoj

Ekološka istra�ivanja su pokazala da prevelik ili premalen utjecaj takvih pokretaèkihvarijabla ili, drugim rijeèima, previše ili premalo uznemiravanja rezultira smanjenjembiološke raznolikosti. S druge strane, umjereno uznemiravanje uzrokuje mozaik razlièitihstaništa koja su tada i dom brojnim vrstama.

A.1.10. Hijerarhija sustava

Postoje veliki i mali sustavi, ali i prilièan broj onih manjih koji su ugnije�ðeni u veæe sustave.Evo jednoga primjera: turopoljska svinja na pašnjaku je lako prepoznatljiv sustav. Svinjskajetra i krvo�ilni sustav su manje-više zasebni sustavi. Oni su ugnije�ðeni u veæi sustav:"svinja". Nama, zaokupljenima zaštitom prirode, osobito su zanimljivi sustavi veæi od svinje.Populacija svinja na pašnjaku je vrlo otvoren sustav - svinje se raðaju i svinje odlaze izsustava da bi postale šunke i kobasice. Pašnjak sa svinjama i svim drugim �ivotinjama, npr.�abama, gujavicama i biljkama te tlom èini ekosustav. Sada zaista mo�emo govoriti oekosustavu jer imamo biljnu i �ivotinjsku zajednicu te ne�ive sastavnice: tlo, vodu i zrak.Znamo da je sustav vrlo dinamièan: najva�nija varijabla je voda koja povremeno poplavljujepašnjak. Druga je va�na pokretaèka varijabla, a èesto je smetnemo s uma, kolièinasunèane svjetlosti koja obasjava pašnjak, a koja se mijenja tijekom godine. Ljeti sunèanesvjetlosti ima u izobilju, a zimi je vrlo reducirana. Biljke su vrlo osjetljive na te promjene.Promjene godišnjih doba i kolièine sunèane svjetlosti nama su toliko uobièajene da èesto onjima i ne razmišljamo. Naprotiv, sustav izuzetno sna�no reagira na te promjene.

Ako promatramo veæi odsjeèak krajolika, jedan pašnjak je tek jedan sustav u veæemsustavu kojega èine šume, rijeke i brojna staništa koja je stvorio èovjek, poput voænjaka ikukuruznih polja. Ne zaboravimo sela; i ona su posebni sustavi. Zato mo�emo i krajolikpromatrati kao sustav sa svojim posebnim pokretaèkim varijablama. Uz sunèanu svjetlost ivodu, i ljudske su aktivnosti pokretaèke varijable, npr. izgradnja cesta i drugih graðevina,sjeèa drveæa i sakupljanje uroda s polja.

Ako nastavimo potragu za veæim sustavima, na kraju æemo doæi do biosfere. To je najveæiekosustav na planetu.

18

A.1.11. Stanište divljih biljaka i �ivotinja i njihove prilagodbe

specijalisti generalisti

Stanište

Sve biljke i �ivotinje trebaju stanište. Neke vrste mogu �ivjeti samo na odreðenimstaništima. Druge vrste nisu tako izbirljive - one mogu �ivjeti na bilo kojem staništu. Zovemoih i . Npr., �lièarke su specijalisti jer se mogu hraniti samo u vrloplitkoj vodi po kojoj mogu hodati i iz koje mogu procjeðivati sitne organizme. S druge strane,vrana se mo�e hraniti razlièitom, i biljnom i �ivotinjskom hranom koju mo�e naæi posvuda.

je ukupnost svih resursa i uvjeta prisutnih na nekom podruèju, a koji omoguæujunekoj vrsti da naseli to podruèje i da na njemu mo�e �ivjeti i razmno�avati se. Pojamstaništa razlièit je za svaku pojedinu vrstu. Drugim rijeèima: na stanište gledamo oèimasvake pojedinaène vrste. Stanište dobro za �lièarku nije baš dobro i za pastrvu. Tome jetako zato što je voda koju vole �lièarke plitka, èesto i prilièno topla, mutna, s malootopljenoga kisika. Valja reæi da je plitka voda samo jedna, iako vrlo va�na sastavnicastaništa �lièarka.

Da bi razumjeli zahtjeve spram staništima, moramo se osvrnuti i na evoluciju pojedinihvrsta. Organizmi su se tijekom evolucije prilagoðivali i mijenjali svoj oblik, ponašanje imetabolizam da bi pre�ivjeli u okolišu koji ih je okru�ivao. Pogledajmo npr. jelenke: vrlo suspecijalizirani i pola�u jajašca samo u trulo hrastovo drvo. Takva navika mogla se razvitisamo tijekom dugoga razdoblja koegzistencije s hrastovim šumama. Na slièan naèinmnogo je drugih vrsta prilagoðeno �ivotu na toèno odreðenom staništu: komarci na plitkuvodu, �abe na stare rukavce i jezera, bjelovrata muharica na stare listopadne šume,vodomar na vode u kojima �ive male ribe i na rijeène obale u kojima mo�e iskopati svojegnijezdo.

Ponekad dvije vrste izgledaju vrlo slièno, ali imaju potpuno razlièite zahtjeve premastaništima. Crna roda gradi gnijezdo duboko u šumi i �ivi samaèki, braneæi svoj teritorij oddrugih crnih roda istoga spola. Bijele rode gnijezde se u kolonijama i gnijezdo grade nakuæama ili èak i nekoliko parova roda gnijezda izgrade na istom velikom stablu. Te dvijevrste oèito imaju potpuno razlièit tijek evolucije, jedna je više šumska vrsta, a druga jevezana uz otvorena staništa.

Ako govorimo o zaštiti pojedine vrste, va�no je znati jesu li uvjeti staništa primjereni toj vrstiili je neka, za tu vrstu bitna sastavnica nestala iz staništa pa je upravo zato ta vrsta postalaugro�ena. Da bi brzo procijenili uvjete staništa, bit æe nam od pomoæi ako naðemoodgovore na sljedeæa tri pitanja:

Za primjer uzmimo šarana. Ta se riba hrani razlièitim vodenim biljem. U veæini sluèajeva tonije ogranièavajuæi èimbenik. Kad je Lonjsko polje poplavljeno, šarani u njega ulaze izvodotoka i mrijeste se lijepeæi ikru na biljke u vodi. Poplave potièu šarane na mrijest. Tajpreduvjet nije zajamèen: poplave se uopæe ne moraju pojaviti ili ih mogu sprijeèiti ljudigradnjom sustava za obranu od poplava. U tom sluèaju mo�emo govoriti o "kljuènomstaništu", o "presudnom staništu", èime oznaèavamo dijelove staništa koji su"kljuèni",presudni i kritièni za opstanak populacije. Za šarane je to stanište na kojemu se mrijeste.Poplavni pašnjaci su za bijele rode va�niji kao stanište na kojemu pronalaze hranu(hranilište): kukce, �abe i druge manje �ivotinje. Promjene naèina uporabe pašnjaka mo�eogranièiti izvor hrane za rode. Uvijek ima dovoljno kuæa na kojima rode mogu sagraditi

Definirajmo stanište:

�

�

�

Èime se �ivotinja hrani?Gdje se razmno�ava?Mo�e li umaknuti svom neprijatelju?

19

svoje gnijezdo - zato za njih stanište na kojemu se gnijezde (razmno�avaju se) nijeogranièavajuæi faktor.

�lièarke se gnijezde u Krapje Ðolu, na vrbama koje rastu u plitkoj moèvari. Ovdje su priliènozaštiæene od predatora. Nijedan predator meðu sisavcima ne voli baš ulaziti u to podruèje.Ni lisice ni èagljevi. To stanište �lièarkama istodobno ispunjava dva zahtjeva, i sigurnost, imoguænost gnije�ðenja.

20

Vrste koje imaju vrlo osobite zahtjeve prema staništima zovemo. Druge nisu tako izbirljive, ali trebaju velike prostore. Takve vrste zovemo

. Ris i medvjed su vrste osjetljive na velièinuprostora; nije im toliko bitno kako stanište izgleda nego im je va�no da bude dovoljnoprostrano. Mu�jak risa treba teritorij površine oko 30 000 ha. Nema, dakle, naèina da se uLonjsko polje naseli populacija risova. Ta je vrsta veæ nestala iz prirodne zajednice.Meso�deri s vrha hranidbene piramide èesto su vrste osjetljive na velièinu prostora.

vrstama osjetljivima nastaništevrstama osjetljivima na velièinu prostora

Slika 14 : Dabar mijenja svoj okoliš: dabrovi stvaraju jezerca zbog kojih se drveæe uzobalu suši, zato se ponekad na tim mjestima stvaraju otvorena jezera.

A.2. Utjecaj naèina uporabe prostora

A.2.1. Èovjek, dinamika sustava i biološka raznolikost

Razmotrimo sada kako ljudi utjeèu na prirodne ekosustave; mogu to èiniti na nekolikonaèina. Jedan je da zamijene prirodnu vegetaciju poljoprivrednim kulturama, poputkukuruza ili krumpira. Drugi je naèin manipuliranje pokretaèkim varijablama ekosustava,poput upravljanja re�imom poplava.

Osvrnimo se sada na ekosustav Lonjskoga polja s gledišta analize sustava: ako šumuzamijeni poljoprivredno zemljište, poveæava se broj razlièitih staništa u krajoliku, a isto sedogaða ako se dio šume posijeèe i pretvori u pašnjak. Takve promjene neæe utjecati na brojvrsta, sve dok stanište ne postane previše rascjepkano. Ako se previše šumskog zemljištapoène iskorištavati na prethodno opisane naèine, krajolik æe postati jednolièan i brojnostvrsta æe opadati.

To nas vodi do zanimljiva zakljuèka: ljudska djelatnost nije drugaèija od prirodnihpokretaèkih varijabla. Ako je umjerena (ogranièena opsega) mo�e èak i poveæati ukupnubiološku raznolikost. Vrlo intenzivna ljudska djelatnost rezultira jednoliènim krajolikom ismanjenjem brojnosti vrsta.

21

Slika 15: Odnos uèestalosti promjena u ekosustavu i biološke raznolikosti

Bioraznolikostbroj vrsta

Niska Srednja Visoka

Uèestalost promjena

Manipulacija kolièinom vode vjerojatno je najva�niji ljudski utjecaj na ekosustav Lonjskogapolja. Ako sustav za kontrolu poplava sprijeèi dostatno poplavljivanje, to æe loše utjecati nahrastove šume, a mnoge vrste riba neæe se moæi pravilno mrijestiti. S druge strane, ako sepoplavne vode predugo zadr�e na podruèju retencija, bogata biološka raznolikostpašnjaka poèet æe se smanjivati. Ako je u ovom ekosustavu oèuvanje biološke raznolikostiva�an cilj, tada je potrebno osigurati i odgovarajuæi re�im voda. To je najva�niji zadatakUprave Parka i onih koji gospodare vodama.

A.2.2. Iskorištavanje prostora: èovjek kao pokretaèka sila

Mnoštvo je naèina kojima ljudi mijenjaju izgled prirodnih sustava. Oni to èine ako u šumiposijeku stabla za ogrjev ili za graðevni materijal (šumarstvo), ako uklone prirodnuvegetaciju da bi proširili obradive površine (ratarstvo) ili ako poveæaju površinu pašnjaka(stoèarstvo). Ljudi grade kuæe, sela, ceste i ostalu infrastrukturu, poput razlièitih kanala, namjestima na kojima je dotad bila prirodna vegetacija.

Ako �elimo procijeniti prirodu ljudskih aktivnosti, mo�emo ih podijeliti u nekoliko kategorija:iskorištavanje prirodne vegetacije (npr. sjeèa šuma), zamjena prirodne vegetacijekultiviranim biljkama èiji se urod skuplja jednom godišnje, zamjena prirodnog sustavatrajnim graðevinama, poput zgrada i cesta. Utjecaj na prirodnu promjenljivost ekosustavaje posebna manipulacija ekosustavom i mo�e se pojaviti s razlièitim naèinima uporabeprostora. Kontrola poplava jedna je takva manipulacija. Ona mijenja najva�niju varijablu zadinamiku sustava.

Iskorištavanje vrsta iz prirodnih ekosustava

Korištenje ne�ivih resursa

Promjene u dominantnim vrstama /unošenjekultiviranih vrsta

Zamjena prirodnih vrsta kultiviranima

Trajne promjene stanja ekosustava

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

lov

ribolov

šumarstvo

sakupljanje divljih vrsta

nafta

rudarstvo (pijesak, tlo, stijene)

voda

ispaša domaæih �ivotinja

livade sjenokoše

oranice: kukuruz, pšenica, zob

šumarstvo: planta�e

rudarstvo

manipulacije vodama

naselja (kuæe)

ceste

22

Utjecaj

Slika 16: Grupiranje naèina iskorištavanja prostora prema njihovu utjecaju

Princip gospodarskog iskorištavanja prirodnih populacija

Tradicionalni naèini iskorištavanja prostora

Razumno je gospodarsko iskorištavanje mnogih prirodnih populacija moguæe. Drvo izšuma, ribe iz vode i jeleni iz šume mogu se posjeæi, uloviti ili ustrijeliti na takve naèine kojineæe ugroziti cijelu populaciju. Zato broj jedinka koje uzimamo iz prirodne populacije morabiti ispod praga brojnosti jedinka koja mo�e omoguæiti opstanak te populacije. Ako se brojjedinka koji se uzima prirodnoj populaciji poveæa iznad toga praga, velièina populacije æepoèeti opadati, a prijeti joj i izumiranje.

Za neke oblike gospodarskog iskorištavanja prirodnih resursa, poput lova npr., nije tolikobitno koliko se jedinka odstrijeli, nego koliko je sna�no uznemiravanje koje se pojavljuje uzlov. Npr., na podruèjima na kojima se èesto puca, patke i druge ptice vodarice postaju vrloplašljive. Jednom kad postanu vrlo plašljive, dovoljno je tek nekoliko pucnjeva pa da se�ivotinje izuzetno uznemire. Kad su uplašene, dr�e se podalje od ljudi i panikom reagirajuna svako pribli�avanje. Zato se ne iskorištavaju potpuno sva potencijalna staništa.Uznemiravanje mo�e biti uzrokom opadanja velièine populacije.

Dugogodišnje ljudsko iskorištavanje prostora oblikovalo je osobite krajobraze. Oni serazlikuju od regije do regije: krajolik Lonjskoga polja se razlikuje od onoga na Velebitu ili uprimorju. Alpski krajolik je takoðer poseban. Ti tradicionalni krajolici zovu se i "kulturnikrajolici". Naèin njihova postanka je slièan. Oni su mješavina prirodnog krajolika ielemenata koje su stvorili ljudi. Ti su elementi krajolika stvoreni rukama poljoprivrednika uzmalu pomoæ domaæih �ivotinja: konji i goveda vukli su plugove i kola. Usta domaæih�ivotinja pretvarala su dijelove šume u pašnjake. Ako ih usporedimo s modernimkrajolicima, uoèit æemo jednu bitnu razliku: unos energije nije se ostvarivao iz fosilnih gorivakoja pokreæu tešku mehanizaciju.

Oblikovanje krajolika Lonjskoga polja je vrlo tipièan naèin stvaranja tradicionalnogakrajolika. Poènimo s kuæama uz Savu i stare rukavce. Sagraðene su od hrastovine izokolnih šuma koju su u poèetku ljudi ruèno tesali u grede. Svaka kuæa ima vrt koji obiteljopskrbljuje povræem. Iza kuæe rastu voænjaci sa šljivama i jabukama. Trava koja jepokošena u voænjaku rabila se kao hrana za domaæe �ivotinje. Iza voænjaka su se nalazileoranice malenih površina, na kojima su rasli razlièiti usjevi. Iza oranica su livade omeðene�ivicama. Na livadama se proizvodilo sijeno ili je na njima u odreðeno doba godine paslastoka, a �ivice bi stoku dr�ale na odreðenom mjestu. Iza livada prostirali su se pašnjaci, tj."polje", a iza njih šuma. Ni�i dijelovi polja bili su èesto poplavljivani. Na polju su paslerazlièite domaæe �ivotinje: krave, svinje, konji, patke i guske.

Taj naèin tradicionalne uporabe prostora bio je povezan i s osobitim socijalnim iekonomskim sustavom. Kuæe, oranice i livade bile su u privatnom vlasništvu, ali je polje,zapravo pašnjaci, uvijek bilo zajednièko vlasništvo svih ljudi u jednom selu.

23

24

Slika 17: Biološka raznolikost je velika

bro

j vrs

ta

1000Prirodni krajolik

1950Tradicionalna poljoprivreda

(šumarstvo)

2003Moderna poljoprivreda

�ivot je ponekad bio te�ak i ljudi su bili siromašni, ali je krajolik bio privlaèan i biološkaraznolikost velika. Kada govorimo o oèuvanju, na umu treba imati upravo taj tradicionalnikrajolik.

Tradicionalna poljoprivreda poveæala je prirodnu bioraznolikost, stvarajuæi nove i raznoliketipove staništa za nove vrste, osobito na podruèju polja (pašnjaka). Moderna poljoprivredauzrokovala je opadanje biološke raznolikosti. Pitanje je li velièina nove biološkeraznolikosti ispod ili iznad poèetne razine i dalje ostaje otvoreno. Mo�da je i dalje iznadpoèetne razine.

Temelj modernog naèina iskorištavanja prostora je primjena fosilnih goriva. To jeomoguæilo opse�nu kontrolu poplava, uspješnu gradnju brana i kanala, prijevoz materijala(npr. drva iz šume) na velike udaljenosti; zemlja se ore traktorima koji imaju nekoliko stotinakonjskih snaga, a kuæe se grade od novih materijala.

U modernu krajoliku nalazimo i nove elemente, poput ribnjaka: velikih jezera iskopanihstrojevima.

Krajolik danas izgleda sasvim drugaèije: oranice su vrlo velike - površina jedne jedinemo�e biti velika kao nekoliko manjih oranica zajedno, a broj usjeva je smanjen na nekolikovrsta. Danas se puno manje ljudi bavi poljoprivredom. Dogodile su se bitne promjene ukrajoliku, ali i bitne socijalne promjene. Biološka je raznolikost modernoga krajolika manjanego biološka raznolikost krajolika koji je postojao prije. U Lonjskom polju jedan uz drugogdanas postoje i moderni i tradicionalni krajolik. Sa stajališta zaštite potrebno se usredotoèitina tradicionalni krajolik i ljude koji ga i danas odr�avaju.

Moderni naèin iskorištavanja prostora

Povijest iskorištavanja prostora

Naèin iskorištavanja prostora mijenja se tijekom vremena. Postoje dogaðaji koji uzrokujupromjene u naèinu uporabe prostora. Èetiri glavna dogaðaja mogu se prepoznati naprimjeru Lonjskoga polje:

uspostava Vojne krajine - naseljavanjeprestanak Vojne krajine - smanjenje šumske površineizvedba višenamjenskog projekta SAVA2000 - pojava intenzivne poljoprivredeproglašenje Parka prirode Lonjsko polje

�

�

�

�

25

Slika 18: S razvojem moderne poljoprivrede smanjuje se broj vrsta

A.3. Naèela zaštite

Ekologija i zaštita idu zajedno, ali se ne mogu izjednaèiti. Ekologija otkriva kako prirodafunkcionira - to je znanost. Zaštita prirode i okoliša je proces ili aktivnost ljudi - akcijski plan.Zaštita nastoji stiæi negdje i zato zaštita treba imati cilj. Bez jasno utvrðenoga cilja zaštita nezna kamo ide. Zato æemo prvo govoriti o ciljevima.

Jedna od namjera zaštite je poboljšavanje postojeæega stanja ili barem njegovoodr�avanje, tj. sprjeèavanje pogoršanja situacije. To još nije precizan cilj i iz njega nemo�emo odrediti i potrebne aktivnosti.Kad treba zaštititi neki krajolik ili zakonom zaštiæena podruèja, pojavljuju se mnogi ciljevi. Ticiljevi moraju biti jasni. Njihovo ostvarivanje mora pridonijeti ostvarivanju nekog veæeg cilja.Pojedinaèni ciljevi ne smiju jedan drugom biti opreèni. Evo primjera jedne takve opreènosti:Europska zajednica (EZ) ima program zaštite vrsta u Španjolskoj i Portugalu. IstovremenoEZ ima i program za razvoj poljoprivrede koji æe uništiti sve ono što se programom zazaštitu vrsta namjerava zaštititi. To je primjer sukoba ciljeva. Takve situacije trebaizbjegavati.

Da bismo utvrdili skup jasnih ciljeva, dobro je imati veæ osmišljenu viziju. Vizija je slikasustava (zaštiæenog podruèja ili krajolika) kakvim ga vidimo u buduænosti. Iz takve vizijemo�emo definirati ciljeve. Ciljevi se usredotoèuju na odreðeni dio slike, npr. na naèin �ivotaljudi, biološku raznolikost ili kontrolu poplava u Lonjskom polju.

Nekad se zaštita fokusirala uglavnom na prirodnu sastavnicu sustava, tj. na vrste iliekološke procese. Vizija moderne zaštite prirode uvijek ukljuèuje i ljude i njihov naèin�ivota. Vizija, ciljevi i akcijski planovi zajedno èine plan upravljanja. Slika prikazuje njihovodnos:

A.3.1. Stvaranje vizije i postavljanje ciljeva

26

Slika 19: Plan upravljanja povezuje viziju, ciljeve, akcijski plani procjenu postojeæe situacije

AKCIJSKI PLAN

CILJEVI

VIZIJA

PROCJENA

Vizija

Ciljevi

S M A R T

Procjena situacije

Akcijski plan

: Ona opisuje pozitivno stanje nekoga podruèja u buduænosti. Ona je proizvod vašekreativnosti i dovoljno je privlaèna da prema njezinu ostvarenju vrijedi te�iti. Ne morasadr�avati svaku potankost, ali mora biti dovoljno jasna.

: Ciljevi su smjerokazi na putu ostvarivanja vizije. Ako je vizija dobra, ciljevi suizvedeni iz nje, meðusobno se podupiru i nisu u sukobu. Ciljevi trebaju biti SMART (engl.pametni; skraæenica od pecific easurable tractive ealistic imed, tj. Osobiti MjerljiviPrivlaèni Realni Vremenski ogranièeni). Ako cilj ne zadovoljava te uvjete, teško je odreditiprimjerenu akciju. "Trebamo više turistièkih smještajnih kapaciteta u parku" ne zadovoljavata èetiri uvjeta. No mo�e se predefinirati u izvediv cilj: "Tijekom sljedeæih pet godina �elimonajmanje tri razlièita turistièka smještajna objekta u selima Lonjskoga polja".

: To je popis koji sadr�i ono što imate i što se dogaða. To ukljuèujeprostorni plan, opise obilje�ja, kako se iskorištava zemljište, popis interesnih grupa iinstitucija korisnika podruèja te pravnu osnovu zaštite.

: Ovdje su navedene sve aktivnosti koje æe korak po korak omoguæitiostvarivanje ciljeva.

Postoje dva kriterija za uspješnu viziju: ona treba biti privlaèna i drugim ljudima tako da �elenjezino ostvarivanje. Ona mora biti i dosljedna i realna jer se jedino takva mo�e ostvariti.

Pozitivno sroèena vizija je privlaèna. Npr.: "Zabranjen je lov na ptice" i "Sve su pticezaštiæene". Obje tvrdnje govore isto, ali prva napada barem jednu interesnu grupu, lovce.Druga tvrdnja zvuèi pozitivno.

Da biste napisali viziju, trebate prostor, jednu ili nekoliko stranica papira. To je previše da biljudi to mogli stalno imati na umu. Izjava o namjeri ( ) sadr�i suštinu vizije.Ako se oblikuje sna�nim i pozitivnim rijeèima, iz nje zraèi osjeæaj dobre namjere. Evonekoliko primjera:

Izjava o namjeri Šumarske slu�be SAD-a:

Izjava o namjeri uzgajališta konja:

Izjava o namjeri Parka prirode Lonjsko polje mogla bi biti:

ili

Rijeè upozorenja: Analiza mnogih planova upravljanja pokazala je da se previše energije ivremena troši na opisivanje prostornoga plana, a premalo na razvijanje stvaralaèke vizije,ciljeva i dobrog akcijskog plana. Uspjeh zaštite nije u dobrom planu, nego u moguænosti da seon ostvari.

Kako osmisliti atraktivnu viziju:

Mission statement

�

�

�

"Èuvamo resurse, slu�imo ljudima"

"Mi volimo konje, i to se vidi"

"Zajedno èuvamo prirodnu i kulturnu baštinu""Zajedno, za ljude i prirodu"

27

28

Slika 20: Izjava o namjeri sadr�i suštinu vizije izra�enu privlaènim rijeèima

Vizija

Izjava o namjeri

A.3.2. Kako iskoristiti vrste u zaštiti podruèja

Krovne vrste (Umbrella species)

Zastavne vrste (Flagship species)

Praæenje stanja - monitoring:

indikator

Jedan od ciljeva mo�e biti zadr�ati visoku biološku raznolikost, no to baš i nije vrlo praktièani SMART cilj. Da biste mogli ovladati ovim problemom ponekad je dobro izabrati samojednu vrstu kao predstavnika ukupne bioraznolikosti. "Krovne vrste" (Umbrella species) i"zastavne vrste " (Flagship species) su takve vrste.

: One imaju veliki �ivotni prostor i specifiène zahtjeveprema staništima. Ideja slijedi logiku da druge vrste, s manjim �ivotnim prostorima,iskorištavaju ista staništa kao i krovna vrsta i da su zato automatski zaštiæene ako jezaštiæena i krovna vrsta. Crna roda je jedan takav primjer: Ta ptica ovisi o velikimpodruèjima starih šuma (kljuèno stanište presudno stanište). Te šume su staništa i mnogimdrugim pticama, šišmišima i �abama. Zato je crna roda zamjena za kontrolu cjelokupnebiološke raznolikosti, a ujedno i pogodna vrsta za praæenje stanja (monitoring).

: Zastavna vrsta vrlo je zanimljiva i primjenjuje se kadje za akciju zaštite potrebno prikupiti veliku potporu javnosti. Izbor zastavne vrste je osobitodobar ako je ta vrsta istodobno i krovna jer je tada uèinak zaštite puno veæi. Zato su i crnaroda i �lièarka odlièan izbor za zastavne vrste.

Ova se tehnika primjenjuje da bi se pokazalo kako sesustav mijenja s vremenom. Ako imamo odreðenu pretpostavku (hipotezu) o tome kako æese sustav promijeniti u buduænosti, mi �elimo imati moguænost i pratiti te promjene i vidjetijesmo li zaista bili u pravu. Drugim rijeèima, �elimo provjeriti istinitost pretpostavke. Za totrebamo odabrati indikator èiju promjenu mo�emo pratiti. Ako za odaberemocrnu rodu ili �lièarku, tada æe nam promjene u njihovim populacijama pokazati i što sedogaða s vrstama koje prebivaju na istim staništima, tj. pod njihovim su krovom - mi takouopæe ne moramo pratiti sve vrste. Obje vrste je prilièno lako prebrojavati pa su one zatoodlièni indikatori.

Slika 21: �lièarka ima višestruko znaèenje: to je i krovna i zastavna vrsta. Kao zastavnavrsta nalazi se i na logu Parka prirode Lonjsko polje jer je veæini ljudi vrlo zanimljiva

29

B. NAÈELAKOMUNIKACIJE

B.1. Kako "prodati" park

Plan je jedna, a njegova implementacija druga stvar. Tijekom provoðenja plana potrebno jepoznavati kupce i interesne skupine parka. To su ljudi kojima �elite "prodati" park. Beznjihove dobre volje provedba plana nije moguæa.

su skupine ljudi koji oèekuju nešto od slu�be Parka.su ljudi koji u parku ostvaruju odreðeni interes. To je samo jedan naèin kako iz

dva ponešto razlièita kuta gledati na ljude.

školeribièipromatraèi pticalokalno stanovništvoljudi iz Zagreba i drugih gradova u Hrvatskojljudi koji �ive u primorjuinozemni turisti, ljubitelji prirodne i kulturne baštine

Šumari Nastaviti sjeèu drveæaOstati zadu�eni za planiranje

Hrvatske šume gospodare šumamaUpravljaèi sustavom obrane od poplavaPoljoprivredniciStoèariRibièi Zadr�ati moguænost ribolova

ukljuèujuæi i slobodu izboraLovciLokalno stanovništvoVlasnici restoranaPosjednici zemljeLokalni politièariDr�avni politièariLjudi iz ministarstvaDjelatnici ParkaTuristi - ljubitelji prirodne i kulturne baštineIzletniciRekreativci

Kupci Interesne skupine (korisniciprostora)

Skupina Interes skupine (primjeri)

Tko su "kupci" u parku prirode Lonjsko polje?

Tko su interesne skupine (korisnici prostora) u PP Lonjsko polje?

�

�

�

�

�

�

�

30

31

B.2. Priroda sukoba

B.3. Stvarni i umišljeni sukobi

B.4. Odnosi s javnošæu

Kada govorimo o "prodaji" parka, moramo shvatiti kako uopæe dolazi do sukoba.

je ostvarivanje ciljeva jedne skupine uzrokom nemoguænosti ostvarivanja iliteškoæa u ostvarivanju ciljeva druge skupine. Provedba ideje parka automatski utjeèe nainterese lokalnih ljudi. Mogu se oèekivati sukobi. Oni su "dio igre".

Èesto sukob uopæe nije stvaran, nego samo umišljen. Mnogo ljudi nema jasnu sliku o svrsi inamjeri parka. Njihova slika je iskrivljena, nepotpuna i zbog njihovih interesa neobjektivna.Takvo poimanje dovodi do umišljanja sukoba, kojih uopæe ne bi bilo kad bi ljudi imali pravuinformaciju i kad bi je shvatili.

predstavljaju proces prikupljanja podrške za vaše ideje. U zaštiæenompodruèju odnosi s javnošæu te�e stvaranju tolerancije i prihvaæanja, osobito kod lokalnogastanovništva. Postiæi da baš svi zavole park nije realistièan cilj. Po�eljno je imati prilièanbroj ljudi koji podr�avaju tu ideju i drugu skupinu koja æe prema njoj biti snošljiva.

Koraci procesa odnosa s javnošæu su:

1) Saznajte što ljudi misle i rade2) Osmislite strategiju odnosa s javnošæu - akcijski plan3) Provedite akcijski plan, pratite uspješnost provedbe

Prije nego osmislite akcijski plan, morate znati što ljudi misle, inaèe taj plan mo�e bitinedjelotvoran.

Iskustvo iz Lonjskoga polja pokazuje da meðu selima postoji zavist: Neka sela misle daPark više poma�e drugim selima. Strategija komunikacije to treba uzeti u obzir. Iskustvopokazuje da ljudi vide i pozitivne stvari u Parku, npr. moguænost da se u njemu zaposlelokalni ljudi.

Definirajmo sukob:

Definirajmo odnose s javnošæu:

Sukob

Odnosi s javnošæu

Istina nije ono što zaista jest... ...Istina je ono što si zamislimo da jest!

Koliko kvadrata vidite?

16 ili više?

Ima ih više od 30!

Ovaj primjer ilustrira

ogranièenja naše percepcije.

Mi ne vidimo istinu.

B.5. Malo teorije komunikacije

Komunikacija je više od informacije. Informacija je jednosmjeran proces, a komunikacijadvosmjeran.

Ako �elite izazvati simpatiju prema Parku, informacija nije dovoljna. Nu�na je komunikacija.Ljudi moraju znati kakvi su planovi Parka i moraju imati moguænost izraziti svoje mišljenje.Prezentacija mora biti u takvu obliku da ljudi mogu razumjeti o èemu govorite, a slušatinjihovu reakciju gotovo da je jednako va�no koliko i obavijestiti ih o neèemu.

Paul Watzlawick, struènjak za komunikaciju, otkrio je da proces komunikacije uvijek imadvije razine. Postoji razmjena èinjenica, najèešæe pomoæu rijeèi. Dodatno postoji i razmjenaemocija - manje-više uvijek pomalo prikrivena. Ljudi se mogu jedni drugima sviðati ili ne,meðusobno se do�ivljavati kao prijatelji ili jedni drugima smetati, u drugu osobu mogu imatipovjerenja ili za nju misliti da je prepredena. U Watzlawickovoj predod�bi najva�nije je darazmjena emocija bude uvijek va�nija od razmjena èinjenica. Ona æe na višoj razini utjecatina rezultat komunikacije.

Slika 22: Jednostavan model komunikacije prema P. Watzlawicku.

32

Informacija

Komunikacija

Slika 23: Mnoge je stvari moguæe izreæi, a da nikoga pri tome ne povrijedimo

33

Slika 24: Odora je simbol - ona mora zraèiti autoritetom i pobuðivati simpatiju.Svaki put kad vide nadzornika u odori, ljudi se moraju ugodno osjeæati.

Za osoblje Parka je va�no da pri svakoj komunikaciji na umu imaju i njezinu emocionalnurazinu. Ponašajte se tako da se ljudi osjeæaju ugodno i ne prigovarajte na emocionalnoj razini.

je takoðer Watzlawickova predod�ba. Svaka vaša aktivnost ostavlja dojam, èak ako pritomniste ništa rekli. Ne reæi ništa mo�e biti vrlo sna�an naèin komunikacije.

“Ne mo�ete BEZ komunikacije"

NAÈINI KOMUNIKACIJE

Sredstvo Prednost Ogranièenja

Razgovor licem u lice - obuhvaæate malibroj ljudi

- malo pripreme- mo�e se primijenitiu svakoj prilici

Prezentacija malojskupini

- nije vam potrebnomnogo opreme

Slu�bena prezentacija- mo�ete se odjednomobratiti velikoj grupi

- trebate veliku prostoriju- trebate tehnièku opremu- postoji velika prostornaudaljenost izmeðu vasi slušatelja

- dolazite u iskušenje dau jednoj Power Pointprezentaciji iznesetepreviše informacija

Radionica *- vrlo dobra dvosmjernakomunikacija - malobrojnost skupine

Obilazak podruèjas vodièem

- vrlo djelotvorno- vrlo uvjerljivo

- potrebne su velikepripreme

- mala skupina

Izlet/obilazak podruèja * - vrlo djelotvornosredstvo

- broj ljudi- visoki troškovi

Zajednièki projekti * - vrlo dobra komunikacija - veliki utrošak vremena- visoki troškovi

Dogaðaj *

- kontaktirate s mnogoljudi

- odjednom sudjelujemnogo ljudi

- veliki organizacijskinapor

- visoki troškovi

*...vrlo djelotvoran naèin

Radionica

Zajednièki projekti:

Izlet:

Dogaðaj:

Sastanak skupine ljudi na kojemu su svi sudionici što je više moguæe ukljuèeni u raspravu;voditelj radionice daje što je moguæe manje informacija, a trudi se prikupiti što višeinformacija od sudionika.

Djelatnici Parka zajedno s predstavnicima drugih interesnih skupina rade na projektu; npr.:postavljanje ograde za stoku koja æe biti dopremljena u park.

Èesto namijenjen samo jednoj interesnoj skupini, npr. novinarima.

Odreðena tema se obilje�ava na slo�eniji naèin i prezentira velikom broju ljudi. Npr. Danroda u Èigoæu.

SWOT* analiza Dana roda u Èigoæu: Zašto je to dobro?

Što je bilo dobro? Što nije bilo baš tako dobro?

500 posjetiteljavlak Èigoæ expressvijest na TV-uvijest na radiju i u novinamasudjelovanje Slovenaca/razmjenalokalno stanovništvo organiziralo hranu i piæeoèišæeno/ureðeno selo Èigoædobra signalizacija/moguænost orijentacijejavni WCnatjecanje: najljepše imanje

*

Da biste riješili sukobe morate znati više od jednog pravila dobre komunikacije. Morate bitivrlo iskusan pregovaraè. Evo nekih preporuka:

Postojeuvjeta koja morate imati na umu:

morate uvijek razlikovati ljude i probleme. Ne dopustite da se umiješaju osjeæaji.va�ni su interesi ljudi, a ne njihove pozicije, tj. ono što govore. Zato puno truda valjaulo�iti u otkrivanje stvarnih interesa jer ih ljudi najèešæe vrlo nejasno iskazuju.potra�ite alternativna rješenja koja donose dobrobit objema stranama. Samipotra�ite takva rješenja, a onda ih zajedno razmotrite.obje strane se trebaju slo�iti o cilju i naèinu mjerenja uspješnosti dogovorenogarješenja problema.

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

...SWOT je kratica od trenght - Snaga, eaknesses - Nedostaci, pportunities - Moguænosti, hreats -Opasnosti. U SWOT analizi se nabrajaju te èetiri osobine onoga što se analizira.

S W O T

B.6. Rješavanje sukoba

Budite nepokolebljivi prema problemu, ali pa�ljivi prema svojim partnerima.èetiri

34

�

�

suradnja sa Siskomponuda hrane i piæanije bila savršena

35

Slika 24: Gluma dijaloga izmeðu nadzornika (lijevo) i krivolovca (desno);govor tijela govori puno više od rijeèi

36

Slika 25: Obilazak s vodièem prilagoðen je interesu posjetitelja

C. Interpretacija parka

Interpretacija u svrhu zaštite okoliša ima puno zajednièkoga s poslom prevoditelja.Interpretacija u parku zahtijeva prevoðenje prirodnih i kulturnih osobina parka na razinukoju æe veæina ljudi lako razumjeti. Interpretacija mo�e ukljuèiti i prevoðenje struènihtermina, koji se rabe u biologiji i drugim znanostima, na jezik koji æe razumjeti ineznanstvenici ili djeca. Interpretacija je proces komunikacije kojim se javnosti otkrivajuznaèenja i odnosi naše prirodne i kulturne baštine tako da se ljudima omoguæi osobnido�ivljaj, s razlièitim elementima, ukljuèujuæi i krajobraz.Freeman Tilden je osmislio osnovna naèela interpretacije koji su otad polazište za sveinterpretatore u zaštiæenim podruèjima.

C.1. Šest principa Freemana Tildena:

�

�

�

�

�

�

Interpretacija se mora prilagoditi interesu i iskustvu posjetitelja. Ona mora imati veze snjihovim svakodnevnim �ivotom.Interpretacija je više od informacije. Ona otkriva "zakulisne prièe". Dobra interpretacijaje dobro isprièana prièa.Interpretacija je umjetnost. Neki su ljudi vrlo talentirani i, kao i umjetnici, mogu serazlikovati stilom svojega rada.Dobra je interpretacija provokativna i potièe ljude na razmišljanje. Ona ih ne zatrpavainformacijama.Interpretacija uvijek ima na umu dvije stvari: temu i posjetitelja. Interpretator uvijekmisli na posjetiteljevu osobnost.Interpretacija namijenjena djeci se razlikuje od one namijenjene odraslim ljudima.Voditi cijelu obitelj je pravi izazov; interpretator uvijek treba misliti na razlike izmeðuroditelja i djece.

Svi dobro organizirani parkovi imaju interpretacijsku slu�bu. Jedna od najiskusnijih jeSlu�ba nacionalnih parkova SAD-a (US National Park Service). Interpretacijskimaktivnostima poveæavaju i obogaæuju i u�itak boravka posjetitelja u svojoj sredini. Njihovaslu�ba ima sljedeæe ciljeve:

37

Slika 26: Nadzornici JUPP Lonjsko polje

C.2. Ciljevi interpretacije u nacionalnim parkovima SAD-a

C.3. Obilazak podruèja s vodièem

�

�

�

�

�

�

Informacija i snala�enje:

Razumijevanje i poštovanje:

Zaštita:

Sudjelovanje i razvoj vještina:

Dijalog:

Edukacija:

pru�iti lagan pristup informacijama potrebnim za siguran iugodan do�ivljaj parka.

njegovati dublje razumijevanje resursa i vrijednostiparka, njegova regionalnog polo�aja i sustava zaštite.

ponuditi raznolike moguænosti susreta i u�ivanja u resursima parka,istovremeno štiteæi te iste resurse od nerazumnog iskorištavanja, ošteæivanja,vandalizma i kraðe.

pomoæi i motivirati razvoj rekreacijskih aktivnosti ivještina

pru�iti moguænosti komunikacije i razmjene mišljenja i potreba izmeðujavnosti i Uprave Parka

zainteresiranim pojedincima i skupinama pru�iti informacije potrebne zapotpuno razumijevanje vrijednosti parka i njegova regionalnog konteksta te znaèenja ivrijednosti cjelokupnoga sustava parkova, tj. zaštiæenih podruèja

Postoje razlièite metode interpretacije: izlo�be, predavanja, pouène staze, obilascipodruèja s vodièem itd.

Obilazak podruèja s vodièem posjetitelju mo�e biti jedno od najljepših i najzanimljivijihiskustava. Priprema obilaska zahtijeva puno rada i iskustva. Navodimo glavne korake upripremi sadr�aja obilaska:

Posjetitelji su pokretna meta. Njihova dob, iskustvo i interes vrlo su razlièiti. Ponekadinterpretator mo�e znati više o skupini jer zna da dolaze školska djeca ili promatraèi ptica.No, prepoznati interes skupine ili njihovo iskustvo jedna je od najva�nijih stvari.

Tko su posjetitelji?

38

Slika 27: Dobra interpretacija je umjetnost

Kamo vodite posjetitelje?

Tko je dobar interpretator?

Svaki park ima obilje tema, velikih i malih, koje se mogu interpretirati. Obilazak podruèja svodièem mo�e biti posveæen opse�nim temama, poput poljoprivrede i šumarstva, iliskromnijim temama, poput posjeta jednoj seoskoj kuæi.

Interpretator mora dobro poznavati svoje teme. Ali tu se pojavljuje paradoks - ljudi kojinajviše znaju nisu najbolji interpretatori. Èesto to vrijedi za znanstvenike. Interpretator jerjeèit, on zna kako govoriti. On je zabavan, nikad dosadan. Interpretator razgovara, on nedr�i govore. On govori svakodnevnim jezikom i ne rabi struène termine, ne prièa i ne èinipreviše.

39

Slika 28: Rekviziti privlaèe pozornost ljudi tijekom obilaska s vodièem

Slika 29: Èak i maleni rekviziti privlaèe pozornost

Zašto su "rekviziti" potrebni?

Kako organizirati voðeni obilazak?

Dobro voðeni obilazak podruèja jednako zaokuplja posjetitelja kao i njegovo , alizapošljava i njegove . Zato su "rekviziti" tako va�ni. Rekviziti se obièno rabe napozornici, u kazalištu. U voðenom obilasku rekviziti su svi predmeti koji na bilo koji naèinimaju veze s temom obilaska. To mogu biti pera, kosti, kamenje, listovi, krzna, ko�e,lubanje, plodovi, sjemenke, slike, alati ili preparati cijelih �ivotinja u staklenim boèicama(npr. zmija ili kukaca). Rekvizit mo�e biti bilo što na bilo koji naèin vezano uz odreðenutemu. Dobar rekvizit æe izazvati iznenaðenje posjetitelja i on æe ga rado pogledati.

Rekviziti se pripremaju prije polaska na obilazak i nose se u naprtnjaèi, a posjetiteljima se uprigodnim trenucima tijekom obilaska pokazuju.

Kreativni interpretator mo�e izmisliti i naæi puno dobrih rekvizita.

Dobar voðeni obilazak ima puno zajednièkih osobina s dobrim javnim nastupom. On jezabavan, relevantan, ima smisla i vezan je uz jednu središnju temu. U dobro voðenomobilasku slušateljstvo se aktivno ukljuèuje u promatranje, istra�ivanje, razmišljanje iprovedbu odreðenih aktivnosti koje vodiè na obilasku organizira. Poput javnog nastupa, ivoðeni obilazak ima svoj prepoznatljivi uvod, glavni i zakljuèni dio. Dodatno, voðeniobilazak ima i svoj pripremni dio koji poèinje 15 minuta prije polaska. Aktivnosti svakogdijela opisane su u sljedeæim odlomcima.

um srceruke

40

Slika 30: Na svakoj postaji interpretator provjerava da li ga svi slušaju

Pripremni dio

Uvod u obilazak

Obilazak

Završetak obilaska

Otprilike 15 minuta prije polaska, skupina se okuplja na dogovorenoj polazišnoj toèki.To je prilika da pozdravite posjetitelje, saznate više o njima i njihovim interesima, ali iodgovorite na eventualna pitanja. Vaš entuzijazam i prijateljski pozdrav pomoæi æe uuspostavljanju kontakta meðu vama i posjetiteljima i ostaviti dobar prvi dojam. Tadamo�ete spomenuti i mjere opreza tijekom obilaska i predlo�iti naèine zaštite odsunca i kukaca i sl.

Poènite u dogovoreno vrijeme i predstavite sadr�aj obilaska. Vaš uvod mora izazvatipozornost posjetitelja (inaèe bi mogli jednostavno nestati), zainteresirati ih za temuobilaska i dati im osnovnu orijentaciju. Recite im koliko æe obilazak trajati i ponovitemjere opreza i zaštite tijekom boravka u prirodi. Najva�nije je skupini objasnitisadr�aj obilaska i naèin njegove provedbe. Objasnite im sadr�aj obilaska tako da imukratko isprièate što æe tijekom obilaska vidjeti.

Tijekom obilaska budite na èelu grupe i uvijek provjeravajte mo�ete li vidjeti sveposjetitelje. Kad se zaustavite na odreðenoj postaji, provjerite mogu li vas svi dobroèuti. Na svakoj postaji opišite neke zanimljive dijelove krajobraza, biljke i �ivotinje.Svoje izlaganje i razgovor zadr�ite na jednoj temi, ne trebate prièati o svemu. Vaše æeslušateljstvo moæi zapamtiti tek nekoliko glavnih pojedinosti.

Na svakoj se postaji mo�ete zadr�ati od jedne do šest minuta. Vaše izlaganje organizirajteprema sljedeæa èetiri koraka:

- Usmjerite pa�nju slušatelja na jedan osobit prizor, biljku ili �ivotinju. To mo�etenapraviti i ovakvim pitanjem: "Što konji najradije jedu ?"

- Objasnite i opišite: Konji potjeèu iz stepe. Stepe su prostrani travnjaci.- Pove�ite temu postaje s temom cijelog obilaska: �ivotinje se hrane hranom koju

pronalaze na svom staništu.- Nastavite s reèenicom koja æe najaviti nastavak obilaska i sljedeæu postaju: najavite

što slijedi ili predlo�ite na što bi mogli obratiti pozornost u nastavku obilaska.

Na postajama iskoristite svoje rekvizite. Mnogi interpretatori se oslanjaju na provokativnapitanja koja stimuliraju skupinu i potièu razgovor. Postavljanje kreativnih pitanja jeumjetnost.

Nakon zaustavljanja na zadnjoj postaji zakljuèujete cijeli obilazak. Zakljuèak trebapodsjetiti posjetitelje na vezu teme obilaska i sadr�aja postaja. Dobri zakljuèci sujezgroviti i toèni. Oni utvrðuju i podsjeæaju na glavnu poruku cijelog obilaska koju biposjetitelji trebali zapamtiti. Tada im ka�ete da je obilazak završen.

Ako pove�ete svoju prezentaciju sa svakodnevnim �ivotom i interesima posjetitelja, ona æebiti zabavna, posjetitelji æe je bolje upamtiti.

41

ISBN - 953-97950-2-8