KONSTANTIN MILADINOV

1830-1862

PJESME

Mokedonska knjizevnost

KONSTANTIN MILADINOV rodio se u Strug:l. Brat je Dim it r a Miladinova, inspiratora 1 organizatora borbe protiv grekoga jezika u crkvi i ~koli, a za uvot1enje narodnoga, slavenskog jezika. Osnovnu je. ~kolu polazio u Ohridu; ucrtelj mu je bio Dimitar, koji se i kasnije bri­nuo o svom mlac!em bratu. Godine· 1847. Konstantin je zavriio blvenu janjinsku »akademijuc (gimnaziju), gdje je uz grl!ki prllil!no dobro naul!io i francuski. Poslije toga je ul!iteljevao u bitoljskom selu Trnovu. Od 1849. do 1852. studirao je klasil!nu filologiju u Ateni Nakon diplomiranja vra­tio se ul!iteljskom pozivu; radio je u bitoljskom selu Magarevu. Zahva­ljujuci Dimitru i njegovim vezama, Konstantin je 1856. otputovao u Ru-

. siju. U Moskvu je stigao ujesen 1857. i u njoj, s manjim prekidima, ostao sve do juna 1860. Za to vrijeme je marljivo studirao slavensku filologiju i ubrzano radio na kompletiranju i redigiranju zbornika narodnih pje­sama koje su Dimitar i on bill sakupili u Makedoniji. Osim toga, sudje­lovao je u urec!ivanju .studentskog bugarsko-makedonskog knjilevnog l!asopisa »Bratski trud«, a radio je i za potrebe Slavenskog blagotvomog komiteta, tada nesumnjivo jedne od najjal!ih propagandno-obavj~tajnih ustanova u Evropi. Na traienje tog komiteta Konstantin je 1858. preveo na makedonski antiunijatski spis »0 pravoslavnim crkvenim bratstvima u jugozapadnoj Rusijic, kojemu je napisao i kraci uvod-predgovor. Iste je godine poceo objavljivati 1 8Voje pjesme: 1858, 1859. u carigradskom casopisu »B'lgarski kni.Zicic; 1860. u ,.Bratskom truduc; 1861. u beograd­skarn casopisu G. S. Rakovskog »Dunavski lebed«.

Iako je za svoj zbQrnik narodnih pjesama stalno dobivao vrlo Iaskave ocjene i obeCanja, Konstantin je brzo shvatio da u Rusiji neee naci iz­davaca. Razocaran i duboko potiSten zbog toga, uz to i te~ko bolestan (vlama moskovska klima razomo je djelovala .na njegova pluca, zahva-

. eena tuberkulozom jos u djetinjstvu), on je odlucio da .se vrati u Make­doniju. Ali vratio se nije. Pred sam polazak iz Moskve Konstantin je

43

dobio pozitivan odgovor na pismo koje je bio uputio J. J. Strossmayeru s molbom za porno(: i blagonaklonost. Poslije cetirimjes~nog boravka u Becu, gdje je Strossmayer pregledao zbornik i pristao da ga litampa, Konstantin je krenuo u Hrvatsku. U Dakovu je citav zbornik, napisan grckom grafijom, prepisao u rusko-slavenskoj cirilici i sastavio kratak, primijenjeni makedonsko-hrvatski rjecnik. Kad je i s tim bio gotov, dosao je, 12. januara 1861, u Zagreb, gdje se kretao u krugu najistaknu­tijih hrvatskih naucnih, knjizevnih i drtistveno-politickih radnika. Pod naslovom B'lgarski narodni pesni zbornik je ugledao svijet 24. juna 1861. Njegovo je znacenje za makedonski narod i kulturu golemo. Osim 674 pjesme (oko 550 iz Makedonije i oko 100 iz Bugarske) zbornik sadrZi i ovaj folklorni materijal: svadbene i godisnje obicaje iz Struge i Kukusa, vjerovanja i predanja o licnostima i mjestima u Makedoniji, poslovice i gatanke, narodna licna imena i prezimena. U zborniku je i opliiran Kon­stantinov Predgovor na strulikom govoru (centralni makedonski dijalekt) o znacajkama i klasifikaciji makedonske narodne poezije; to je ozbiljan i studiozan naucni rad, pa se od njega polazi i danas u proucavanju nje­nih motivsko-sadrzajnih i metrickih karakteristika.

Konstantin je napustio Zagreb i Hrvatsku 18. juia 1861, ali ni tada nije stigao u Makedoniju. Saznavsi u Beogradu da je zloglasni fenerski mitropolit u Ohridu Meletije optuZio Dimitra Miladinova za antidl'Zavnu djelatnost u korist Rusije i da su ga turske vlasti vee uhapsile, Konstan­tin je odmah krenuo u Carigrad. Ali tamo su i njega zatvorili. Evropsko javno mnijenje podiglo je glas protiv hapsenja brace Miladinov. Uslije­dila je i ostra diplomatska interv.encija velikih sila. Strossmayer je tako­c:1er uloZio svoj licni autoritet u dokazivanju Konstantinove nevinosti. Sve je, mec:1utim, bilo uzalud. Podvrgnuti specijalnom reZimu, braca Mi­ladinov su umrla u carigradskoj zatvorskoj bolnici - Konstantin 18. januara 1862, a Dimitar pet dana kasnije, 23. januara. Njihov je grob ostao nepoznat, jer su ih Turci sahranili u najvecoj tajnosti.

POEZIJA

SADRZAJ

Pjesme Konstantina Miladinova, ukupno 15, odigrale su presudnu ulogu u razvitku iSitave makedonske novije knjizevnosti. Ispjevane izvan i protiv tada!njih pjesniiSkih kanona, u zivom narodnom jeziku i pod najneposrednijim utjecajima narodne poezije, pjesme Konstantina Mila­dinova su stvalaraiSka. negacija. dotadasnje, i tadamje, crkveno-didakti(!ke aktivnosti u Makedoniji. One su i formalni i stvarni pocetak posve nove ere u makedonskoj knjizevnosti, moderne romanticarske poezije. To su lirske pjesme, intimne i refleksivne. Proizasle su iz duboko emotivnog odnosa prema svijetu i zivotu, iz onog osjecaja nesnalden;a, izgublje­nosti i razoiSara.nja koji gotovo uvijek tra.Zi kompenzaciju u uspomenama iz djetinjstva. i rane mladosti (Sup e 1; k a. - Svirala; N e - n e pi; a. n - Ne-trijezan; S k r s t i - Procesija i dr.), u samoana1izi i vivesekciji (Z e 1 ani e - Cemja; Dum ani e - Razmisljanje; G a 1 a p iS e - Go- '

44

lubic i dr.), u fiktivnom svijetu raskosne prirode i idiliiSnog mira. (S u­P e 1; k a; T' g a z a. j u g - Tuga za jugom). Iz .tih razloga. u pjesmama K. Miladinova mnogo vise prevladavaju tamne boje, tiha. sjetna, elegiiS­nost i kontemplacija.. Najbolji je primjer za to pjesma T' g a z a ; u g. Svojom iskrenoseu i opceljudskim bolom, svojim izvanredno impresivnim sllkama prirode i intimnog kosmara, kao i opcom atmosferom bezizlaz­nosti i oiSaja. - ova je pjesma pjesniiSki domet ne samo K. Miladinova vee i iSitave makedonske poezije 19. stoljeca.

Bisero, djevojko Bisero, sto ce ti biser na grlu? Tvoje je grlo prelijepo i od sitnoga bisera tisucu puta divnije. Bisero, djevojko Bisero, zasto biserom pokrivas to tvoje grlo ubavo? Ja necu biser da ljubim, ja hocu grlo da ljubim. Bisero, djevojko Bisero, za koga nosis bisere? Za koga spremas darove? Ja sitnog bisera ne istem, ja istem tebe, Bisero.

IZ POEZIJE

BISERA

Preveo Petar Kepeski

TUGA ZA JUGOM

Orlovskim krilima ja bih poletio, i. u nase strane sretan doletio! Milim mjestima nasim da podem da vidim Stambol, i Kukus da prodem; da vidim da 1' sunce i u mom kraju rada se ko ovdje u zamrzlom sjaju.

Ako i tamo isto sunce gori i mrak isti ako dusu mori, na put daleki ja cu se dici i u strane druge ojaden stici. Gdje sunce svijetlo licima grije, gdje nebo zvijezde blistave sije.

45

46

' " 7 ..... .. ,., '1 . 5 1•

Mramo je ovdje i tama me skriva i magla zemlju ovija siva; i mraz i snijeg i ledene ptice, vjetrovi silni i vijavice, svijet bez vidika i oa plaene­u grudima studen i misli mracne.

Ne, ja :tie mogu.ostati tude gdje poglet:U ledom beznadnim blude! N a krila orlovska kada se sjetim, u na5e krajeve zelim da poletim, u na5a mjesta mila da podem i u Ohrid, Strugu sretan da dodem.

Tamo gdje du!a raste iz zore i sunce svijetlo izlazi iz gore; tamo je priroda sve rasula dare, rask~se svoje i zamamne care: jezero mirno u visini blista, · vjetrom' krenuta voda mu cista; kud pogledas: polje il plapinu, ljepotom bozjom oko ti sinu. Sviralom da srce tamo udahnem, ·sunce da za<!e, ja da izdahnem.

Preveo Ztatko Tomi~6