SMRT FAŠIZMU — SLOBODA NARODU! CIJENA 10 DIN DRUG'^TITO PRISUSTVOVAOV o j n o j v je ž b i

ORGAN S O C I J A L I S T I Č K O G S A V E Z A RADNOG N A RODA K O T A R A ŠIBENIK

BROJ 156 — GOD. IV. SRIJEDA. 17. KOLOVOZA 1955. IZLAZI SVAKE SRIJEDE

IZGRADNJA KOMUNALNOG SISTEMA

Konstituiranje NO-a gradske

novogopćine

Za predsjednika izabran Petar Rončeuić, a za potpredsjednika Vinko Petrina

u četvrta'k 11. o. mj. održana je u Narodnom kazalištu konstitui- rajuća sjednica Narodnog odbora gradske općino Šibenik, na kojoj je izvršeno biranje predsjednika i piotpredsjedniJca Narodnog od- ibor.i, te zajednički!! odiborničkih komisija.

S jednicu je otvorio dosadašnji predsjednik NO-a gradske općine P e ta r RonCević, koji je odborni­cim a zaželio plodan rad ne samo na dobrobit lokalnog piodručja, nego i na korist naše republike i čitave zajednice-socijaUstičke Ju ­goslavije.

N akon toga je na prijedlog od- ibornika P etra Škarice, za pred­sjednika NO-a gradske općine ponovno izaibran P eta r Rončević, a za pbtpredsjednika Vinko Pe­trina. Prijedlog druga Škarice p risu tn i odbornici su aklam aci­jom usvojili.

Zatim se prešlo na b iran je od-

Poljoprivredna izložba u Kninu

Na .području dosadašnjeg ko- itara Knin vrše se priprem e za održavanje II. poljoprivredne iz­ložbe, koja će biti otvorena u Kniinu 24. ru jna o. g.

Foljopr.,vredna stanica u K ni­nu poslala je prijavnico svim poljoprivrednim ziadrugama, da ih podijele svojim članovima, ko­ji žele učestvovati na ovoj izlož­bi.

Na izložbi će biti zastupljeno stočarstvo: k rave i bikovi, junice i juncl iznad 1 godine, te lad iz­nad 3 m jeseca do 1 godine, ra ­splodne krm ače i nerasti, ovce, m agarad, perad i pčele, samo sa podacima, bez doprem e košnica na izložbu; vinogradarstvo i vi­narstvo: sorte grožđa, podloge, navrci i vina; voćarstvo sve v r ­ste voća, svi voćni nasadi, n jih sam o prijaviti; ratarstvo i povrt­larstvo: kukuiTiz, lucerna, livad- no sijeno, stočna repa. t kv misirače, kapuiia, luk, kupus, ra j­čica i paprika.

N ajboljim proizvođačima bit će podijeljene nagnad® u ukupnom iznosu oko 600.000 dinara.

iF^ijave za izložbu p rim aju se najkasn ije do 22. o. mj.

Za vrijem e tr.ajanja izložbe na^ stupit će kulturno-um jetnička d ruštva i grupe. (A. M.)

borničkih komisija. Na prijedlog odbornika Zaninović Nikice u komisiju za izradu sta tu ta iza­brani su; Škarica Pćtar, Stošić Božo, Rončević Mirko, P etrina Vinko, Belamarić Ante, Kaioper Jerko i ing. Ivaz Rade. U komi­siju za propise i organizaciona pi­tanja, na prijedlog odbornika Ra­d in Slave birani su: Zorić Ante, Dujmović Frano, Vukov Mate, M andić Vaso, Cipićić Krešimir, O strić Drago i Ninić Josip. Od­bornik Lu'š'tica Staorko, predložio je sastav komisije za izbore i i- m enovanja i to Berović Strpe, Bar.einović Iviša, Bego Ante, Gr- gas Veselin, Zaninović Nikica, Zeni'ć Nikola i ing. Bujaš Pave, dok su nta prijedlog odbornika Vukov Mate u kom isiju za p rih ­vat demobiliziranih i penzionira­nih oficira JNA izabrani Bego Ante, Ninić Ivo, Zaninović Niki- ca i Zlaitović Miloš.

Kako je pioznato na prijedlog bivših NO-a gradske općine Si-

SKUPSTINA ZADRUŽNOG SAVEZA

U DRNIŠU6. o. mj. održana je u Drnišu

posljednja skupština Kotarskog saveza. Skupštinu je otvorio predsjednik Ivan Borsić. On je, između ostalog podnio i financij- .sko stanje Saveza ša stanjem na dan 31. VII. 1955. Aktiva, koja se p redaje novom Savezu iznosi oko 900 000 Din.Zatim je kandidacion,a komisija

predložila Mstu od 25 delegata za budući zirdružni Savez, koja je prihvaćena.

Skupštini je prisustvovao pred­stavnik NOK-a Ljubu.ški Kordić Zvonko, koji je zatnažio.da se je ­dan dio strojeva vinanskog po­drum a Drniš posudi na kraće vrijem e vinrjriji Ljubuški. O o- vom zahtjevu diskutirali su Ivan Borsić, Malko Sunara, P etar Mi- jić, Jovic,?. Balač, Sime Duilo i Raifael Buharica. Zaključeno je da se obzirom na potrebe podru­ma u Drnišu ne udovolji molbi NOK-a Ljubuški.

Na k raju je ing. Kovaljev iz­nio da u raisadnji'iku NOK-a Dr­niš ima 12.000, a kod poljopriv­redne zadruge Unešić 20.000 ko­mad,a voćaka za sadnju, koje će se prodavati uz vrlo povoljne cijene. (J. B.)

benik, Siibenik-Vanjski i općine Zlarin izvršeno je spajanje tih narodnih odibora u jedan odbor. Upravo tom fuzijom stvorena je Šibenska komuna, a ovom sjed­nicom ona u stvari počinje djelo­vati. U vezi izgradnje novog ko­munalnog sistema, odlukom Sa­bora NR Hrvatske utvrđeno je da i naša G radsk i općina ima op­ćinsko vijeće i vijeće proizvođa­ča. Prem a odluci NO-a kotara Si- ben.k određeno je da svako vtr j'Eće sačinjava po 40 odibornika.

Na području Gradske općine Sib^n.k živi danas oko 40.000 stanovnika, dok je ukupan brutto produkt u 1954. godini iznosio o- ko sedam i po m ilijardi dinara. Motiv iz Šibenika

Pilamjci d isk u siju

IZGUBLJENI SATOVIu privrednim poduzećim aA nalizirajući rad n e i izgublje­

ne satove u induistrijskim podu­zećima grada Šibenika, uključiv­ši Tvornicu alum inija u Lozov- cu i brodogradilište u Betini, do­lazi se db prilično iznenađujućih podataka. Od ukupnog broja iz- stianaka i to u prosjeku od 1947. do 1954. godine otpada 55''/o na i- tiostanke Zbog bolesti, a 45'i/o na ostale izostanke.

Postotak izostani:.ka, koj, je preuzioKovan Oorcst.mu. poste­peno opada od 1947, godine, dok postotak izaslanaka zibo,g ostalih razloga ,ie u porastu. Naime, u 1947. on je iznosio 40>'/o, f. u 1954. godini .znosi 54«/o. Donošenjem novog zakonii o socijalnom osigu­ran ju izostanci zbog bolesti i da­lje će biti u oipadanju, ali kako objasniti izostanke zbog ostalih razloga, koji se povećavaju.

U razm atran je su uzeta samo industrijska poduzeća, je r je tu radna snaga uiglavnom staciom- rans i bez veće fluktuacije, a kad bi se .analizirale i druge gra­ne naše privrede, kao na prim jer, građevinarstvo, onda bi odnos bio jo'š porazniji. Kod te analize nisu uzeti u obzir Rem ontni zavod »Velimir Skorpik« i Tvornica la­kih metala »Boris Kridrić«, koja još nije u proizvodnji.

Sigurno je, da su rukovodstva pojedmih naših poduzeća r a ­spravljala o tim pitanjim a, dok druga nisu svemu tome poklanja­la pažnju, ali je sigurno da je bi.o i takvih poduzeća koja to pita­nja nisu postavljala na dnevni red B.io je i takvih slučajeva da se ni­su mogle o.bjasniti neke razli­ke od većih odstupanja za izo­stanke između dvije godine. Na­ime, postojala je ogromna razli­ka izc'.-'r.naka iz ostalih railoga .zmeđu 1953. i 1954. u jednom našem poduzeću, koja je ča i iz­nosila nekoliko desetaka hd.ada sati. Međutim, sve je to ostalo neobjašnjeno.

SvalwCO je da su to p itanja o kojim a b. Pilo vrlo korisno po­krenuti diskusiju. Nai'avno, ne moza se ućekivali da izostanaka uopće ne bude, a li se oni mogu osjetno sm anjiti. Naši ekonomisti

drugi zainteresirani faktori tre­bali bi da ozbiljno prouče i ana- lizii'aju ta pitanja i na kraju da odm jere u kojem bi se postot­ku ti izoslnnci kretali kao dopu­stivi i realni. Njihove analize ko­risno bi poslužile našim poduze­ćima u rješavanju tako važnog pitanja kao što je neopravdano •zostajanje sa posla.

B. Šarić

Iz rada poljoprivredne stanice

Podignut rasadnik i plantažni bademiciZem ljišni pojas uz našu obialu,

prem da je k ršev it i suh, nije pot­puno izgulbio ipoljoprivredni zna­čaj. Iz prakse je poznato da na njem u ne rastu mnoge biljne ku l­ture. M eđutim, geografski sm je­štaj i m editeranska klim a omo­gućavaju da se na tom škrtom zem ljištu uzgajaju raznovrsne biljke i to u plantažnom dbliku. Danas se za razliku od ran ije po- duzim lju agronom ska i druga n a ­učna ispitivanja koja će pridoni­jeti racionalnom korištenju naših

UPOZORENJE

Uprave osmogodišnjih škola u gradu obavještavaju, da će se popravni ispiti vršiti u svim o- smogodiišnijm školama u dane 25., 26. i 27. ovog mjeseca.

Upis u sve osmogodišnje škole u gradu obavit će se 29. i 30. o- vog mjeseoa.

površina. N ajznačajniji prilog u cilju unaipređenja poljO'privredne proizvodnje, svakako će dali ne­davno osnovania poljoprivredna stanica, koja d je lu je pri N arod­nom odboru kotara Šibenik.

Poljoprivredna stanioa ne sa­mo da vodi bi’igu o zaštiti poljo­privrednih kultura, već ona u i- sto vrijem e vrši ispitivanje sa­stava zemljišta pomoću suvrem e­nih metoda. Sigurno je, da će ta ispitivanja mnogim poljoprivred­nicima uštedjeti uzaludnu-- upo trebu razn ih gnojiva i suvišni rad. Pored ostalog, stanica vrši analizu hranjivosti tla. Tim ispi- tivanjimia može se doznati kako­va je -podloga najprik ladnija za vinovu lozu, voćke i druge ku ltu ­re.

Prem da ipoljoprivredna stanica djeluje kao ustanova sa samo­stalnim financinanjem, ona već danas posjeduje vlastite terene

na koj.m a se vrše pokusi s raz­nim agrotehničkim m jeram a, što ima sve da -posluži povećanju po­ljoprivredne proizvodnje. Uskoro će se isp.»taU i odrediti poljopriv­redni ka'pacRet pojedinih sela i općina. Na tom poslu se već ra ­di. Da bi stanica im ala što šire područje za vršenje stručnih an a­liza, to je, iiako uz teške okolno­sti, nedavno izvršila popunu la- bc-ratorija za koji se još uvijek nije našla prikladna -prostorija.

Ova ustanova je u relativno k ra t­kom vremenu od tr i mjeseca po- sti-gla i nekoliko zna-čajnih uspje­ha. U Čistoj Maloj podignut je rasadnik na površini od 14,5 ha, na kojem će se proizvoditi sadnice bademia, višanja, kajsija i t. d. P redviđa se da će rasadnik u 1956. godini dati oko 80.000 sadniCi! tih voćaka. Osim toga, u režiji -poljoprivrednih zadruga. Kotarskog saveza poljoprivred­

nih zudru-ga 1 »Šumarije«, stanica je podigla plantažno bademike za na-vrtanje. Uz to se pod stru - nim nadzorom stanice nalazi i rasa-dnik maslina na Snimi. I po- Ijo-pj'ivredni tečajevi kao nedav­no onaj u Skradinu održavaju se u C i l j u osposobljavanja kadra za navi'tanjo budomika na -već po- di-gnutina plantažama. N avrtanje će započeti u drugoj polovici o- vog mjeseca. Osim tećiajeva sta­nica organizira fX) našim selima i popularno naučna -predavanja, za koja poljo-priv-rednici pokazu­ju sve više interesa.

Sigurno jc, da bi Poljo-privred- na stanica u svom djelovanju polučila još bolje rezultate, kad -bi raspolagala dovoljnim brojem stručnih lica i pro­storija, naročito za labora­torij i prijevozno sredstvo. Upravo zbog značenja te ustano­ve na unapređenju poljoprivred­no proizvodnje nia našem podru­čju se s pravom može očekiva­ti, da će organi riješiti sva ona pitanja, koja u stvari otežavaju njen puni -razvoj.

K.

Vrhovni kom andant oružanih snaga ENH.!, m aršal Jugoslavije .losip iiroz Tito, pr.-sustvovao je prošlih dana na sektoru Kočevja vježbi jedne združene jedinice V. arm ijske oblasti.

Kad je m aršal Tito, zajedno s komandantom V.' arm ijske o- b.-asu generai-pukovnikom Ko- sLom Nadjom, predsjednikom Iz­vršnog, vijeća Slovenije Borisom Kiajgerom , članom Saveznog iz­vršnog vijeća Ivanom Mačekom i gi_neral-majorom Milanom 2eže- Ijom stigao nešto poslije 9 sati na teren predviđen za gađanje bojnom municijom, p>odnio mu je raport rukovodilac gađanja pu­kovnik Jianko Sekirnik. Maršal Tito se zatim pozdravio s prisu t­nim generalim a Radivojem Jova- novićem. Milom Kili-bardom i Ni­kolom Božainićem.

Pošlo se u'poznao s planom vježbi, taktičkim zadacima i ra ­sporedom jedinica, m aršal Tito je obišao položaje nekih jedini­ca i kod njihovih kom andanata i koma-nidira se interesirao za za­datke koje im aju u današnjoj vježbi. Vrhovni komandiamt JNA postavio je zatim neke zadatke artiljerijskina jedinicama, pa je

u 10.30 saiti počelo gađanje iz združenih artiljerijsk ih oinižja.

Čitav tok ove vojne vježbe, u kojoj su učestvovali svi rodovi suhozemne vojske i avijacija, m aršal Tito je, obiloizaći va tre ­ne položaje, pratio s velikom pa­žnjom i interesom.

Vrhovni kom andant oružanih sna-ga FNRJ, m aršal Jugoslavije Josip Broz Tito priredio je u ho­te lu »Pogled« u Kočevju prijem za učesnike vježbe, koju je iz­vela na sektoru Kočevja jedna jedinica V. arm ijske oblasti.

Pored vojnika, podoficira i ofi- cina, koji su učestvovali u vojnoj vježbi, prijem u su prisustvovali član Saveznog izvršnog vijeća I- van Maček, kom andant V. arm ij­ske oblasti general-pukovnik Ko­šta Nadj, general-potpukovnilt Rad-ivoje Jovanović, general-m a- jori Mile K tlibarda, N ikola Bo- žanić i Milan 2eželj, predsjednik Narodnog odbora općine Kočevja Janez P irnat i sekretar Kotarskog komiteta SKJ Jožek Klarić.

U toku prijem a, na želju p ri­padnika JNA. m aršal T ito odr­žao je kraći govor u kom e je, pored ostalog, rekao da je zado­voljan s rezulitatima, koji su po­stignuti na vježbi.

Novi Narodni odbor općine Drniš

KUHAČ MIRO IZABRAN ZA PREDSJEDNIKA

13. o. mj. izvršeno je konstitui­ranje Narodnog odbora općine Drniš.

Sjednici su prisustvovali drug Škarica Petar, predsjednik NOK- a Silb:nik, Reljić Sm iljan i Crn- čević Nikola, na-rodni poslanici.

Na prijedlog druga SmUjana Rsljiča izabnamo je 35 odbornika u općinsko vijeće a 27 u vijeće proizvođača.

Na prijedlog druga Sm iljana Reljića, za predsjednika je jedno­glasno izabran M iroslav Kuhač,

dosadašnji predsjednik NOK-a Drniš.Izabrane -su odlborničke kom i­

sije i to komisija za sta tu t, za iz­bor i imainovanja, za. organizacio­na pitanja i propise i kom isija za preuzim anje .arh ive i inventara.

Na kraj-u je govorio drug P etar Škarica, predsjednik NO-a kota­ra Šibenik, koji je, između osta­log, govorio o novom kom unal­nom uređenju i zakonitosti, kao jednoj od glavnih elem enata na pu tu provođenja i r ješavan ja na­še problem atike. (J. B.)

Ante Balj kasJučer u 12.15 sati prestalo je

da kuca plemenito srce Ante Baljkasa, čovjeka, druga i neu­mornog borca za socijalizam, predsjednika Kotarskog sindi- kamog vijeća, člana Central­nog vijeća Saveza sindikata Jugoslavije i Republičkog vije­ća Saveza sindikata Hrvatske, član,a Kotarskog komiteta Sa­veza komunista, te Kotarskog odbora SSRN, predsjedatelja Vijeća proizvođača NO-a kota­ra i odbornika Vijeća proiz­vođača NO-a gradske općine.

Tko bi od n,as mogao uopće doći na pomisao da će nesm i­ljena sm rt otrgnuti iz naše sre­dine druga Antu već u 28. go- d.ni života. Učinjeno je sve da se sačuva dragocjeni živo.t. Ali nade njegovih najm ilijih kao i nade njegovih suboraca, drugo­va i p rijatelja nisu se. naža­lost, ispunile.

Mi smo u drugu Anti Balj- k .su izgubili veoma mnogo, upravo zato, je r je on mnogo­brojne dužnosti obavljao s pu-

* 1Anle Baljkas rodio se 11.

svibnja 1927. godine u Šibeniku ucao sm radničke porodice.

U ranoj mladosti on je osje­tio gorčinu neim aštine koja je u njem u već tada izazivala re ­volt pro'liv izrabljivanja rad ­nika. K apitulacijom Jugoslavi­je i dolaskom okupatora u našu zemlju aktivno radi u omla­dinskoj antifašističkoj organi­zaciji te 1943. godine postaje čLanom S K O J^ . U lipnju 1944. pridružuje se Narodnooslobodi- lačikoj borbi, gdje s uspjehom obavlja razne dužnosti u sko- jevskoj organizaciji. On se već tada odlikuje samoprijegorom i org.vnizacionim sposobnostima. U travnju 1945. godine drug Ante Baljkas postaje članom Komunističke .partije Jugosla­vije, što mu daje još snažnijeg poticaj,a u borbi za socijalizam. Nakon oslobođenja drug B alj­

kas ni-ilazi se na raznim ruko­vodećim m jestim a u skojevskoj organizaciji u Komiži, Splitu, Puli, Crikvenici, Kraljevici, Ti-ogii'u i Šibeniku. Godine 1946. on je rukovodilac SKOJ-a uprave i'iidionica Mornarice u Šibeniku, a zatim vrši dužnost tajnika sindikalne podružnice u istoj ustanovi. Poslije zavr­šetka tečaja za sindikalne ru^ kovodioce u Zagrebu postaje sekretarom Mjesnog odbora metalaca u Šibeniku.

no žara, sam oprijegora i zna­lački. Do posljednjeg daha, što je i svojstveno kom unisti ko­jega je odgojUa naša P artija , borio se za socijalizam, za sre­ću radnog čovjeka i procvat socijalističke domovine. Svoj veliki optimizam, m ladenački elan, svojstven njegovu dobu i tem peram entu, svoju revoluci­onarnost, drug A nte je nepoko­lebljivo m anifestirao u sva­koj prilici i na svakom mjestu. I u posljednjim trenucim a, kad se gasio mladi život, njegove misli bile su upućene Savezu komunista, T itu i socijalistič­koj domovini. Bile su to riječi pune topline za s tv a r kojoj je on ipredano služio. To su u jed­no bili i najteži časovi za A nti- nu porodicu, roditelje, drugove i suborce, je r su svi s pravom još mnogo očekivali od života, koji je tako prerano sagorio. I zato je njihova bol tim veća.

Druga Antu B aljkasa ne će­mo zaboraviti!

•

Na svim tim dužnostima do- .aza ao Izirazaja upornost, čvr­stina i osjećaj odgovornosti mladog i-ukovodioca koji se naglo razvija.

Drug Baljkas je obavijao i pojedine dužnosti u Oblasnom odboru sindikata za Dalmaciju, a žarim je bio predsjednik sin­dikalne podružnice Remontnog zavoda »Veflimir Skorpik«. U tvornici lakih m etala »Boris Kidrič« vrši dužnost predsjed­nika Mjesnog sindikalnog vije­ća.

Njegove organizacione sposob­nosti i sam oprijegor u radu do­laze sve više do izražaja. B iian je za sekretara Gradskog kom i­teta SK Šibenik, koju je duž­nost predano vršio sve do osni­vanja rajonskih kom iteta SK.

Prilikom organiziranja novog kom unalnog sistem a na našem području drug Baljkas je iza­bran za predsjedavajućeg Vije­ća proizvođača NO-a ko tara Ši­benik, kao i za odbornika Vije­ća proizvođača NO-a gradske općine. Osim toga, on je biran u novi Kotarski kom itet SK i u Kotarski odbor Socijalističkog saveza. Nedavno je izabran za predsjednika K otarskog sindi­kalnog vijeća na kojoj se duž­nosti nalazio sve do svoje pre­rane smrti.

Neka je vječna slava drugu Anti Baljkasu!

Straina 2 »Šibenski l ist« Srijeda, 17. kolovoza 1955.

V ijesti iz KninaR a isp iS cm n ck lje ča ij

slip e n d irck n je

Turisti prolaze, a Knin to dovoljno ne koristi

K om isija za stipendije N O -a g radske općine u K ninu rasp isala je n atječaj za dod je lu 27 stipen ­d ija , u školskoj godini 1955./56., z*a s tu d iran je na fakultetim a, v i­sokim i učiteljsk im školam a.

P rem a na tječa ju stipend ije će se dodije liti na slijedećim škola­ma:

Na M edicinskom fak u lte tu je d ­na stipendija , na Ekonom ikom dvije . Š um arskom i V e te rin a r­skom po jedna, za tim na T ehnič­kom faku lte tu , A rh itek tonsk i i H idrotehniČki odsjeJc po jedna, na P rirodoslovnom - mjatematičkom faku 1 te tu , odsjek m a t em atič ko- fizički tri, Biološki odsjek dvije , na F ilozofskom faku lte tu , za s tu ­dij francuskog jezika jedna, A ka­dem iji za likovnu um jetnost, s li­k a rsk i odjel jedna, M uzičkoj a- kadem iji, pedagoški od je l jedna, VPS (m atem atika - fizika) tr i D IF -u jedna, na Višoj m edicin­skoj školi dvije, a na učiteljsk im školam a šest.

P rednost n a tjec an ja im a ju atp- solventi. s tu d en ti i đaci u pos­ljedn jim godinam a stud ija , za tim d jeca pa'lih boraca i slab i­jeg im ovnog slan ja , te bolji đaci i s tuden ti. S tipend ije će se dodi- je ljiv a ti p rem a O dluci o visini stipendija . Molbe za n a tječa j t r e ­baju se p redati do 25. o. m j. P o- sh je loga roka m olbe sa no će uzim ati u postupak. (A. M.)

URBANISTIČKO UREĐENJE NATPISA

U K ninu se, što se tiče natp isa, n ije vodilo dosad m nogo računa, tako da su poduzećia i p rivatn ic i rad .li svojevoljno i bez k o n tro ­le. Sad se, m eđutim , prišlo u rb a ­nističkom u ređ en ju natp isa , ko ji će se u ređ iv a ti i p o s tav lja ti pod kontro lom s tru čn jak a . Tako će i s estetske s tran a g rad doibiti l je p ­ši izgled. (F. K.)

POJAVA LISNE USIU našim k ra je v im a češće p r i­

m jećujem o po javu lisne uši (li­snog medica), ko ja ugrožava raz ­ne 'biljke i tim e nanosi zna tnu š te tu po ljoprivrednicim a.

L an jske godine b ita je n ap a d ­n u ta v inova loza, a ove godine v inograd u O čestovu i nek im seli­m a P rom tne, gdje j-e p rsk a n je n a v^rijeme izvršeno i bolest sp rije ­čena.

Sada je p rim jećena po java li­sna uši n a d rveću . N apadnu ti su d rvo red i u K ninu, posebno s ta b ­la Lipe, bagrem a i toi>ole.

S i i^ i ja n je lisne uši, k o ja izlu­ču je m.edenu rosu, tre b a n a v ri­jem e izvršiti, je r t i š te tn ic i iza­z iv a ju u v ija n je i ko v rčan je lis to ­va, pa u koliko se zakasn i ne m o­že ih sredstvo za suabijianje zah­v a titi i u sp jeh n ije n ik ad a po t­pun. Već se p ristup ilo p rsk a n ju zaražen ih s taba la lo/o n iko tino- lom. P rsk a n je će treb a ti ponoviti v .še pu'ta.

N a 100 lita ra vode uzim a se 1 h'itra nikot’inola i 1 l i t ra petro - ija. Sm jesu treb a dobro m iješa ti, da se tekućina zabijeli. Sa te k u ­ćinom ne treb a š ted je ti, a ra sp r- skač treba da p rsk a u nešto ja ­čam mlazu. (A. M.)

NATJEČAJ ZA DIREKTORE TRGOVAČKIH I UGOSTITELJ­

SKIH RADNJI

K om isija za n a tječa je p ri do ­sadašn jem NO-u k o ta ra K n in ra ­spisala je na tječa j za d irek to re trgovačkih rad n ji »Prehrana«, »Naprijed« i »Jedinstvo«, te ugo­stite ljske rad n je »Dinara« u K ninu. K and ida ti tre b a ju im ali 5 godina p rakse u trgovačkim , odnosno ugostiteljsk im rad n ja m a kao i položeni s tru čn i ispit. Rok 7,a na tječa j je do 20. o. m j.

(M. A.)

b u j i Ca r s t v o

Na pod ručju K nina im a dosta »suhih« irijeka, ko je donose m ulj 1 zaustavljiaju svaki p rom et. Da bi se tom e doskočilo, od rža t će se lic itacija, a d o d ije ljen je i k red it od 25 m ilijuna d in a ra za čišćenje nr.nosa. R adovi će se v rš iti na r i­jekam a B utišnici i R aljevici.

(F. K.)

g o s t o v a n j e Čl a n o v aRADIO BEOGRADA

U ned je lju 14. o. m j. gostovali su u K ninu radio pjevači, člano­vi Radio Beograda. Oni su u do­m u JN A p rire d ili veće narodn ih p jesam a i šlagera. Sudjelovali su B ajko Rančić, S aveta Sudar, P av le Z ivojinović, Toza Elezović, na harm onici i k v a rte t g ita ra R a­dio Beograda. P rired b a jo bila dobro posjećena. (A. M.)

ZAŠTITA RIBE ENDEM

U Oraišnici i K rk i kod K n ina živii posebna v rs ta jegu lje , koja je u izum inanju. R ibarsko d ru ­štvo, koje je za to za in te resiran a , p reporučilo je da se u tu sv rhu način i um je tno plodište i m rije - stilište , k ak o bi se riiba endem sačuvala od izum inanja. (F. K.)

KINO DOMA JNA PRIKAZUJE:

LILI — am eričk i film .U VRTLOGU H IM A LA JE —

francusk i film .

Ldiii sm o g rad ili cestu. S am ­lje li m nogo k am en a i p rosu li du- ZiHoin ćirave unce. P rsk a li smo as iau o m , va lja li cijelo lje to i d a ­lje, sve tam o do p rv ih je sensk ih kisa. T rebalo je to učin iti rad i z a ra v lja naših g rađ an a i ra d i iz- g ieaa našeg m jesta . D osta je bilo p rašine i raz rovane ceste. K onač­no je bilo gotovo i sv i sm o bih za dovoljni.

A ove godine, kao da sm o p red ­viđali, našom asia lU ranom uli­com svakodnevno i svakoga časa p ristižu vozila iz razn ih k ra je v a Evrope.

Znam o, da su naša p rim orska m jesta ove godine reko rdno po­sjećena i čitam o o tom e svako- onevno. Istina , K n in n ije n a m o­ru, a li je ip ak nekako uRij'UČen ta j tu ris tičk i kom pleks, je r k ro ­za nj prođe ili se u n jem u zau ­stav i p riličan broj lju d i i žena, šio nep restano ju re n a naš J a ­dran . To što stigne n ije došlo na d u lje v rijem e, to je pro lazno . Ve­ćina onih k o jih žele posje titi bp lit, D ubrovnik , Š ibenik, J a d r i- ju, Z adar, B iograd, p ro iaze gra- aom što leži pod s ta ro m tv rđ a ­vom. K n in n a jp ri je dočeka iputu- juću E vropu , a n a p o v ra tk u je posljedn ji isp raća. J e r naš novi k o ta r ama m ore, obalu, sv je tio n i­ke, Ja d riju , m orske zv ijezde i ježeve. Mi smo n a p e r ife r iji ko- cji'ia, ali 1 nism o, je r n aš k o ta r po- em je od D inare i z»avršava tam o negdje oko Z irja , K o rn a ta i o- b raino .

T u ris ti p ro laze »na alaje« ki'oz K n.n, to je poče tak našega k o ta ­ra, n a p o v ra tk u su opet tu , i do- p u s tđ e »trebalo« bi kao ono u U patiji, k ad je n a p u š ta ju tui'isti, a a sto ji tab la uz cestu n a kojoj piše: H vala - M erci, ne zato što se mi n jim a k lan jam o ili što su oni za g lavu viši od nas, nego zibog, oprostite , tu rističkog bontona. Da hvala za pčs je t našoj lijepoj o- baiLi, suncu i m oru, ko je je kod nas n a jljep še i n a jje f tin ije . H va­la, na 56 km od obale! Može i bliže, n ije važno i dov iđen ja do­godine, zbog tu rizm a i deviza.

Već d rug i m jesec p ro laze n a ­šom asfa ltiran o m u licom luksu - sna kola, zelene, p lave i sive li­m uzine, s oznakam a V elike B ri­tanac*, N izozem ske, B elgije, Z a­padne N jem ačke, Švicarske, F rancuske i t. d. P a to like »Ve­spe« sa zap rašen im vozačim a, či­je su g lave zaštićene h au b am a i udobni au to b u si velik i k ao b ro ­dovi. U n jim a ta j ša ro lik i i raz- nojezični svijict, ko ji vonja na benzin i p arišk e parfem e, op rem ­ljen razn im rekv iz itim a za s ta l- n .je i duže b o rav ljen je pod k ro ­vom ho te la ili za pokretno i n o ­m adsko cam pingovan je po slo­bodnom izboru m jesta . Z astav ice na ko lim a i rad io an te n e le p rša ju i trap e re za v rijem e vožn je po

našem asfa ltu , a za volanom vi­đam o često crvene n ok te žena i d jevo jaka , tog tu rističkog sv ije ta , čije g lave p o k riv a ju s lam n a ti še­širi ili velik i som breri.

P onekad vidim o i pse, ko ji su se dali na ovo tu ris tičko p u te - šestv ije . K rivo nam je kad odne­kud n a le ti ko ja n aša lu ta ju ć a paščina i počne la ja ti n a svojem pasjem jeziku i u zn em irav a ti čet- veronožnog gosta i k v a r it i m u tu ­rističke ugođaje i p reokupacije . Kao da se ne bi m ogla »pojača­ti« š in le rsk a služba za v rijem e tu ris tičk e sezone?! Ki-ize P ak a rd i, S evroleti, K ade ti i F o lksvageni sa svo jim posadam a. N eki naprosto p ro ju re , nek i u sp a re i idu dalje. N eki s ta n u kod h o te la »Dinara«, do ručku ju , ru č a ju ili večeraju . D rug. se o d m a ra ju ili p re ­noće. Ipr:k i naše m jesto im a ko­ris ti od tih p ro lazn ih tu n s ta . D e­šava se, da nek i na p u tu dozive sudar iii im se desi k var. Dovu- k u se nekako do K nina, gd je o- pravLjaju vozila.

K nin vidi, u p riličn o m broju , one koje naša lje to v a liš ta na m o­ru p rim aju , m noga s tran c e sa prospektim a, spec ia l-kartam a, K on taksim a i Leicam a, razgoli- čene žene u kupaćim kostim im a Tili u p lav im hlačam a, ko je p ra te n jihov i ozbiljn i pratioci.

T u ris tičk a sezona tra je , m alo je k v are valovi zah lađ en ja , a l i to n iš ta ne sm eta. K n in k ao p ro laz­ni p u n k t p ro p u šta tu ris te . N ije čudo, je r tako je ziapisano u n a j­poznatijim tu ris tičk im rev ijam a . U sp isku g radova ko ji im a ju b i­

lo kakove veze s turizm om , une­sen je i K n in i n jegov u g o stite lj­ski o b je k a t h o te l »Dinara«.

K ad je već tako, (trebalo bi ovo isko ristiti, a to bi - m ogao biti z a d a tak T u rističkog d ru š tv a u K n in u i nekako bi treb a lo ove s tran c e zaposliti i d u lje zadržati, a k tiv iz ira ti ih u sm .slu p o sje ta p r iro d n ih lje p o ta ovog k ra ja ili k u ltu rn o -h i's to rijsk ih spom enika ovog po d ru čja . Stnamce ko ji ovu ­d a pro laze treb a lo bi za u s ta v iti i n jihov k ra tk i b o ravak isp u n iti nek im sad ržajem , od čega. bi n a ­še ugostite ljstvo i dom aća ra d i­nost im ali p rilične koristi. O o- vom e bi se m oglo razm isliti i n a ­p rav iti p lan nada za novu tu r i- s t.čku sezonu.

Z ar sa ne bi m oglo p o k aza ti nešto fo lk lora, tv rđ av u , m uzej, ob ilazak Roškog sl^pa, m a n astira K rk e i si.

P rodavaon ica P o ljo p riv red n e s tan ice m ogla bi po slu ž iti izv r­snim m lijekom , m liječn im p r e r a ­đev inam a i k v a lite tn im voćem , a ug o stite ljsk e ra d n je p as trv o m iz K rke, Ćevapčićim a i dobrim v i­nom. H otel »D inara« bi p reko d an a m orao im ati m uziku, barem preko radija'.

Z a tim bi treb a lo č itav u s tv a r re k la m ira ti i dobro p ro p ag ira ti u tu ris tičk im časo-pisima i p ro spek ­tim a, da SS znade po E vropi, što se u K ninu, na p ro lazu za Š ibe­nik, S p lit i Z ad a r i ob ra tn o , m o­že v id je ti i što se m ože dobiti.

iKnin bi, n a ta j način, im ao ko­ris ti i od ovog prolaznog tu r i­zm a. (A. M.)

IZ BUKOVICEKONSTITUIRANJE NO -a

OPĆINE KISTANJE11. o. m j. izvršeno je ko n sti­

tu ira n je Nia-rodnog odbo ra općine K is ta n je . N a s jedn ic i je u svo jen p rije d lo g općinskog o d bo ra Soci- jialističkog saveza o b ro ju odbor­nika. Novi oi>ćin'ski odbor im a t će 25 članova.

Z a p red sje d n ik a novo-g odbora jednoglasno je iz ab ran T an a sija Ležajić, dosadašn ji odbo rn ik N O K -a Š ibenik , a za p o tp re d ­s jed n ik a Boško Š trbac. (B. P.)

PODIGNUTA KOSTURNICA ZA PALE BORCE U DOBRO-

POLJCIMAZ avršen i su rad o v i n a izg rad ­

n ji zaj'adničke k o stu rn ice -u selu D obropoljci, gd je su u to k u NOB- e pro lazile ko ione n aš ih h ra b r ih boraca, ra n je n ik a i izJbjeglica. I - nicijis.tivu za to d a le su o rg an iza ­cije S aveza boraca N O R -a u B i- je lin i, R odaljici, D obropoljcim a, B rgudu , Bruškoji, P a rč ić im a i M ed vidu, k ak o bi se n a ta j nač in odužila p a lim borcim a u NOB-i.

K o stu rn icu -je izra'dio A n te Uš- I jeb rk a , k ip a r iz B'ijeline, a n o v ­čanu pomoć dale su m noge u - stanove, zadru'ge i p rip ad n ic i JN A , kao i rad n ic i sa g rad iliš ta HL d ion ice n a izg rad n ji p ru g e K n in -Z ad ar. (B. P.)

MALI OGLASNIK Z A M IJEN IO B IH JED N O SO BN I

ko n fo rtn i s ta n u O sijeku za odg o v ara ju ć i u Siibeniku. O b ra­titi se na odresu : ZLatko A n đ e- lić, Š ibenik , U lica 17 b u n to v n i­k a (kod o b ite lji M ilana R elje) na Gorici.

S U S R E TRibairski čam ac teško se probi­

jao kroz valove, ko.je je v je ta r donosio s juga. Šum m otora Čuo se povrem eno. M ladići su u dilem i. Svaki od n jih im a svoj v lastiti kurs k re ta n ja čam ca. N ajm lađ i m eđu n jim a je čak stručno do­kazivao — p rem a V elikom M ed­vjedu, kako oni ne plove k a - zurnoj obali, već u protivnom sm jeru.

— O stanim o ovdje i čekajm o ju tro . T ada ćemo sigurno ug le­d a ti obalu —■ predlagao je F ilip drugovim a.

— Je s ti li ti lud! Da nas uhva­ti pa tro la- — derao se korm ilar na Filipa. On je upoznao te m la­diće p red nekoliko dana. Već p r ­vog čaisa, kad ih je sreo, v je ro ­vao je da n i u jednom od n jih nikad ne će naći p rija te lja . Ni­kad. Sadia dok je o tom e razm iš­ljao za njegovim leđim a izm icala je dolina njegova d je tin js tva , brežu ljci sa ko jih je gledao veli­ke brodove, da^leko za horizon­tom. A tam o, na k ra ju te doline spokojno se uzdiže m aleni dom. Uzidao ga je F ilipov otac kada je došao iz A m erike. Sada je pust. Ni sijedog m oreplovca ne­m a u njem u. Pošao je u grad, da vidi što je sa sinom . . .

. . . A on negdje daleko na p u ­čini, p redan m utežu m isli plovi nem irno k tu đ im obalam a. N a­grizala ga je m učnina, koju je krio p red drugovim a. Znao je da bi im bilo nem oguće reći: . . . O krenim o se onam o, gd je je sve — do knaja naše. kam o kao la ­vine ju re misli!« A onda bi se o- pe t pitao: »Tko zna gd je su m i­sli tih ljudi!« P rem a n jim a d r ­žao se kao stranac . A to je i bio.

O brisi p lan ina u da ljin i. To je m ogla «biti sam o Ita lija . Ju tro je razo tk rilo zno jna lica, k o ja su se Ijeska ia kao da su b ila prem azana u ljem . Oči o težale i rnutne. Bili su toliko um orn i od t e ^ o g p u to ­v an ja da n iš ta n ije m oglo u n jim a izazvati uzbuđenje . Z au ­stav ili su se u luci R. N a obali tr i policajca, nekoliko bose d je ­ce i dv ije m lade žene, čiji su se glasovi jedino čuli u tom o k ra j- ku luke. L jud i u crn im u n ifo r­m am a bili su toliko ljubazn i, da su p ružili ru k e m ladićim a, kako bi se lakše popeli na visoku o- balu. Z atim su k renu li. N a p r ­vom trgu ukaže se siva zgrada, sa čudnim prozorim a. U n ju je od pet m om aka u civ ilu F-ilip u - šao zadnji.

T am na soba, k lupa i nekoliko slika, ko je /pokazuju policajce na vježbi. Na drugoj s tra n i ko rido­ra bila je m ala, još m račn ija so­ba. U n ju se ulazilo pojedinačno u razm acim a.

—■ M arić Filip! Digao se i po­šao. A genti su ga o dm jerili po­gledom. N jihova p ita n ja na h r - vatsk . jezik prevodio je nek i s ta ­rac. F ilip bi nekad sk lapao oči cd sna,

— Znaš U koju pom orsku ba­zu?

— Im ate li a tom sku bom bu?—■ Da li si vidio koje novo o-

ru ije?Da li, znaš li. jesi U, dugo je

šum ilo u F ilipovim ušim a.K asno uvečer m ladići su u p r a t ­

n ji onih istih un ifo rm iran ih lica k renu li u hotel. T u su prenoćili. F ilip je bio sam u sobi. Zaspao je brzo.

K ada se slijedećeg ju tra odm o­

ren rastezao u k rev e tu , bilo m u je dosta s tv a ri ne jasn ih iz juče­ra šn jih događaja. Sinoć i n ije m ogao o svem u tom e razm išljati. Bio je san jiv i um oran . Sam oća i izgubljenost su se po ta jno rađa le . A prošlo je tek nekoliko dana. M inute su posta le duge — kao brodo'.om cu na oceanu. N egdje u jednoj da lm atinsko j p rov inciji je - čio je podm ukli plač. F ilip ga n ije Čup. a čvrsto je v je rovao da postoji. Iz g rađ a se tu žan v raćao sijedi! m oreplovac. U zalud tra ž e ­n ja . . .

F ilip je htio o svem u tom e ne razm išljati. Izađe. O prezno. Sum k o rak a na stepenicam a se n ije čuo. Kod izlaznih v ra ta naivno prođe pogledom sobu. A onda sa­m ouvjereno p ro tegne ko rake do izlaza.

— Ragazzo venire qua! ukaže se sjena, p,a silhueta čovjeka iza po lum račn ih v ra ta . Lako je p re ­poznao agen ta iz policije. S hvatio je da slobode nem a.

Toga d an a izbjeglice iz r ib a r ­skog čam ca p en ja le su se u z a t­voren i kam ion. Z adn ji je po ob i­ča ju uiaz.o F ilip . Sofer je zau ­stavio ko la p red g lasovitim lo­gorom F.

N atp is na glavnoj logorskoj kap iji d jelovao je kao h ladn i po­la rn i v je ta r: »Svih se nada oka­n ile Vi koji ulazite.«

T u su id e ju d a li logoraši, ko ji su se neizm jerno divili, D anteo­vom »Paklu«, zbog čega nisu m ogh mnogo m rziti svoj v lastiti pakao. Bio je sm ješten u »nevi­nom« ra jonu »B«, je r n ije bio krim inalac , a po svoj prilici, po- lic .ja ga n ije u indeksu ozuačila kao političkog em igran ta . U lo ­goru je našao Ivana, p rija te lja iz d je tin js tva . Mnogo je bilo za- p itk '.van ja i p ričan ja.

Ručak- je. Kao ptice iz gn ijez­da, iz b a ra k a slijeću logoraši.

N jihova odjeća, n eo b rijan a lica i č.tav i oni o d a ju stvo ren ja , koja su se dobrovoljno odrek la života. K olona se lagano p rib ližava la k a - zanu. F ilip b u lji u izbjeglice kao u nEka čudovišta. G ovore razn im jezicim a, ,a n a jm an je onim , koji on razum ije . G ledajući u n jihove fizionom ije, p o k re te i tupe po­glede u čovjeku se ja v lja nem ir i revo lt na sam og sebe.K olona se sm an jiva la . Oni, ko ji

još nisu p rim ili m akarone, gun­đali su u prep irci, jedn i žviždali odavno čuvene m elodije, d rug i u d ara li k a š ik o m o a lum in ijsku porciju u ta k tu posm rtnog m a r- ša.

Je d n e noći nekoliko dana k a ­sn ije Iv in i F ilip su se dugo do­govarali o b ijeg u u dom ovinu. D oznali su za u red em ig ran a ta u Rimu. S ačin java le su ga ug lav ­nom ustaše. »To će b iti dobra p r J ik a da se jed n e subo te dobije izbzn ica . K ad dođem o u Rim, n ja s to ja t ćemo v id je ti svako m je­sto os.m toga ureda! O bojica se slože.

Z adn ja večer i noć u »paklu«. U naokolo š ir ila se sparina i m i­ris kupusa . D aleko od barak a kod sam e k ap ije razlijegalo se u rlik a n je uz plač. M alo podalje jed an san ja r, ne o b raća ju ć i tom e pi:žnju p jev a svojoj L auri. F i­lip se dugo ok re tao po slamar^ci, ne m ogavši zaspati. Bio je n em i­ran.

D an ju je poslao u n epov ra t — tu zadn ju n jihovu noć u logoru. P okušaj je uspio. Izlaznice su u rukam a.

Rim. U b ije losti toplog d an a treperio je veličanstven , gord na svoju prošlost. Novi susret, nova m aštan ja i m isli. A na ivici toga vise želje. P ro k le te neostvarene želje — k rije sov i patn je . A rene, sku lp tu re , spom enici. U licam a

taku rijek e sv ije ta i vozila. T rgo ­va v ap e zia m irom , a n je g a ne- rc, .. Šum ovi g lasovi i buka.

— ^A svega je toga dosta. S jed - nim o negdje, barem na tro toa r. Noge k leca ju od um ora, gladi, v ruć ine . . .

— T reb a nam odm or. O tidim o u nek i perivo j, složi se Iv ica. N je­g a su b rzo naš li u ru h u neonskog sv ije tla . A li treb a la je tam a, da legnu na sjedalicu , u busen je , gdje b ilo i zaspu.

S lijedećeg ju tra u sta li su rano , m nogo ran ije nego su to običava'li u ria ja 'ti kući.

U licu '»crne bui'ze« n isu tre b a ­li dugo traž iti. Tam o su zam ije ­nili s tv a ri iz svog zav ež ja ja za nekoliko pap ira . B ili -su to pap iri za ko je su m ogli p ro sp av a ti u ho­telu, um jesto u p a rk u . Ali p ri- jateljilm a su treb a le vozne k a r te za Torino. Ziato su tre b a li ti p a ­piri, da se p ro m jen e za k a r te »trećeg razreda«.

— Iz F ran cu sk e ćem o se sva­kako lakše prebaciti!

— Ali b it će teško p reko g ra ­nice.

— Sve je teško! — u v je rav ao je Ivo p r ija te lja . T reb a li sm o o tom e m isliti p r ije nekoliko m je ­seci. T reba snage i v je re . Isk u ­šen ja n isu loša. N a cijelom p u tu vodio se razgovor o dom ovini. N je^n je p rek in u o glas k o n d u k - tora: '»Torino!«.

Ni Časa n isu o sta li u m jestu . G ran ica ih je pohlepno zvala. M rzili su tu riječ »granica«, ali ipak ona ih je m am ila. »O m eđe, te n esre tn e m eđe, da n ije vas n itko se ne bi na m ene lju tio !« — u zanosu je uzvikivao Filip.F ran cu sk a dom ahu je p rek o p la­

nina. U b lje štav o m k la sju dv ije crne točke. R avnica. D aleko po­zadi p la v ča s te planine. D vije toč­

ke se polako u sp in ju . G udure , k lanci, živice, -potoci p rim ili su ih sum orno. D va m lad ića jedno ­lično ko rača ju . P o gnu tih glava. F ra n cu sk a dom ahu je . Zia k o ji sa t F ilip će sa svojim p r ija te lje m p rijsć i još je d n u -granicu.

P rv o francusko s^lo ukazalo se trećeg dana. Ono kao i sv a s li je ­deća primiaii su ih sum njivo . P u t se n as tav lja . P r ija te l j i hoće u M arseille ču venu lu k u , g d je v ri život S redozem lja.

M arseille. Sadia im se o p e t sm ješkalo m ore. L u k a u ju ta r ­n jo j sumajglioi. N a ja rb o lim a le ­p rša ju zastave. P r i ja te l j i b rižno obilaze p ris tan iš te . Z astave le p r ­ša ju , ald jed n e nem a. Izm icale su duge u re d d a n i . . .

T i d an i don ije li su F ilip u još jedno razočaran je . O stao je sam. Iv ica je nestao bez traiga. F ilip se zaposlio u lučkom sk lad iš tu . U slobodno v rije m e vapio je u p r i ­s tan iš tim a , A iposlije Iv ič in a n e ­s tan k a i u kav an am a, barovim a, sred iš tu g rad a — svagdje. U za­lud tražen ja . U v ijek sam . B rodo­v i dolaze i odlaze. B rodske s iren e b u d ile su u n je m u nade. K ad bi čuo te ta jan s tv en e zvukove, t r ­čao je kao radoznalo d ije te n a o - balu. Više p u ta v raćao se znojan, a svak i p u t tužan. Nekoga, ko ji bi razum io n jegove riječi, kom e bi rekao sv o ju .bol.

Jednoga dana , k a d a su n a d e b i­le na iznaku, u p ris ta n iš te je u - la z io b ro d s a crvenom zvijezdom . R adost. O na je n a d jač a la sve r a ­dosti ž iv ljen ja . O pet će F ilip u - g leda ti m alen i dom svog oca. O- p e t će u zalaz sunca sliošati p je ­sm u m ladeži. I sam će p jeva ti. O pet će ž iv je ti sa dolinom , sa drugovim a.P onovno će ž iv je ti ž ivotom svo ­

je zem lje. Boris K ale

Srijedai 17. kolovoza 1955. »Ši b e n s k i u s t « strana 3

Drniška kronika Vijesti iz Okiaja

Problem zaposlenjaženske radne snage

N ajv a ž n iji p rob lem , k o lik o sm o moigli d o z n a ti iz B iro a za p o sre - doTOnje r a d a u D rn išu , p re d s ta v ­l ja za p o š ljav an je ženske n e k v a li- f ic ira n e ra d n e snaige. D jev o jk e n ak o n zav ršen o g osm ogodišn jeg šk o lo v an ja n e m ogu, b a re m za sada, naići o d g o v ara ju će zaposle­n je . G otovo je is ti s lu ča j i s m la ­dićim a, k o ji su z a v rš ili ško lu za u čen ik e u p riv re d i. To osobito v r ije d i za s to la re k o jih se jo š u - v ije k re la tiv n o v e lik b ro j n a laz i n a n au k o v a n ju . N o k a d je r ije č o njimia, o n d a tretoa istaćd, d a n e k a poduzeća u D rn išu n e p o k ^ i i ju dovo ljno ra z u m ije v a n ja o zapoš­l ja v a n ju m lad e k v a lif ic ira n e r a d ­ne snage. O n a ra d ije u to m s lu ­č a ju p r im a ju isk ljučivo s ta r i je i isk u sn ije rad n ik e . S d ru g e p ak s tra n e nedovo ljan je b ro j onih, k o ji izu čav a ju p ek a rsk i, p osto - Larski i b r ija č k i zan a t, jako za ove s tru k e posto ji p o treb a . S to se tiče n ek v a lif ic iran e m u šk e ra d n e snage, ona m ože do'biti zaposlen je v a n p o d ru č ja D rn išk e općine, no iz b ilo k o jih raz loga ta k v i ra d n i­ci olako n e p r im a ju zaposlen je.

Sia zad o v o ljs tv o m se m ože k o n ­s ta tira t i , a š to je re z u lta t tije sn e su ra d n je izm eđu B iroa i poduze­ća, d a je povoljno r ije šen o p ita ­n je ponovnog zap o slen ja lica, ko­

ja su r a n ije ibila k v a lif ic ira n a za inva lide rada . T o su većinom ru d a rsk i i g rađ e v in sk i radn ic i. U tom p rav cu veliko ra z u m ije v an je pokazao je ra d n i k o le k tiv ru d n i­ka u g lje n a u S iveriću , k ao i onaj bo k sita u D rn išu . S pom enu ti ko­lek tiv i su ta k v im rad n ic im a diali d a o b a v lja ju lak ši posao.

V eLku pom oć pnožilo je s in d i­kalno v ijeće, k o je je dalo iz ­v je sn u novčianu pom oć p r iv re m e ­no nezaposlen im radn ic im a. (J.)

T R G O V A C K O -U G O ST IT E L J- SKA M B E2A z a d o v o l j a v a

PO TR O ŠA ČEO tk ak o je izv ršen a d ec en tra li­

z a c ija trgovačko - ugostite ljske m rež e rim nogom e je p o b o ljšan a si ­tu a c ija u sna»bdijevan(ju g rađ an a robom širo k e p o tro šn je . Prodia- v aon ice su snaibdjevene po trd b n im koliičinam a ra z n ih a r t i ­ka la , a i a so rtim a n robe je bo lji nego ran ije , osobito u tek stilu . M noge p ro d av ao n ice su u ređ e n e a u n ek im a je uvedeno f lu o re ­scen tno sv ije tlo (»Gvoždar« i te k ­s ti ln a p rodavaon ica »5. novem ­bra«).

O d ra n ije g pcduzeća »Sviiaja« danas d je lu je še st sam osta ln ih trgoyačk ih ra d n ji i sedam p ro - davaonixa. P o re d n jih , u o k v iru

'poljopr-vredn-e zad ruge »Grcd^- na« p o sto ji šest ra d n ji od toga Četiri ugotstiteljske. P osebno u sa­m om D rn išu sam osta lno d je lu ju tr i u g o stite ljsk e ra d n je od koj-ih i re p re z e n ta tiv n a k a v a n a »Dani­ca« sa re s ta u ra c ijo m i hotelom .

(J.)

NEDOVOLJNO PROSTORA U BOLNIČKOM PRIHVATILIŠTU

N a p o d ru č ju sad ašn je D rn .ške općine, k o ja b ro ji p rek o 30.000 s tanovn ika , posto ji u sam om D r- m šu bolničko p r ih v a tiliš te u či­jem sa s tav u d je lu ju t r i am b u la n ­te opće p ra k se i je d n a zubna. O- sim toga u n je m u se nalaz i i ro ­dilište . P r ih v a til iš te danais im a nešto v iše od 50 k re v e ta što je nedovoljno obzirom n a sveuku­pan b ro j s ta n o v n iš tv a ko je n jem u gravi'tina. S kučenost p ro s to ra — je d an od važn ih p ro b lem a na po­lju zd rav stv en e službe D rn iša — zahtij'Eva u sad ašn jo j s itu ac iji h itno r je še n je . K oliko doznajem o, u tom p ra v c u su u p o sljed n je v r i­jem e poduzete izv jesne m je re . O nač inu r je še n ja tog p roblem a o sv rn u t ćem o se d rugom p r ili­kom . (J.)

IZABRAN NOVI NOO-c OKLAJ

N a s*jednici N arodnog odbora općine O klaj iz ab ran je novi N O O -e od 17 članova.

O dborn ik Iv ica D uvančić pod ­n io je p rijed lo g S S R N ^ za bi­ra n je dvojice odb o rn ik a P o k ro ­vac M ark iše i M acoko V ojislava, ko ji su do sad a bili članovi ko­ta rsk o g v ijeća i v ijeća pro izvo­đača K nin . N a k ra ju d iskusije u sv o jen je prijed log .

Za p red sjed n ik a N O -a izab ran je Popović Miloš, dosadašn ji p red sjed n ik , a za ta jn ik a M irko G lu.ć. Isto tako na s jedn ic i je izalbrano nekoliko odiborničkih i d rug ih kom isija .

N a sjednici je tre t ira n o p ita ­n je k ad ra za novi N arodn i od ­bor.

Zvonko Jurić

RASPISAN NATJEČAJ ZA STIPENDIRANE

K om isija za stip en d ije k o ja je o snovana p r i N arodnom odboru općine O klaj rasp isa la je n a t je ­ča j za s tip en d iran je . P rem a ra ­sp isu s tip e n d ira t će se n a jp o tre b ­n iji k a d a r za općinu, kao i neko­liko n as tav n ik a za osm ogodišnju školu.

U obzir dolaze, daći s,a sv rše­nim teča jn im isp itom (velikom m aturom ), s tu d e n ti ko ji se nalaze na s tu d ijam a i d ip lom iran i uči- ilelji. P re d n o st im a ju d jeca palih boraca i 2F T -a, k ao i đaci koji su s odličnim usp jehom završili te ča jn i ispit, odnosno isp ite na fiiku ltetim a.

K an d id a ti m o ra ju uz m olbu podn ije ti na uv id posljedn ju sv jed cd žb u -in d ex i karak terisiti- ]■ • ^m U dinske i d ruge političke organizacije . (Z. J.)

Kninski planinari na poslu

i BratiškovacaZA UREĐENJE

GLAVNOG BUNARAU selu posto ji v iše b u n a ra , ko­

ji za v rijem e lje tn ih m jeseci p re ­suše. Izn im k u Čini '»Donji b u ­nar« , u ko jem p reko čitiave godi­ne im a dovoljno vode. M eđutim , kako ee oko sipom enutog b u n ara sa k u p lja p ro livena voda, stviara- ju ’či p ritom v elik e lokve u ko jim a im a izm etina stoke, to posto ji o p a­snost da ta voda p ro d re s tijen e b u n a ra i zagad i p itk u vodu. T a ­kođer se često m ogu v id je ti i p o ­jed inci kako n a p a ja ju stoku iz posuda k o je m alo za tim p u šta ju

Da se bunar, k o ji sn ab d ijev a selo vodom , zaštiti od zakuziva- nja , nužno bi bilo odm ah provesti p o treb n e m je re . (M. U.)

NARODNA Či t a o n i c aJE DOBRO POSJEĆEMA

U B ratiškovcim a već nekoliko m jeseci d je lu je n a ro d n a č itaon i­ca. O na je po red dnevne štam pe, nekoliko šahovsk ih g a rn itu ra i razn ih d ječ jih igara , op rem ljen a velik im izborom k n jig a dom aće i s tra n e lite ra tu re . Č itaonica je dcsnd veom a dobro posjećena, u - g lavnom od o m lad inaca i p ion i­ra. (M. U.)u bunar.

BIBLIOGRAFIJAU SAOBRAĆAJNOJ NESREĆI

SMRTNO NASTRADAO RADNIKU .subotu 13. o. m j. n a T rgu Bo-

židana A džije dogodila se sao b ra ­ća jn a n esreća u ko jo j je sm rtno n as tra d ao 23-godišnji B oris C vi­j e t e p. S ta n to , šo fer p o ljo p riv ­redne zad ruge »G radina«. Do ne­sreće je došlo u času p rev rn u ća Lrakicra ko jim je u p ra v lja o n e ­sre tn i radn ik . Tom prilikom on je dospio p o d k o tače tako, da je deblo p rije lom luban je . U teškom s'iTnju p revezen je u d rn išk u bol- n.cu, a li je n a p u tu prem inuo. O rgan i v lasti vode izvide oko u- s ta n o v lje n ja uzroka ove sa o b ra ­ća jn e nesreće. (J.)

LOVCI ČUVAJU LOVIŠTA L ovci iz D rn iša i B ad n ja o rg a ­

n iz ira li su 7. o. m j. h a jk u n a šte- tbčlne n a d ije lu P e tro v a P o lja . H a jk a je u sp je la . U bijeno je 8 pasa sk itn ica . P o red toga u b ijen o je nsko liko v ra n a i sv rak a , te j'-dan kothac p tičar. (J. B.)

KINO »ZORA« PRIKAZUJE: P rim ije ra fran cu sk o g film a —^O-

VAN SA P ET N OGU (17. i 18. VIH.)

P re m ije ra am eričkog film a — O - ZLOG LA SEN A . D odatak : F ilm ­sk e novosti. (20. d 21. V III.)

SVI O Z LIJEĐ EN I U TU ČN JA V I U M IRLO V IC PO L JU

7. o. m j. u M lrlović P o lju (za- seiUK. Doci) došlo je do tu č n jav e__ricau b raće Buzov A n te i JokeM arkovih , te Buzov Š an e Ilijina , s jed n e ti b rać e Buzov Ivania i Si- m u n a Božinih, te Biazov Bože N i­ko 1 ina, s d ru g e strane .

ilzm eđu Buzov Iv a n a i Jo k e još ra n ije posto ja la je m ržn ja , a je d ­nom iprdikom obo jica su se m e- đu'sotbno po tuk li. P re tp o s ta v lja se d a su ovoga p u ta izazvali tu č n ja ­vu b raća Buzov A n te i Joko , te Buzov S .m e Ilijin , te da su p rv i n ap a li d ru g u tro jicu . U tu č n jav i su u p o tre b lja m li k am en je , štapo ­ve i noževe. Svi učesn ic i su po- v rijednn i, a n a jtež e Jo k o Buzov, k o ji je dobio ubod nožem s lijeve s tra n e p rs iju . L akše je ozlijeđen njegov b ra t A nte, ko ji je ovih dana napustio š ib en sk u bolnicu. O ovom slu ča ju O kružn i sud u Š iben iku vodi istragu . (J.)

SAVJET ZA PROSVJETU I KULTURU NO GRADSKE OP­ĆINE ŠIBENIK

R A S P I S U J E

N a t j e č a jZa prijem učenika u I. raz. Srednje ekonom ske škole, koju

NO gradske općine Šibenik osniva ove školjke godine 1955/56.

Školovanje traje Četiri godine, a u rangu je srednje struč­ne škole, odnosno gim nazije.

Po završenoj školi učenici imaju pravo upisa na Pravni i Ekonom ski fakultet.

U srednju Ekonomsku školu Šibenik primaju se kandidati, koji su završjli Narodnu osm ogadišnju školu.

Molbo za natječaj primaju se od 15. do 30. kolovoza 1955. u Savjetu za prosvjetu i kulturu NO-a gradske općine Šibe­

nik,

Molbi treba priložiti:

1. 30 OJm tahsenih i 30 Din općinskih maraka

2. Svjedodžba VIII. raz. Narodne osm ogodišnje škole

3. Izvod iz m atične knjige rođenih.

Rezultati natječaja bit će objavljeni 31. kolovoza 1955. u

Savjetu za prosvjetu i kulturu NO -a gradske opčine Šibenik.

»PREKO ATLANTIKA U PARTIZANE«

N edavno je u iz d an ju M atice Lseljem ka H rv a tsk e izašla iz š tam p e k n jiga Bože P rp ića: »ipretko A tla n tik a u partizane«.

P isac ove zan im ljiv e kn jig e je na jednostiivan n ač in piukazao sm ion p o th v a t jed n e g rupe naših ise ljen ika iz K anade, ko ja je pod vodstvom N ikole K ovačevića (L.idašnj’Sg p re d s je d n ik a R epu­bličkog Vijeća C rne Gore), k re­n u la brodom preko A tlan tskog oceana u n am je r i da se p rik lju č i b c ib . n-iših p artizana . P rv i po - k u .a j, m eđutim , niije uspio. N je­m ačka podm ornice su n asred o- c . a n j n ap a .e b rod topovskom i m itra lje sk o m vatrom . P rito m su dvojica iz te g rupe poginula, d o k su o stak bili ran jen i. N akon po­ta p an ja broda ise ljen ici - dobro- vol.ci. su se dcčspali čam ca, k o ji je p rilik em napsida bio izrešetan . U nes g u m om čam cu u ko ji je n e ­prek idno nav ira lo m ore, bez h ran e i k ap i vode, on i su je d a - r a e s t dana lu ta li po nepreg lednoj ipučini O ceana u sta lno j bo rb i s o k ru tn im elem entom , dok ih n ije u posljednjil čas, po tpuno iscrp - Ij’sne, spasio jed an am eričk i brod, ko ji ih je p revezao n a tra g u A - m er.ku . Opis n jihovog s tra d a n ja ja u s tv a ri i n a ju zb u d ljiv iji dio kn jige .

N etom su se oporavili, dobro­voljc i su ponovno k ren u li na put. P o th v a t je ovog p u ta uspio. B ro ­dom su p rešli A tla n tik a zatim su, o tp lov ivši A friku , stig li u Kaa'O. N akon veom a n ap o rn ih p rip rem a u sp u štan ju p ad o b ra m - m a, on i su av ionom p reb ačen i u Jugoslav iju , g d je su se kao p a ­d o b ranc i sp u stili u L iku m eđu partizane .

P ored toga, što k n jig a ob ilu -

T elcfon je z-^zvonio. Z la tko M a­n e se zivo a .g n u iza pisaćeg sio- id. i. K O je uamo.'' a . . . zarcivo

uuSjcall-CC, znaci Zc*Ua- 1-Ci, IjUUi i lUcUK̂aCija d O Vl-

iij. i v i e t a n j o a U t i c * U x o

o OCZ 01 l'gč,i,c<iv u ^ i.^ J.Z. V i o o l i .

x^*k.<ui.XU u.cili U i ^ i l i n u , p i ' i . x C i i O

j - u uuijiiii. ilaZii'u seKv.^iitUie ioniaie . oivicuU p i- li la in « i-

Iazv ijcii.iii nruaiaicuna. j. u j - -laiiiiiciu seSi.r, raiiaC, xo-

apaiaL, uvogiea caic i pu:>Ka. ivijbia op ieza . napusLaino iviuii. v ip u ije vec je za n a ­m a. b iv i Krecnj,xK pro teza se u neuogiea. z ia ik o oD jašn java n a - c .n m a n a ra r i ja p u ta i dvogledom p ie iia ž u je oKonnu, b ira juć i n a j- podesn ije staze.

K aa počunje, rad k o ji odušev ­lja v a svakog p lan in ara . Z ar to n ije u ž itak o a re d iv a ti pu t, p u t ko ji ce služ iti m nogim lju d im a u sna lažen ju m eđu ovam šu tlji- v .m stijenam a. U m or i v rije m e ne osjećam o.

U spon je ipočeo. Mi grabim o

je uzbud jiv im događajim a, ona im a i veliko političko značenje, je r čitaocu o tk r iv a je d n u p rilič ­no jnepoznatu s tran icu iz N arod- noc-slcbodilačke borbe. K njiga, ra im e , u p ravo i govori o lju b av i naših ise ljen ika p rem a rođenoj z im lji kojoj su u n a jtež im časo­v im a p ritek li u pomoć ne vodeći p ritom raču n a o v la s titim ž r tv a ­m a.

P isac k n jige Božo P rp ić koji je i sam sudjelovao u tim doga­đajim a. nedavno je um irov ljen kao m a jo r JNA.

»ZA ŠTEDNJU«V eom a je raširen o shvaćan je ,

da se kod nas ne n alaze m oguć- nes ti zn ača jn ije štedn je . M eđu- iinij b i^ šu ro m »Za štednju« , ko­ja je ov*h dlana izašla u ozdanju »G radske štedionice« u Zagrebu, dokazuje se u p rav o protivno. S adrža j b rošure sač in jav a ju od­lomci iz s tu d ija na Ekonom som i ikuUelu u Z agrebu iz ko jih se

oćito vidi. ko liko bism o više im a­li i postig li, koliko bi se v iše naš živo tn i .standard podigao, d a se sv ijest o važnosti, po treb i i m o­gućnostim a p ro v o đ en ja š ted n je u našoj zem lji sv e s tran ije razv ila, pa p rem a tom e, i sam a štedn ja provodila.

Još u v ijek je po trebno ra d iti na tom e, da m isao na š te d n ju 'posta­ne sa s tav n i dio sv ije s ti n aš ih rad n ih lju d i i da se o n a p re t­vori u svakodnevnu b o rb u p ro ­tiv svih v idova ra s ip a n ja i r.asip- n ik a n a sv im p od ručjim a naše d je la tnosti. I ovoj b ro šu ri je u - p ravo zad a tak da u općem in te ­resu posluži toj bo rb i pu tem n a ­ših škola, rad n ih ko lek tiva , d ru ­štven ih organ izac ija , u stanova i sv ih onih, k o ji i na po lju š ted n je žele p rid o n ije ti svom ličnom i cpćem n ap re tk u .

oLavijamo put. O stav ljam o na- p.<imnarsKo prinvaLiiišLe i

za iiiiio se prcKo bunog Bolja.jo s K-raiKL aio p u ia i onda

Kmri. U sum raK smo u su u grad. Uijepo sjecan je , uspom ene, slS- ddK um or j. iv rao sp a v an je preKo noci, to su posljed ice našeg pu ta . iz v rs iu smo zaoatak .

M ark ira li smo pu t, k o ji će po­služ iti m nogobro jn im budućim posje tiocim a ovog v rha . M islim ua je d rug Z latko zadovo ljan s n.xana. J, S.l a n D n a a n p a n p n D D n a a D C G o a

O RAKU NA PLUĆIMA I PUŠENJU

P rv ih d an a m jeseca ju n a , u a - meracKom g ran u A tla n tik bi ta-u, održan je sa s tan a k am eričkog M edicinskog d ru štv a , n a kom e je, po ob .ćaju ovog ug lednog d ru - s'Lva, u v ijek riječ o n a jn o v ijim m e- d ic insk ira p ronalascim a, o tk rić i­m a i dostignućim a'.

Ovoga p u ta n a d nevnom red u d ru štv a , — k o je o k u p lja naj€(nii-

n a p n je d , ne obzirući se n a u- n en tn ije liječnike, n au čen jak e nam o r-s tra s t p la n in a ra - u v ijek n a ­p rijed . M ali odm or, pale se ciga­rete , m iješa se boja. Z latko! —■ e- vo opet nem a D uška. O djednom pucanj. — Eno ga viidiš gd je je! S tra s i m u je d a puca, a i volim , p rije će ih .potrošiti pa ćem o b iti m irn i . . . —• N astav ljam o iposao, još je prulično daleko do p la n i­narsk e kuće. P ožurivam o, je r će uskoro m rak , a onda n iš ta od po" sla. U su m rak zađosm o u šum u i uskoro smo bili u m alo j p la n i­n arsko j kućici, k o ja je sm ještena u podnožju sam e D inare , m jesto zvano Brezovac. G usta šum a nas okružu je , noćni zvukova, č ist z rak i ugodan san. S tvarno , sam o čebe i gola daska, pa ipak tako p r i ja t­no u ovom m alom p lan inarskom sklonjštu .

K rećem o u 4 časa u ju tro . Od sada počin je n a jm te re sa n tp iji dio puta. G usta šum a p ra ti nas do 1400 m e ta ra visine, a onda gole v iso ravn i i usponi. Č obani nas dočekuju u m al.m n ah e ren im ko- .Ibam.a, svagd je p rijazn o st, vese" Icst. G usto ovčije m lijeko , s ir i crn : k ru h ispod peke, dočeku ju nas u svakoj kolibi.

Z austav’.jem o se pod sam im v r­hom kod jed n e p r ija tn e s ta rice i deručkujem o. R ance o stav ljam o i

po lju m edicine i d ruge, — bio je re fe ra t A m eričkog u d ru že n ja za su zb ijan je raka . O vaj re fe ra t je unio m alo sv je tlo sti u inače m račnu sta tistl'čku sUku o pove­zanosti ra k a n a p luć im a i puše­nja.

O vaj re fe ra t su čHali liječn ic i dr. E. K u jle r H am ond i d r. D a­n ije l H orn, zvan ičn i p red stav n ic i pom enutog naučnog ud ru žen ja .

Ma d a su b ro jn e s tran ice re fe ra ta pune m račne stva rnosti, o n ip ak du je izv jesne nade, je r počin je o- vim riječ im a:

»Još n ije kasno za s tra sn e p u - šače da izb jegnu sig u rn u sm rto ­nosnu opasnost od ra k a n a p lu ­ćim a. A ko p re s ta n u da puše, bez obzira o tk a d a to već Čine. šanse za o b o ljen je od ove grozne bole­s ti b it će zna tno um anjene!«

U re fe ra tu je obuhvaćen , u s tv a ­ri, je d an period od 32 m jeseca, koliko je itrajalo p ro u čav an je po­sljed ica p u šen ja kod s tra s n ih p u - šača, kao i su d b in a 188.000 ljud i, .zm eđu pedese tih i sedam desetih godina života.

Do 1. n ovem bra p ro šle godine, — kaže se u re fe ra tu , — um rlo je 8105 eseiba, cd k o jih je 168 i- m alo rak na b ronh ijim a. To je je ­d n a v rs ta raka , k o ji započin je u

UD IIP m imVELETRGOVINA PAPIRA, PAPIRNE KONFEKCIJE, PISAĆEG, UREDSKOG I ŠKOLSKOG

PRIBORAR I J E K A

Kom ercijalni odjel Rade Končara 23.Prodajni odjel Tel. 32-74

O D J E L P A P I R A

Sve pošiljke u vrijednosti od Din 200.000.— dalje, isporučujem o

fco pakovanje fco ambalažufco istovarna stanica ili luka

O D J E L T I S K A N I_C_A

Za posebne pošiljke svih vrsta unificiranih i specifičnih tiskanica po naručbi, kao i do sa­da, također isporučujem o fco stanica kupca.

Osim toga, kod Isporuke unificiranih tiskanica odobravamo svim knjižarama i papirnicama 80/u rabata.

O D J E L F O T O M A T E R I J A L A

Također posebno isporučujem o fotom aterijal, kojemu je kao i unificiranim tiskanicama, tvornička cijena.

Za fotom aterijal odobravamo direktnom kupcu na željezničkim pošiljkam a preko 20 kg fco stanica kupca, a na poštandcim pošiljkam a fco Rijeka.

Ambalažu zaračunavamo po cijeni koštanja i ne primamo natrag.Trgovačkoj mreži odobravamo uz gornje uvjete i So/u rabata.

pcčlrije na jtež i dio m a rk a c lje p u - e rg an im a za dasanj-e i p re d s ta v ljanaijčešći s lučaj u bo lesti r a k a na plućim,a.

Od pom enu tih 168 slučajeva, b ro j sm rtn o sti kod osoiba k o je su pušila do dv ije k u tije c ig a re ta dnevno, bio je 90 p u ta veći od b ro ja osoba k o je uopće ne puše. S vega dva s lu ča ja r a k a n a b ro n - hij.ima p ro n ađ en e su kod n ep u .a - Ča.

B roj sm rtn o sti kod Ijudd, k o ji su p re s ta li da puše , k ad a je zapo­čeo ovaj period p ro u č a v a n ja od 32 m jeseca, bio je 14 p u ta veći nego kod nepušiača, a za po lov inu m an ji nego kod osoba k o je poiŠe do 20 c ig are ta dnevno.

Oko polovinu bivši'h pušaiČa b i­lo je u svoje v rijem e u m je ren o u pušen ju (do 20 cigareta). .B roj sm rtnosti kod njiih je b io gotovo istov je tan kao i kod nepusačai

Osobe k o je puše m a n je od 20 c igare ta dnevno izlažu se jedinoj treć in i riz ika da obole od ra k a na plućim a, r iz ik a kom e su izloženi inače oni ko ji paiše d v ije i li v iše k u tija dnevno. Isto je tako u tv r ­đeno da pušačim a cigara n e p r i­jeti slična opasnost da obole od raka , dok se to može d es iti I ju d i- da ko ji puše n a lu lu , ali ne m o­ra.

FOTOGRAFIJE KOJE GOVORE

Z ah v a lju ju ć i napreticu kem ije p la s tič n ih m asa, nek i je f ra n ­cuski p ronalazač o tvorio nove ipersipektive porodičnom običa­ju sk u p lja n ja fo tog ra fija . On fo to g ra fiju k lis ira n a ploču iz p lastične m a terije , n a Čijoj po­leđ in i reg is trira g las sn im ljene osobe. D akle, n a ta j će nač in biti m oguće da svak i Čovjek n a p ra v i album , u ko jem će ču­v a li ne sam o slike svo jih ro d i­te lja i p rija te lja , nego i n jih o ­ve glasove.

uspon na vrh . B iram o pogod­no k am en je i označavam o p u t G cli sivi krš. N igdje ra s tin ja , n igd je živo tin ja . Sam o orlovi k ruže naokolo čuvajuć i visoke :_ 'an:nske vrhove. U spinjem o se do 1600 m etara , p o ja v lju je se ze­leno g r m je k lskovače sa svojim suhim g ranam a, ko je bodu. Po- gledoh naokolo, d iv lja p riroda, fan ta stičn i vidici, k o ji odušev­lja v a ju čovjeka. N astav ljam o pe­n jan jem , bližim o se v rhu , još sa­mo kojih sto m etara .N apokon cem entn i s tu b -v rh D i­

n a re (1831 m). O sjećam o se zado­voljn i i pucam o iz D uškovog k a ­rab ina . U pisujem o n a cem ent­nom bio'ku, visdnu plan ine, sm jer, časove hoda i n am a p lan in arim a tako drago im e »P lan inarsko d ruštvo D inara«. O dm aram o se na vrhu , p ro m atram o okolinu i n ije nam žao pređenog p u ta i u - m ora.

S pust m nogo brži, p o zd rav lja ­mo se čobanim a, stišćem o tv rde opaljene ruke, a sen tim en ta ln i Boro čak se i lju b i s njdma. M a­še mo im i gubim o se u šum i. N a­

RADAR PROTIV SKAKAVACA

E ngleska zn an stv en a rev ija »Nature« oibjavljuje. da se i adar v rlo usp ješno ko risti za p rav o - vromeuvo o tk riv a n je ro jev a sk a­k av aca i to rui velik im u d a lje ­nostim a. K ako je poznato, sk a ­kavci u velik im ro jev im a pe­riodično n ap a d a ju pod ručje A - frik e i S redn jeg Istoka, g d je p rouzroku ju velike š te te u s je ­vim a.

R adarsko o sm a tran je om ogu­ćuje, da se na v rijem e podu­zm u m jere za sp rečavan je ili barem u b laž iv an je ov ih šteta.

strana 4 »Šib e n s k i l is t « Srijeda, 17. kolovoza 1955,

g r a d s k e v i j e s t i S P O R T S K I Ž I V O TNedovoljna mehanizacija

u „Izgradnji^ Velik uspjeh plivača „Mornara"Građevno poduzeće »Izgrad­

nja« izvodi vrJo zamašne rado­ve. Ono podiže veliku halu za tvornicu ferolegura, zatim šesle- rokatnicu na Baldekinu. koj.a će ■biti gotova u toku 1956. godine i

Šibenik kroz tjedanKINEMATOGRAFI

TESLA: prem ijera sovjetskog fil­ma u 'bojama — MAJSTORI RUSKOG BALETA — Doda­tak: ^Filmske novosti br. .31 (do 21. VIII.)Prem ijera američkog western filma — CRVENA RIJEKA — Dodatek: Filmske novosti br. 32. (22.-28. VIII.)

SLOBODA: Prem ijera: engleskog filma — HOBSON U NEPRI­LICI — (do 19. VIII.)Prem ijera američkog filma — ROĐAKA RACHELA — (20.do 23. V in.)

zigradu za tvornicu tekstila i u- žarije »Jadranka«.

Peduziće, međutim, nailazi na razne teškoće. U prvom redu ono ne posjeduje suvremenu m ehani­zaciju. Do raznih strojeva ili pak dijelova teško dolazi, jer oni izi- skivaju velika novčana sredstva. Isto tako pojedini investitori, jer nisu osigurali navrijem e kredit za gradnju, doveli su poduzeće u nezgodan položaj. To je uvje­tovalo da ovogodišnji ugovoreni kapaoitet radova iznosi siamo 720 m ilijuna dinara.. (M. Z.)

U nedjelju je na plivalištu P a­klena održan plivački i vaterpolo susret za prvenstvo Srednje Dal- m.Tcije između domaćeg PK »Mornar« i Pomorskog om ladin­skog sportskog kluba (POSK) iz Splita. U zanimljivom plivačkom programu plivači »Mornara« su imali više uspjeha. Pobijedili su sa rezultatom 62:57. Ovo je ujed­no i najveći uspjeh kluba do da­nas, tim više što su Splićani na­

stupili u svom najtboljem sasta­vu. U muškim discipilinama do­minirali su domaći plivači koji su od šest disciplina osvojili pet prvih mjesta, dok su kod žen­skih disciplina dom,aći im ali sla­bije rezultate. Od domaćih pli­vačica istakla se jedino pionirka Bašić Antonija, koja je na 100 m slobodnim stilom s odličnim re ­zultatom 1:21.4 ostavila za sobom i pionirsku prvakinju NR H rvat­ske Krptin.

DEŽURNE LJEKARNE Do 20. VIII. — I. narodna lje­

karna — Ulica Božidara Petra- novića.

Od 20.—24. VIII. — II. narodna ljekarna — Ulica Bratstva i je­dinstva.

IZ M A T I Č N I H

Šibenik

U R E D A

ROĐENILena, kći Zdravka i Karmele

Franić; Diana, kći Ante i Ane GrubiSić; Milenko, sin Sime i Ljubice Staničić; Nevenka, kći Đure i M arije Seper; Josip, sin Bran.m ira i Jele Vujić; Dunja, kći Serđe i Mare Erdelez; Eugen, sin Eiigena i Ane Živković; J a ­kov,_ sin Ante i Ane Rakić-Co- gelja i Jadran, sin Jareiba Ante i Vukšić Marije.

VJENČANIKlarić Ivo, m ehaničar — Nikšić

Biserka, domaćica; Jakoliš Stipe, željezničar — Ramljak Stana, ra.dnlca i Marić Branko, stolar — Mitkovski Mara, domaćica.

UMRLIDoibrić Stan,a rod. Bjelan'ović,

sta ra 33 god.; Bujaš Anta rođ. Cićmir, stara 83 god. i Balj'kas Ante Jerin, s ta r 28 god.

KninROĐENI

Frančiška, kći Franca i Ane Vrh; Milenko, sin Jove i Milke Ležaič; Đurad, sin Durda i Anice Bosnić; Vanjfl, kći Ante i Anke Božina; Tihomir, sin Ilije i Mili­ce Batajlija; Nevenka, kći Nikole i Anke Kolundžija; Anka, kći Jove i Sojke Damjanović; Ra- dojka, kći MUana i Dušanke Draigaš; Darko, sin Save i Sofije Curuivijia; Vojislav, sin Ilije i Radmile Trifunović i Slobodan, sin Stevana i Anice Murjanović.

VJENČANIVujatović Lazar, bojadisar —

Vujalović Anđelija domaćica.UMRLI

Bojanić Jovo pok. Tome, star 55 god.; Vrh Frančiška Franca, stara 15 dana; Kovačević Mirko 'P>ok. Simeona, star 33 god.; Jokić M arta ud. Vaše, stara 73 god. i Spasojević Boja ž. Branka, stara 46 god.

’j e d r i l i Ca r s k o d r u š t v o»VAL«

t r a ž i s traža ra za čuvanje Je­drilica. P rvenstveno dolazi u ob­zir penzionirano lice.

Z a in teresirana lica neka se ja ­ve uprav i d ru š tva najdalje do 20. o. m j.

ŠIBENSKI VATROGASCI [ PUTUJU U VARAŽDIN

Povodom 10-godišnjice oslobo­đenja Varaždina i 90-godišnjice postojanja tam ošnjeg Dobrovolj­nog vatrogasnog društva, najsta­rijeg u zemlji, održat će se ovih dana sm otra pripadnika gotovo ■svih vatrogasnih društava iz ci­jele zemlje. I šibenski vatrogasci sudjelovat će na toj proslavi. Su­tra polazi na put oko 60 članova (s pionirskom ekipom) Dobrovolj­nog vatrogasnog društva Šibenik i članova vatrogasnih društava sa teritorija Podsaveza Šibenik. O- ni će izvesti niz praktičnih vježbi za koje su se duže vrijeme p ri­premali.

TEŠKA NESREĆA RADNIKA

U tvornici Icakih metala »Boris Kidrič« teško je stradao 10. o. mj. 46-)godišnjl električarski radnik Miljenko Kalauz. Njega je p ri ra ­du zahvatila dizalica, tako da je na nekoliko m jesta dobio prije­lom zdjelične kosti. U teškom sla­nju upućen je u bolnicu, gdje je nad unesrećenim radnikom od­mah izvršena tiiansfuzija krvi. O uzrocima nesreće organi vlasti vode izvide.

ObavijestTRAŽI SE trgovački pomoćnik sa 5 godina p rakse ili od­

govarajuće stručne sprem e za dužnost sk lad išta ra p reh ram b e­n ih a rtika la .

P laća po tarifnom praviln iku.

Ponude dostav iti pism eno na U pravu poduzeća n a jd a lje do 15. ru jn a 1955. godine.

* Trg. poduzeće „PREHRANA^ ■ ŠIBENIK

Prijateljska nogometna utakmica

„Šibenik“ -„T rgovački“ 4:1

BRODOVI »LIVNO«I »PINIOS« u LUCI

Iz šibenske luke su isplovili domaći prekooceanski brodovi »Podgora«, »Zagreb« i »Titograd« s izvjesnom kolićinom bukove i jelove građe. Luku su također napustili ta lijanski brodo.vi »Te- resa Cosulich« sa teretom od 600 m3 jelove građe i »Apuemia« sa teretom od 1.300 tona cinkovog koncetrata, te am erički brod »O- cean Star«, koji je prethodno i- skrcao 10,400 tona pšenice.

U luku su doplovili domaći brod »Livno« sa teretom od 6.400 tona pšsnice i grčlti brod »Pini- 03« sa teretom od 10.000 tona ug­ljena za kokslranje.

GOSTOVANJE ČLANOVA NARODNOG POZORIŠTA

IZ BEOGRADA

Prošlog tjedna go.stovali su u Šibeniku članovi Narodnog pozo- rišta iz Beograda. Gosti su izveli M anzarijevu komediju »Tata mi se ženi« i »Kad se žena sveti«, ko- med.ju od Jaraja. Sudjelovali su Nina Predojević, Ljubic.a Ković, Mirko Milisavijović, Pavle Bo- gatinčevtć i Vladela Dragutino­vi ć.

Otvaranjedomaćinskog

tečajaOd početka nove školske godi­

ne 1955./56. u Ženskoj stručno j školi u Š ibeniku o tvo rit će se jed ­nogodišnji teča j dom aćinstva za d jevojke i žene iz g rad a i okoli­ce. Polaznice treb a da im aju navršen ih 15 god. života. Sve po­trebno inform acije mogu se do­biti u up rav i škole. U pis će se vršiti 1. i 2. ru jn a o. g.

U prijateljskoj utakmici »Šibe­nik« je pobijedio »Trgovačkog« iz Vinkovaca sa 4:1. Igr,a je bila slaba i rastrgana. Igralo sa baz sistema. Ra ni one izmjene u <lru" gom poluvremenu nisu popravile dojam, niti izmijenile sliku iz prvog dijela igre. U tim u smo vidjeli Calu, kojemu mjesto bra­niča ne odgovara. U drugom di­jelu kao voda navale bio je bo­lji. Vrlo pokretljiv uspio je, do­nekle, oživjeti navalni red. Zane- tić opet nije zadovoljio. Stoš'ć ' i vukao naprijed, ali nogometne sposobnosti ovoga igraća i njego­vu sadašnju formu, nitko nije koristio. U pomoćnom redu do­bru igru su pružili Iljadica i Živ­ković. Tam bača nas je razočarao. Nema starta. Spor je i ne ide na prvu loptu. Upušta se u nepo­trebne grubosti. Treba d,i se ovih rdavih navika oslobodi, jer nam se to može u prvenstvu osvetiti.

Gosti u polju lijepo komlSni- raju i ig raju dopadljiv nogomet. Dobro se otkrivaju i pronalaze jedan drugoga. U 15. m inuti Sto- šić prodire i dovodi »Šibenika« u vodstvo od 1:0. Zatim slijedi o- pasna navala gostiju. Pred našim vratim a se redaju vrlo uzbudljivi prizori, dok lopta ne završava u ruke dobro raspoloženog Arasa. U 20. minuti Živković jednom dugom loptom krasno poslužuje

R A S P O R E DPRVENSTVENIH UTAKM ICA

»RADNIČKOG« U JESENSKOMDIJELU SN P-a

4. IX. — Solin: »Solin« — »Rad­nički«, 11. IX. — Trogir: »Sla­ven« — »Radnički«, 18. IX. — Ši- bemk: »Radnički« — »Sloga«, 2. X. — Sinj: »Junak« — »Radnič­ki«, 9. X. — Šibenik: »Radnički« — »Dalmatinac«, 16. X. — Knin: »Dinara« — »Radnički«, 23. X. Šibenik: »Radnički« — »Orkan«, 30. X, — Šibenik: »Radnički« — »Zmaj«, 6. XI. — Spat: »Sjever« (?) —■ »Radnički«, 20. XI. — Ka­štel Sućurac: »Jadran« — »Rad­nički« i 27. XI. — Kaštel Stari: »VAL« — »Radnički«.

UREĐENONOGOMETNO IGRALIŠTE

Dolaskom učitelja Nikole Krič- ke kod omliadine je porastao in ­teres za sportom. On je uz po­moć školske djece uredio teren za nogometno igralište, gdje om­ladina provodi svoje slobodno vrijeme. Cesti su susreti između pojeđin.'h ekipa, koje sa zanim a­njem prate i ostali mještani.

(M. U.)

Zorića, koji iz trka sigurno tuče u mrežu. Rezultatom od 2:0 pošlo se n.a odmor.

U drugom poluvrem enu domaći tim i dalje igra sla^bo. 50. m inuta nam donosi 3:0. Na odlično doda­nu loptu Stošić s ta rta i postiže gol. Nešto kasnije lijeva spojka P utar snizuja na 3:1, a u 73. m i­nuti Zorić postavlja konačan re­zultat od 4:1.

Sudac Bukić nije dosudio jedan c'čiti jedanaesterac u korist go­stiju.

U predigri je »Tekstilac« iz Si­nja pobijedio juniore »Šibenika« sa 2:1.

G lidalaca oko 500. (M. K.)

T ehnički rezu lta ti:M u š k : : 400 m slobodno: 1.

Zelenšek (»Mornar«) 5:23. 7. 2.Bao.šić (M) 5:32,2. 100 m leptir: 1. Sorić (»Mornar«) 1:17, 2. Glomuz (M) 1:21.7. 100 m leđno Piragič (POSK) 1:19.8, 2. Biliško (M)1:20.5. 100 m slobodno Sorić(»Mornar«) 1:08.0, 2. Milanović (POSK) 1:10.2, 100 m prsno Ahić (»Mornar«) 1:25.6, 2. Cizmić(POSK) 1:26.2. Š tafeta 4X100 m s'lcbodno (»Morn.ar«) u sastavu Baošić, Zelenšek, Bošković i So- rić 4:34.0.

Ž e n s k e : 100 m prsno Krajit- major (POSK) 1:33.6, 2. Glavinić (POSK) 1:33.9. 50 m leđno K rpan S. (POSK) 0:42.2, 2. K rpan D.(POSK) 0:43.0. 100 m slobodno Bašić A ntonija (»Mornar«) 1:21.4, 2. Ferić (POSK) 1:23.6. Štafeta 4X50 mješ'ovito: POSK u sastavu Krpan, Glavinić, K rajtrnajer 1 Ferić u vrem enu 2:48.7.

Nakom ove pobjede ekipa »Mornara« Šibenik ima izgleda da zauzme drugo m jesto u grup­nom natjecanju iza »Mornara« II. Split, a ispred POSK-a i H va­ra.

U vailerpolo susretu koji je ta ­kođer održan u okviru lige nad ­moćno je pobijedio POSK sa re­zultatom 14:1. Neiskusni mladi i- grači domaće ekipe nisu se mogli suprostavtti iskusnijim igra'čima POSK-.a.

U I. kolu zonske nogometne lige

Š IB E N IK M E T A L A C

»PARTIZAN« (KAŠTEL STARI) — PRVI NA TURNIRU

ODBOJKEPrigodom proslave Dana u-

slanka u Šibeniku je održan od­bojkaški turnir, na kojem su su­djelovati »Partizan« iz Kaštel Starog, te »Metalac« i »Partizan« iz Šibenika. Prvo mjesto zauzeo je »Partizan« (K. Stari), koji je pob.jedio »Metalac« sa 2:0 i »Partizana« Šibenik takođsii- sa 2:0. Susret između domaćih ri­vala »Metalca« i »Partizana« ztivršio je pobjedom »Metalca« sa 2:1. (Z.)

Nedavno su na sjednici takm i­čarske komisije za natjecanje uI. zonskoj nagometnoj ligi izvučeni parovi. U prvoj zonskoj ligi tak- ini'čit će se »Lokomotiva«, »Meta­lac« i »Trešnjevka« iz Zagreba, zatim »Rijeka«, »Split«, »Šibe­nik«, »Segesta«, »Karlovac«, »O- dred«, »Ljnibljana«, »Branik« i »Nova Gorica«.

I. kolo 4. IX .Šibenik — Metalac; Segosta —

Split; L jubljana — Rijeka; K ar­lovac — Trešnjevka; Branik — Nova Gorica; Lokomotiva — O- dred.

II. kolo II . IX .Metalac — Nova Gorica; Odred

— Branik; Trešnjevka — Loko­motiva; R ije k a —• Karlovac; Split— Ljubljana ; Šibenik — Sege- Eta.

%

N A JB O LJI FISK U LTU R N I RADNICI

Ovih dana ^avez za tjelesni odgoj »Partizan« Hrvatske, odao je p.smeno priznanje najistak­nutijim. fiskulturnim i'adnicima Drniša. Za požrtvovan rad i ne- cibično zalaganje na tjelesnom odgoju i radu u razvitku i orga- nijsciji društva pismeno su poh- valjsni u vidu diplome Mudronj.a Daslav, M udronja Vilma, Cošić Vlade i Vukušić Maca. Pored pi­smene pohvale, dobili su svaki po knjigu Estetska gim nastika odJ. Kramaršeka.

Daslav i Vilma M udronja glav­ni su nosioci rada u društvu. O- boje su organizatori svih takm i­čenja i fiskulturnih priredaba. Cosić Vlade glavni je nosilac ra ­da i organizator društva u Tep- lju.hu, a Vukušić Maca svojim prim jernim vladanjem , sport­skom disciplinom i zalaganjem u radu na .tjelesnom odgoju i raz­vitku organizacije, služi na pri­m jer svim članovima društva.

(J. B.)

ZO R iC lC U »RADNIČKOM«Ovih dana pristupio je u NK

»Radnički« jedan od najboljih i- grača DOSK-a (Drniš) — ta len­tirano desno krilo Zoričić.

■»Radnički« u njem u dobiva znatno pojačanje. Spomenuti i- grač ima pravo nastupa u d ru­gom dijelu prvenstva, kada će »Radnički« biti pojačan sa još nekim vrsnim ignačima. (R. H.)

III. kolo 18. IX.Segesta — Metalac; L jubljana

— Šibenik; Karlovac — Split; Lo­komotiva — Rijeka; Branik — Trešnjevka; Nova Gorica — O- dred.

IV. kolo 2. X.Metalac — Odred; Trešnjevka

— Nova Gorica; R ijeka — B ra­nik; Spli't —■ Lokomotiva; Šibe­nik — Karlovac ; Segesta — Ljubljana.

V. kolo 9. X.Ljubljana — Metalac; Segesta

— Karlovac; Lokomotiva — Ši­benik; Branik — Split; Nova Go­rica — Rijeka; Odred — Treš­njevka.

VI. . kolo 16. X.M etalac — Trešnjevka; Rijeka

— Odred; Split — Nova Gorica; Šibenik — Branik; Segesta — Lokomotiva; L jubljana — K arlo­vac.

VII. kolo 23. X.Karlovac — Metalac; Lokomo­

tiva — Ljubljana; Branik — Se-- gesta; Nova Gorica — Šibenik; Odred — Spli't; Trešnjevka — Rijeka.

V III. kolo 6. XI.Metalac — Rijeka; Split —

Trešnjevka; Šibenik — Odred; Segesta — Nova Gorica; L jublja­na — Branik; Karlovac —■ Loko­motiva.

IX . kolo 13. X I.Lokomotiva — Metalac; Branik

— Karlovac; Nova Gorica — Ljub.jana; Odred — Segesta; Trešnjevka — Šibenik; Rijeka— Split.

X. kolo 20. XI.Metalac — Split; Šibenik —

Rijeka; Segesta — Trešnjevka; L jubljana — O d re d ; Karlovac— Nova Gorica; Lokomđtiva — Branik.

XI. kolo 27. XI.Braniik — Metalac; Nova Gori­

ca — Lokomotiva; Odred — K ar­lovac; Trešnjevka — Ljubljana; Rijeka — Segesta; Šibenik — Split.

Duboko dirnuli javljam o svim sportskim društvim a i lju ­biteljima sporta, da smo dana 13. o. mj. u 6.10 sati u teškoj saobraćajnoj nesreći izgubili uzornog člana, druga i aktivnog igrača

CVIJETlU BORISA-BORKOG

Uspomena na Izgubljenog nam druga ostat će vječna.

UPRAVA I IGRAĆI DOSK-a DRNIS

PRVI SUCI ZA PLIVANJEI VATERPOLO U ŠIBENIKUZa vrijem e utakm ice u pliva­

nju i vaterpolu između »Morna­ra« Šibenik i POSK-a Split odr­žani su ispiti za plivačke i vater­polo suce. Ispitu je pristupilo 13 aktivnih članova plivačkog kluba »Mornar«

Za plivačke i vaterpolo suce i- spite su položili Ivo Soljan i Ni­kola Bošković, dok su Ahić Vik­tor, Knežić Miloš, Baošić Boro, Baošić Velibor, Mileta Vladimir, Lasan Šonja, Sorić Zlatko, Gold Vladimir i Lovrić Krešo položili ispite za plivačke suce.

Za uspjehe postignute n.a ovim ispitim a najviše zasluga im a tre ­ner »Mornara« Belan Zdravko. Svakiako da su i ovi ispiti jedan veliki doprinos za unapređenje plivačkog sporta u gradu.

Ispitani sući će u Šibeniku o- snovati sekciju plivačkih i vater- 'polo sudaca, koja će kao takva biti član Zibora plivačkih i vater­polo sudaca Hrvatske.

ZA OŽIVL.IENJE BICIKLISTIČKOG SPORTA

U našem gradu su prija telji bi­ciklističkog sfX)rta izvršili reo r­ganizaciju unutar'PHDstojećeg kluba 3 ciljem da bi ova grana sporta ponovo Ziiipočela svoju djelatnost. S .tim u vezi održane su u pos- Ijedn.jlh mjesec dana dvije trke. Poslije nastupa u K ninu šJbenski biciklisti priredili su na Dam u- stanka naroda H rvatske kružnu trk u na obali. N a ovoj trci sud je­lovali su i članovi biciklističkog kluba iz Knina. Za obje ove t r ­ke vladao je velik in teres kod grada.na, a posebno ljub itelja o- vog sporta. Za organizaciju ovih tik a zaslužan je inače posanati vozač Kamilo Kolomlbo, koji, jx>- red ostalog, mnogo (pomaže m la­dim članovim a u njihovom s tru ­nom uzdizanju).

Budući da klubu nedostaju po­trebna sredstva a u prvom redu trkači bicikli i rekviziti, to n je ­gov dialjnji razvoj zahtijeva iz­v jesnu novčanu {xxmoć. Članovi biciklističkog k luba sprem ni su da doibivanjem k red ita kod podu­zeća u kojim a su zaposleni naba­ve kod Biciklističkoig s a v ^ a H r­vatske spom enuta sredstva. Cak šta'više oni do Kianas nisu dobili ni'kakovu pomoć, pa bi u buduće trebalo kod dodijeljivanja iste i ■na njih računati.

Članovi k luba ibave se m išlju oko osnivanja jedne radionice u kojoj b i se vrši'li potrebni fX)- pravci a po mogućnosti i prodaja raznih dijelova za bicikle. Posto­jan je jedne takove radionice bi­lo bi jedno od prihoda za uzdr­žavanje kluba. U nekim m jesti­m a n a ipodručju Dalm acije već su otvorene .takove radionice, koje su ciprav'dale svoje postoj.anje. Da 'bi se to ostvarilo i u našem gradu, po trebna je izvjesna m a­terijalna pomoć. Inicijativu pri- ia telja biciklističkog sporta tre ­balo bi u svakom ipogledu prih­vatiti.

U KNINU CE SE ODRŽATI BI­CIKLISTIČKO PRVENSTVODALMACIJE U CESTOVNOJ

VOŽNJI

Biciklistički sport u K ninu sti­če sve više sim patije među omla­dinom koja se sve više bavi o- vom granom sporta i kod građan­stva koje pokazuje velik interes za biciklističke prired'be.

Koliko je biciklizam osvojio kninsku publiku, najbolje se mo­glo v id je i prilikom održavanja b 'cikiističke trke, koja je proš­lo.? mjeseca održana između bi­ciklista K nina i Silbenika.

Biciklistička sekcija »Partiza­na« ima nekoliko dobrih vozača, a posebno se ističu Mllan Trivić i Beško Medić. ■»■Partizan« iposve- ćuje priličnu brigu ovoj sekciji. Tako je dod.ijeljen novac za na­bavku još jedne specijalke.

Milan Trivić je učestvovao na prvenstvu države u Karlovcu u cestovnoj vožnji Karlovac-Delni- cs i obratno.

Sada se vrše pripreme, za odr­žavanje prvenstva Dalm acije u cestovnoj vožnji, ko ja će se or- žati u K ninu 21. V n i. Na ovom prvenstvu učestvovat će po 5 najiboljih vozača iz Splita, Šibe­nika, Zadra i Knina.

Iz Zadra će nastupiti braća Balio, a iz Splita Ante Nimac, dakle vozači, koji su učestvovali u biciklističkoj trci »Kroz H r­vatsku i Sloveniju«. Iz Šibenika će nastupiti Dane Grozdanić sa svoj.im drugovima, .a iz Knina Trivić, Medić i ostali .učinit će da ovo prvenstvo najboljih vozača Dalnniacije bude uzbudljivo d kva­litetno.Očekuje se veliki posjet na ovoj

značajnoj biciklističkoj p rired ­bi. (A. M.)

» Š I B E N S K I L I S T « organ Socijalističkog saveza radnog naroda kotara Šibenik Uređuje redakcijski kolegij Glavni i odgovorni urednik

N i k o l a B e g o Uredništvo: Šibenik — Štam­

parsko poduzeće »Štampa« Tekući račun: Narodna banka

Šibenik broj 531-T-292

Rukopisi se ne vraćaju Pretplata za tri mjeseca 120, za pola godine 240, za jednu

godinu 480 dinara Tisak: »Štampa« Šibenik