konvencija invaliditet.pdf

8/14/2019 konvencija invaliditet.pdf

1/35

KONVENCIJA O PRAVIMA OSOBA S INVALIDITETOM

PREAMBULA

Drave potpisnice ove Konvencije,

(a) Pozivajui se na naela proglaena u Povelji Ujedinjenih nacija kojima se

priznaju uroeno dostojanstvo, jednaka i neotuiva prava svih lanova ljudske

porodice kao osnove slobode, pravde i mira u svijetu,

(b) Priznajui da su u Opoj deklaraciji o pravima ovjeka i u meunarodnim

dokumentima o ljudskim pravima Ujedinjene nacije proglasile i sloile se da

svako ima sva prava i slobode navedene u tim dokumentima, bez razlike po bilo

kojoj osnovi,

(c) Potvrujui univerzalnost, nedjeljivost i meuzavisnost svih ljudskih prava i

osnovnih sloboda, kao i potrebu da se osobama s invaliditetom garantuje njihovo

puno uivanje bez diskriminacije,

(d) Podsjeajui se i Meunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim

pravima, Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima, Meunarodne

konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, Konvencije o ukidanju

svih oblika diskriminacije ena, Konvencije protiv muenja i drugih oblika

okrutnog,nehumanog i poniavajueg postupanja ili kanjavanja, Konvencije opravima djeteta, te Meunarodne konvencije o zatiti prava svih radnika

migranata i lanova njihovih porodica,

(e) Priznajuida je invaliditet razvojni proces, te da invaliditet nastaje kao rezultat

djelovanja osoba s invaliditetom i prepreka koje proizlaze iz stajalita njihove

okoline, te iz prepreka koje postoje u okolini, a koje sprjeavaju njihovo potpuno

i djelotvorno sudjelovanje u drutvu ravnopravno s drugim lanovima tog

drutva,

(f) Priznajui vanost naela i smjernica za provoenje politike sadranih u

Svjetskom programu akcije za osobe s invaliditetom i u Standardnim pravilima o

izjednaavanju mogu

nosti za osobe s invaliditetom u pogledu uticaja napromoviranje, formuliranje i procjenu politika, planova, programa i aktivnosti na

dravnom, regionalnom i meunarodnom nivou, kako bi se jo vie izjednaile

mogunosti za osobe s invaliditetom,

(g) Naglaavajuivanost punog ukljuivanja pitanja invaliditeta u sve relevantne

strategije odrivog razvoja,

(h) Priznajui takoer da diskriminacija bilo koje osobe na osnovu invaliditeta

predstavlja povredu uroenog dostojanstva i vrijednosti ovjeka,


2/35

2

(i) Priznajui nadaljerazliitosti osoba s invaliditetom,

(j) Priznajui potrebu unaprjeenja i zatite ljudskih prava svih osoba s

invaliditetom, ukljuujui i one kojima je potrebna vea potpora,

(k) Zabrinute to se osobe s invaliditetom, uprkos ovim razliitim instrumentima i

nastojanjima, i dalje suoavaju s barijerama svom sudjelovanju kao

ravnopravnih lanova drutva, kao i sa krenjima svojih ljudskih prava u svim

dijelovima svijeta,

(l) Priznajui vanost meunarodne saradnje u unaprjeenju ivotnih uslova osoba

s invaliditetom u svim zemljama, a posebno zemljama u razvoju,

(m) Naglaavajui vrijedne postojee i potencijalne doprinose osoba s invaliditetom

cjelokupnom blagostanju i razliitosti njihovih zajednica, kao i da epromoviranje punog uivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda od strane osoba

s invaliditetom i puno sudjelovanje osoba s invaliditetom rezultirati njihovim

snanijim osjeajem pripadanja drutvu, te znaajnim napretkom u ljudskom,

socijalnom i ekonomskom razvoju njihovih drutava, te iskorjenjivanjem

siromatva,

(n) Priznajui vanost osobne autonomije i nezavisnosti osoba s invaliditetom,

ukljuujui i slobodu izbora,

(o) Smatrajui da osobe s invaliditetom trebaju imati mogunost da aktivno budu

ukljuene u procese donoenja odluka vezanih za politike i programe, posebno

one koji ih se izravno tiu,

(p) Zabrinute zbog tekih uslova s kojima se suoavaju osobe s invaliditetom, koje

su izloene viestrukim ili tekim oblicima diskriminacije na osnovu rase, boje

koe, spola, jezika, vjere, politikih ili drugih uvjerenja, nacionalnog ili

socijalnog porijekla, imovinskog statusa, roenja, starosne dobi ili nekog drugog

statusa,

(q) Priznajui da su ene i djevojice s invaliditetom esto izloene veem riziku od

nasilja, ozlje

ivanja ili zlostavljanja, zapostavljanja ili nesavjesnog postupanja,maltretiranja ili izrabljivanja, kako u svojim domovima, tako i izvan njih,

(r) Priznajuida djeca s invaliditetom trebaju u potpunosti uivati sva ljudska prava

i osnovne slobode ravnopravno s drugom djecom, te podsjeajui na obaveze

koje su u tom smislu preuzele drave potpisnice Konvencije o pravima djeteta,

(s) Naglaavajuipotrebu za ukljuivanjem rodne i spolne perspektive u sve napore

usmjerene ka promoviranju punog uivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda

osoba s invaliditetom,


3/35

3

(t) Istiui injenicu da veina osoba s invaliditetom ivi u uslovima siromatva, i

prepoznajui u tom smislu hitnu potrebu za rjeavanjem problema negativnog

uticaja siromatva na osobe s invaliditetom,

(u) Imajui na umuda su uslovi mira i sigurnosti, zasnovani na punom potivanju

ciljeva i naela sadranih u Povelji UN i potivanje mjerodavnih dokumenata o

ljudskim pravima neophodni za punu zatitu osoba s invaliditetom, posebno za

vrijeme oruanih sukoba i strane okupacije,

(v) Priznajui vanost mogunosti pristupa fizikom, socijalnom, ekonomskom i

kulturnom okruenju, zdravstvenoj zatiti i obrazovanju, informacijama i

komunikaciji, kako bi se osobama s invaliditetom omoguilo puno uivanje svih

ljudskih prava i osnovnih sloboda,

(w) Shvaajui da je pojedinac, imajui obaveze prema drugim pojedincima i premazajednici kojoj pripada, duan ulagati sve napore za promoviranje i potivanje

prava priznatih u Meunarodnom zakonu o ljudskim pravima,

(x) Uvjereneda je porodica prirodna i temeljna jedinica drutva, te da ima pravo na

zatitu drutva i drave, a da osobe s invaliditetom i lanovi njihovih porodica

trebaju dobijati potrebnu zatitu i pomo, kako bi se porodicama omoguilo da

pridonose punom i ravnopravnom uivanju prava osoba s invaliditetom,

(y) Uvjerene da e sveobuhvatna i integralna meunarodna konvencija o

unaprjeenju i zatiti prava i dostojanstva osoba s invaliditetom znaajno

doprinijeti ispravljanju vrlo nepovoljnog socijalnog poloaja osoba s

invaliditetom, te da e unaprijediti njihovo sudjelovanje u graanskim,

politikim, ekonomskim, socijalnim i kulturnim oblastima ivota uz jednake

mogunosti, kako u zemljama u razvoju, tako i u razvijenim zemljama,

Saglasile su se o sljedeem:

lan 1.SVRHA

Svrha ove Konvencije je unaprjeenje, zatita i osiguravanje punog i ravnopravnog

uivanja svih ljudskih prava i osnovnih sloboda osoba s invaliditetom, i unaprjeivanje

potivanja njihovog uroenog dostojanstva.

Osobe s invaliditetom ukljuujui osobe sa dugotrajnim fizikim, mentalnim,

intelektualnim ili osjetilnim oteenjima, koje u interakciji s razliitim barijerama mogu

ometati njihovo puno i djelotvorno sudjelovanje u drutvu ravnopravno s ostalim

lanovima tog drutva.


4/35

4

lan 2.DEFINICIJE

Za potrebe ove Konvencije:

Komunikacija obuhvaa jezike, prikazivanje teksta, Brailleovo pismo, taktilnu

komunikaciju, krupnu tampu, pristupane multimedijalne sadraje, pisani oblik, zvune

zapise, obini jezik, line itae, augmentativne i alternativne naine, sredstva i oblike

komunikacije, ukljuujui pristupane informacijske i komunikacijske tehnologije.

Jezik obuhvaa govorene i znakovne jezike, te druge oblike negovorenih jezika.

Diskriminacija na osnovu invaliditeta znai svako razlikovanje, iskljuivanje ili

ograniavanje na osnovu invaliditeta, ija su svrha ili posljedica umanjivanje ili

ponitavanja priznanja, uivanja ili koritenja svih ljudskih prava i osnovnih sloboda,ravnopravno s drugim osobama, na politikom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom,

drutvenom i svakom drugom podruju. Ona ukljuuje sve oblike diskriminacije,

ukljuujui uskraivanje razumne prilagodbe.

Razumna prilagodba znai potrebne i odgovarajue izmjene i prilagodbe koje ne

nameu nerazmjeran ili neprimjeren teret, potrebne u konkretnom sluaju, kako bi se

osiguralo da osobe s invaliditetom ravnopravno s drugim osobama uivaju i koriste sva

ljudska prava i osnovne slobode.

Univerzalni dizajn znai oblikovanje proizvoda, okruenja, programa i usluga tako da

ih u najveoj moguoj mjeri mogu koristiti sve osobe, bez potrebe prilagoavanja ili

posebnog oblikovanja. "Univerzalni dizajn" ne iskljuuje, kada je to potrebno, pomone

naprave za odreene grupe osoba s invaliditetom.

lan 3.OPA NAELA

Osnovna naela ove Konvencije su:

(a) Potivanje uroenog dostojanstva, line autonomije, ukljuujui slobodu izbora i

nezavisnost osoba;

(b) Nediskriminacija;

(c) Puno i uinkovito sudjelovanje i ukljuivanje u drutvo;

(d) Potivanje razlika i prihvaanje osoba s invaliditetom kao dijela ljudske

razliitosti i ovjenosti;

(e) Jednakost mogunosti;


5/35

5

(f) Pristupanost;

(g) Jednakost mukaraca i ena;

(h) Potivanje sposobnosti razvoja djece s invaliditetom i potivanje prava djece s

invaliditetom na ouvanje vlastitog identiteta.

lan 4.OPE OBAVEZE

1. Drave potpisnice obavezuju se osigurati puno ostvarivanje svih ljudskih prava i

osnovnih sloboda za osobe s invaliditetom bez diskriminacije na osnovu

invaliditeta. S tim ciljem, drave potpisnice se obavezuju da e:

(a) prihvatiti zakonodavne, upravne i druge mjere za provoenje pravapriznatih ovom Konvencijom;

(b) poduzeti sve odgovarajue mjere, ukljuujui zakonodavne, za izmjenu

ili ukidanje postojeih zakona, propisa, obiaja i prakse koji predstavljaju

diskriminaciju osoba s invaliditetom;

(c) uzeti u obzir zatitu i promoviranje ljudskih prava osoba s invaliditetom u

svim politikama i programima;

(d) suzdrati se od ukljuivanja u bilo koji postupak ili praksu koji su

proturjeni ovoj Konvenciji, te osigurati da javne vlasti i institucije

djeluju u skladu s ovom Konvencijom;

(e) poduzeti sve odgovarajue mjere kako bi se uklonila diskriminacija na

osnovu invaliditeta od strane bilo koje osobe, organizacije ili privatnog

preduzea;

(f) provoditi ili promovirati istraivanje i razvoj univerzalno oblikovanih

roba, usluga, opreme i prostora, kako je definisano lanom 2 ove

Konvencije, a koje bi iziskivale minimalne prilagodbe i najmanje

trokove, kako bi se udovoljilo specifinim potrebama osoba sinvaliditetom, promovirala njihova dostupnost i koritenje, te

promoviralo univerzalno oblikovanje u izradi standarda i smjernica;

(g) provoditi ili promovirati istraivanje i razvoj, te promovirati dostupnost i

upotrebu novih tehnologija, ukljuujui informacijske i komunikacijske

tehnologije, pomagala za kretanje, ureaja i potpornih tehnologija

pogodnih za osobe s invaliditetom, dajui prednost tehnologijama

izraenim po pristupanim cijenama;


6/35

6

(h) pruati osobama s invaliditetom dostupne informacije o pomagalima za

kretanje, ureajima i potpornim tehnologijama, ukljuujui nove

tehnologije kao i druge oblike pomoi, slube potpore, opremu i prostore;

(i) promovirati obuku strunjaka i osoblja koje radi s osobama s

invaliditetom u podruju prava priznatih ovom Konvencijom, kako bi to

bolje pruali pomoi usluge zajamene spomenutim pravima.

2. U pogledu ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, svaka drava potpisnica

obavezuje se poduzeti mjere uz najveu moguu upotrebu raspoloivih resursa, i

gdje je potrebno, u okviru meunarodne saradnje, kako bi se postupno postiglo

puno ostvarivanje tih prava, ne zanemarujui one obaveze sadrane u ovoj

Konvenciji koje su neposredno primjenjive prema meunarodnom pravu.

3. Prilikom izrade i provoenja zakonskih propisa i politike za provedbu oveKonvencije, kao i u drugim procesima donoenja odluka vezanih za osobe s

invaliditetom, drave potpisnice e se redovno konsultovati sa, i aktivno ukljuiti

osobe s invaliditetom, ukljuujui djecu s invaliditetom, preko organizacija koje

ih predstavljaju.

4. Nita u ovoj Konvenciji nee uticati na odredbe koje su povoljnije za

ostvarivanje prava osoba s invaliditetom, a koje se mogu nalaziti u propisima

drave potpisnice ili u meunarodno-pravnim propisima na snazi za tu dravu.

Nema ograniavanja ili ukidanja bilo kojeg ljudskog prava i osnovne slobode

priznatih ili postojeih u bilo kojoj dravi potpisnici ove Konvencije na osnovu

zakona, konvencija, propisa ili obiaja, pod izgovorom da ova Konvencija ne

priznaje ta prava ili slobode ili da ih priznaje u manjem opsegu.

5. Odredbe ove Konvencije odnose se na sve dijelove saveznih drava, bez ikakvih

ogranienja ili izuzetaka.

lan 5.RAVNOPRAVNOST I NEDISKRIMINACIJA

1. Drave potpisnice priznaju da su sve osobe jednake pred zakonom, te da imaju

jednako pravo, bez ikakve diskriminacije, na zakonsku zatitu i uivanjezakonskih povlastica.

2 Drave potpisnice zabranjuju bilo kakvu diskriminaciju na osnovu invaliditeta i

garantuju osobama s invaliditetom jednaku i uinkovitu zatitu od svake

diskriminacije.

3. Da bi unaprijedile ravnopravnost i ukinule diskriminaciju, drave potpisnice e

poduzeti sve odgovarajue korake da osiguraju razumnu prilagodbu.


7/35

7

4. Posebne mjere neophodne za ubrzavanje ili postizanje stvarne ravnopravnosti

osoba s invaliditetom nee se smatrati diskriminacijom u smislu odredbi ove

Konvencije.

lan 6.ENE S INVALIDITETOM

1. Drave potpisnice priznaju da su ene i djevojke s invaliditetom izloene

viestrukoj diskriminaciji, te e u tom smislu poduzeti mjere kako bi im se

osiguralo puno i ravnopravno uivanje svih njihovih ljudskih prava i osnovnih

sloboda.

2. Drave potpisnice poduzet e sve odgovarajue mjere kako bi osigurale puni

razvoj, napredak i jaanje poloaja ena u cilju garantovanja koritenja i

uivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda navedenih u ovoj Konvenciji.

lan 7.DJECA S INVALIDITETOM

1. Drave potpisnice poduzet e sve potrebne mjere kako bi osigurale da djeca s

invaliditetom potpuno uivaju sva ljudska prava i osnovne slobode ravnopravno

s drugom djecom.

2. U svim akcijama koje se odnose na djecu s invaliditetom prvenstvena panja bit

e posveena najboljem interesu djeteta.

3. Drave potpisnice osigurat e da djeca s invaliditetom imaju pravo slobodno

izraziti svoje stavove o svim pitanjima koja ih se tiu, a njihovi stavovi razmotrit

e se s obzirom na njihovu dob i zrelost, ravnopravno s drugom djecom, te e im

u ostvarivanju toga prava biti pruena pomo u skladu s invaliditetom i

uzrastom.

lan 8.PODIZANJE SVIJESTI

1. Drave potpisnice se obavezuju usvojiti trenutane, u

inkovite i odgovaraju

emjere u svrhu:

(a) podizanja svijesti cijelog drutva, ukljuujui i na nivou porodice, o

osobama s invaliditetom, kao i unaprjeivanja potivanja njihovih prava i

dostojanstva;

(b) borbe protiv stereotipa, predrasuda i tetnih postupaka prema osobama s

invaliditetom na svim podrujima ivota, ukljuujui one zasnovane na

spolu i dobi;


8/35

8

(c) podizanje svijesti o sposobnostima i doprinosu osoba s invaliditetom.

2. Mjere za postizanje navedenih ciljeva ukljuuju:

(a) Pokretanje i odravanje djelotvornih kampanja podizanja svijesti javnosti

osmiljenih tako da:

(i) potiu spremnost prihvaanja prava osoba s invaliditetom;

(ii) promoviraju pozitivno gledanje na osobe s invaliditetom i vei

stupanj drutvene svijesti o osobama s invaliditetom;

(iii) promoviraju priznavanje vjetina, zasluga, sposobnosti i

doprinosa osoba s invaliditetom na radnom mjestu i tritu rada;

(b) Poticati izgradnju stavova kojima se potuju prava osoba s invaliditetom

na svim nivoima obrazovnog sistema, ukljuujui svu djecu od rane dobi;

(c) Podsticanje svih sredstava javnog informisanja da osobe s invaliditetom

prikazuju u skladu s ciljevima ove Konvencije;

(d) Promoviranje programa obuke za podizanje nivoa svijesti o osobama s

invaliditetom i njihovim pravima.

lan 9.PRISTUPANOST

1. Kako bi se osobama s invaliditetom omoguilo nezavisno ivljenje i potpuno

sudjelovanje u svim podrujima ivota, drave potpisnice ove Konvencije

poduzimaju odgovarajue mjere kako bi im osigurale pristup, na ravnopravnoj

osnovi s drugim osobama, izgraenom okruenju, prijevozu, informacijama i

komunikacijama, ukljuujui informacijske i komunikacijske tehnologije i

sisteme, kao i ostaloj opremi, prostorima i uslugama namijenjenim javnosti,

kako u urbanim tako i u ruralnim podrujima. Te mjere, koje ukljuuju

identifikaciju i uklanjanje prepreka i barijera pristupanosti, odnose se, izmeu

ostalog na:

(a) gra

evine, puteve, prijevoz i druge zatvorene i otvorene prostore,ukljuujui kole, stambene objekte, zdravstvene ustanove i radna mjesta;

(b) informacije, komunikacije i druge usluge, ukljuujui elektronike usluge

i slube hitnih intervencija.

2. Drave potpisnice takoer e poduzeti odgovarajue mjere radi:

(a) razvijanja, irenja i praenja provoenja minimalnih standarda i

smjernica za pristupanost prostora i usluga otvorenih ili namijenjenih

javnosti;


9/35

9

(b) osiguravanja da privatna pravna lica koja pruaju prostore, sredstva i

usluge otvorene ili namijenjene javnosti vode rauna o svim aspektima

pristupanosti za osobe s invaliditetom;

(c) pruanja obuke svim relevantnim subjektima i akterima o pitanjima

pristupanosti s kojima se suoavaju osobe s invaliditetom;

(d) osiguravanja natpisa na Braillevom pismu i u lako itljivom i

razumljivom obliku u zgradama i drugim prostorima otvorenim za

javnost;

(e) osiguravanja oblika line pomoi i posrednika, ukljuujui vodie, itae

i tumae znakovnog jezika, kako bi se olakao pristup javnim objektima i

prostorima otvorenim za javnost;

(f) promoviranja drugih odgovarajuih oblika pomoi i podrke osobama s

invaliditetom, kako bi im se osigurao pristup informacijama;

(g) promoviranja pristupanosti osobama s invaliditetom novih

informacijskih i komunikacijskih tehnologija i sistema, ukljuujui

Internet;

(h) promoviranja oblikovanja, razvoja, proizvodnje i distribucije dostupnih

informacijskih i komunikacijskih tehnologija i sistema u ranoj fazi, tako

da te tehnologije i sistemi postanu pristupani uz minimalne trokove;

lan 10.PRAVO NA IVOT

Drave potpisnice ponovo potvruju da sva ljudska bia imaju uroeno pravo na ivot,

te e poduzimati sve potrebne mjere kako bi osigurale uinkovito uivanje tog prava

osobama s invaliditetom, ravnopravno s drugim osobama.

lan 11.RIZINE SITUACIJE I HUMANITARNA KRIZNA STANJA

Drave potpisnice e poduzeti, u skladu sa svojim obavezama prema meunarodnom

pravu, ukljuujui odredbe meunarodnog humanitarnog prava i meunarodnog prava o

ljudskim pravima, sve potrebne mjere kako bi osigurale zatitu i sigurnost osoba s

invaliditetom u rizinim situacijama, ukljuujui situacije oruanih sukoba,

humanitarnih kriza i prirodnih katastrofa.


10/35

10

lan 12.JEDNAKOST PRED ZAKONOM

1. Drave potpisnice ponovo potvruju da osobe s invaliditetom imaju pravo svudana priznanje pravne i poslovne sposobnosti.

2. Drave potpisnice prihvaaju da osobe s invaliditetom u svim podrujima ivota

uivaju pravnu i poslovnu sposobnost ravnopravno s drugim osobama.

3. Drave potpisnice e poduzeti odgovarajue mjere da osobama s invaliditetom

osiguraju potrebnu pomo za ostvarivanje njihove pravne i poslovne

sposobnosti.

4. Drave potpisnice osiguravaju da sve mjere koje se odnose na uivanje pravne i

poslovne sposobnosti predviaju odgovarajue i djelotvorne mehanizme zatitekoji e sprjeavati zloupotrebu, u skladu s odredbama meunarodnog prava o

ljudskim pravima. Ti mehanizmi zatite e osigurati da mjere koje se odnose na

uivanje pravne i poslovne sposobnosti potuju prava, volju i sklonosti te osobe,

da se iskljui sukob interesa i zloupotreba uticaja, da su proporcionalne i

prilagoene okolnostima u kojima se nalazi ta osoba, da se primjenjuju u

najkraem moguem vremenu, te da podlijeu redovnoj reviziji nadlenog,

nezavisnog i nepristrasnog tijela vlasti ili sudskog tijela. Mehanizmi zatite su

proporcionalni stepenu u kom takve mjere utiu na prava i interese osobe.

5. U skladu s odredbama ovog lana, drave potpisnice poduzet e odgovarajue i

uinkovite mjere kako bi osigurale jednako pravo osobama s invaliditetom da

posjeduju ili nasljeuju imovinu, da kontroliraju svoje financijske poslove i

imaju jednak pristup bankovnim kreditima, hipotekama i drugim oblicima

financijskog kreditiranja; te e osigurati da osobama s invaliditetom ne bude

proizvoljno oduzeta imovina.

lan 13.PRISTUP PRAVDI

1. Drave potpisnice osigurat e uinkovit pristup pravdi osobama s invaliditetom,

ravnopravno s drugim osobama, ukljuuju

i osiguravanje pogodnostiprimjerenih dobi, kako bi se olakala njihova stvarna uloga kao direktnih i

indirektnih uesnika, ukljuujui i ulogu svjedoka, u svim sudskim postupcima,

ukljuujui istrani postupak i druge prethodne faze postupka.

2. Kako bi pomogle u osiguravanju uinkovitog pristupa pravdi osobama s

invaliditetom, drave potpisnice promoviraju odgovarajuu obuku osoba koje

rade u pravosuu, ukljuujui policiju i zatvorsko osoblje.


11/35

11

lan 14.SLOBODA I SIGURNOST OSOBE

1. Drave potpisnice osigurat e da osobe s invaliditetom, ravnopravno s drugimosobama:

(a) uivaju pravo na linu slobodu i sigurnost;

(b) nisu nezakonito ili proizvoljno liene slobode, da svako liavanje slobode

bude u skladu sa zakonom, te da ni u kojem sluaju postojanje

invaliditeta ne opravdava liavanje slobode.

2. Ukoliko osobe s invaliditetom budu liene slobode u nekom postupku, drave

potpisnice osiguravaju da im se, na ravnopravnoj osnovi s drugim osobama,

garantuju prava u skladu s meunarodnim pravom o ljudskim pravima, te da ese sa njima postupati u skladu s ciljevima i naelima ove Konvencije,

ukljuujui osiguravanje razumne prilagodbe.

lan 15.SLOBODA OD MUENJA ILI OKRUTNOG, NEOVJENOG ILI

PONIAVAJUEG POSTUPANJA ILI KANJAVANJA

1. Nijedna osoba ne smije biti podvrgnuta muenju ili okrutnom, neovjenom ili

poniavajuem postupanju ili kanjavanju. Posebno, nitko ne smije biti

podvrgnut medicinskim ili znanstvenim eksperimentima bez svog slobodnog

pristanka.

2. Drave potpisnice poduzet e sve djelotvorne zakonske, upravne, pravosudne ili

druge mjere kako bi sprijeile da osobe s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s

drugima budu podvrgnute muenju ili okrutnom, neovjenom ili

poniavajuem postupanju ili kanjavanju.

lan 16.

SLOBODA OD IZRABLJIVANJA, NASILJA I ZLOSTAVLJANJA

1. Drave potpisnice poduzet e sve prikladne zakonske, upravne, socijalne,

obrazovne i druge mjere kako bi zatitile osobe s invaliditetom od svih oblika

izrabljivanja, nasilja i zlostavljanja, ukljuujui i njihove rodno zasnovane

aspekte, kako u njihovom domu, tako i izvan njega.

2. Drave potpisnice e takoer poduzeti sve odgovarajue mjere kako bi

sprjeavale izrabljivanje, nasilje i zlostavljanje osiguravajui, izmeu ostaloga,

odgovarajue oblike pomoi i potpore osobama s invaliditetom i njihovim

porodicama i skrbnicima, ukljuujui i pruanje informacija i edukaciju o tome


12/35

12

kako izbjei, prepoznati i prijaviti sluajeve nasilja i zlostavljanja. Drave

potpisnice e osigurati da usluge zatite uzmu u obzir specifinosti dobi, spola i

invaliditeta.

3. Kako bi sprijeile pojavu svih oblika izrabljivanja, nasilja i zlostavljanja, drave

potpisnice osigurat e uinkovit nadzor od strane nezavisnih tijela svih objekata i

programa namijenjenih osobama s invaliditetom.

4. Drave potpisnice e poduzeti sve potrebne mjere promoviranja fizikog,

kognitivnog i psiholokog oporavka, rehabilitacije i socijalne reintegracije osoba

s invaliditetom koje su bile rtve bilo kojeg oblika izrabljivanja, nasilja ili

zlostavljanja, ukljuujui i osiguranje usluga zatite. Takav oporavak i

reintegracija odvijat e se u okruenju koje podstie zdravlje, dobrobit,

samopotovanje, dostojanstvo i nezavisnost osobe, vodei rauna o

specifinostima potreba dobi i spola.

5. Drave lanice usvojit e uinkovito zakonodavstvo i politiku, ukljuujui

propise i politiku usmjerene na ene i djecu, kako bi osigurale da se sluajevi

izrabljivanja, nasilja i zlostavljanja osoba s invaliditetom identificiraju, istrae, i

kad je primjereno, procesuiraju.

lan 17.ZATITA INTEGRITETA OSOBE

Svaka osoba s invaliditetom ima pravo na potivanje svog fizikog i mentalnogintegriteta ravnopravno s drugim osobama.

lan 18.SLOBODA KRETANJA I DRAVLJANSTVO

1. Drave potpisnice priznaju osobama s invaliditetom pravo na slobodu kretanja,

na slobodu izbora mjesta stanovanja i na dravljanstvo, ravnopravno s drugim

osobama, ukljuujui putem osiguravanja da osobe s invaliditetom:

(a) imaju pravo sticanja i promjene dravljanstva, i dravljanstvo im se ne

moe oduzeti proizvoljno ili na osnovu invaliditeta;

(b) nisu liene, na osnovu invaliditeta, prava sticanja, posjedovanja ili

koritenja isprava o dravljanstvu ili drugih identifikacijskih dokumenta,

ili koritenja relevantnih postupaka, kao to su imigracijski postupci, koji

mogu biti potrebni kako bi se tim osobama olakalo koritenje prava na

slobodu kretanja;

(c) imaju slobodu napustiti bilo koju zemlju, ukljuujui i svoju vlastitu;


13/35

13

(d) nisu liene, proizvoljno ili na osnovu svog invaliditeta, prava ulaska u

vlastitu zemlju.

2. Djeca s invaliditetom moraju biti upisana odmah po roenju, i od roenja imajupravo na ime, pravo na sticanje dravljanstva i, u mjeri u kojoj je to mogue,

pravo da znaju tko su im roditelji, te da se oni o njima staraju.

lan 19.NEZAVISNO IVLJENJE I UKLJUENOST U ZAJEDNICU

Drave potpisnice ove Konvencije priznaju jednako pravo svim osobama s

invaliditetom na ivot u zajednici, s pravom izbora jednakim kao i za druge osobe, te

poduzimaju djelotvorne i odgovarajue mjere kako bi olakale osobama s invaliditetom

potpuno uivanje ovog prava i njihovo puno ukljuivanje i sudjelovanje u zajednici,

ukljuujui i osiguranje da:

(a) osobe s invaliditetom imaju mogunosti izbora svog mjesta stanovanja, gdje i s

kim e ivjeti, ravnopravno s drugim osobama, te da nisu primorane ivjeti po

odreenom programu;

(b) osobe s invaliditetom imaju pristup nizu slubi potpore u svojim domovima,

ustanovama za smjetaj i drugim slubama za potporu u lokalnoj zajednici,

ukljuujui linu asistenciju potrebnu za potporu ivljenju i ukljuivanju u

zajednicu, i sprjeavanje izolacije ili iskljuenosti iz zajednice;

(c) usluge u lokalnoj zajednici, oprema i prostori namijenjeni opoj populaciji

dostupni su na ravnopravnoj osnovi osobama s invaliditetom i u skladu su s

njihovim potrebama.

lan 20.OSOBNA POKRETLJIVOST

Drave potpisnice poduzet e uinkovite mjere kako bi osigurale osobnu pokretljivost, s

najveom moguom nezavisnou za osobe s invaliditetom, ukljuujui:

(a) olakavanje line pokretljivosti osoba s invaliditetom na na

in i u vrijeme ponjihovom izboru, te uz pristupane trokove;

(b) olakavanje pristupa osobama s invaliditetom kvalitetnim pomagalima za

kretanje, napravama, pomonim tehnologijama i oblicima line pomoi i

posrednicima, ukljuujui njihovu dostupnost po pristupanim cijenama;

(c) osiguravanje obuke u vjetinama kretanja osobama s invaliditetom, i

specijaliziranom osoblju koje radi s osobama s invaliditetom;


14/35

14

(d) podsticanje subjekata koji proizvode pomagala za pokretljivost, naprave i

pomone tehnologije da uzmu u obzir sve aspekte pokretljivosti osoba s

invaliditetom.

lan 21.SLOBODA IZRAAVANJA I MILJENJA,

I PRISTUP INFORMACIJAMA

Drave potpisnice poduzet e sve odgovarajue mjere kako bi osigurale da osobe s

invaliditetom mogu koristiti svoje pravo na slobodu izraavanja i miljenja, ukljuujui

i slobodu traenja, primanja i irenja informacija i ideja, ravnopravno s drugim

osobama, kroz sve oblike komunikacije prema njihovom izboru, kako je definirano

lanom 2 ove Konvencije, ukljuujui i sljedee:

(a) pruanje osobama s invaliditetom informacija namijenjenih opoj populaciji upristupanim oblicima, te tehnologija prikladnih za razliite vrste invaliditeta,

pravodobno i bez dodatnih trokova;

(b) prihvaanje i olakavanje upotrebe u slubenim komunikacijama znakovnog

jezika, Brailleovog pisma, augmentativne i alternativne komunikacije, i svih

drugih dostupnih sredstava, naina i oblika komunikacije, prema izboru osoba s

invaliditetom;

(c) zalaganje da privatne pravne osobe koje pruaju usluge javnosti, ukljuujui i

usluge preko interneta, pruaju informacije i usluge u pristupanim oblicima

koje mogu koristiti osobe s invaliditetom;

(d) podsticanje sredstava javnog informisanja, ukljuujui i ona koja pruaju

informacija putem interneta, da svoje usluge uine dostupnim osobama s

invaliditetom;

(e) priznavanje i podsticanje upotrebe znakovnih jezika.

lan 22.POTIVANJE PRIVATNOSTI

1. Nijedna osoba s invaliditetom, bez obzira na mjesto stanovanja ili ureenje

ivota, ne smije biti izloena proizvoljnom ili nezakonitom mijeanju u

njegov/njezin privatni ivot, porodicu, dom, korespondenciju ili druge vrste

komunikacije, ili protuzakonitim napadima na njegovu/njezinu ast i ugled.

Osobe s invaliditetom imaju pravo na zakonsku zatitu od takvih mijeanja ili

napada.

2. Drave potpisnice titit e privatnost linih podataka, i podataka vezanih za

zdravstveno stanje i rehabilitaciju osoba s invaliditetom, na ravnopravnoj osnovi

s drugim osobama.


15/35

15

lan 23.POTIVANJE DOMA I PORODICE

1. Drave potpisnice poduzimaju uinkovite i odgovarajue mjere kako bi seuklonila diskriminacija osoba s invaliditetom u svim pitanjima koja se odnose na

brak, porodicu, roditeljstvo i line odnose, na ravnopravnoj osnovi s drugim

osobama, kako bi se osiguralo da:

(a) se priznaju prava svih osoba s invaliditetom, koje su u godinama kada

mogu ui u brak, da sklope brak i osnuju porodicu na osnovu slobodnog i

punog pristanka buduih suprunika;

(b) se priznaju prava osoba s invaliditetom da slobodno i odgovorno

odluuju o broju djece i razmaku izmeu njih, te da imaju pristup

informacijama primjerenim njihovoj dobi, edukaciji vezanoj zareprodukciju i planiranje porodice, te osiguraju sredstva koja e im

omoguiti ostvarivanje ovih prava;

(b) osobe s invaliditetom, ukljuujui djecu, ouvaju svoju plodnost na

ravnopravnoj osnovi s drugim osobama.

2. Drave potpisnice osiguravaju prava i odgovornosti osoba s invaliditetom u

pogledu skrbnitva, tienitva, povjeravanja i usvajanja djece, ili slinih

ureenja kada ti pojmovi postoje u nacionalnom zakonodavstvu; u svim

sluajevima prvenstvo mora imati interes djece. Drave potpisnice pruaju

odgovarajuu pomo osobama s invaliditetom u izvravanju odgovornosti

podizanja djece.

3. Drave potpisnice osiguravaju da djeca s invaliditetom imaju jednaka prava u

pogledu porodinog ivota. Radi ostvarivanja tih prava, te kako bi se sprijeilo

sakrivanje, naputanje, zanemarivanje i odvajanje djece s invaliditetom, drave

potpisnice se obavezuju na osiguravanje ranih i sveobuhvatnih informacija,

usluga i potpore djeci s invaliditetom i njihovim porodicama.

4. Drave potpisnice osiguravaju da se dijete nee odvajati od svojih roditelja

protivno njihovoj volji, osim ako nadlena tijela nakon sudske ocjene, u skladu smjerodavnim pravom i postupkom, utvrde da je takvo odvajanje potrebno i u

najboljem interesu djeteta. Ni u kojem sluaju dijete nee biti odvojeno od

roditelja na osnovu invaliditeta, bilo djeteta ili jednog ili oba roditelja.

5. Drave potpisnice se obavezuju da e, u sluajevima kad ua porodica nije u

stanju voditi brigu o djetetu s invaliditetom, poduzeti sve napore kako bi

osigurala alternativno zbrinjavanje u iroj porodici, a kada to nije mogue,

unutar drutvene zajednice u porodinom okruenju.


16/35

16

lan 24.OBRAZOVANJE

1. Drave potpisnice priznaju pravo osoba s invaliditetom na obrazovanje. S ciljemostvarivanja ovog prava bez diskriminacije i na osnovu jednakih mogunosti,

drave potpisnice osiguravaju inkluzivni sistem obrazovanja na svim nivoima,

kao i cjeloivotno obrazovanje, usmjereno na:

(a) puni razvoj ljudskog potencijala i osjeaja dostojanstva i vlastite

vrijednosti, te jaanja potivanja ljudskih prava, osnovnih sloboda i

ljudske razliitosti;

(b) razvoj osobnosti osoba s invaliditetom, njihovih talenata i kreativnosti, te

mentalnih i fizikih sposobnosti, do punog potencijala;

(c) omoguavanje djelotvornog sudjelovanja osoba s invaliditetom u

slobodnom drutvu.

2. U ostvarenju ovog prava, drave potpisnice osiguravaju:

(a) da osobe s invaliditetom nisu iskljuene iz opeg sistema obrazovanja na

osnovu invaliditeta, te da djeca s invaliditetom ne budu iskljuena iz

besplatnog i obaveznog osnovnog i srednjeg obrazovanja na osnovu

invaliditeta;

(b) da osobe s invaliditetom imaju dostupno inkluzivno, kvalitetno i

besplatno osnovno i srednjokolsko obrazovanje, na ravnopravnoj osnovi

s drugim osobama, u zajednicama u kojima ive;

(c) razumno prilagoavanje individualnim potrebama;

(d) da osobe s invaliditetom dobiju potrebnu podrku, u sistemu opeg

obrazovanja, kako bi se olakalo njihovo stvarno obrazovanje;

(e) da se osiguraju uinkovite individualizirane mjere potpore u okruenju

koje najvie doprinosi akademskom i socijalnom razvoju, u skladu sciljem potpunog ukljuivanja.

3. Drave potpisnice omoguit e osobama s invaliditetom uenje ivotnih i

socijalnih vjetina kako bi se olakalo njihovo puno i jednako sudjelovanje u

obrazovanju i u zajednici. U tom cilju, drave potpisnice e poduzeti sljedee:

(a) olakati uenje Brailleovog pisma, alternativnog pisma, augmentativnih i

alternativnih naina, sredstava i oblika komunikacije, vjetina orijentacije

i pokretljivosti, te olakati podrku vrnjaka i mentorski rad;


17/35

17

(b) olakati uenje znakovnog jezika i promoviranje jezinog identiteta

zajednice gluhih osoba;

(c) osigurati da se obrazovanje osoba, a posebno djece koja su slijepa, gluhaili gluho-slijepa obavlja na najprikladnijim jezicima i oblicima i

sredstvima komunikacije za pojedinca, te u okruenju koje osigurava

najvei mogui akademski i drutveni razvoj.

4. Kako bi pomogle u ostvarivanju ovog prava, drave potpisnice poduzet e

odgovarajue mjere za zapoljavanje nastavnika, ukljuujui one s invaliditetom,

koji znaju znakovni jezik i/ili Brailleovo pismo, i obuit e strunjake i osoblje

koji rade na svim nivoima obrazovanja. Takva obuka treba ukljuivati svijest o

invaliditetu i koritenje odgovarajuih augmentativnih i alternativnih naina,

sredstava i oblika komunikacije, obrazovnih tehnika i materijala za potporu

osobama s invaliditetom.

5. Drave potpisnice osigurat e da osobe s invaliditetom imaju pristup opem

tercijarnom obrazovanju, strunom osposobljavanju, obrazovanju odraslih i

cjeloivotnom uenju bez diskriminacije i na ravnopravnim osnovama kao i

drugi. U tom cilju, drave potpisnice e osigurati da se osobama s invaliditetom

osiguraju razumne prilagodbe.

lan 25.ZDRAVSTVENA ZATITA

Drave potpisnice priznaju da sve osobe s invaliditetom imaju pravo na uivanje

najveeg mogueg zdravstvenog standarda bez diskriminacije na osnovu invaliditeta.

Drave potpisnice poduzimaju sve odgovarajue mjere kako bi osobama s invaliditetom

osigurale pristup zdravstvenim uslugama i uslugama rehabilitacije vezanim za

zdravstvenu zatitu, koje e voditi rauna o njihovom spolu. Drave potpisnice posebno:

(a) pruaju osobama s invaliditetom isti opseg, kvalitet i standard besplatnih ili

dostupnih usluga i programa koje se pruaju ostalim graanima, ukljuujui i

one u podruju spolnog i reproduktivnog zdravlja, te zdravstvene programe

kojima je obuhvaeno cijelo stanovnitvo;

(b) nastoje pruiti te zdravstvene usluge koje su posebno potrebne osobama s

invaliditetom upravo zbog njihovog invaliditeta, ukljuujui ranu identifikaciju i

intervenciju kad je potrebno, i usluge namijenjene svoenju na najmanju mjeru i

sprjeavanje daljnjeg invaliditeta, ukljuujui meu djecom i starijim osobama;

(c) osigurati da se te zdravstvene usluge nalaze to je blie mogue zajednicama u

kojima osobe s invaliditetom ive, ukljuujui ruralna podruja;

(d) traiti od zdravstvenih radnika da osobama s invaliditetom pruaju zatitu iste

kvalitete koja se prua drugima, ukljuujui i onu na osnovu slobodnog i


18/35

18

informiranog pristanka, izmeu ostaloga, podiui nivo svijesti o ljudskim

pravima, dostojanstvu, nezavisnosti i potrebama osoba s invaliditetom kroz

edukaciju i objavljivanje etikih standarda u javnoj i privatnoj zdravstvenoj

zatiti;

(e) zabraniti diskriminaciju osoba s invaliditetom u osiguravanju zdravstvenog

osiguranja i ivotnog osiguranja, kada je takvo osiguranje doputeno

nacionalnim zakonodavstvom, te to osiguranje pruiti na pravian i razuman

nain;

(f) sprijeiti diskriminatorno uskraivanje zdravstvene zatite ili zdravstvenih

usluga ili hrane i pia na osnovu invaliditeta.

lan 26.

HABILITACIJA I REHABILITACIJA

1. Drave potpisnice poduzet e uinkovite i odgovarajue mjere, ukljuujui i one

kroz podrku osoba s invaliditetom osobama s invaliditetom, kako bi se osobama

s invaliditetom omoguilo da postignu i zadre najveu moguu nezavisnost,

punu fiziku, mentalnu, socijalnu i profesionalnu sposobnost, i puno

ukljuivanje i sudjelovanje u svim podrujima ivota. Da bi ostvarile taj cilj,

drave potpisnice e organizirati, ojaati i proiriti sveobuhvatne usluge i

programe habilitacije i rehabilitacije, posebno na podruju zdravlja,

zapoljavanja, obrazovanja i socijalnih usluga, na takav nain da ove usluge i

programi:

(a) zaponu u to je mogue ranijoj fazi i da se zasnivaju na

multidisciplinarnoj procjeni individualnih potreba i snaga;

(b) daju potporu sudjelovanju i ukljuivanju u zajednicu i sve aspekte

drutva, da su dobrovoljni i dostupni osobama s invaliditetom to je blie

mogue njihovim zajednicama, ukljuujui ruralna podruja.

2. Drave potpisnice e promovirati razvoj osnovne obuke i daljnjeg usavravanja

strunjaka i osoblja koje radi u slubama habilitacije i rehabilitacije.

3. Drave potpisnice e promovirati dostupnost, znanje o i upotrebu potpornih

naprava i tehnologija, oblikovanih za osobe s invaliditetom, a koje se odnose na

habilitaciju i rehabilitaciju.

lan 27.RAD I ZAPOLJAVANJE

1. Drave potpisnice priznaju pravo na rad osobama s invaliditetom, na

ravnopravnoj osnovi s drugim osobama, to ukljuuje i pravo na mogunost

zaraivanja za ivot od slobodno izabranog ili prihvaenog rada na tritu rada i


19/35

19

radnom okruenju koje je otvoreno, sveobuhvatno i dostupno osobama s

invaliditetom. Drave potpisnice e poduzimati odgovarajue korake kako bi

garantovale i promovirale ostvarenje prava na rad, ukljuujui i za one koji

steknu invaliditet za vrijeme zaposlenja, poduzimanjem odgovarajuih koraka,ukljuujui zakonsku regulativu, usmjerenih, izmeu ostalog, na:

(a) zabranu diskriminacije na osnovu invaliditeta u odnosu na sva pitanja

koja se tiu svih oblika zapoljavanja, ukljuujui uslove za pronalaenje

kandidata, primanje i zapoljavanje, trajanje zaposlenja, napredovanje u

slubi i sigurne uslove rada koji nisu tetni po zdravlje;

(b) zatitu prava osoba s invaliditetom, na ravnopravnoj osnovi s drugim

osobama, na pravedne i povoljne uslove rada, ukljuujui jednake

mogunosti i jednaku naknadu za rad iste vrijednosti, sigurne uslove rada

koji nisu tetni po zdravlje, ukljuujui zatitu od uznemiravanja ipostupke rjeavanja pritubi;

(c) osiguravanje da osobe s invaliditetom mogu ostvariti svoja radnika i

sindikalnih prava na ravnopravnoj osnovi s drugim osobama;

(d) omoguavanje osobama s invaliditetom da imaju stvarni pristup opim

tehnikim programima, kao i programima profesionalne orijentacije,

slubama za pronalaenje radnih mjesta i strunoj i kontinuiranom

usavravanju;

(e) promoviranje mogunost zaposlenja i napredovanja u slubi za osobe s

invaliditetom na tritu rada, te pomagati u pronalaenju, dobivanju,

zadravanju posla, te vraanju u radni odnos;

(f) promoviranje mogunosti samozapoljavanja, poduzetnitva i pokretanja

vlastitih poslova;

(g) zapoljavanje osoba s invaliditetom u javnom sektoru;

(h) promoviranje zapoljavanja osoba s invaliditetom u privatnom sektoru

kroz odgovarajue mjere i politiku koje mogu uklju

ivati programepozitivne diskriminacije, podsticaje i druge mjere;

(i) osiguravanje da se osobama s invaliditetom osigura razumno

prilagoavanje mjesta rada;

(j) promoviranje stjecanja radnog iskustva osoba s invaliditetom na

otvorenom tritu rada;

(k) promoviranje programa strune i profesionalne rehabilitacije, zadravanja

radnih mjesta i povratka na posao osoba s invaliditetom.


20/35

20

2. Drave potpisnice osiguravaju da osobe s invaliditetom ne budu drane u

ropstvu ili potinjenosti i da budu, pod jednakim uslovima kao i druge osobe,

zatiene od prisilnog ili obaveznog rada.

lan 28.ODGOVARAJUI IVOTNI STANDARD I SOCIJALNA ZATITA

1. Drave potpisnice priznaju osobama s invaliditetom i njihovim porodicama

pravo na odgovarajui ivotni standard, ukljuujui odgovarajuu hranu, odjeu,

stanovanje, kao i na neprekidno poboljanje ivotnih uslova, te e poduzeti

odgovarajue korake za zatitu i unaprjeenje ostvarenja toga prava bez

diskriminacije na osnovu invaliditeta.

2. Drave potpisnice priznaju pravo osoba s invaliditetom na socijalnu zatitu i nauivanje tog prava bez diskriminacije na osnovu invaliditeta, te e poduzeti

odgovarajue korake da osiguraju i promoviraju ostvarivanje toga prava,

ukljuujui i mjere u svrhu:

(a) osiguranja jednakog pristupa osoba s invaliditetom istoj vodi, i

osiguranja pristupa odgovarajuim i dostupnim uslugama, napravama i

drugoj pomoi za zadovoljavanje potreba vezanih za invaliditet;

(b) osiguranja pristupa osoba s invaliditetom, posebno ena, djevojaka i

osoba starije ivotne dobi s invaliditetom, programima socijalne zatite i

programima smanjenja siromatva;

(c) osiguranja pristupa osobama s invaliditetom i njihovih porodica koje ive

u uslovima siromatva dravnoj pomoi radi pokrivanja trokova vezanih

za invaliditet, ukljuujui odgovarajuu edukaciju, savjetovanje,

finansijsku pomoi centre za privremenu njegu;

(d) osiguranja osobama s invaliditetom pristupa programima javno

finansiranog stanovanja;

(e) osiguranja jednakog pristupa osobama s invaliditetom programima ibeneficijama penzionog osiguranja.

lan 29.SUDJELOVANJE U POLITIKOM I JAVNOM IVOTU

Drave potpisnice garantuju osobama s invaliditetom njihova politika prava i

mogunost njihovog uivanja na ravnopravnoj osnovi s drugim osobama, te se

obavezuju:


21/35

21

(a) osigurati da osobe s invaliditetom mogu djelotvorno i u potpunosti sudjelovati u

politikom i javnom ivotu, na ravnopravnoj osnovi s drugim osobama, direktno

ili putem slobodno izabranih predstavnika, ukljuujui i pravo i mogunost da

glasaju i budu birane, izmeu ostalog, kroz:

(i) osiguravanje da glasake procedure, prostori i materijali za glasanje budu

odgovarajui, pristupani i jednostavni za razumijevanje i upotrebu;

(ii) zatitu prava osoba s invaliditetom na tajno glasanje na izborima i javnim

referendumima, bez zastraivanja, te mogunost da se kandidiraju na

izborima i da vre dunost i obavljaju sve javne funkcije na svim nivoima

vlasti, olakavajui koritenje potpornih i novih tehnologija gdje je to

primjereno;

(iii) garantovanje izraavanja slobodne volje osoba s invaliditetom kao

glasaa, i radi toga, kad je potrebno, na njihov zahtjev, omoguavanje da

im osoba koju oni odaberu pomae u glasanju;

(b) aktivno promovirati okruenje u kojem osobe s invaliditetom mogu djelotvorno i

potpuno sudjelovati u voenju javnih poslova, bez diskriminacije i na

ravnopravnoj osnovi s drugim osobama, te podsticanje njihovog sudjelovanja u

javnim poslovima, ukljuujui:

(i) sudjelovanje u nevladinim organizacijama i udrugama koje se bave

javnim i politikim ivotom zemlje, te u aktivnostima i voenju

politikih stranaka;

(ii) osnivanje i pristupanje organizacijama osoba s invaliditetom kako bi ih

one predstavljale na meunarodnom, nacionalnom, regionalnom i

lokalnom nivou.

lan 30.SUDJELOVANJE U KULTURNOM IVOTU,

REKREACIJI, RAZONODI I SPORTU

1. Drave potpisnice priznaju pravo osobama s invaliditetom da sudjeluju u

kulturnom ivotu, na ravnopravnoj osnovi s drugim osobamaa, te e poduzeti

sve odgovarajue mjere kako bi osigurale da osobe s invaliditetom:

(a) imaju pristup kulturnim materijalima u pristupanim oblicima;

(b) imaju pristup televizijskim programima, filmovima, pozoritu i drugim

kulturnim aktivnostima u pristupanim oblicima;

(c) imaju pristup mjestima na kojima se odvijaju kulturne priredbe ili pruaju

usluge kulture, kao to su pozorita, muzeji, kina, biblioteke i turistike

usluge, i, u mjeri u kojoj je to mogue, spomenicima i lokalitetima od

nacionalnog kulturnog znaaja.


22/35

22

2. Drave potpisnice poduzet e odgovarajue mjere kako bi omoguile osobama s

invaliditetom da razvijaju i koriste svoje kreativne, umjetnike i intelektualne

potencijale, ne samo za njihovo vlastito dobro, vei radi obogaivanja drutva.

3. Drave potpisnice poduzimaju sve odgovarajue korake, u skladu sa

meunarodnim pravom, kako bi osigurale da zakoni koji tite pravo

intelektualnog vlasnitva ne predstavljaju nerazumnu ili diskriminatornu barijeru

pristupu osoba s invaliditetom kulturnoj grai.

4. Osobe s invaliditetom imaju pravo, na ravnopravnoj osnovi s drugim osobama,

na priznavanje i potporu svom kulturnom i jezinom identitetu, ukljuujui

znakovni jezik i kulturu gluhih.

5. Kako bi se osobama s invaliditetom omoguilo sudjelovanje na ravnopravnoj

osnovi s drugim osobama u rekreativnim, sportskim aktivnostima i razonodi,drave potpisnice poduzet e odgovarajue mjere kako bi:

(a) podstakle i poboljale sudjelovanje, u najveoj moguoj mjeri, osoba s

invaliditetom u opim sportskim aktivnostima na svim nivoima;

(b) osigurale da osobe s invaliditetom imaju mogunost organiziranja,

razvijanja i sudjelovanja u sportskim i rekreativnim aktivnostima

specifinim za osobe s invaliditetom, i u tom cilju e podsticati

osiguravanje odgovarajuih uputa, obuke i sredstava, na ravnopravnoj

osnovi s drugim osobama;

(c) osigurale da osobe s invaliditetom imaju pristup sportskim, rekreacijskim

i turistikim objektima;

(d) osigurale da djeca s invaliditetom imaju jednak pristup sudjelovanju u

igri, rekreaciji, ukljuujui one aktivnosti koje se odvijaju u sklopu

obrazovnog sistema;

(e) osigurale da osobe s invaliditetom imaju pristup uslugama organizatora

rekreativnih, turistikih, sportskih aktivnosti i razonode.

lan 31.STATISTIKA I PRIKUPLJANJE STATISTIKIH PODATAKA

1. Drave potpisnice obavezuju se prikupljati odgovarajue informacije,

ukljuujui statistike podatke i podatke iz istraivanja, kako bi mogle

formulirati i provoditi politiku za ostvarivanje ove Konvencije. Proces

prikupljanja i odravanja podataka treba:


23/35

23

a) biti u skladu sa zakonom utvrenim mehanizmima zatite, ukljuujui

propise o zatiti podataka, kako bi se osigurala povjerljivost i potivanje

privatnosti osoba s invaliditetom;

(b) biti u skladu s meunarodno prihvaenim normama o zatiti ljudskih

prava i osnovnih sloboda i etikim naelima u prikupljanju i koritenju

statistikih podataka.

2. Podaci prikupljeni u skladu s odredbama ovog lana bit e razvrstani na

odgovarajui nain i koriteni tako da pomognu u procjeni provoenja obaveza

drava potpisnica preuzetih ovom Konvencijom, te da se identificiraju i uklone

barijere s kojima se suoavaju osobe s invaliditetom u ostvarivanju svojih prava.

3. Drave potpisnice preuzimaju odgovornost za distribuciju statistikih podataka i

za osiguranje njihove dostupnosti osobama s invaliditetom i drugima.

lan 32.MEUNARODNA SARADNJA

1. Drave potpisnice priznaju vanost meunarodne saradnje i njenog

unaprjeenja, u podupiranju nacionalnih napora za postizanje svrhe i ciljeva ove

Konvencije, i preuzet e odgovarajue i uinkovite mjere u tom pogledu,

zajedno s drugim dravama, i kad je to primjereno, u partnerstvu s relevantnim

meunarodnim i regionalnim organizacijama i graanskim drutvom, posebno s

organizacijama osoba s invaliditetom. Takve mjere mogu, meu ostalim,

ukljuivati:

(a) osiguravanje da meunarodna saradnja, ukljuujui meunarodne

programe razvoja, ukljuuje i bude pristupana osobama s invaliditetom;

(b) olakavanje i podravanje izgradnje kapaciteta, ukljuujui i one kroz

razmjenu i dijeljenje informacija, iskustava, programa edukacije i

najboljih praksi;

(c) olakavanje saradnje u istraivanju i pristupu znanstvenim i tehnikim

saznanjima; i

(d) pruanje, kada je to primjereno, tehnike i ekonomske pomoi,

ukljuujui i kroz olakavanje pristupa i dijeljenje pristupanih i

potpornih tehnologija, te kroz transfer tehnologija.

2. Odredbe ovog lana ne utiu na obaveze svake drave potpisnice da ispuni svoje

obaveze preuzete ovom Konvencijom.


24/35

24

lan 33.PROVOENJE I PRAENJE PROVOENJA KONVENCIJE

NA NACIONALNOM NIVOU

1. Drave potpisnice, u skladu sa svojim sistemom organizacije, odredit e jedno ili

vie sredita unutar vlade za pitanja koja se tiu provoenja ove Konvencije i

razmotrit e mogunost uspostavljanja ili odreivanja mehanizma koordinacije

unutar vlade koji e olakati provoenje s tim povezanih mjera u razliitim

sektorima i na razliitim nivoima.

2. Drave potpisnice e, u skladu sa svojim pravnim i upravnim sistemom,

odravati, jaati ili uspostavljati na nacionalnom nivou okvir, ukljuujui jedan

ili vie nezavisnih mehanizama, kada je to primjereno, da unaprijede, zatite i

nadziru provoenje ove Konvencije. Kod imenovanja ili uspostavljanja tog

mehanizma, drave potpisnice e uzeti u obzir naela koja se odnose na status ifunkcioniranje nacionalnih institucija za zatitu i unaprjeenje ljudskih prava.

3. Graansko drutvo, a posebno osobe s invaliditetom i organizacije koje ih

predstavljaju, bit e ukljueni i potpuno sudjelovati u procesu praenja.

lan 34.KOMITET ZA PRAVA OSOBA S INVALIDITETOM

1. Za izvravanje ovdje navedenih funkcija uspostavit e se Komitet za prava osoba

s invaliditetom (u daljnjem tekstu: "Komitet").

2. Komitet e se, u trenutku stupanja na snagu ove Konvencije, sastojati od 12

eksperata. Nakon dodatnih ezdeset ratifikacija ili pristupanja Konvenciji,

lanstvo Komiteta e se poveati za 6 lanova, te e dostii broj od najvie 18

lanova.

3. lanovi Komiteta e obavljati dunost kao pojedinci i bit e visokog moralnog

ugleda s priznatom strunou i iskustvom na podruju ureenom ovom

Konvencijom. Prilikom nominiranja svojih kandidata, drave potpisnice se

pozivaju da vode rauna o odredbama navedenim u lanu 4. stavu 3 ove

Konvencije.

4. lanove Komiteta e izabrati drave potpisnice, vodei rauna o ravnomjernoj

geografskoj zastupljenosti, zastupljenosti razliitih civilizacijskih oblika i

glavnih pravnih sistema, izbalansiranoj zastupljenosti spolova i sudjelovanju

eksperata s invaliditetom.

5. lanovi Komiteta birat e se tajnim glasanjem s popisa osoba koje imenuju

drave potpisnice izmeu svojih dravljana na sastancima drava potpisnica. Na

tim sastancima, na kojima dvije treine drava potpisnica ini kvorum, osobe


25/35

25

izabrane u Komitet su one koje dobiju najvei broj glasova i apsolutnu veinu

glasova predstavnika prisutnih drava potpisnica koje glasaju.

6. Poetni izbori e se odrati ne kasnije od est mjeseci nakon stupanja na snaguove Konvencije. Najmanje etiri mjeseca prije datuma svakog izbora, Generalni

sekretar Ujedinjenih nacija uputit e pismo dravama potpisnicama, u kojem ih

poziva da dostave nominacije u roku dva mjeseca. Generalni sekretar e zatim

pripremiti abecedni popis svih kandidata, s oznaenom dravom potpisnicom

koja ih je nominirala, i zatim e ih uputiti dravama potpisnicama ove

Konvencije.

7. lanovi Komiteta biraju se na razdoblje od etiri godine. Na tu dunost mogu

biti birani jo jednom. Meutim, mandat est lanova biranih na prvim izborima

zavrit e se po isteku dvije godine; odmah nakon prvih izbora, imena ovih est

lanova odredit e predsjedavajui drijebom na sastanku navedenom u stavu 5.ovog lana.

8. Izbor est dodatnih lanova Komiteta izvrit e se prilikom redovnih izbora, u

skladu s odgovarajuim odredbama ovog lana.

9. Ukoliko lan Komiteta umre ili da ostavku ili izjavi da iz nekih drugih razloga

ne moe vie obavljati svoju dunost, drava potpisnica koja je nominirala lana

imenovat e drugog strunjaka istih kvalifikacija, koji ispunjava uslove

navedene u relevantnim odredbama ovog lana, koji e obavljati dunost do

kraja mandata.

10. Komitet utvruje svoj poslovnik o radu.

11. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija osigurat e potrebno osoblje, opremu i

prostorije za uinkovito funkcioniranje Komiteta prema odredbama ove

Konvencije i sazvat e njegov prvi sastanak.

12. Uz odobrenje Generalne skuptine, lanovi Komiteta osnovanog prema

odredbama ove Konvencije primat e naknadu iz izvora Ujedinjenih nacija pod

odredbama i uslovima koje postavi Skuptina, imajui u vidu vanost

odgovornosti Komiteta.

13. lanovi Komiteta imaju pravo na sredstva i prostor, povlastice i imunitet

eksperata u misiji Ujedinjenih nacija, kako je navedeno u relevantnim dijelovima

Konvencije o povlasticama i imunitetima Ujedinjenih nacija.

lan 35.IZVJETAJI DRAVA POTPISNICA

1. Svaka drava potpisnica e Komitetu, preko Generalnog sekretara Ujedinjenih

nacija, podnijeti sveobuhvatan izvjetaj o mjerama poduzetim radi ostvarenja


26/35

26

obaveza preuzetih potpisivanjem ove Konvencije, te o napretku ostvarenom u

tom pogledu, u roku od dvije godine nakon stupanja na snagu ove Konvencije za

svaku dotinu dravu potpisnicu.

2. Nakon toga, drave potpisnice e podnositi daljnje izvjetaje najmanje svake

etiri godine i dalje kad god to Komitet zatrai.

3. Komitet odluuje o smjernicama koje se primjenjuju u pogledu sadraja

izvjetaja.

4. Drava potpisnica koja je Komitetu podnijela sveobuhvatni poetni izvjetaj, ne

treba u narednim izvjetajima ponavljati ranije dostavljene informacije. Prilikom

pripremanja izvjetaja Komitetu, drave potpisnice se pozivaju da razmotre da to

naprave na otvoren i transparentan nain, te da razmotre odredbe iz lana 4.

stava 3. ove Konvencije.

5. Izvjetaji mogu ukazivati na faktore i tekoe koje utiu na stepen ispunjenja

obaveza iz ove Konvencije.

lan 36.RAZMATRANJE IZVJETAJA

1. Komitet e razmotriti svaki izvjetaj, te e, kad nae za shodno, dati prijedloge i

ope preporuke o izvjetaju i proslijediti ih zainteresiranoj dravi potpisnici.

Drava potpisnica moe Komitetu odgovoriti s podacima koje odabere.Komitet

moe od drava potpisnica traiti dodatne informacije relevantne za provoenje

ove Konvencije.

2. Ako drava potpisnica znaajno kasni s podnoenjem izvjetaja, Komitet moe

dotinu dravu potpisnicu obavijestiti o potrebi razmatranja provoenja ove

Konvencije u toj dravi potpisnici, na osnovu pouzdanih informacija dostupnih

Komitetu, ukoliko se mjerodavni izvjetaj ne podnese u roku tri mjeseca od

obavjetavanja. Komitet e pozvati dravu potpisnicu da uestvuje u takvom

razmatranju. Ukoliko drava potpisnica odgovori s podnoenjem relevantnog

izvjetaja, primjenjivat e se odredbe stava 1. ovog lana.

3. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija stavit e izvjetaje na raspolaganje svim

dravama potpisnicama.

4. Drave potpisnice e staviti svoje izvjetaje na raspolaganje javnosti u svojim

zemljama i pojednostavit e mogunost davanja prijedloga i opih preporuka

koje se odnose na ove izvjetaje.

5. Komitet e specijaliziranim agencijama, fondovima i programima Ujedinjenih

nacija i drugim nadlenim tijelima, kad nae za shodno, proslijediti izvjetaje

drava potpisnica, kako bi razmotrili zahtjev ili ukazali na potrebu za tehnikim


27/35

27

savjetom ili pomoi koje izvjetaji sadravaju, zajedno s primjedbama i

preporukama Komiteta o tim zahtjevima ili indikacijama, ukoliko ih ima.

lan 37.SARADNJA IZMEU DRAVA POTPISNICA I KOMITETA

1. Svaka drava potpisnica e saraivati s Komitetom i pomagati njegovim

lanovima u ispunjavanju njihovih dunosti.

2. U svom odnosu s dravom potpisnicom, Komitet e razmotriti naine i sredstva

za jaanje nacionalnih kapaciteta za provoenje ove Konvencije, ukljuujui i

meunarodnu saradnju.

lan 38.ODNOS KOMITETA S DRUGIM TIJELIMA

Da bi se podstaknulo djelotvorno provoenje ove Konvencije i podstaknula

meunarodna saradnja na podruju koje pokriva ova Konvencija:

(a) Specijalizirane agencije i druga tijela Ujedinjenih nacija imaju pravo biti prisutni

prilikom razmatranja provoenja onih odredbi ove Konvencije koje ulaze u

njihov djelokrug rada. Kad to smatra potrebnim, Komitet moe pozvati

specijalizirane agencije i druga nadlena tijela da daju struno miljenje o

provoenju Konvencije u oblastima koja ulaze u djelokrug njihovih mandata.

Komitet moe pozvati specijalizirane agencije i druga tijela Ujedinjenih nacija

da podnesu izvjetaje o provoenju Konvencije o oblastima koje ulaze u

djelokrug njihovih aktivnosti.

(b) Komitet e u vrenju svog mandata konsultirati, gdje je to primjereno, druga

odgovarajua tijela osnovana meunarodnopravnim dokumentima o ljudskim

pravima, s ciljem osiguravanja dosljednosti njihovih smjernica o izvjetavanju,

prijedloga i opih preporuka, te izbjegavanja uduplavanja i preklapanja u

obavljanju njihovih dunosti.

lan 39.IZVJETAJ KOMITETA

Komitet e svake dvije godine podnositi izvjetaj o svojim aktivnostima Generalnoj

skuptini i Ekonomskom i socijalnom vijeu, i moe davati prijedloge i ope preporuke

utemeljene na pregledu izvjetaja i informacija dobivenih od drava potpisnica. Takvi

prijedlozi i ope preporuke bit e ukljueni u izvjetaj Komiteta, zajedno s komentarima

drava potpisnica, ukoliko one dostave takve komentare.


28/35

28

lan 40.KONFERENCIJA DRAVA POTPISNICA

1. Drave potpisnice e se redovno sastajati na Konferenciji drava potpisnica,kako bi razmotrile bilo koje pitanje vezano za provoenje ove Konvencije.

2. Ne kasnije od est mjeseci nakon stupanja na snagu ove Konvencije, Generalni

sekretar Ujedinjenih nacija sazvat e Konferenciju drava potpisnica. Naredne

konferencije Generalni sekretar Ujedinjenih nacija sazivat e svake dvije godine

ili u skladu s odlukom Konferencije drava potpisnica.

lan 41.DEPOZITAR

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija imenovan je depozitarom ove Konvencije.

lan 42.POTPISIVANJE

Ova e Konvencija biti otvorena za potpisivanje svim dravama i organizacijama

regionalne integracije u sjeditu Ujedinjenih nacija u New Yorku od 30. marta 2007.

lan 43.PRISTANAK NA OBAVEZIVANJE KONVENCIJOM

Ova Konvencija podlijee ratifikaciji zemalja potpisnica i formalnoj potvrdi

organizacija regionalne integracije koje su je potpisale. Bit e otvorena za pristupanje

svim dravama ili organizacijama regionalne integracije koje nisu potpisale

Konvenciju.

lan 44.ORGANIZACIJE REGIONALNE INTEGRACIJE

1. Organizacija regionalne integracije oznaava organizaciju koju osnivaju

suverene drave neke regije, na koju su drave lanice prenijele nadlenost po

pitanjima ureenim ovom Konvencijom. Takve organizacije

e u svojimdokumentima formalnog potvrivanja ili pristupanja navesti opseg njihove

nadlenosti u odnosu na pitanja ureena ovom Konvencijom. One e naknadno

obavijestiti depozitara o svakoj sutinskoj izmjeni u opsegu njihove nadlenosti.

2. Koritenje izraza drave potpisnice u ovoj Konvenciji odnosi se na te

organizacije u okviru granica njihove nadlenosti.

3. Za svrhu lana 45. stava 1 i lana 47. stavke 2. i 3., bilo koji instrument koji

deponira organizacija regionalne integracije nee se ubrajati.


29/35

29

4. Organizacije regionalne integracije, u pitanjima svoje nadlenosti, mogu

ostvariti pravo glasa na Konferenciji drava potpisnica, s brojem glasova koji je

jednak broju drava lanica koje su potpisnice ove Konvencije. Takva

organizacija nee moi ostvariti svoje pravo na glasanje ako bilo koja od njenihdrava lanica iskoristi svoje pravo, i obrnuto.

lan 45.STUPANJE NA SNAGU

1. Ova Konvencija stupa na snagu tridesetog dana nakon dana deponiranja

dvadesetog instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju.

2. Za svaku dravu ili organizaciju regionalne integracije koja ratificira, formalno

potvrdi ili pristupi Konvenciji nakon deponiranja dvadesetog takvog

instrumenta, Konvencija stupa na snagu tridesetog dana nakon deponiranjanjezinog vlastitog instrumenta.

lan 46.REZERVE

1. Rezerve nespojive sa ciljem i svrhom ove Konvencije nisu dozvoljene.

2. Rezerve mogu biti povuene u bilo koje vrijeme.

lan 47.AMANDMANI

1. Svaka drava potpisnica moe predloiti amandman na ovu Konvenciju i

dostaviti ga Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija. Generalni sekretar e

predloene amandmane poslati dravama potpisnicama, sa zahtjevom da ga

obavijeste ele li odravanje Konferencije drava potpisnica radi razmatranja i

odluivanja o prijedlozima. U sluaju da se, u roku od etiri mjeseca od dana

obavjetavanja, najmanje jedna treina drava potpisnica izjasni za odravanje

takve konferencije, Generalni sekretar e sazvati konferenciju pod

pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija. Svaki amandman prihvaen dvotreinskom

veinom prisutnih drava potpisnica koje glasaju na konferenciji, Generalni

sekretare podnijeti na odobrenje Generalnoj skuptini, a zatim i svim dravamapotpisnicama na prihvaanje.

2. Amandman koji bude prihvaen i potvren u skladu sa stavom 1. ovog lana

stupa na snagu tridesetog dana nakon to broj deponiranih instrumenata o

prihvaanju dostigne dvije treine od ukupnog broja drava potpisnica na dan

prihvaanja amandmana. Nakon toga, amandman stupa na snagu za svaku

dravu potpisnicu tridesetog dana nakon deponiranja vlastitog dokumenta o

prihvaanju. Amandman je obavezujui samo za one drave potpisnice koje ga

prihvate.


30/35

30

3. Ukoliko Konferencija drava potpisnica odlui konsenzusom, amandman

usvojen i potvren u skladu sa stavom 1. ovog lana koji se iskljuivo odnosi na

lanove 34, 38, 39 i 40, stupa na snagu za sve drave potpisnice tridesetog dana

nakon to broj deponiranih instrumenata o prihvaanju dostigne dvije treinebroja drava potpisnica na dan usvajanja amandmana.

lan 48.OTKAZIVANJE KONVENCIJE

Drava potpisnica moe pismenom obavijeu Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija

otkazati Konvenciju. Otkazivanje stupa na snagu godinu dana od dana kada Generalni

sekretar primi obavijest.

lan 49.

PRISTUPANI FORMAT

Tekst ove Konvencije e biti dostupan u pristupanom formatu.

lan 50.VJERODOSTOJNI TEKSTOVI

Tekstovi ove Konvencije na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i

panjolskom jeziku jednako su vjerodostojni.

U potvrdu toga, nie potpisani opunomoenici, koje su njihove vlade propisno ovlastile,

potpisali su ovu Konvenciju.


31/35

31

OPCIONI PROTOKOL UZ

KONVENCIJU O PRAVIMA OSOBA S INVALIDITETOM

Drave potpisnice ovog Protokola sloile su se o sljedeem:

lan 1.

1. Drava potpisnica ovog Protokola (u daljnjem tekstu: "drava potpisnica")

priznaje nadlenost Komiteta za prava osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu:

"Komitet") da prima i razmatra predstavke od i u ime pojedinaca i grupa

pojedinaca koji su u njezinog pravnoj nadlenosti, a koji tvrde da su rtve

krenja odredbi ove Konvencije od strane te drave potpisnice.

2. Komitet ne moe primati predstavke koji se odnose na dravu potpisnicu

Konvencije ukoliko ona nije potpisnica ovog Protokola.

lan 2.

Komitet e smatrati da je predstavka neprihvatljiva ako:

(a) je predstavka anonimna;

(b) predstavka predstavlja zloupotrebu prava podnoenja takvih predstavki, ili je

nespojiva s odredbama ove Konvencije;

(c) je Komitet ve razmatrao isto pitanje, ili je ono predmet razmatranja u nekom

drugom postupku meunarodnog ispitivanja ili mirenja;

(d) nisu iscrpljeni svi raspoloivi domai pravni lijekovi. Ovo nee biti pravilo kad

je primjena pravnih lijekova bezrazlono produena, ili kad je vjerojatno da nee

imati efekta;

(e) je oito neosnovana ili nije dovoljno potkrijepljena; ili

(f) su se injenice koje su predmet predstavke desile prije stupanja na snagu ove

Konvencije za dotinu dravu potpisnicu, osim ako se te injenice nastavljaju i

poslije tog datuma.

lan 3.

Pod rezervom odredbi lana 2 ovog Protokola, Komitet e dravi potpisnici na koju se

predstavka odnosi skrenuti panju na dotinu predstavku. U roku od est mjeseci,

drava primateljica dostavit e Komitetu pisano objanjenje ili izjavu kojom pojanjava

predmet i pravni lijek, ukoliko ga je drava poduzela.


32/35

32

lan 4.

1. U bilo kom trenutku nakon primanja predstavke i prije odluivanja o

osnovanosti, Komitet moe prenijeti na dotinu dravu potpisnicu zahtjev da onahitno razmotri poduzimanje onih privremenih mjera koje mogu biti potrebne

kako bi se izbjegla mogua nenadoknadiva teta rtvi ili rtvama navodnog

krenja.

2. Kada Komitet koristi svoje diskreciono pravo iz stava 1 ovog lana, to ne

podrazumijeva odluivanje o doputenosti ili o osnovanosti predstavke.

lan 5.

Komitet odrava zatvorene sjednice kad razmatra predstavke podnesene u skladu s ovim

Protokolom. Nakon razmatranja predstavke, Komitet upuuje prijedloge i preporuke,ukoliko ih ima, dotinoj dravi potpisnici i podnositelju predstavke.

lan 6.

1. Ukoliko Komitet primi pouzdane informacije koje ukazuju da drava potpisnica

ozbiljno i sistemski kri prava iz ove Konvencije, Komitet e pozvati dravu

potpisnicu da sarauje u razmatranju informacije, i u tom cilju dostavit e

zapaanja vezana za dotine informacije.

2. Uzimajui u obzir zapaanja koje je mogla dostaviti dotina drava potpisnica,

kao i svaku drugu informaciju koja mu je dostupna, Komitet moe odrediti

jednog ili vie svojih lanova da provedu istragu i Komitetu hitno podnesu

izvjetaj. Kada je opravdano, i uz saglasnost drave potpisnice, istraga moe

ukljuivati i dolazak na njezin teritorij.

3. Nakon razmatranja nalaza takve istrage, Komitet e dostaviti te nalaze dravi

potpisnici na koju se istraga odnosi, zajedno s moguim komentarima i

preporukama.

4. Drava potpisnica na koju se istraga odnosi, u roku od est mjeseci od prijema

nalaza, komentara i preporuka koje je Komitet dostavio, dostavite svojazapaanja Komitetu.

5. Takva istraga e se provoditi povjerljivo, a trait e se saradnja drave

potpisnice u svim fazama postupka.

lan 7.

1. Komitet moe pozvati dravu potpisnicu na koju se istraga odnosi da u svoj

izvjetaj prema lanu 35. Konvencije uvrsti podatke o svim mjerama poduzetim

na osnovu istrage provedene u skladu sa lanom 6. ovog Protokola.


33/35

33

2. Komitet moe, ukoliko je potrebno, po isteku razdoblja od est mjeseci

navedenog u lanu 6. stav 4, pozvati dravu potpisnicu na koju se istraga odnosi

da ga informira o mjerama koje je poduzela kao odgovor na istragu.

lan 8.

Svaka drava potpisnica moe, u trenutku potpisivanja ili ratifikacije ovog Protokola ili

pristupanja, izjaviti da ne priznaje nadlenost Komiteta predvienu u lanovima 6. i 7.

lan 9.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija je depozitar ovog Protokola.

lan 10.

Ovaj Protokol je otvoren za potpisivanje dravama potpisnicama Konvencije i

organizacijama regionalne integracije u sjeditu Ujedinjenih nacija u New Yorku od 30.

marta 2007.

lan 11.

Ovaj Protokol podlijee ratifikaciji zemalja potpisnica koje su potpisale ili pristupile

Konvenciji. On podlijee formalnom potvrivanju zemalja organizacija regionalne

integracije koje su formalno potvrdile ili pristupile Konvenciji. Bit e otvoren za

pristupanje svim dravama ili organizacijama regionalne integracije koje su ratificirale,

formalno potvrdile i pristupile Konvenciji, a koje nisu potpisale Protokol.

lan 12.

1. "Organizacija regionalne integracije" oznaava organizaciju koju osnivaju

suverene drave neke regije, na koju su zemlje lanice prenijele nadlenost po

pitanjima ureenim Konvencijom i ovim Protokolom. Takve organizacije e u

svojim dokumentima formalnog potvrivanja ili pristupanja naznaiti opseg

nadlenosti u odnosu na pitanja ureena Konvencijom i ovim Protokolom. One

e naknadno obavijestiti depozitara o svakoj sutinskoj izmjeni u opsegu njihovenadlenosti.

2. Koritenje izraza "drave potpisnice" u ovom se Protokolu odnosi na te

organizacije u granicama njihove nadlenosti.

3. Za potrebe lana 13, stav 1. i lana 15, stav 2, bilo koji instrument koji deponira

organizacija regionalne integracije nee se ubrajati.

4. Organizacije regionalne integracije, u pitanjima svoje nadlenosti, mogu

ostvariti svoje pravo glasa na sastancima drava potpisnica, s brojem glasova


34/35

34

jednakom broju drava lanica koje su potpisnice ovog Protokola. Takva

organizacija nee moi ostvariti svoje pravo na glasanje ako bilo koja od

njezinih drava lanica iskoristi svoje pravo, i obrnuto.

lan 13.

1. Nakon stupanja na snagu Konvencije, ovaj Protokol stupa na snagu tridesetog

dana nakon deponiranja instrumenta o ratifikaciji ili pristupanju.

2. Za svaku dravu ili organizaciju regionalne integracije ratificiranje, formalno

potvrivanje ili pristupanje Protokolu nakon polaganja desetog takvog

instrumenta, Protokol stupa na snagu tridesetog dana nakon deponiranja svakog

vlastitog instrumenta.

lan 14.

1. Rezerve nespojive s ciljem i svrhom ovog Protokola nisu dozvoljene.

2. Rezerve se mogu povui u bilo koje vrijeme.

lan 15.

1. Svaka drava potpisnica moe predloiti amandman na ovaj Protokol i dostaviti

ga Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija. Generalni sekretar e o

predloenim amandmanima obavijestiti drave potpisnice, sa zahtjevom da ga

obavijeste ele li odravanje sastanka drava potpisnica radi razmatranja i

odluivanja o prijedlozima. U sluaju da se, u roku od etiri mjeseca od dana

obavjetavanja, najmanje jedna treina drava potpisnica izjasni za odravanje

takvog sastanka, Generalni sekretar e sazvati sastanak pod pokroviteljstvom

Ujedinjenih nacija. Svaki amandman prihvaen dvotreinskom veinom

prisutnih drava potpisnica koje glasaju Generalni sekretar e podnijeti

Generalnoj skuptini na odobrenje, a zatim i svim dravama potpisnicama na

prihvaanje.

2. Amandman koji bude prihvaen i potvren u skladu sa stavom 1. ovog lana

stupa na snagu tridesetog dana nakon to broj poloenih dokumenata oprihvaanju dostigne dvije treine broja drava potpisnica na dan prihvaanja

amandmana. Nakon toga, amandman stupa na snagu za svaku dravu potpisnicu

tridesetog dana nakon deponiranja vlastitog dokumenta o prihvaanju.

Amandman je obavezujui samo za one drave potpisnice koje ga prihvate.

lan 16.

Drava potpisnica moe pismenom obavijeu Generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija

otkazati ovaj Protokol. Otkazivanje stupa na snagu godinu dana od dana kada Generalni

sekretar primi obavijest.


35/35

lan 17.

Tekst ovog Protokola bit e dostupan u pristupanom formatu.

lan 18.

Tekstovi ovog Protokola na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i

panjolskom jeziku jednako su vjerodostojni.

U potvrdu toga, dolje potpisani opunomoenici, koje su njihove vlade propisno

ovlastile, potpisali su ovaj Protokol.

Documents

konvencija invaliditet.pdf