Konzervatorsko-restauratorski radovi na pozlaćenom i polikromiranom drvenom retablu glavnog oltara crkve Sv. Nikole u Cavtatu

Naziv: pozlaćeni drveni retabl glavnog oltara

Autor: -

Datacija: -

Tehnika: pozlaćeno drvo

Dimenzije: retabl 542 x 360 cm, antependij 95 x 238, tabernakul 58 x 52 x 30 cm

Smještaj: glavi oltar crkve Sv. Nikole u Cavtatu

Zagreb, prosinac 2008. sastavio Denis Vokić

Konzervatorsko-restauratorski radovi na retablu glavnog oltara crkve Sv. Nikole u Cavtatu

K-R CENTAR www.k-r.hr str 2

Retabl prije radova

Konzervatorsko-restauratorski radovi na retablu glavnog oltara crkve Sv. Nikole u Cavtatu

K-R CENTAR www.k-r.hr str 3

Povijest i stanje retabla

Prema bilješci u crkvenom imovniku pozlaćeni retabl je djelo nepoznate radionice 1805-6

god.; oltarna pala je djelo Carmela Reggia iz 1806; stipes i menza su iz 1484.; a dvije oltarne

stube iz 1909. god. Cijeli oltarni prostor uzdignut je stubom iznad razine crkvenog poda 1909.

god.

Sve iznesene teze osim one vezane za Reggiovu sliku trebalo bi problematizirati. Ako su

2+1 stube, dakle 3 stube izgrađene 1909. a stipes i menza nisu srušeni i ponovo izgrađeni nego

datiraju iz 1484. onda su stipes i menza bili vrlo neuobičajeno visoki. Isto tako su neuobičajeno

visoke trebale biti i baze retabla koji je zasigurno stariji od 1909. Možda je 1909. povišenje

oltarnog prostora (dakle prva stuba) samo obnovljeno novim popločanjem, kao i dvije predoltarne

stube, ili su i stipes i menza demontirani i nanovo 1909. podizani da bi se retabl diglo do samog

stropa.

Retabl prije radova, uklonjeni su antependij i novi oltar; eksponiran je stipes

Konzervatorsko-restauratorski radovi na retablu glavnog oltara crkve Sv. Nikole u Cavtatu

K-R CENTAR www.k-r.hr str 4

Detalj oko ploče s natpisom „ALTARE PRIVILEGIATUM“ i detalj ornamentalnih ukrasa na

polju između stupova.

Moguće je da retabl nije u cijelosti izrađen 1806. već da je 1806. prerađen. Usprkos

klasicističkom karakteru osnovne konstrukcije, sadrži aplicirane brojne ornamentalne ukrase koje

bi trebalo datirati u 18. st. Kapiteli i drugi dekorativni elementi serijski su se manufakturno radili i

ponavljaju se na drugim oltarima koji su datirani u 18 st. uključujući i retabl oltara Gospe od

Rozarija u istoj crkvi. U prilog tezi da je retabl prerađen ide nekoliko nekoliko ornamentalnih

detalja koji su „čudno“ aplicirani. Iznad ploče s natpisom „ALTARE PRIVILEGIATUM“

neobično su postavljena tri lista od kojih jedan čak visi sa zrake ispod Duha Svetog. Ispod

spomenutog natpisa na sredini gornje letve ukrasnog okvira nalazi se voluta kojoj su jasno

vidljivim lomovima odlomljeni vanjski rubovi koji bi se se trebali stapati s okvirom.

Nadomješteni su ornamentalnim ukrasima koji su identični onima koji spajaju floralne i druge

ornamente u poljima između stupova. U čuvaonici je u kutijama sačuvano još nekoliko istih

ornamentalnih uzoraka. Pozadina atike isprva je bojana svijetlo plavom bojom, sličnoj boji koja

prevladava na Reggiovoj slici. Zatim je preko plave bojano oker bojom sličnoj boji mat pozlate.

Najvjerojatnije je da se radi o premišljanju unutar istog kronološkog sloja. Zanimljivo je

primijetiti da je dio obrađenih, pozlaćenih, vjerojatno starijih aplikacija postavljen na poleđinsku

dasku prije bojanja u plavo, dio poslije.

Konzervatorsko-restauratorski radovi na retablu glavnog oltara crkve Sv. Nikole u Cavtatu

K-R CENTAR www.k-r.hr str 5

Detalji atike u tijeku demontaže aplikacija. Crna lazura pažjivo je i pravilno nanošena

Zato na dijelu aplikacija na rubovima možemo uočiti nanos plave boje. S obzirom da se

rubovi poleđinske daske na atici kompaktno spajaju s okolnim profilacijama ostatka arhitekture

retabla zasigurno plava, a možda i oker boja potječu iz 1806. S obzirom da između plave i oker

boje nema sloja čađe ili drugih nečistoća malo je vjerojatno da je oker boja nanesena sto godina

kasnije tj. 1908.

Prema obradi poleđine antependija moglo bi se zaključiti da je antependij u izvornom

sloju klasicistički. Inače, vrlo je pedantno i komplicirano stolarski sastavljen.

Antependij prije radova; lice i poleđina

Konzervatorsko-restauratorski radovi na retablu glavnog oltara crkve Sv. Nikole u Cavtatu

K-R CENTAR www.k-r.hr str 6

Godine 1908. retabl je restaurirao Dominik Mamolo iz Trsta. Taj podatak nalazi se u

imovniku crkve, ali i da nije – preočito je restauratorski rukopis identičan onom kojeg se može

vidjeti u crkvi Gospe Snježne gdje je Maomolo radio 1909. i gdje se potpisao na unutarnjoj

(sakrivenoj) plohi baze desnog stupa glavnog oltara. Mamolo je na oltaru Sv. Nikole preslikao

antependij čudnom zelenom mramorizacijom i na njega aplicirao pozlaćene papir-maše floralne

dekoracije. Mamolov rad s istim papir maše dekoracijama i sličnom mramorizacijom nalazimo i u

crkvi Sv Nikole u Čilipima na Gospinu oltaru. I Duh Sveti na stropu cavtatske crkve je Mamolova

papir-maše dekoracija istovjetna Duhu Svetom iz druge cavtatske crkve - Gospe Snježne. U Listu

dubrovačke biskupije br. 1 za 1908. god na str 15. zabilježeno je da je Vlaho Bukovac darovao K

400 za popravak oltara u crkvi Sv. Nikole u Cavtatu.

Pozlaćene papir-maše dekoracije Dominika Mamole na antependiju kojeg je prethodno preslikao.

Letvica ukrasnog okvira je na donjem rubu aplicirana1956. umjesto izvorne letve

19.09.1956. uklonjen je s tabernakula tronet koji je sakrivao veći dio Reggiove slike.

Radove je obavio Niko Bernardi koji se potpisao na sakrivenom dijelu predele iza tabernakula. Za

Nika Bernardija je u crkvenim knjigama zabilježeno da je i pjevao u crkvenom zboru. Tronet

natkriven baldahinom s visećim kitama sačuvan je u dijelovima u sakristiji i u čuvaonici

Konzervatorsko-restauratorski radovi na retablu glavnog oltara crkve Sv. Nikole u Cavtatu

K-R CENTAR www.k-r.hr str 7

Tabernakul s tronetom snimljen sredinom 20. st. (fot. arhiva crkve Sv. Nikole) – tronet je sakrivao

većinu slike. Desno: zatečeno stanje 2008. god.

pinakoteke. Izvorni postav sastavnih dijelova tabernakul-stalak-tronet preokrenut je eliminacijom

troneta i postavljanjem tabernakula na stalak. Pozlaćeni stalak izrezbaren u punoj plastici nije

dovoljno sakrivao neobrađenu pozadinu baze retabla i nije dovoljno stabilno nosio tabernakul,

tako je Bernardi ubacio lesonitnu pozadinu s potpornjem stalku. Još je izradio lijevo i desno na

menzi klupice za cvijeće i svijeće. Klupice su sasvim sigurno postojale i ranije jer retabl iza njih

nije obrađen ni pozlaćen. Klupice su od neobrađene, nezaglađene jelovine koja je bez podloge

mramorizirana, a po rubovima su zakucane komercijalne pozlaćene letvice za uokvirenje slika

kakve su bile vrlo česte sredinom 20 st. I donja ukrasna letvica na antependiju zamijenjena je

komercijalnom.

Potpis Nika Bernardija 1956 na predeli iza tabernakla

Konzervatorsko-restauratorski radovi na retablu glavnog oltara crkve Sv. Nikole u Cavtatu

K-R CENTAR www.k-r.hr str 8

Izgleda da od 1956. do 2008. nije restauratorski intervenirano na retablu. Mikstionska

pozlata je u dobrom fizičkom stanju, ali posve je ugušena debelim nanosom čađe i drugih

nečistoća. Polimentna pozlata je uništena. Oštećenja polimentne pozlate nastala su nestručnim

čišćenjem vodom – poliment se otapa vodom i pozlata ostaje na krpi kojom se briše. Najgrublja

prečišćenja su pozlaćena bronzanom bojom koja je oksidirala tako da je čak crnja od očađavljene

pozlate. Dio pozlaćenog sloja se odigao i traži podljepljivanje, kao i crna mramorizacija stupova.

Prisutna su brojna sitnija oštećenja. Prisutna je aktivna crvotočina, naročito je jako napadnut

antependij.

Ispupčene glatke forme pozlaćenih ornamenata i profilacija bile su pozlaćene najsjajnijom tzv

polimentnom pozlatom koja je uništena čišćenjem i prebronzirana

Konzervatorsko-restauratorski radovi na retablu glavnog oltara crkve Sv. Nikole u Cavtatu

K-R CENTAR www.k-r.hr str 9

Oštećenje polimentne pozlate i bronziranje intenzivniji su u nižim zonama retabla

Na retablu nalazimo sedam različitih vrsta pozlate koje, svaka na svoj način, međusobnim

odnosom grade vrlo profinjen i bogat efekt. Sva ispupčena glatka polja ornamenata i profilacije

bila su pozlaćena poliranim zlatnim listićima na transparentno nanesenom crvenom polimentu.

Negativne forme ornamenata, udubine i neglatke forme ornamenata bile su pozlaćene

nepoliranom pozlatom na polimentu. Veća ravna polja arhitekture retabla pozlaćena su

mikstionskom pozlatom zlatnim listićima. Dva su izuzetka; jedan izuzetak je atika gdje je umjesto

pozlate pozadina prebojana oker bojom. Oker boja je više mat i od mat pozlate, zato se polirane

zlatne zrake i Duh Sveti još snažnije ističu. Da bi se zrake i Duh sveti još snažnije istakli, dio

Konzervatorsko-restauratorski radovi na retablu glavnog oltara crkve Sv. Nikole u Cavtatu

K-R CENTAR www.k-r.hr str 10

ornamenata između oker pozadine i zraka ornamentalno je dekoriran crnom lazurom preko

pozlate, a Duh Sveti je pozlaćen srebrnim listićima sa zlatnom lazurom što iz daljine izgleda kao

svjetlije zlato odnosno najsvjetlija zlatna točka retabla. Drugi izuzetak su polja između ukrasnih

okvira slike i unutarnjih crnih stupova, ispod donje letve ukrasnog okvira i na i poljima od

vanjskih crnih stupova do ruba retabla.

Ispod preslika srebrnom bojom nalazi se zlatna lazura preko srebrnih listića. Desno: sonda

uklanjanja srebrnog preslika eksponira zlatnu lazuru na srebrnim listićima.

Na tim poljima postavljena je mikstionska pozlata na zeleno-crnu podlogu; listići su

postavljeni tako da je sredina listića zaljepljena, a rubovi samo djelomično. Na taj način postignut

je zanimljiv efekt koji možda pomalo asocira na zavjetne pločice te doprinosi dinamičnom

ugođaju.

Polimentna pozlata postavljena je na transparentno nanošen crveni poliment. Snimljeno nakon

čišćenja.

Konzervatorsko-restauratorski radovi na retablu glavnog oltara crkve Sv. Nikole u Cavtatu

K-R CENTAR www.k-r.hr str 11

Obavljeni radovi

Postavljena je skela in situ i podlijepljen sloj pozlate i polikromacije. Rekonstruirani su

nedostajući dijelovi nositelja i uklonjen sloj nečistoće sa sloja pozlate. Pokitana su oštećenja i

rekonstrukcije te retuširana oštećenja zlatnim listićima (23 kta zlato). Cjelokupan sloj polimentne

pozlate u donjoj polovici retabla je obnovljen jer je zatečena pozlata znatno oštećena (obrisana)

čišćenjem mokrom krpom. Mikstionska pozlata uglavnom je samo čišćena jer je sačuvana u

izvrsnom stanju osim na bazama retabla gdje je bila uništena i bronzirana te je ovom prilikom

obnovljena. Tek je ponegdje drugo na mikstionskoj pozlati bilo potrebno podlijepiti i mjestimično

rekonstruirati manji nedostajući dio.

Uklonjen je list koji je visio sa zrake ispod Duha Svetog, a preostala dva su malo

približena kako bi se sakrilo nepozlaćen dio podloge na kojem je ranije vjerojatno bilo nešto

drugo.

Na antependiju je otkriven stariji kronološki sloj ispod mramorizacije i papir-maše

pozlate iz 1908. Restauriran je sloj iz 1908. obnovom gotovo sve pozlate (listići 23 kta) te

kitanjem i retušem ošećenja polikromacije.

Nakon čišćenja bilo je potrebno obnavljati uglavnom samo uništenu polimentnu pozlatu

Konzervatorsko-restauratorski radovi na retablu glavnog oltara crkve Sv. Nikole u Cavtatu

K-R CENTAR www.k-r.hr str 12

Menza nakon dovršetka radova na retablu i antependiju. Neobrađeni dio predele bio je do 1956.

god. sakriven; tada su. uklonjeni tronet i klupice, tj izrađene su nove neprofinjene klupice, a

tabernakul i stalak su izokrenuti uz dodatak lesonitne pozadine i podupirača.

Uklanjanjem neuglednih klupica iz 1956. s menze odlučeno je napraviti novu urednu

klupicu visine 12 cm, uklopljenu u profilaciju retabla. Klupica je neophodna kako bi se sakrio

otvor koji postoji između predele i menze (predela visi na bočnim bazama, a poduprta je i s dvije

cigle na menzi). Klupicu izrađuje cavtatski stolar Mario Zlovečera, a kad bude gotova uklonit će

se stalak ispod tabernakula, lesonitna pozadina i podupirači tabernakula iz 1956. Stalak će se

pridružiti tronetu u čuvaonici pinakoteke, a tabernakul spustiti na klupicu. Nova visina klupice je

određena tako da tabetnakul minimalno pokrije vrijednu sliku. Dio predele koji je ranije bio

sakriven tronetom i klupicama koje su uklonjene i izgubljene 1956. nije bio pozlaćen usprkos

stolarski izrađenim profiliranim ukladama. Sada je pozlaćen vibrirajućom pozlatom zlatnim

listićima slično pozlati na polju ispod i sa strana ukrasnog okvira slike.

Dezinsekcija nije rađena jer je Ministarstvo kulture, konzervatorski Odjel u Dubrovniku

predvidio plinsku dezinsekciju ovog oltara u 2009. godini.

Konzervatorsko-restauratorski radovi na retablu glavnog oltara crkve Sv. Nikole u Cavtatu

K-R CENTAR www.k-r.hr str 13

Smjernice za poboljšanje uvjeta čuvanja

1. Eliminirati ili minimalizirati paljenje svijeća u blizini retabla zbog čađe koja ga postupno

onečišćuje uključujući onečišćavanje slike Sv. Nikole Carmela Reggia i slike četiri

evanđelista Vlaha Bukovca.

2. Koristiti se sjenilom na prozoru u oltarnom prostoru. Insolacijom retabla izazivaju se ubrzane

fotokemijske promjene i zagrijavanje insoliranih mjesta. Zagrijavanjem se izaziva sušenje

insoliranih mjesta. (Više o tome u knjizi: Preventivno konzerviranje slika, polikromiranog

drva i mješovitih zbirki, K-R centar, Zagreb 2007.)

Zatvaranjem sjenila na prozoru u doba insolacije taj problem bio bi eliminiran.

Insolirani higroskopni materijal (drvo!) se stiska zbog sušenja izazvanog grijanjem. Sloj boje

često ne može pratiti brzinu i opseg promjena volumena podloge što rezultira ljuštenjem boje.

Konzervatorsko-restauratorski radovi na retablu glavnog oltara crkve Sv. Nikole u Cavtatu

K-R CENTAR www.k-r.hr str 14

Don Mirko Maslač, Maja Grgurević, Ivo Kipre i Stijepo Jukić ispred napola očišćenog retabla.

Foto D. Vokić 6. listopada 2008.

Radove je naručila i financirala

župa Sv. Nikole koju vodi don Mirko Maslač.

Suradnici K-R centra bili su Maja Grgurević, Stijepo Jukić i Ivo Kipre.

Prijedlog radova je odobrilo Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Dubrovniku

Radovi su obavljeni

u listopadu i studenom 2008.

Konzervatorsko-restauratorski radovi na retablu glavnog oltara crkve Sv. Nikole u Cavtatu

K-R CENTAR www.k-r.hr str 15

Retabl nakon resturatorskih radova, prije postavljanja nove klupice na menzu