KONZUMIRANJE SREDSTAVA OVISNOSTI MEĐU …

VJESNIK ZZJZ DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE RUJAN 2006. BROJ 15

RUJAN 2006. GODINA V. BROJ 15

Teme ovog broja:

KONZUMIRANJE SREDSTAVA OVISNOSTI MEĐU SREDNJOŠKOLCIMA U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI U PERIODU

OD 2001. G. DO 2006. G.

Matija Čale Mratović, dr. med., spec. školske med.

stranica ... 1

KOLOREKTALNI RAKPilot-projekt: Screening test okultnog

krvarenja u stolici

Ankica Džono-Boban, dr. med.

stranica ... 3

DRAMSKI ODGOJ U PREVENCIJI OVISNOSTI I NEPRILAGOĐENOG

PONAŠANJA

Karmen Kmetović, dipl. soc. radnik

stranica ... 6

SVJETSKI DAN SRCA


stranica ... 7

ZARAZNE BOLESTI U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI OD 1. DO 6.

MJESECA 2006. GODINE

Miljenko Ljubić, dr. med., spec. epidemolog

stranica ... 11

www.zzjzdnz.hr


KONZUMIRANJE SREDSTAVA OVISNOSTI MEĐU SREDNJOŠKOLCIMA U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI U PERIODU OD 2001. G. DO 2006. G.- IZ ISTRAŽIVANJA

Matija Čale Mratović dr.med., spec. školske med.

U cilju procjene veličine problema, te praćenja trenda u konzumiranju sredstava ovisnosti, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, provodi periodično istraživanje o konzumiranju sredstava ovisnosti među učenicima srednjih škola na području cijele županije.

Rezultati istraživanja pokazuju statistički značajne razlike u konzumiranju različitih sredstava ovisnosti u mjerenim vremenskim razmacima. U odnosu na 2001 g., 2003.g. porastao je broj mladih koji koriste sedative, kokain i snifanje, neznatno je porastao broj korisnika halucinogena (LSD-a). Jako je poraslo korištenje žestokih alkoholnih pića, vina, piva. Istovremeno bio je prisutan trend laganog pada u konzumiranju cigareta (duhana) i amfetamina (ecstasy), te značajan pad korištenja marihuane i hašiša, dok je konzumiranje heroina ostalo na istoj razini.

2006. godine u odnosu na 2003. g. uočava se trend pada broja konzumenata svih navedenih sredstava ovisnosti.

Unatoč uočenom pozitivnom trendu koji ukazuje na pad broja korisnika svih sredstava ovisnosti u srednjoškolskoj populaciji, ukupna situacija je još uvijek alarmantna i nezadovoljavajuća. Iako je udio konzumenata sredstava ovisnosti 2006. godine opao, među konzumentima nalazimo više srednjoškolaca čije konzumiranje ima obilježja visokog rizika za formiranje ovisničkog ponašanja. Jednom mjesečno i češće napije se 42% mladih, češće se pije u većem društvu vršnjaka i češće se popiju veće količine žestokog alkoholnog pića odjednom, što sve oslikava društveni značaj konzumiranja ovog sredstva ovisnosti među mladima. Posredno je moguće zaključiti da prosječno najmanje 10-ak% srednjoškolaca ima problema s

ovisnošću (ili su joj vrlo blizu), pri čemu prevladava opasnost od ovisnosti o alkoholu s kojim se počinje eksperimentirati u sve ranijoj životnoj dobi.

Kada govorimo o konzumiranju alkoholnih pića, 2006. g. u odnosu na 2003. g. uočeno je znatno, ali još uvijek nedovoljno povećanje svijesti o potrebi poštovanja zakonskih odredbi koje zabranjuju prodaju alkoholnih pića osobama mlađim od 18 godina. Zakon se značajno više poštuje u trgovinama koje sve češće odbijaju prodati alkohol mlađima od 18 godina, dok se isto ne događa u kafićima i disco klubovima, gdje se ova zakonska odredba i dalje ne poštuje. U odnosu na 2003.g. pada broj malodobnih koji ne uspijevaju kupiti alkohol u kafiću i disco-klubovima, a raste broj malodobnih koji to ne uspijevaju u trgovinama (takvih je ispitanika 2006. godine čak 4 puta više).2006. g. je manje ispitanika kojima druge osobe nude alkohol, a raste udio onih koji do alkohola dolaze pomoću starijih osoba.

Podaci o upravljanju motornim vozilom srednjoškolaca kada konzumiraju alkoholna pića upućuju na neznatne pozitivne pomake i veću odgovornost ispitanika u odnosu na 2003.g., ali još uvijek 26% (gotovo trećina) ispitanika vozi iako je konzumirala alkohol. Kad se uzme u obzir da samo manji broj ispitanika ima vozačku dozvolu, onda je udio onih koji voze u alkoholiziranom stanju zapravo mnogo veći, a veličina problema više nego alarmantna.

Posebno je važno spomenuti, obzirom na veliki problem ovisnosti na otoku Korčuli, osobito njegovom zapadnom dijelu, da je u odnosu na 2003. g. došlo do značajnog pada konzumiranja heroina među srednjoškolcima u Blatu i Veloj Luci. Ovaj podatak pretpostavlja smanjenje potencijalnog broja novih ovisnika o heroinu na tom dijelu otoka, a može se povezati s velikim naporima u samoj lokalnoj zajednici.

Razlike između gradova i vrste škole:

Među gradovima i vrstama škole postoje statistički značajne razlike u broju konzumenata različitih sredstava ovisnosti: cigarete (duhan) statistički značajno češće

konzumiraju ispitanici u Dubrovniku i Pločama; pivo ispitanici u Pločama, Opuzenu i Korčuli; vino ispitanici u Blatu i Veloj Luci; žestoka alkoholna pića podjednako piju u svim

www.zzjzdnz.hr 1


ispitivanim gradovima i općinama osim u Metkoviću gdje se pije značajno manje. Kada piju, jednokratno značajno više popiju ispitanici u Dubrovniku, Opuzenu i Korčuli;

marihuanu ili hašiš značajno češće konzumiraju ispitanici u Korčuli, Pločama i Dubrovniku;

amfetamine (speed, ecstasy) konzumiraju ispitanici u Korčuli, Dubrovniku i Opuzenu;

alkoholna pića uz pomoć starijih osoba statistički značajno češće nabavljaju ispitanici u Veloj Luci, Opuzenu i Korčuli;

različita sredstva ovisnosti značajno češće kombiniraju ispitanici u Pločama, Korčuli i Dubrovniku;

polaznici trogodišnjih strukovnih škola prvi put probaju žestoko piće i marihuanu u ranijoj dobi i češće voze unatoč konzumiranju alkohola;

polaznici gimnazija prvi put probaju heroin, amfetamine i kokain u ranijoj dobi, alkohol konzumiraju u većem društvu vršnjaka, a nabavljaju ga uz pomoć starijih osoba;

polaznici četverogodišnjih strukovnih škola, mjesečno konzumiraju veće količine marihuane;

općenito ispitanici koji žive u gradu statistički značajno češće konzumiraju cigarete (duhan); ranije probaju marihuanu ili hašiš i vino; više cigareta popuše u jednom danu;

ispitanici koji žive na selu statistički značajno češće snifaju i konzumiraju opijate.

Percepcija škole i ponašanja u obitelji i konzumiranje sredstava ovisnosti

Postoje statistički značajne razlike u doživljaju škole i školskih obveza među srednjoškolcima s obzirom na okolnost kozumiraju sredstva ovisnosti. Općenito uz pozitivniji doživljaj škole i veću privrženost učenju pada udio ispitanika koji konzumiraju sredstva ovisnosti.Viša razina obiteljske kohezije statistički značajno pridonosi slabijoj učestalosti konzumiranja, dok je viša učestalost konzumiranja statistički značajno povezana s nasilničkim obrascima rješavanja obiteljskih sukoba.

Slobodno vrijeme i sredstva ovisnosti

Sredstva ovisnosti statistički značajno češće konzumiraju mladi koji odlaze na rock koncerte, rave-partije, tulume i sl.; radnim danom izlaze navečer; provode vrijeme na poker-automatima; s društvom odlaze na skrovita mjesta, lutaju s prijateljima, istražuju naokolo (iznimka su

konzumenti cigareta – duhana). Oni mladi koji više vremena provode u

druženju s obitelji (roditeljima, braćom, sestrama), vrijeme provode u učenju, odlaze u crkvu, značajno rjeđe konzumiraju sredstva ovisnosti.

Premda različita obilježja slobodnog vremena različito pridonose konzumiranju različitih sredstava ovisnosti, primjećen je trend prema kojem izlasci u kafiće, disco-klubove i slična mjesta pridonose češćem konzumiranju većine sredstava ovisnosti, dok rjeđem konzumiranju pridonose boravci u prirodi, čitanje beletristike, časopisa za mlade, bavljenje sportom i sl.

Odnos prema religiji statistički je značajno povezan s korištenjem analiziranih sredstava ovisnosti osim kod konzumiranja vina. Ispitanici koji konzumiraju navedena sredstva ovisnosti statistički značajno češće nisu religiozni i značajno rjeđe idu u crkvu.

Društveno neprihvatljiva i individualno štetna ponašanja

Općenito se zamjećuje da se uz višu učestalost kozumiranja sredstava ovisnosti vezuje viša razina ponašanja koja upućuju na druženje s osobama asocijalnog ponašanja, agresivnost i druga. Konzumenti su značajno češće uključeni u nasilnička ponašanja, bježe iz škole, druže se s agresivnim ljudima, namjerno uništavaju stvari, psuju i viču na javnom mjestu, izlaze na mjesta gdje se okupljaju korisnici droga i sl.Zanimljiv je podatak da se kao najčešći zaštitni činitelj u pogledu apstinencije od konzumiranja sredstava ovisnosti ističe osjećaj ugode u društvu vršnjaka, ali i određena razina introvertiranosti.

Konzumenti sredstava ovisnosti i opće zdravstveno stanje

Zanimljivi podaci su dobiveni u korelaciji konzumiranja sredstava ovisnosti i procjene zdravstvenog stanja učenika. Ispitanici koji češće konzumiraju sredstva ovisnosti značajno češće imaju različite zdravstvene tegobe od ispitanika koji konzumiraju rjeđe ili uopće ne konzumiraju. Ispitanici koji koriste cigarete (duhan), sedative, marihuanu/hašiš, kokain, amfetamine, LSD, opijate i snifaju; procjenjuju svoje zdravstveno stanje značajno lošijim u odnosu na mlade koji konzumiraju manje ili uopće ne konzumiraju.

www.zzjzdnz.hr 2


Tablica 1. Konzumiranje sredstava ovisnosti i češća prisutnost zdravstvenih tegoba

ciga

rete

seda

tivi

mar

ihua

na

koka

in

amfe

tam

in

LSD

opija

ti

snifa

nje

vino

žest

okaa

al

koh.

pić

a

Glavobolja + + + + + + + +

Umor + + + + + +

Prehlada + + + + + + + +

Želučane tegobe + + + + + + + + +

Bolovi u vratu i ramenima + + + + + + + +

Vrtoglavice + + + + + + + + +

Problemi sa spavanjem + + + + +

Problemi s probavom + + + + + + + + + +

Mjesta konzumiranja sredstava ovisnosti:• alkohol se najčešće konzumira u kafićima, na

kućnim zabavama, u disco klubovima i partijima • tzv. lake droge se najčešće konzumiraju na

javnim površinama (park, plaža, ulica, igralište)• amfetamini se najčešće konzumiraju na partijima

i javnim površinama.

KOLOREKTALNI RAKPilot-projekt: Screening test okultnog krvarenja u stolici


Rak debelog crijeva, odnosno kolorektalni rak, je treće najčešće sijelo raka i treći uzrok smrti od malignih bolesti u muškaraca, nakon raka pluća i prostate, a drugo u žena, nakon raka dojke. U Hrvatskoj se prosječno godišnje otkrije preko 2.700 novih slučajeva raka debelog crijeva a umre preko 1.600 oboljelih. U našoj Županiji u 2004. godini (preliminarni podaci) bila su 72 nova slučaja kolorektalnog raka, 42 u muškaraca i 30 u žena, dok prosječno godišnje umre 40 oboljelih. Od ovog raka oboljevaju i muškarci i žene, a u više od 90% slučajeva oboljeli su u dobi od 50 godina i više.

Brojna istraživanja o ovom sijelu raka pridonijela su borbi protiv ove bolesti, što je

rezultiralo učinkovitijom prevencijom, dijagnostikom i terapijom, te u konačnici i unapređenjem kvalitete života oboljelih. Mnoge studije su pokazale da je najbolja prevencija kolorektalnog raka putem redovitog screeninga osoba u dobi od 50 godina i više. Petogodišnja stopa preživljavanja za osobe kojima je kolorektalni rak otkriven i liječen u ranom stadiju je viša od 90%. Kada se rak proširi na susjedne organe ili u limfne čvorove stopa petogodišnjeg preživljavanja pada, a kada se proširi u udaljene organe stopa je manja od 10%.

Budući je stopa screeninga niska (35%-56%), manje od 40% kolorektalnog raka bude otkriveno u ranom stadiju. Nadalje, screening

www.zzjzdnz.hr 3


testovima za kolorektalni rak mogu se otkriti i ukloniti adenomatozni polipi prije nego što postanu maligni, te se tako može spriječiti razvoj kolorektalnog raka. Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti iz Atlante, SAD, oko 60% smrti uzrokovano ovim rakom bi se moglo spriječiti. Zbog svih navedenih činjenica, nameće se važnost upoznavanja pučanstva o ovom javnozdravstvenom problemu i implementaciji screening programa za rano otkrivanje kolorektalnog raka.

Visoki rizik za kolorektalni rak imaju: a) osobe s obiteljskom povijesti bolesti, čiji su bliski rođaci (otac, majka, brat, sestra, djeca) imali ili imaju ovaj rak ili adenomatozne polipe, b) osobe s nasljednim sindromom (obiteljska adenomatozna polipoza ili nasljedni nepolipozni rak debelog crijeva), c) osobe s osobnom anamnezom raka debelog crijeva ili adenomatoznih polipa, što znači da su već imale dijagnosticiran rak ovog sijela ili imaju dijagnosticirane adenomatozne polipe, d) osobe s upalnom bolesti crijeva (ulcerozni kolitis ili Crohnova bolest). Ipak, oko 75% slučajeva kolorektalnog raka javlja se u osoba koje nemaju u obiteljskoj ili osobnoj anamnezi postojanje kolorektalnog raka ili drugi rizični čimbenik.

95% svih slučajeva raka debelog crijeva nastaje od polipa. Većinom se radi o adenomatoznim polipima, koji su asimptomatski i ostaju klinički neotkriveni. Polipi se mogu javiti u bilo kojoj životnoj dobi u oba spola, ali ih najčešće nalazimo u osoba starijih od 50 godina. Najčešće su smješteni u završnom dijelu debelog crijeva.

Bolest je češća u ekonomski razvijenim zemljama i urbanim sredinama vezana za stil življenja. Epidemiološke studije su potkrijepile mnogobrojne čimbenike prehrane kao rizične čimbenike za nastanak kolorektalnog raka, ali i polipa, prvenstveno prekomjerna potrošnja crvenog mesa i visokokalorične hrane bogate mastima, nedovoljan unos vlakana, voća i povrća, te prekomjerna konzumacija alkohola, pušenje i pretilost. Općenito, rizik za razvoj ovog sijela raka raste s dobi, te je više od 90% osoba s dijagnosticiranim kolorektalnim rakom starije od 50 godina.

Prisustvo nekog od navedenih rizičnih čimbenika ne jamči i pojavu bolesti, ali povećava vjerojatnost nastanka. Vjerojatnost pojavljivanja je veća ako je prisutno više rizičnih čimbenika.

Prognoza za bolesnike s kolorektalnim rakom je usko vezana s dubinom penetracije tumora u stijenku crijeva te postojanjem regionalnih i udaljenih metastaza. Petogodišnje preživljavanje za pojedine stupnjeve kolorektalnog raka iznosi: >90% za stupanj A (maligna lezija ograničena na mukozu i submukozu, ne prodire u mišićni sloj, nisu zahvaćeni

regionalni limfni čvorovi), 85% za stupanj B1 (lezije koje zahvaćaju mišićni sloj sluznice), 70-85% za stupanj B2 (lezije koje se šire na vanjski sloj stijenke debelog crijeva tj. serozu), 30-60% za stupanj C (zahvaćeni regionalni limfni čvorovi) i 5% za stupanj D (prisustvo udaljenih metastaza: jetra, pluća, kosti).

Jedno od vrlo snažnih oružja u prevenciji kolorektalnog raka je redoviti kolorektalni screening. Potrebno je 10-15 godina da bi se od pojave prve abnormalne stanice razvio kolorektalni rak, a redovitim screeninzima mogu se otkriti i odstraniti polipi, prije nego se promijene u malignu leziju, ili se može otkriti rak u ranom stadiju s viskom stopom izlječenja.

Centar za prevenciju i kontrolu bolesti iz Atlante, Američko društvo za rak i različite druge stručne organizacije i društva, kao osnovne metode redovitog pretraživanja, ili screeninga, raka debelog crijeva u asimptomatskih osoba koji nisu u skupini visokorizičnih osoba za kolorektalni rak, preporučuju test na okultno krvarenje jednom godišnje i fleksibilnu sigmoidoskopiju svakih 5 godina s početkom u dobi od 50 godina, te kolonoskopiju svakih 10 godina. Osobe s povećanim rizikom za kolorektalni rak moraju početi ranije s pregledima uz češće kontrole. Osobe s obiteljskom adenomatoznom polipozom ili nasljednim nepolipoznim kolorektalnim rakom trebale bi s kolonoskopskim screeningom započeti od 20-te godine života, a osobe s dijagnosticiranom upalnom bolesti crijeva trebaju prvu kolonoskopiju obaviti 8-12 godina nakon postavljanja dijagnoze a zatim pregled ponavaljati svake 1-2 godine.

Test na okultno krvarenje u stolici, ili test skrivene krvi u stolici, je screening test, koji pomaže u otkrivanju raka debelog crijeva ili polipa prije nego se razvije bilo koji simptom bolesti. Danas se primjenjuje imunokemijski test na okultno krvarenje, koji ima veću osjetljivost, specifičnost i pozitivnu prediktivnu vrijednost, manji broj lažno pozitivnih nalaza, a prije testiranja nije potrebno provesti dijetnu restrikciju. Mnoge studije su potvrdile učinkovitu primjenu imunokemijskog testa u otkrivanju skrivene krvi u stolici u populaciji u dobi 50-70 godina u usporedbi s testom pomoću kemijske reakcije (UK Colorectal Cancer Screening Pilot Group; Hoff G i sur.; Hughes K i sur.; Morikawa T i sur.; Fraser CG i sur.; Crotta S i sur.; Launov GD i sur.).

Osjetljivost testa (% pozitivnih testova) u screeningniranim populacijama kreće se od 1,9% u britanskoj studiji preko 4,2%-5,7% u talijanskoj, 5,6% u japanskoj, 9,5% u australskoj do 12% u norveškoj. Pozitivna prediktivna vrijednost, odnosno proporcija bolesnih među onima s pozitivnim testom, čime se mjeri vjerodostojnost da je osoba s pozitivnim testom stvarno bolesna, bila je u

www.zzjzdnz.hr 4


engleskom pilot projektu 10,9% za karcinom i 35,0% za adenome. Meta analize randomiziranih kontrolnih istraživanja o screeningu kolorektalnog raka pomoću testa okultnog krvarenja svake dvije godine u razdoblju preko 10 godina pokazale su smanjenje mortaliteta od kolorektalnog raka od 14% do 16% (Heresbach D i sur.; Towler BP i sur.).

Zbog niske stope screeninga u mnogim istraživanjima naglašena je važnost i uloga liječnika obiteljske medicine u prevenciji kolorektalnog raka odnosno u provođenju redovitog screeninga odraslih osoba u dobi od 50 godina i više. Nadalje, sve to ovisi o ljudskim i financijskim sredstvima i mogućnostima; od odgovarajuće edukacije i ekipiranosti zdravstvenih djelatnika, od mogućnosti pružanja tih usluga do potpore stručnih društava i lokalne zdravstvene politike.

Županijski Zavod za javno zdravstvo, uz potporu Dubrovačko-neretvanske županije, provodi pilot-projekt „Screening test okultnog krvarenja u stolici“ osoba s obiteljskom anamnezom bolesti o čemu su upoznati liječnici obiteljske medicine. Zavod je preko svojih Odjela za mikrobiologiju i epidemiologiju u Dubrovniku, Korčuli, Vela Luci, Metkoviću i Pločama osigurao dostupnost imunokemijskog testiranja na okultno krvarenje u stolici svim zainteresiranim liječnicima obiteljske medicine i njihovim pacijentima s povećanim rizikom.

U ovom pilot-projektu koristit će se CoproHemoGnost-imunokromatografski test za otkrivanje krvi u stolici. Radi se o jednostupanjskom brzom testu za kvalitativno dokazivanje prisutnosti krvi u stolici. Test se zasniva na «sendvič» principu dvostrukih antitijela, a selektivno otkriva 50 ng/mL hemoglobina ili 6 µg hemoglobina u gramu stolice. Za razliku od klasičnih testova na ovaj test ne utječe dijeta ispitanika.

Upute liječnicima:

Ovim testiranjem obuhvaćaju se rizične osobe starije od 40 godina:

- osobe čiji su bliski rođaci (otac, majka, brat, sestra, djeca) bolovali ili boluju od kolorektalnog raka ili adenomatoznih polipa,

- osobe s upalnim bolestima crijeva, - osobe s obiteljskom adenomatoznom

polipozom.

Priprava pacijenta: Uzorak za ispitivanje ne uzima se za vrijeme menstruacije (može se uzeti tek 3 dana nakon menstrualnog perioda), niti kod pacijenata s hemoroidima koji trenutno krvare i kod prisustva krvi u mokraći.

48 sati prije testiranja treba prestati s uzimanjem alkohola, aspirina i drugih lijekova koji izazivaju gastrointestinalnu iritaciju. Dijetu prije testiranja nije potrebno provoditi.

Protokol testiranja:

1) Testiranje se obavlja na 3 uzorka stolice. 2) Liječnici obiteljske medicine pozivaju rizične

osobe u skrbi, dijele im kutijicu za prvi uzorak stolice i putem zavodske uputnice (koje su liječnici već dobili, a nove mogu nabaviti u ZZJZ, tel: 341-006) upućuju u jedan od najbližih Zavodskih odjela:

- Odjel za mikrobiologiju Dubrovnik,- Odjel za epidemiologiju Korčula,- Odjel za mikrobiologiju Vela Luka,- Odjel za epidemiologiju Metković,- Odjel za epidemiologiju Ploče.3) Pacijent kutijice za drugi i treći uzorak stolice

dobiva u odjelu gdje je donio prvi uzorak.4) Na kraju testiranja pacijent dobiva nalaz

testiranja.

Stoga, cijenjene kolegice i kolege:

www.zzjzdnz.hr 5

UPUTITE SVOJE PACIJENTE,

TESTIRANJE NA OKULTNO KRVARENJE U STOLICI JE U TIJEKU!


DRAMSKI ODGOJ U PREVENCIJI OVISNOSTI I NEPRILAGOĐENOG PONAŠANJA

Karmen Kmetović, dipl. soc. radnik

Svjedoci smo sve češćeg neprilagođenog ponašanja mladih koje se očituje i kroz prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića, koje je i potvrđeno istraživanjem Zavoda za javno zdravstvo provedenim u našoj Županiji 2001.g., 2003.g te 2006.g. Unatoč padu boja konzumenata raste broj srednjoškolaca čije konzumiranje ima obilježja visokog rizika. Konzumiranje alkohola povećava i ostala rizična ponašanja, kao nezaštićene seksualne odnose, promiskuitetna ponašanja, nasilna ponašanja, vožnju pod djelovanjem alkohola te konzumiranje drugih droga. Da bi se s djecom i mladima kvalitetno radilo na prevenciji ovih i drugih neželjenih ponašanja, kako bi im pomogli u suočavanju s realnim životnim problemima, na način koji će djeca prihvatiti i aktivno i dragovoljno sudjelovati, potrebna su specifična znanja i vještine i trajna edukacija ljudi koji rade s mladima.

U tu su svrhu ovog ljeta, djelatnice Odjela za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Ivana Pavić Mikolaučić, dr. med., Karmen Kmetović, dipl.soc.radnik, te stručni suradnici Martina Velašević, prof. pedagogije i Hrvojka Laušić, prof. defeologije-PUP, završili stručni seminar odgojnog kazališta. Seminar je održan od 23.07. do 31.07. 2006 g. u Pazinu, a sastojao se od niza radionica kao što su interaktivno kazalište, psihodrama, dramaturška radionica, forum teatar, te uporaba dramskih tehnika u radu s djecom.

Važnost završenog seminara upravo je u kvalitetnijem pristupu socijalizaciji mladih naraštaja jer se novim i kreativnijim načinom mladima pomaže u stjecanju socijalnih vještina, koje rezultiraju boljim međuljudskim odnosima i prihvaćanjem samozaštitnog odgovornog ponašanja i svjesnog izbjegavanja rizika. Odgojno kazalište pokazalo se pogodnim medijem za prevladavanje teškoća u socijalizaciji djece i mladeži rizičnog ponašanja. Naime, kroz igru i

improvizaciju omogućuje se i potiče sudionike na konstruktivne načine zadovoljavanja svojih potreba, na pozitivno potvrđivanje sebe pred drugima, na samoupoznavanje uz jačanje samosvijesti i odgovornosti za sebe i druge. Ono što razlikuje odgojno kazalište od dosadašnjeg pedagoškog rada u školama, jest učenje kroz vlastito iskustvo i internalizaciju.

Upotrebom dramskog izraza sudionici su upućeni na suočavanje i rješavanje realnih životnih problema kroz aktivno sudjelovanje i promatranje drugih. Ciljevi navedenog načina rada su stjecanje sigurnosti i samopuzdanja, znati se oduprijeti pritisku vršnjačkih skupina (donošenje ispravnih odluka), bolje razumijeti međuljudske odnose i ponašanje, steći i razviti društvenu svijest, samokritičnost i odgovornost, naučiti iskazivati svoje stavove i osjećaje, cijeniti sebe i druge, naučiti preuzimati odgovornost za sebe i svoje ponašanje, naučiti surađivati, raditi projekte u timskom radu, snaći se u novonastalim situacijama, razviti govorne i izražajne sposobnosti.

Takav model učenja kroz vlastito iskustvo pojačava motivaciju sudionika za sudjelovanjem i olakšava postizanje željenih rezultata.Dramske aktivnosti mogu biti odličan medij za razvijanje emocionalne i kognitivne inteligencije, te pridonose razvoju komunikacijskih i drugih socijalnih vještina te pomažu u boljem snalaženju pojedinca u različitim situacijama.Učenje komunikacijskih vještina, razvijanje kreativnosti na polju socijalnih odnosa, samoupoznavanje i upoznavanje drugih, te samopotvrđivanje kroz doživljaj vlastite uspješnosti jedan je od preduvjeta za siguran i zdrav način života.

www.zzjzdnz.hr 6


SVJETSKI DAN SRCA – 24. rujna


Pod okriljem Svjetske kardiološke federacije, Svjetski dan srca obilježavamo svake godine zadnje nedjelje u mjesecu rujnu, u svrhu podizanja razine svijesti javnosti o kardiovaskularnim bolestima (KVB) i promoviranja preventivnih mjera radi reduciranja rizičnih čimbenika.

Poznata nam je uloga povišenog krvnog tlaka, povišenih masnoća u krvi, prekomjerne tjelesne težine, pretilosti, pušenja, nedovoljne tjelesne aktivnosti, prekomjernog unosa alkohola, nezdrave prehrane, stresa i dijabetesa u nastanku ovih bolesti, bez obzira na dob, spol, obrazovanje, socio-ekonomska i druga obilježja u populaciji. Također su nam dobro poznate brojne zabrinjavajuće posljedice pobola i smrtnosti od KVB. Danas, naša djeca sve više provode sedentarni način života i nezdravo se hrane, usljed čega kardiovaskularna rizična ponašanja već u najmlađoj dobi poprimaju alarmantne razmjere. Posljedice takvih životnih navika uglavnom se, zbog tihog dugotrajnog razvoja karakterističnog za kronične nezarazne bolesti, javljaju u radnoproduktivnoj populaciji pojavom prvih simptoma bolesti srca i krvnih žila. I tad su promjene takve prirode da ih se ne može izliječiti, ali se mogu liječiti kako bi se spriječile komplikacije, a u konačnici invaliditet i

prijevremena smrt.

Ovom prilikom, iznijet ću neke rezultate Hrvatske zdravstvene ankete iz 2003. godine, kako bi se još jednom podsjetili na proširenost određenih rizičnih čimbenika u našoj populaiciji. Radi se o populacijskoj randomiziranoj „cross-sectional“ studiji na slučajnom uzorku od 9.070 osoba starijih od 18 godina, provedenom metodom strukturiranog intervjua i antropometrijskim mjerenjima. Studija je stratificirana prema regijama na sljedeći način:

1) Sjeverna regija (Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Međimurska županija), 2) Istočna regija (Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska županija), 3) Južna regija (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska županija), 4) Zapadna regija (Ličko-senjska, Primorsko-goranska, Istarska županija), 5) Centralna regija (Zagrebačka, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska županija), 6) grad Zagreb.

Na sljedećim grafovima prikazano je:

Graf 1.

www.zzjzdnz.hr 7

Prevalencija povišenog s is toličkog krvnog tlaka (140 m m Hg i više) u RH, prem a regijama i spolu, HZA 2003.

0%5%

10%15%20%25%30%35%40%45%

Istočna Centralna RH GradZagreb

Sjeverna Zapadna Južna

Muškarci

Žene


Graf 2.

Graf 3.

Graf 4.

www.zzjzdnz.hr 8

Prevalencija prekom jerne tjelesne težine (ITM 25-29) u RH, prem a regijam a i spolu, HZA 2003.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

Is točna GradZagreb

Zapadna RH Centralna Južna Sjeverna

Muškarci

Žene

Prevalencija pretilos ti (ITM 30 i više) u RH, prem a regijam a i spolu, HZA 2003.

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

Zapadna Sjeverna Is točna Južna RH Centralna GradZagreb

Muškarci

Žene

Udio osoba s povećanim opsegom s truka u RH, prem a regijam a i spolu, HZA 2003.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

Zapadna Is točna RH Sjeverna GradZagreb

Centralna Južna

Muškarci

Žene


Graf 5.

Graf 6.

Graf 7.

www.zzjzdnz.hr 9

Prevalencija povišenog šećera u krvi u RH, prema regijama i spolu, HZA 2003.

0%

2%

4%

6%

8%

10%

12%

Južna Centralna Is točna RH Zapadna Sjeverna GradZagreb

Muškarci

Žene

Prevalencija pušenja u RH, prem a regijam a i spolu, HZA 2003.

0%5%

10%15%20%25%30%35%40%45%50%

Sjeverna Centralna Zapadna GradZagreb

RH Južna Is točna

Muškarci

Žene

Prevalencija osoba s povišenim masnoćama u krvi u RH, prem a regijama i spolu, HZA 2003.

0%

5%

10%

15%

20%

25%

Južna Zapadna Is točna Centralna RH GradZagreb

Sjeverna

Muškarci

Žene


Dakle, podaci HZA 2003. pokazuju:

A) ZA MUŠKU POPULACIJU:

- najveći udio muškaraca s povišenim sistoličkim krvnim tlakom (140 mmHg i više) imaju Južna (39,7%) i Zapadna regija (37,5%), a najmanji Istočna (27,8%) i Centralna (33,5%), graf 1,

- najveći udio muškaraca s prekomjernom tjelesnom težinom i ITM 25-29 imaju Sjeverna (50,5%) i Južna regija (47,8%), a najmanji Istočna (36,5%) i grad Zagreb (39,2%), graf 2,

- najveći udio pretilih muškaraca (ITM 30 i više) imaju grad Zagreb (25,2%) i Centralna regija (23,3%), a najmanji Zapadna (16,6%) i Sjeverna (17,3%), graf 3,

- najveći udio muškaraca s opsegom struka >102 cm imaju Centralna (36,9%) i Južna regija (33,2%), a najmanji Zapadna (27,7%) i Istočna (28,1%), graf 4,

- najveći udio muškaraca s povišenim masnoćama u krvi (anamnestički podatak) imaju Sjeverna regija (16,4%) i grad Zagreb (14,9%), a najmanji Južna (12,3%) i Zapadna regija (12,3%), graf 5,

- najveći udio muškaraca s povišenim šećerom u krvi (anamnestički podatak) imaju grad Zagreb (10,1%) i Sjeverna regija (9,1%), a najmanji Južna (6,9%) i Centralna (7,8%), graf 6,

- najveći udio pušača imaju Istočna (43,1%) i Južna regija (38,5%), a najmanji Sjeverna (34,9%) i Centralna (35,5%), graf 7.

B) ZA ŽENSKU POPULACIJU

- najveći udio žena s povišenim sistoličkim krvnim tlakom imaju Istočna (35,8%) i Centralna regija (35,5%), a najmanji Sjeverna (27,0%) i Južna (29,1%), graf 1,

- najveći udio žena s prekomjernom tjelesnom težinom (ITM 25-29) imaju Zapadna (38,5%) i Južna regija (36,0%), a najmanji Sjeverna (30,0%) i Centralna (31,8%), graf 2,

- najveći udio pretilih žena (ITM 30 i više) imaju grad Zagreb (26,0%) i Centralna regija (26,0%), a najmanji Južna (12,4%) i Zapadna (14,6%), graf 3,

- najveći udio žena s opsegom struka >88 cm imaju grad Zagreb (55,3%) i Centralna regija (54,7%), a najmanji Južna (42,8%) i Sjeverna (43,1%), graf 4,

- najveći udio žena s povišenim masnoćama u krvi (anamnestički podatak) imaju Sjeverna (19,8%) i Južna regija (16,2%), a najmanji grad Zagreb (12,0%) i Zapadna regija (13,7%), graf 5,

- najveći udio žena s povišenim šećerom u krvi (anamnestički podatak) imaju Sjeverna (10,4%) i Istočna regija (9,5%), a najmanji Zapadna (6,7%) i grad Zagreb (6,7%), graf 6,

- najveći udio žena koje puše imaju Zapadna (32,6%) i Sjeverna regija (31,8%), a najmanji grad Zagreb (16,3%) i Centralna regija (20,9%), graf 7.

Prema navedenim podacima, Južna regija, u kojoj je i naša Županija, ima veliki udio muškaraca s povišenim sistoličkim krvnim tlakom, prekomjernom tjelesnom težinom, povećanim opsegom struka i pušača, te veliki udio žena s povećanom tjelesnom težinom i povišenim masnoćama u krvi, što predstavlja značajne rizike za bolesti srca i krvnih žila.

Ovakvi podaci upozoravaju na važnost očuvanja zdravlja srca, a time i sveukupnog zdravlja. Stalno misliti, ali i djelovati od najmlađe do najstarije životne dobi treba postati moto ne samo nas zdravstvenih djelatnika nego cjelokupne zajednice, pogotovo ako imamo u vidu mogućnosti tradicionalne mediteranske prehrane u našem kraju koja je prema mnogim meta analizama dokazana kao značajan protektivni čimbenik.

www.zzjzdnz.hr 10


ZARAZNE BOLESTI U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI OD 1. DO 6. MJESECA 2006. GODINE PRIJAVLJENE HE ODJELIMA

Miljenko Ljubić, dr. med., spec. epidemiolog

NAZIV ZARAZNE BOLESTIHE odjeli

Dubrovnik Metković Korčula PločeUKUPNO

OBOLJELI

Aktivna tuberkuloza (Tuberculosis activa) 0 1 1 0 2Enterokolitis (Enterocolitis) 31 10 28 8 77Enteroviroze (Enteroviroses) 8 6 0 0 14Erizipel (Erysipelas) 6 2 0 2 10Helmintoze (Helmintoses) 1 2 2 2 7Hepatitis A 1 0 0 0 1Hepatitis C 0 2 0 2 4Herpes zoster 9 20 8 1 38Infekcijska mononukleoza (M. infectiosa) 8 6 2 1 17Klamidijaza (Chlamydiasis) i ostale SPB 0 1 10 0 11Kozice (Varicella) 206 190 2 5 403Meningitis bakterijski (M. purulenta),ostali 1 0 0 0 1Salmoneloze (Salmonelloses) 0 4 2 2 8Sindrom stečenog nedostatka imuniteta 0 0 1 0 1Streptokokna upala grla (Angina streptoc.) 206 11 15 3 235Svrab (Scabies) 2 5 2 1 10Šarlah (Scarlatina) 155 37 2 7 201Trovanje hranom (osim salmonela) T. alim. 5 0 0 0 5Upala pluća (Pneumonia, Bronchopneumonia) 24 12 7 11 54Ušljivost glave/tijela (Pediculosis cap/corp) 14 1 0 0 15Virusna žutica (Hepatitis virosa) 0 0 0 1 1Virusni meningitis (Meningitis virosa) 1 0 0 0 1Zaušnjaci (Parotitis epidemica) 1 1 0 0 2Parotitis postvaccinalis 0 3 0 0 3Ostalo* 2 0 0 5 7Ukupno 681 314 82 51 1128

Ostalo* (prijavljuju se bolesti koje se sukladno Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti NN br. 60/92ne trebaju prijavljivati, npr.Hepes simplex, Megalerythema, i dr.)

www.zzjzdnz.hr 11


Zadovoljstvo i čast nam je pozvati Vas na suradnju u predstavljanju naše Županije u Hrvatskom časopisu za javno zdravstvo, prvom elektroničkom stručnom časopisu iz područja teorije i prakse

javnog zdravstva u Republici Hrvatskoj. Časopis se objavljuje na web stranici http://www.hcjz.hr/, a izlazi

od siječnja 2005.godine. Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko neretvanske županije uređuje jedanaesti

broj, koji će ujedno predstaviti našu Županiju a biti će objavljen na Svjetski dan zdravlja, 7.travnja 2007.

godine. Radove možete napisati u obliku prikaza slučajeva, preglednih, stručnih i/ili znanstvenih članaka,

a upute za autore mogu se pogledati u privitku i na web stranici časopisa http://www.hcjz.hr/.

Teme broja su: mentalno zdravlje, kronične nezarazne bolesti, epidemiologija zaraznih bolesti,

zdravlje djece i adolescenata, zdravlje starijih osoba, organizacija zdravstvene zaštite, prevencija bolesti,

oralno zdravlje, zaštita okoliša, zaštita na radu, povijest medicine na našem području, organizacija

zdravstvene zaštite u nedavnim ratnim uvjetima i politika i zdravlje. Vjerujemo da ćete među

mnogobrojnim temama naći jednu ili više tema za Vaš članak. Radove treba poslati do 31.12.2006.godine

e-mailom ili na disketi na adresu Zavoda.

Za sve informacije možete se obratiti dr. Ankici Džono-Boban, tel. 341-006, e-mail:

[email protected], i dr. Matiji Čale Mratović, tel. 341-001, e-mail: [email protected].

Veselimo se zajedničkoj suradnji.

Uredništvo Hrvatskog časopisa za javno zdravstvo

www.zzjzdnz.hr 12

mailto:[email protected]


http://www.hcjz.hr/

http://www.hcjz.hr/


ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

Branitelja Dubrovnika 41, p.p. 5820 001 DubrovnikTel. 020/341-000; fax: 020/341-099Ravnateljica tel: 341-001E-mail: [email protected]

Služba za epidemiologiju, zdravstvenu ekologiju, socijalnu medicinu, zdravstveno informiranje i zdravstveni odgoj

Voditelj tel./fax: 680-299E-mail: [email protected]

Odjel za epidemiologiju DubrovnikTel: 341-060E-mail: [email protected]

Odjel za epidemiologiju MetkovićTel./fax: 680-299E-mail: [email protected]

Odjel za epidemiologiju PločeTel./fax: 670-422E-mail: [email protected]

Odjel za epidemiologiju KorčulaTel: 715-365E-mail: [email protected]

Higijensko-analitički laboratorijVoditelj tel: 341-041Administracija tel: 341-040

fax: 341-044E-mail: [email protected] [email protected] [email protected] [email protected] [email protected] [email protected]

Odjel za socijalnu medicinu, zdravstveno informiranje i zdravstveni odgojTel: 341-006E-mail: [email protected] [email protected] [email protected]

Odjel za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnostiTel: 341-082E-mail: [email protected] [email protected] [email protected]

Služba za mikrobiologiju

Voditelj tel: 341-022E-mail: [email protected]

Odjel za mikrobiologiju DubrovnikTel: 341-025E-mail: [email protected] [email protected] [email protected]

Odjel za mikrobiologiju KorčulaTel./fax: 711-147E-mail: [email protected]

Odjel za mikrobiologiju Vela LukaTel: 813-659E-mail: [email protected]

Služba za školsku medicinu

Voditelj tel./fax: 681-979E-mail: [email protected]

Odjel za školsku medicinu DubrovnikTel: 356-400; 358-120E-mail: [email protected] [email protected]

Odjel za školsku medicinu KorčulaTel./fax: 711-544E-mail: [email protected]

Odjel za školsku medicinu MetkovićTel./fax: 681-979E-mail: [email protected]

Služba za zajedničke poslove

Odjel za računovodstvo i finacijeTel: 341-009E-mail: [email protected]

Odjel za opće, pravne i kadrovske posloveTel: 341-008 E-mail: [email protected]

Odgovorni urednik:Matija Čale Mratović, dr. med.

Glavni urednik:Ankica Džono Boban, dr. med.

Stručni kolegij:Antonija Sokal, dr. med.Miljenko Ljubić, dr. med.Asja Palinić Cvitanović, dr. med.Mr. sc. Zorica SmoljanIvana Pavić Mikolaučić, dr. med.

www.zzjzdnz.hr 13


mailto: [email protected]































Documents

KONZUMIRANJE SREDSTAVA OVISNOSTI MEĐU …